Mladi odrastaju uz algoritme i influensere, a obrazovanje mora odgovoriti na nove izazove

Obrazovni sistem mora odgovoriti na izazove digitalnog doba i osposobiti mlade da kritički razumiju sadržaje kojima su svakodnevno izloženi na društvenim mrežama - poručeno je sa drugog dijela konferencije o medijskoj pismenosti „Provjeriti, razumjeti, vjerovati“, koju je danas u Podgorici organizovao Centar za građansko obrazovanje.

Na ovom događaju, koji je organizovan u okviru programa MEdIA – Lit, uz podršku Evropske unije i Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa NVO, istaknuto je da u vremenu kada algoritmi, vještačka inteligencija i influenseri sve intenzivnije oblikuju informisanje, uvjerenja i ponašanje građana, medijska pismenost postaje važan mehanizam zaštite od dezinformacija i manipulacija.

- Zato ona ne smije ostati na nivou pojedinačnih projekata i radionica, već mora postati sastavni dio obrazovnog sistema i javnih politika - kazali su učesnici panela.

Panel „Medijska pismenost u eri beskonačnog skrolovanja“ otvorio je pitanja uticaja algoritama društvenih mreža na informisanje, oblikovanje stavova i društvenu polarizaciju, odgovornosti digitalnih platformi i obrazovnog sistema, kao i raskoraka između samopouzdanja građana i njihovih stvarnih sposobnosti da prepoznaju dezinformacije. Posebna pažnja posvećena je uticaju TikToka, Instagrama i influensera na mlade, ali i pitanju koliko je obrazovni sistem Crne Gore spreman da odgovori na promjene koje donose vještačka inteligencija i digitalne tehnologije.

Analitičar Digitalnog forenzičkog centra (DFC) Draško Jabučanin ukazao je na mehanizme kojima se strani narativi, kroz koordinisano djelovanje različitih aktera i digitalnih kanala, prenose u lokalni kontekst i mogu uticati na društvenu stabilnost. 

- Rybar je ozbiljna priča i djeluje kroz više kanala. Dnevno generišu oko 25 videa, sa prosječnim brojem pregleda od oko 140.000 po videu. U Crnoj Gori nijesu bili posebno zastupljeni sve do 2024 - 2025. godine, kada su počeli da organizuju obuke za lokalne novinare i analitičare. Ti video-sadržaji dolaze do određenog broja korisnika, botova koji dodatno šire narative i prilagođavaju ih lokalnom kontekstu. U tom trenutku dolazi do prenosa narativa u društvo, što može dovesti do destabilizacije - objasnio je Jabučanin. 

Naglasio je i da se koordinisane kampanje uticaja ne mogu razumjeti samo kroz pojedinačne objave, već je potrebno pratiti njihove izvore, obrasce širenja i međusobnu povezanost aktera. 

Zato je medijska pismenost neodvojiva od kritičkog mišljenja, a prepoznavanje organizovanih manipulativnih aktivnosti zahtijeva saradnju institucija, medija i građana. 

Jabučanin je ocijenio da manipulativni sadržaji stranih aktera na Instagramu i TikToku za sada nijesu posebno izražena prijetnja u Crnoj Gori, što bi moglo biti povezano i sa veličinom domaćeg tržišta. 

- Pokušaja je bilo, ali građani te sadržaje nijesu prepoznali kao dovoljno zanimljive. Ipak, sigurno je da će ih biti i ubuduće, imajući u vidu da su TikTok i Instagram među najbrže rastućim društvenim mrežama - kazao je on.

Psiholog Radoje Cerović govorio je o tome kako društvene mreže i algoritmi utiču na ljudsku psihu, uvjerenja i ponašanje, posebno u okolnostima u kojima se značajan dio društvenih interakcija preselio u digitalni prostor. 

Upozorio je na posljedice hibridnog djelovanja i organizovanih kampanja uticaja, navodeći primjere širenja nepovjerenja prema vakcinaciji, organizovanog botovanja u regionu i više od šest miliona interakcija usmjerenih prema Crnoj Gori. Posebno se osvrnuo na fenomen „Overtonovog prozora“, odnosno pomjeranja granica onoga što se u javnom prostoru smatra prihvatljivim za raspravu. Ukazao je da se kroz takve procese i istorijski utvrđene činjenice mogu predstavljati kao otvorena pitanja.

 

- Došli smo u situaciju da se o tome da li su Pavle Đurišić i Ratko Mladić zločinci razgovara kao da je riječ o otvorenom pitanju. Ne, o tome nema šta da se diskutuje, tu su stvari jasne - poručio je Cerović. 

Objasnio je da manipulacija na društvenim mrežama često ne počiva na argumentima, već na izazivanju snažnih emocija, prije svega straha, koji može usmjeravati stavove i ponašanje građana. Kao primjere naveo je narative o protestima i migracijama, ukazujući da sadržaji ne moraju biti otvoreno politički da bi proizveli političke posljedice. 

- Dovoljno je izazvati strah i podstaći određene obrasce razmišljanja - naveo je Cerović, ocjenjujući da takvi mehanizmi mogu doprinijeti jačanju ksenofobije i stavova zasnovanih na naglašenoj hijerarhiji i tradicionalizmu.

Stručnjakinja za vještačku inteligenciju Tamara Pavlović objasnila je kako algoritmi utiču na izbor informacija koje svakodnevno dobijamo, posebno nakon razvoja velikih jezičkih modela i ubrzanog širenja primjene vještačke inteligencije. 

Pojasnila je da digitalne platforme analiziraju velike količine podataka o ponašanju korisnika kako bi im preporučivale sadržaje prilagođene njihovim interesovanjima i prethodnim aktivnostima. 

- Svaki naš korak na društvenim mrežama se bilježi i koristi kao podatak na osnovu kojeg algoritmi procjenjuju šta nas zanima i kakav sadržaj će nam ponuditi - navela je Pavlović. 

Upozorila je da se takvi mehanizmi mogu koristiti i za političko targetiranje, naročito tokom izbornih kampanja, kada personalizovane poruke mogu uticati na percepcije i stavove birača. 

Govoreći o sadržajima generisanim vještačkom inteligencijom, istakla je značaj kritičkog mišljenja kao mehanizma zaštite, ali i aktivnijeg odnosa korisnika prema digitalnim platformama. 

Objasnila je da građani mogu uticati na preporuke algoritama podešavanjem interesovanja, ograničavanjem neželjenih sadržaja i korišćenjem dostupnih opcija za povratne informacije. 

- Svaki put kada označimo da nam neki sadržaj nije zanimljiv ili poželjan, algoritam dobija povratnu informaciju i prilagođava buduće preporuke - kazala je Pavlović, podsjećajući da se i sistemi poput ChatGPT-a usavršavaju kroz mehanizme povratnih informacija i učenja.

Doktorand komunikologije i saradnik u nastavi na Humanističkim studijama Univerziteta Donja Gorica Filip Jovanovski naglasio je da se medijska pismenost ne smije svoditi na tehničke vještine provjere informacija i prepoznavanja izvora, već mora obuhvatiti dublje razumijevanje medijskih sadržaja, ideologije, društvenih odnosa i načina oblikovanja javnog mnjenja. 

- To jeste važno, ali ona ne smije izgubiti svoju kritičku oštricu i sposobnost analize ideologije - kazao je Jovanovski. 

Koristeći metaforu požara, upozorio je da se odgovornost za suzbijanje dezinformacija ne može prebaciti isključivo na pojedince, dok oni koji ih sistematski proizvode i šire ostaju izvan fokusa. 

- Doba postistine je požar koji postoji, a medijska pismenost jedan je od načina da ga gasimo. Međutim, imamo i piromane koji slobodno djeluju, regionalno i globalno, pa odgovornost za odbranu od dezinformacija ne možemo prebaciti isključivo na pojedince - istakao je Jovanovski. 

Prema njegovim riječima, medijska pismenost mora dobiti veću psihološku i sistemsku dubinu, kako bi građani razumjeli ne samo mehanizme manipulacije već i sopstvene logičke greške, emocije koje utiču na prosuđivanje, kao i interese medija i njihovih vlasnika. Jovanovski je posebno ukazao na potrebu reforme obrazovnog sistema. 

- Znamo da naše obrazovanje nije prilagođeno vremenu u kojem živimo. Škola ne treba da bude neozbiljna, ali joj je potrebna nova formula - zanimljivost pomnožena sa vrijednošću daje rezultat. Ako je bilo koji od ta dva faktora nula, onda je i rezultat nula - poručio je Jovanovski.

Saradnik na programima u CGO-u Nikola Obradović istikao je da su diskusije pokazale koliko je savremeno informisanje oblikovano uticajima koji često ostaju nevidljivi građanima - od vlasničkih struktura medija, političkih i ekonomskih interesa i stranih narativa do algoritama digitalnih platformi. 

- Štetni narativi danas se ne šire samo kroz tradicionalne medije, već se prilagođavaju društvenim podjelama i digitalnim platformama, često dajući prednost emocijama nad činjenicama. Zato nije dovoljno samo imati pristup informacijama, već je važno razumjeti odakle dolaze i koji interesi stoje iza njih - poručio je Obradović. 

Naglasio je da medijska pismenost nije samo obrazovna potreba, već i preduslov demokratske kulture i odgovornog građanstva, koji podrazumijeva kritičko preispitivanje informacija, ali i sopstvenih uvjerenja. 

Ukazao je da odgovornost za suzbijanje dezinformacija zahtijeva zajedničko djelovanje medija, obrazovnog sistema, institucija i civilnog društva. 

- Cilj medijske pismenosti nije samo da naučimo da prepoznamo dezinformaciju, već da gradimo društvo u kojem je teže manipulisati građanima, a lakše donositi informisane i odgovorne odluke - zaključio je Obradović.