Nestašice ljekova i medicinskih sredstava u državnim apotekama i zdravstvenim ustanovama izazvale su burne reakcije javnosti i otvorile pitanje funkcionisanja zdravstvenog sistema i sistema javnih nabavki. <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/recepti-propadaju-pojedinih-ljekova-nema-ni-za-novac">Dok Pobjedi iz Montefarma poručuju da nijesu uvoznici i da djeluju isključivo u skladu sa zakonom</a>, bivši direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore Sead Čirgić tvrdi da trenutne nestašice nijesu slučajne, već posljedica dugogodišnjih sistemskih slabosti koje su dodatno produbljene u posljednjih nekoliko godina.
<h2>Montefarm: Nedostupnost tržišna a ne institucionalna</h2>
Iz Montefarma su kazali da imaju obavezu da razjasne da ta ustanova nije direktni uvoznik ljekova i medicinskih sredstava, dodajući da se nabavka sprovodi isključivo putem postupaka javnih nabavki, i to samo za potrebe javnih zdravstvenih ustanova i apoteka u mreži Montefarma, u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama i važećom Listom ljekova Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore.
- Na raspisane tendere javljaju se ovlašćeni uvoznici – privatne veledrogerije. U Crnoj Gori, pored 56 apoteka Montefarma, još 124 privatne apoteke imaju ugovor sa Fondom i izdaju ljekove na recept. Ukoliko nekog lijeka nema na tržištu Crne Gore, on nije dostupan ni u privatnim apotekama i tada je riječ o tržišnoj, a ne institucionalnoj nedostupnosti - istakli su iz Montefarma.
Na pitanje Pobjede o razlogu nestašice ljekova metoprolola, klonazepama, amyzol i bactrim Montefarm navodi da „metoprolol“ XL 47,5 mg i 90 mg trenutno nije dostupan na tržištu zbog problema u proizvodnoj liniji kod proizvođača, o čemu su obaviješteni od dobavljača. Ističu da s obzirom na to da Montefarm nije uvoznik, razlozi nedostupnosti nijesu u njegovoj nadležnosti.
- „Klonazepam“ 2 mg nije u prometu u Crnoj Gori jer ga nijedan ovlašćeni uvoznik ne uvozi, zbog čega na raspisane postupke javne nabavke nije bilo ponuda. Kada je riječ o lijeku „amyzol®“, iz Montefarma pojašnjavaju da je pacijentima dostupan „amitriptilin“ u jačinama od 10 mg i 25 mg. Na Listi ljekova ovaj lijek se nalazi po međunarodnom nezaštićenom nazivu (INN) „amitriptilin“, a Montefarm je, kako navode, zakonski obavezan da nabavku sprovodi isključivo prema važećoj Listi i nije u obavezi da nabavlja lijek pod zaštićenim nazivom ukoliko to Lista ne propisuje. Isto važi i za „bactrim®“, jer se na Listi ljekova nalazi njegov terapijski ekvivalent „esbesul®“ 480 mg, koji je dostupan pacijentima u apotekama Montefarma. Nabavka se, naglašavaju, sprovodi isključivo prema Listi ljekova i važećoj regulativi - objasnili su iz Montefarma.
Kada su u pitanju pelene za odrasle, a Pobjedi su se žalili građani da najveći broj gotovo uvijek fali u apotekama, Montefarm navodi da vrši kontinuiranu nabavku veličina S, M i L.
- Tokom 2025. godine iz skladišta Montefarma isporučeno je gotovo 2,5 miliona komada pelena koje su građani preuzeli na recept (L – 1.800.510, M – 610.390, S – 75.840). Snabdijevanje se odvija u skladu sa tenderski ugovorenim količinama i isporukama dobavljača. „Ventolin aerosol“ 200×0,1 mg dostupan je u ograničenim količinama u mreži od 56 apoteka. Nova isporuka bila je najavljena za 9. januar, ali je pomjerena zbog problema u transportu prilikom uvoza, a dodatne količine su najavljene za 16. januar. Što se tiče fiziološkog rastvora, Montefarm navodi da nabavku vrši isključivo za potrebe javnih zdravstvenih ustanova. Zalihe u skladištu su stabilne i snabdijevanje se odvija nesmetano, dok se tenderski nabavljene količine ne distribuiraju apotekama jer nijesu namijenjene maloprodaji, niti su ikada bile - naveli su iz Montefarma.
Oni su naglasili da se na Listi nalazi oko 1.600 ljekova, kao i da se dodatno obezbjeđuju ljekovi za rijetke i teške bolesti van Liste, kao i da povremena nedostupnost pojedinih ljekova, uzrokovana problemima u proizvodnji ili uvozu, kako navode, ne predstavlja kolaps zdravstvenog sistema niti sistema javnih nabavki.
<h2>Čirgić: Sistem je pod stalnim pritiskom</h2>
Bivši direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Sead Čirgić, međutim, smatra da trenutne nestašice nijesu slučajnost, već posljedica dugogodišnjih sistemskih slabosti u organizaciji zdravstvenog sistema.
- Ključni uzroci su hronični nedostatak finansijskih sredstava, neadekvatno planiranje potreba, ograničenja važećeg sistema javnih nabavki i globalne poremećaje u lancima snabdijevanja, uz činjenicu da je crnogorsko tržište malo i bez uticaja na farmaceutsku industriju. Planiranje potreba za ljekovima i medicinskim sredstvima nije usklađeno sa realnim potrebama zdravstvenog sistema, što je u prethodnim godinama dovodilo do periodičnih obustava isporuka od strane dobavljača. Posljedica takvog stanja je sve učestalije prebacivanje dijela troškova zdravstvene zaštite na pacijente, iako su lijekovi i terapije garantovani važećim zakonskim i ustavnim okvirom, što ozbiljno narušava princip dostupnosti zdravstvene zaštite - upozorio je Čirgić.
Posebno je istakao strukturni problem sistema javnih nabavki, koji se sprovodi po generičkom (INN) nazivu, pri čemu se ugovor zaključuje sa jednim ponuđačem.
- Kada izabrani dobavljač ne može da ispuni ugovorne obaveze zbog proizvodnih ili logističkih problema, zdravstveni sistem nema mogućnost brze alternativne nabavke. Time se, odgovornost za nestašice pogrešno prebacuje na proizvođače, iako je osnovni problem nepostojanje sistemskih mehanizama za kontinuitet snabdijevanja. Za razliku od javnog sektora, privatne apoteke posluju u fleksibilnijem regulatornom okviru, što im omogućava da u kratkom roku obezbijede lijekove od alternativnih proizvođača. Zbog toga se dešava da su pojedini ljekovi dostupni u privatnom, ali ne i u državnim apotekama, što dodatno slabi povjerenje građana u javni zdravstveni sistem -naglasio je Čirgić.
<h2>Negativni efekti</h2>
On je naveo da su se povremene nestašice dešavale i tokom njegovog mandata, ali u manjem obimu. Razlike između tadašnjeg i današnjeg stanja, kako kaže, posljedica su fiskalne politike i programa „Evropa sad 1“, koji razgrađuje zdravstveni sistem, te upozorava da se kulminacija negativnih efekata može očekivati u narednom periodu.
- Što se tiče pelena, „ventolina“ i fiziološkog rastvora, zdravstvene ustanove su bile prinuđene da uvedu režime racionalizacije i štednje, što se negativno odrazilo na kvalitet i dostupnost zdravstvene zaštite. Trenutni menadžment Montefarma radi profesionalno i dobro u okviru postojećih zakonskih ograničenja, ali odgovornost za uspostavljanje fleksibilnog i pouzdanog sistema nabavki leži na Ministarstvu zdravlja - naglasio je Čirgić.
Na pitanje da li je zdravstveni sistem u kolapsu, Čirgić odgovara da sistem i dalje funkcioniše, ali uz izražene strukturne i operativne poteškoće, ograničenu dostupnost ljekova, povremene nestašice osnovnih medicinskih sredstava i rastuće finansijsko opterećenje pacijenata.
- Najveće posljedice, snose penzioneri, hronični bolesnici i djeca. Posebno penzioneri koji su cijeli radni vijek izdvajali značajna sredstva za zdravstveni sistem, a danas nijesu u mogućnosti da obezbijede lijek ili medicinsko sredstvo -upozorio je Čirgić.
Kao rješenje, on je naveo da ne neophodno realno planirati potrebe potpunim finansijskim pokrićem i reformom sistema nabavki, uključujući sprovođenje nabavki putem javnog poziva u skladu sa Zakonom o zdravstvenom osiguranju, umjesto rigidnih procedura Zakona o javnim nabavkama.
- Bez takvih sistemskih promjena, zdravstveni sistem će nastaviti da funkcioniše pod stalnim pritiskom, uz visok rizik ponavljanja nestašica, čiju cijenu će, kao i do sada, plaćati građani, naročito oni najranjiviji - zaključio je Čirgić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Recepti propadaju, pojedinih ljekova nema ni za novac

Doskorašnji direktor Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO) Vuk Kadić ocjenjuje da je Vladin predlog budžeta za zdravstvo za 2026. godinu „loše planiran“ i da će neminovno dovesti do ponavljanja krize sa ljekovima kakva je obilježila kraj ove godine.
On je u razgovoru za Standard naveo da je nacrt koji je inicijalno Ministarstvo finansija poslalo Fondu iznosio oko 480,9 miliona eura, a da je kasnije na Vladi ipak usvojen budžet za zdravstvo od oko 487,1 miliona.
- Znači, nekih šest miliona više nego što je bio predlog Ministarstva finansija. Što znači da se u međuvremenu nešto desilo, gdje su dodali tih pet–šest miliona. Kako vidim, na poziciju ljekova, medicinskih sredstava i pomagala koja idu preko Montefarma dodali su još četiri miliona – sa 168 na 172 miliona (što je i dalje 10 miliona manje od onog što je Fond tražio svojim nacrtom) – i na stomatološku zaštitu sa 6,1 miliona na 6,5 miliona, koliko je Fond tražio svojim predlogom. Ostalih oko milion i po vjerovatno je otišlo na zarade zaposlenih u javnom zdravstvu - kaže Kadić.
Ističe da, bez obzira na to, ključni problem ostaju sredstva za ljekove.
ZA LJEKOVE FALI NAJMANJE 10 MILIONA
Kadić podsjeća da je predlog Fonda za ukupni zdravstveni budžet za 2026. godinu bio oko 557 miliona eura, dakle oko 70 miliona više od Vladinog predloga od 487 miliona.
Objašnjava da je unutar tog predloga FZO bilo i oko 20 miliona eura za izmirenje dugova koji bi ostali iz tekuće godine, a koje sada, kako kaže, ne zna kako planiraju da vrate, jer je na toj poziciji, prema odluci Vlade, sada upisan jedan euro, kao i dio kapitalnih investicija za koje pretpostavlja da su prebačene na druga ministarstva.
- Realno, vjerovatno je tu 40–50 miliona manje kad se to sve odbije. Znači, realno bi bilo da budžet za normalno funkcionisanje sistema bude između 525 i 530 miliona eura - ocjenjuje on.
Najveći problem vidi u poziciji za ljekove.
- Naš predlog za ljekove preko Montefarma bio je 182 miliona eura za 2026. godinu. To je usvojio Upravni odbor Fonda 15. septembra i poslato je Ministarstvu finansija. Uz to je predloženo 28,4 miliona eura za privatne apoteke. U predlogu Ministarstva finansija za 2026. za Montefarm je planirano 172 miliona, a za privatne apoteke oko 25 miliona. Znači 10 miliona manje za Montefarm i oko 3,5 miliona manje za privatne apoteke – ukupno više od 13 miliona manje za ljekove. Tih 10 miliona je otprilike dvije trećine mjesečne rate prema Montefarmu. Što znači da će sigurno nedostajati novca. Tvrdim da je to minimum minimuma - naglašava Kadić.
Dodaje da su procjene Fonda rađene „bez ikakvih vanrednih situacija", samo na osnovu stvarne potrošnje u 2025. i očekivanih potreba u 2026. godini.
- To su najrealnije procjene, bez pretjerivanja – bez povećanja prava pacijenata i bez širenja liste ljekova. A znamo da se lista ljekova revidira tri puta godišnje i da se uvijek dodaju novi ljekovi i indikacije - napominje on.
NOVA KRIZA KRAJEM GODINE
Kadić tvrdi da će se, uz ovakav budžet, kriza sa ljekovima ponoviti već u posljednjem kvartalu naredne godine, kao što se dešava i sada.
- Apsolutno sam siguran da je budžet loše planiran i da će sigurno doći do problema u posljednjem kvartalu, kao ove godine. I ova procjena od 182 miliona za Montefarm je donja granica, pod uslovom da ne dođe do enormnog skoka cijena ljekova i proširenja liste - upozorava on.
Podsjeća i da Vlada mora da obezbijedi dodatnih 20 miliona eura kako bi zatvorila obaveze prema veledrogerijama za ovu godinu, na osnovu već datih garancija.
- Od onih 30 miliona iz Zaključka Vlade od 15. oktobra, 20 miliona dolazi na naplatu ove godine, a 10 miliona bi moglo da optereti budžet za 2026. Ako ta sredstva ne obezbijede, veledrogerije će im, slikovito rečeno, 'zavrnut' česmu' – neće im isporučivati ljekove dok ne plate dug - kaže Kadić.
Objašnjava i da se zbog prelaza između budžetskih godina u decembru i januaru svakako ulazi u period bez plaćanja, dok se novi budžet ne aktivira.
- Od kraja decembra do druge polovine januara praktično nema plaćanja, jer budžet formalno nije aktivan. Već smo ranije imali situacije da u januaru ne možemo da pošaljemo pacijenta na liječenje u inostranstvo jer bolnica traži avans, a mi nemamo mogućnost da platimo. Sada, ukoliko Montefarm do kraja godine ne isplati iznos od najmanje 20 miliona prema svojim dobavljačima, bojim se da će oko Nove godine i tokom januara biti ozbiljnih problema u snabdijevanju ljekovima i potrošnim medicinskim materijalom - podsjeća on.
PREVENCIJA I EDUKACIJA „KRATKIH RUKAVA" UPRKOS OBEĆANJIMA
Kadić ukazuje i na dvije, kako kaže, „simbolične za budžet Fonda, ali izrazito važne" stavke: program prevencije i program kontinuirane medicinske edukacije.
Podsjeća da je FZO za 2026. godinu predložio 500.000 eura za screening – programe ranog otkrivanja tri velika karcinoma (dojke, grlića materice i debelog crijeva).
- Prošle godine smo tražili 450.000 eura, Ministarstvo finansija nam je dalo 350.000. Ove godine smo tražili 500.000 eura, a opet je u predlogu budžeta ostalo 350.000. Institut za javno zdravlje, koji sprovodi te programe, saglasan je da je 500.000 minimum - kaže on.
Podsjeća i da su, tokom oktobra – mjeseca posvećenog borbi protiv karcinoma dojke – poslanici vladajuće većine javno obećali da neće podržati budžet ukoliko za screening ne bude predviđeno 500.000 eura.
- To su rekli na skupštinskom Odboru za rodnu ravnopravnost 28. oktobra, imali su i zaključak da neće usvojiti budžet ako ta stavka ne bude povećana. Sada, u predlogu budžeta, to nije ispoštovano. Biće zanimljivo vidjeti da li će održati riječ - poručuje Kadić.
Slična je situacija, dodaje, i sa kontinuiranom medicinskom edukacijom.
- Ministarstvo zdravlja je za 2026. tražilo 700.000 eura za usavršavanje ljekara, na osnovu planova edukacije, a Ministarstvo finansija i Vlada su odobrili 500.000. Ministar zdravlja na sjednici Vlade ništa nije uradio po tom pitanju, a to je bio njegov predlog. Toliko o njegovoj dosljednosti - kaže on.
„ŠIZOFRENA" PODJELA NADLEŽNOSTI ZA LJEKOVE
Kadić posebno kritikuje sadašnji model raspodjele nadležnosti u lancu ljekova – od formiranja liste do plaćanja računa.
- Imamo jednu, blago rečeno, šizofrenu situaciju. Ministarstvo zdravlja donosi listu ljekova, ubacuje nove ljekove, pregovara sa veledrogerijama i proizvođačima. Montefarm raspisuje tendere i nabavlja količine u zavisnosti od potreba javnih zdravstvenih ustanova. A Fond na kraju samo dobije fakturu na plaćanje - objašnjava on.
Dodaje da Fond nema mogućnost da utiče na sastav liste, ne može da kaže: ove godine, na primjer, imamo 180 miliona, ne možemo širiti listu.
- Svako širenje liste znači veći trošak, a svi se, kada dođe do nestašice ljekova, obraćaju Fondu, iako on ne nabavlja ljekove niti utiče na cijenu ljekova i njihovo stavljanje u promet – nabavlja Montefarm - kaže Kadić.
Podsjetio je i na nedavnu izjavu ministra finansija gospodina Vukovića, da Montefarm ima oko 10 miliona eura ljekova na zalihama „koji u ovom trenutku ne trebaju".
- Montefarm je u jednom trenutku imao na lageru 11–12 miliona eura vrijednosti ljekova, a u bolnicama je nedostajala onkološka i biološka terapija. To znači da je neko kupovao 'pogrešne ljekove' – koji će se potrošiti za šest mjeseci, kako reče ministar finansija, a nije bilo novca za inovativnu i najskuplju terapiju. Ili je planiranje bilo loše, ili je nešto drugo u pitanju - kaže Kadić.
KRIVIČNE PRIJAVE I TUŽBE ZBOG SMJENE
Kadić je potvrdio da je, nakon razrješenja, podnio krivičnu prijavu i više tužbi protiv odgovornih za njegovu smjenu.
- Podnio sam krivičnu prijavu protiv predsjednika Upravnog odbora gospodina Tomaševića i zamjenice predsjednika, gospođe Roganović, jer su zloupotrijebili svoj položaj. Bili su upoznati da krše zakon, a ipak su uradili to što su uradili - navodi on.
Pored krivične prijave, pokrenuo je i upravne i parnične postupke.
- Podnio sam tužbu Upravnom sudu, Osnovnom sudu i žalbu Državnoj komisiji za žalbe Vlade Crne Gore. Tražim poništenje odluke o razrješenju i povratak na posao. Advokati su ubijeđeni da će te odluke biti u moju korist - kaže Kadić.
Tvrdi da Upravni odbor nije imao ovlašćenja da sam ocjenjuje da li je eventualno prekršen zakon, niti je ispoštovana procedura iz Zakona o državnim službenicima i namještenicima.
- Upravni odbor nije nadzorni organ koji utvrđuje zakonitost rada direktora. Ako su sumnjali da je nešto protivzakonito, morali su da se obrate nadležnom organu – disciplinskoj komisiji ili nekoj komisiji koju bi formiralo nadležno ministarstvo. Oni nijesu uradili ništa od toga – samo su rekli: 'kriv si, izjasni se, a odluku smo već donijeli' i na osnovu toga me razriješili - zaključuje Kadić.

Kadić: Nova kriza sa ljekovima već izvjesna

Američki Fajzer sklopio je ugovor vrijedan 10 milijardi dolara za kupovinu proizvođača ljekova protiv gojaznosti Metsera, čime je okončano nadmetanje farmaceutske firme sa sejdištem u Njujorku i danskog rivala Novo Nordisk.
Metsera je prihvatila povoljniju ponudu kompanije Fajzer, a kao razlog za to navela je rizike u vezi sa američkim antimonopolskim zakonodavstvom u ponudi kompanije Novo Nordisk, koju je ranije nazvala superiornom, prenio je Rojters.
Danski gigant Novo Nordisk u oblasti ljekova za gojaznost saopštio je nešto ranije da će se povući iz trke, jer neće povećati ponudu.
Farmaceutska kompanija dodala je da unapređuje sopstvene opcije za liječenje od gojaznosti i da će "nastaviti da procjenjuje mogućnosti za razvoj poslovanja i akvizicije koje unapređuju njene strateške ciljeve“.
Izvori bliski kompaniji Novo Nordisk navode da je njihova posljednja neuspješna ponuda bila "maksimalna vrijednost" za Metseru i da je firma ostala uvjerena u sopstveni razvoj ljekova za gojaznost, prenio je Rojters.
Činilo se da je Fajzer osigurao dogovor u septembru prije nego što se Novo Nordisk prošle nedjelje javio sa nepoželjnom ponudom, što je pokrenulo borbu za Metseru na sve većem tržištu ljekova za mršavljenje.
Američka kompanija time pokušava da stekne prednost u borbi protiv gojaznosti kako bi prevazišao prošle interne probleme u razvoju ljekova za mršavljenje.
Fajzer je pristao da plati 86,25 dolara po akciji u gotovini, odnosno 65,60 dolara po akciji u gotovini i pravo na uslovnu vrijednost koje vlasnicima daje mogućnost na dodatne isplate do 20,65 dolara po akciji u gotovini, navodi se u saopštenju Metsere.

Fajzer ulazi na tržište ljekova protiv gojaznosti: Posao vrijedan 10 milijardi dolara

Vlada Crne Gore dala je saglasnost za dodatne nabavke ljekova, medicinskog materijala i pomagala za potrebe javnih zdravstvenih ustanova i apoteka Montefarm u iznosu od 30.666.850 eura.
Kako je navedeno u informaciji koju je Vlada usvojila bez održavanja sjednice, postupak nabavke sprovešće Montefarm.
Ministarstvu zdravlja obratio se Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore zahtjevom za saglasnost Vlade Crne Gore na raspisivanje dodatne nabavke lijekova, medicinskog materijala i pomagala ZUA Montefarm.
U zahtjevu je navedeno da Ministarstvo finansija svojim dopisom od 10. oktobra nije dalo saglasnost za raspisivanje novih nabavki ljekova, medicinskog potrošnog materijala i pomagala, koje bi izvršio Montefarm, već je tumačilo da Fond za zdravstveno osiguranje, iz postojećih budžetskih sredstava, može dati saglasnost na raspisivanje predmetnih nabavki.
Takođe, Fond ukazuje da je dopisom od 13. oktobra, detaljno pojasnio da ne postoje sredstva u budžetu Fonda, na osnovu kojih se može dati saglasnost za nove nabavke ZUA Montefarm i naglasio da je nabavka ljekova, medicinskog materijala i pomagala od izuzetne važnosti.
- Kako Ministarstvo finansija ne može dati saglasnost na objavljivanje nabavki ljekova, medicinskog materijala i pomagala za ZUA Montefarm, a to svakako ne može učiniti ni Fond za zdravstveno osiguranje, jer nema raspoloživih sredstava u budžetu Fonda, ukazuje se da je neophodno informisati Vladu Crne Gore o situaciji nedostajućih sredstava za nabavku ljekova, medicinskog materijala i pomagala, te da se zatraži saglasnost Vlade na objavljivanje nabavke lijekova, medicinskog materijala i pomagala, u ukupnom iznosu od 30.666.850,31 eura, koje će sprovesti ZUA “Montefarm”, za potrebe javnih zdravstvenih ustanova i apoteka “Montefarm” - navedeno je u dokumentu Vlade.
Za tu namjenu, potrebno je da se u budžetu Fonda obezbijedi 19.600.000 eura.

Za dodatnu nabavku ljekova i medicinskih sredstava 30.666.850 eura

Vlada Crne Gore usvojila je na jučerašnjoj sjednici novu listu ljekova, na koju je uvršteno 11 ljekova koji proširuju mogućnosti liječenja kardiovaskularnih, onkoloških bolesti kostiju, kao i neuroloških oboljenja kod djece. 
Kako je saopšteno iz Ministarstva zdravlja, na listu su dodati i posebni oblici ljekova za pacijente na bolničkom liječenju i za primjenu u komori za citostatike. Uz to, dodatno je uključeno 12 generičkih lijekova, čime se povećava izbor pristupačnih i efikasnih terapijskih opcija.
- Ove izmjene predstavljaju značajan korak u većoj dostupnosti najsavremenije terapije za crnogorske osiguranike, a samim tim i u razvoju i modernizaciji crnogorskog zdravstvenog sistema. Ovo je, takođe, potvrda posvećenosti Ministarstva zdravlja i Vlade Crne Gore unapređenju zdravlja stanovništva, uz efikasnu upotrebu državnih resursa - saopšteno je iz tog resora.
Iz Ministarstva zdravlja poručuju da u kontinuitetu prate potrebe pacijenata, ali i zdravstvenih institucija, kako bi se kroz pravovremene i stručne odluke osigurala najbolja moguća zdravstvena zaštita za sve građane.

Na teret države savremena terapija za kadriovaskularna, onkološka, neurološka oboljenja

Vlada je podržala ograničvanje cijena ljekova van liste ljekova, kroz utvrđivanje maksimalnih cijena, kako za nove koje je registrovao Institut za ljekove i medicinska sredstva, tako i za one koji su već u prometu, saopšteno je iz Ministarstva zdravlja.
Ova odluka je donešena na posljednjoj sjednici kroz dopune Uredbe o kriterijumima za formiranje maksimalnih cijena ljekova.
- Institut za ljekove i medicinska sredstva će imati zakonsku obavezu da sprovodi redovne, godišnje revizije maksimalnih cijena ljekova van liste. Ovim se obezbjeđuje dosljedna primjena zakonskih normi, sprečava se nekontrolisan rast cijena ljekova van liste, veća transparentnost postupaka i sigurnost u kontinuiranom snabdijevanju tržišta ljekovima - ističu iz Ministarstva zdravlja
Ovim aktom, kako dodaju, Crna Gora dodatno usklađuje svoje zakonodavstvo sa evropskim standardima, čime se jača pravna sigurnost i efikasnost sistema kontrole cijena, na korist građana i zdravstvenog sistema u cjelini.

1084x550

Vlada podržala ograničavanje cijena ljekova van liste

Sto dvadeset četiri apoteke prijavile su se na javni poziv Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO) za distribuciju ljekova na recept, kazao je direktor Fonda Vuk Kadić.
On je u emisiji "Reflektor" na TV Vijesti objasnio da građani samo prvih nekoliko dana oktobra neće moći kod privatnika da podižu ljekove na recept, i da će ta blokada biti riješena do kraja naredne sedmice.
Kadić je kazao i da već sredinom oktobra mora doći do rebalansa budžeta kako bi "Montefarm" mogao uredno da se snabdijeva ljekovima, jer su za ovu godinu, umjesto traženih 535 miliona, dobili 452 miliona eura.
- Mi smo već Ministarstvu finansija uputili prijedlog za rebalans budžeta do kraja godine i neophodan će biti taj rebalans. Taj iznos je onaj minimalni iznos koji smo planirali, a da ne bude posljedica po funkcionisanje zdravstvenog sistema, uz neke obaveze i dugove koje možemo da prenesemo u narednu godinu, je negdje između 25 i 30 miliona eura u ovome momentu. Ono što mi trenutno imamo sredstava za obezbjeđivanje nesmetanog funkcionisanja "Montefarma", jeste negdje druga polovina oktobra mjeseca - rekao je Kadić.

Kadić: Potreban rebalans da bi "Montefarm" mogao uredno da se snabdijeva ljekovima

Novi rast cijena ljekova u Crnoj Gori udar je na standard građana, posebno penzionera koji su primorani da kupuju medikamente koje ne pokriva zdravstveno osiguranje.
Cijene ljekova su više za 15 odsto u odnosu na avgust 2024, podaci su Uprave za statistiku. U tom periodu u Evropi su poskupili 2,1 odsto.
Ministarstvo zdravlja poskupljenje pravda poremećajima na svjetskom tržištu i inflacijom, a iz opozicije poručuju da zbog “nesposobnosti” Vlade građani plaćaju najskuplje ljekove u Evropi.
U anketi Radija Slobodna Evropa (RSE), penzioner Dragoljub kaže da je skok cijena ljekova veliki udar za stariju populaciju.
- Dajemo posljednji cent za ljekove jer mnogi jedva sastavljaju kraj sa krajem - rekao je Dragoljub.
Za pacijente je besplatno oko 1.300 ljekova koji se odlukom Ministarstva zdravlja nalaze na listi koje pokriva i nabavlja Fond za zdravstveno osiguranje.
Plaćaju se se iz budžeta svih građana.
Ostale na recept propisane ljekove kupuju građani po cijenama koje se formiraju na slobodnom tržištu.
Da bi zaustavila nekontrolisan rast cijena tih ljekova, Vlada je u martu izmijenila Zakon o ljekovima i ograničila maksimalne cijene.
<div class="embed-block"><iframe src="https://www.slobodnaevropa.org/embed/player/0/33537074.html?type=video" frameborder="0" scrolling="no" width="640" height="360" allowfullscreen></iframe></div>
 
<h2>Milioni iz džepova građana za ljekove</h2>
Tokom 2024. u Crnoj Gori je kupljeno ljekova za preko 197 miliona eura, od čega je Zdravstveni fond pokrio 137 miliona eura.
Građani su iz svog džepa, po podacima Instituta za ljekove, potrošili 60 miliona.
Proizilazi da je 452 hiljade punoljetnih građana Crne Gore, prosječno direktno platilo dodatnih 133 eura za nabavku ljekova.
Među njima je Dragoljub koji za RSE kaže da kupuje lijek za prostatu i kapi za oči.
- Skaču cijene ljekova, isto kao i namirnice u trgovinama. Velika je inflacija. Pored toga neki ljekovi su skinuti sa liste (koju plaća država). Dok država štedi na starim i bolesnim, na drugoj strani vlada rasipništvo - kazao je Dragoljub.
Smatra da su skupi ljekovi dio ukupno loše zdravstvene zaštite u Crnoj Gori.
- Stariji građani su prinuđeni da idu u privatne ordinacije jer u državnim moraju da čekaju danima, mjesecima ili do godinu na specijalističke preglede. Ko ima pare on plati, a ko nema ide u jednom pravcu bez povratka na onaj svijet - priča Dragoljub.
Sličan stav iznosi i sedamdesetogodišnja Vera koja za RSE kaže da su cijene ljekova samo dio problema u zdravstvu.
- Ko ima dodira sa zdravstevim institucijama zna o čemu pričam, a država ne čini ništa da to promijeni, apsolutno ništa - rekla je Vera.
Ističe da i suprug i ona godinama kupuju skoro sve ljekove.
- Nikako da dočekamo da ti naši ljekovi budu na listi. Znamo za nove cijene, ali pošto ih svakako kupujemo, navikli smo. Žao mi je ljudi koji ne mogu da kupe. Za većinu je to novi udar na kućni budžet - naveo je on.
Minimalna penzija u Crnoj Gori je 450 eura, a prosječna 548 za avgust ove godine.
Crna Gora ima 131.000 penzionera, odnosno korisnika prava PIO.
<h2>Građani tvrde da su ljekovi jeftiniji u regionu</h2>
Ranka iz Podgorice svakog mjeseca najmanje 50 eura potroši na ljekove. Tvrdi da apotekari povećavaju cijene svakog mjeseca.
- Imali – nemali para, mi se za ljekove moramo snaći. Kupujem terapiju, nešto za srce… Što ću drugo nego da plaćam i ljekove i vitamine, što je- &nbsp;tu je, moram - istakla je Ranka.
Ranka kaže da dio građana ljekove nabavlja iz zemalja regiona.
To potvrđuje i sagovornik RSE, Nikšićanin Budimir.
- Pošalju mi ih iz Srbije jer ih ovdje nema, a iako ih ima velika je razlika u cijeni - kazao je on.
On smatra da su cijene ljekova u Crnoj Gori rezultat “monopola na tržištu”.
- To su monopoli od prije 15 ili 20 godina, i ne može ova Vlada za godinu i po to da riješi, a vjerovatno i malo žmuri na to. Da su i pet puta sposobniji nego što jesu, ne mogu to lako ispraviti - kaže Budimir.
<h2>Šta kaže zdravstena vlast</h2>
Ministarstvo zdravlja kojim rukovodi Vojislav Šimun je kao glavne razloge za više cijene ljekova navelo veće troškove proizvodnje, sirovina, energije, transporta i regulatorne troškove.
- Aktivno pratimo situaciju na tržištu i preduzimamo sve kako bi trend rasta cijena i uticaj na pacijenta sveo na najmanju mjeru - piše u odgovorima na upit RSE.
Ministarstvo navodi i da je Vlada izmjenama Zakona o ljekovima u martu ograničila maksimalne cijene ljekova koji se dobijaju na recept, a nijesu na listi koju pokriva država.
- Napravili smo ovaj korak kako bi zaustavili nekontrolisani rast cijena ljekova i povećali njihovu dostupnost za sve pacijente - kazali su u Ministarstvu.
Predlagač je tada naveo da je dotadašnji zakon uzrokovao da cijene tih ljekova “budu značajno više nego u zemljama regiona… što je crnogorske građane dovodilo u finansijski težak položaj čineći im liječenje teže dostupnim”.
<h2>Kritike opozicije</h2>
Najnovije poskupljenje ljekova u Crnoj Gori kritikovala je opozicija.
Poslanik opozicione Demokratske partije socijalista Jevto Eraković je ocijenio da crnogorski građani plaćaju najskuplje ljekove u Evropi.
- Treba nadoknaditi nesposobnosti najbrojnije vlade na svijetu i obezbijediti plate za sve ministre, saradnike i ostale uhljebe. Možda rekonstrukcija vlade donese još koje ministarstvo… - napisao je Eraković na mreži X.
Crna Gora uvozi ljekove, jer nema sopstvenu proizvodnju. Dozvole za promet daje Institut za ljekove koji naplaćuje njihovu registraciju.
Iz Insituta tvrde da na više cijene nijesu uticali troškovi registracije jer te cijene nijesu mijenjali od marta 2022. godine.
- Stoga, visina naknada koje naplaćuje Institut ne može biti faktor koji je uticao na porast cijena - piše u odgovorima na upit RSE.
Tvrde i da su naknade za registraciju novih ljekova u Crnoj Gori četiri puta niže u odnosu na Hrvatsku, a dvostruko u odnosu na Srbiju.
Podaci Instituta pokazuju da u Crnoj Gori poslednjih godina raste potrošnja ljekova i troškovi za njihovu kupovinu.
O tome govori podatak da je 2019. godine za ljekove potrošeno 100 miliona eura, što je upola manje u odnosu na 2024.

U Crnoj Gori od potrošenih 197 miliona eura na ljekove građani sami platili 60 miliona

Neažurnost Ministarstva zdravlja - tako sagovornici Televizije E objašnjavaju zastoj u saradnji između Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO) i privatnih apoteka. Od 1. oktobra, umjesto u skoro 200 državnih i privatnih apoteka širom Crne Gore, građani će ljekove na recept moći da preuzimaju u 55. No, iz Fonda tvrde da će situacija biti riješena u najkraćem mogućem roku.
Izdavanje ljekova na recept u više od 100 privatnih apoteka širom Crne Gore moraće da sačeka. Od 1. oktobra građani neće moći da koriste ovu vrstu usluge. Razlog, kako navode iz Fonda za zdravstveno osiguranje, je što Upravni odbor i Fond nijesu na vrijeme usaglasili termin za raspisivanje novog konkursa.
- Pa u ovoj situaciji se radilo isključivo o odluci Upravnog odbora, koju je menadžment Fonda u cijeloj proceduri mora da sačeka. Ono što jeste jedna situacija koja se, za sada, rijetko dešavala, jeste da su menadžment Fonda i Odbora imali različite stavove, prosto i podijeljeni stavovi samih članova Upravnog odborasu doveli do toga da se čekalo na pomenutu odluku – rekao je Televiziji E Zdravko Vuksanović pomoćnik direktora FZO.
S druge strane, bivši direktor Fonda Sead Čirgić tvrdi da je problem nastao zbog neažurnosti Ministarstva zdravlja, koje nije blagovremeno reagovalo na dopis Fonda poslat još u maju. Ministarstvo zdravlja nije odgovorilo na pitanja Televizije E o tačnom datumu slanja dopisa i datumu odobrenja za raspisivanje novog konkursa.
- Ministarstvo zdravlja odnosno ministar odgovara na taj dopis krajem juna, znači više nego mjesec dana je bilo potrebno da se sjeti ministar zdravlja da odgovori na dopis Fonda za saglasnost i da da saglasnost, koja je u suštini formalnost. I to je posao koji se završava za jedan dan - kaže Čirgić.
Iz Fonda navode da privatne apoteke imaju priliku da se prijave na konkurs do 19. septembra. Dok se ne obnovi saradnja sa privatnim apotekama, jedina apoteka koja će izdavati ljekove na recept biće Montefarm. Ukoliko određeni ljekovi ne budu dostupni u državnoj apoteci, građani će, kako navodi Vuksanović, moći da refundiraju potrošeni novac prilikom kupovine ljekova u privatnoj apoteci.
- Završetak kompletne procedure očekujemo sredinom oktobra, nakon toga slijede novi ugovori. Neke informacije koje sada imamo jeste da su dobro snadbjeveni i ta dobra snadbjevenost garantuje da neće biti zastoja u izdavanju ljekova na recept – objašnjava Zdravko Vuksanović pomoćnik direktora FZO.
I iz Montefarma ističu da neće biti problema sa nabavkom i distribucijom ljekova.
- Samo u avgustu izdato je preko 240.000 recepata, odnosno više od pola miliona pakovanja. Građani isključivo u našim apotekama preuzimaju specifične terapije – ljekove za rijetke i teške bolesti, narkotike, insuline, pelene i specifična medicinska sredstva – sve što je na Listi FZO ili odobreno od strane nadležnih komisija, bez dodatnih troškova – rekli su oni.
Bivši direktor Fonda tvrdi da državnih apoteka nema dovoljno, te da će novonastala situacija dodatno finansijski opteretiti građane.
- Samo ću Vam reći podatak da je u 2024. godini iz džepa građana plaćano 60 miliona eura. Preko 60 miliona eura. U ovom periodu tih sredstava će sigurno biti više. Naši građani su do prije nekoliko godina, preciznije do 2020. ili 21. izdvajali iz svog džepa oko 20 miliona eura – navodi Čirgić.
Posljednji ugovor Fonda sa privatnim apotekama važi do kraja septembra, a Fond je tada zaključio ugovore sa 112 apoteka.

1250x600

Recepti za strpljenje: Neažurnost MZD razlog zastoja saradnje FZO i privatnih apoteka

Ugovori sa privatnim apotekama ističu 30. septembra, a novi će biti potpisani u drugoj polovini oktobra, kazali su Danu iz Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore.
– Montefarmove apoteke u ovom trenutku imaju dovoljnu količinu ljekova koji se izdaju na recept i u narednom periodu će biti spremne za novonastalu situaciju, koja će trajati privremeno, dvadesetak dana oktobra mjeseca – odgovorili su iz Fonda na pitanje kako svim osiguranicima obezbijedite potrebnu terapiju, s obzirom da je u apotekama Montefarma česta nestašica ljekova.
Saopštili su Danu da je u periodu od 1. januara do 31. jula u apotekama sa kojima imaju zaključene ugovore (apoteke Montefarma i privatne apoteke) realizovano 3.891.089 recepata, što je uslovilo da Fond ima finansijski izdatak u iznosu od oko 60 miliona eura.
U apotekama je preko recepata podignuto 5.254.835 pojedinačnih pakovanja ljekova.
Preciziraju da je u privatnim apotekama u navedenom periodu izdato 3.180.867 pojedinačnih pakovanja ljekova, izdatih preko 2.323.653 recepata, što je finansijski iznosilo oko 16 miliona eura.
– U apotekama Montefarma u navedenom periodu izdato je 2.073.968 pojedinačnih pakovanja ljekova, izdatih preko 1.565.436 recepata, što je finansijski iznosilo oko 44 miliona eura – naveli su iz Fonda u odgovoru na jedno od pitanja Dana.
Dan ih je pitao i koji su ljekovi najčešće izdavani na recept.
– U periodu 1. januar–31. jul 2025. preko privatnih i apoteka Montefarma najviše su izdavani sljedeći ljekovi/po broju izdatih pakovanja: „konkor“ tabl. film 30×2,5 mg – terapija srčane insuficijencije (realizovano 170.085 Rp, pojedinačnih pakovanja 212.487, ukupne vrijednosti 311.963,79 eura); „rapten duo“ tabl. 30×75 mg – terapija mišićno-koštanih oboljenja (realizovano 102.841 Rp, pojedinačnih pakovanja 128.985, ukupne vrijednosti 286.361,43 eura); „kabivit“ D3 kapi oral. 1x 12,5ml (14400 i.j./ml) – prevencija i terapija deficijencije vitamina D (realizovano 74.438 Rp, pojedinačnih pakovanja 85.526, ukupne vrijednosti 499.402,82 eura); „lorazepam“ HF tabl. 20×2,5 mg – terapija anksioznih stanja (realizovano 45.117 Rp, pojedinačnih pakovanja 79.731, ukupne vrijednosti 91.896,21 eura); „monopril plus“ tabl. 28 x (20mg + 12.5mg) – terapija hipertenzije (realizovano 60.196 Rp, pojedinačnih pakovanja 74.565 ukupne vrijednosti 310.007,50 eura); „prexanil combi“ tabl. film 30x (5mg+1.25mg) – terapija hipertenzije (realizovano 60.508 Rp, pojedinačnih pakovanja 74.553, ukupne vrijednosti 185.131,66 eura); „forxiga“ tabl. film 30×10 mg – terapija dijabetesa, srčane insuficijencije i hronične bolesti bubrega (realizovano 63.351 Rp, pojedinačnih pakovanja 72.554, ukupne vrijednosti 1.536.409,87 eura); „konkor“ tabl. film 30×5 mg – terapija hipertenzije (realizovano 56.223 Rp, pojedinačnih pakovanja 72.060 ukupne vrijednosti 117.588,45 eura) – precizirali su iz Fonda.
<h2>I "bromazepam" na spisku najtraženijih ljekova</h2>
Na spisku najviše podizanih ljekova je i „bromazepam“ HF tabl. 30×3 mg – terapija anksioznih stanja (realizovano 47.116 Rp, pojedinačnih pakovanja 70.324 ukupne vrijednosti 85.945,04 eura).
Kako su Danu saopštili iz Službe za odnose s javnošću Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore, na recept je često podizan i „aflamil“ tabl. film 20×100 mg – terapija bola kod reumatoloških oboljenja (realizovano 51.704 Rp, pojedinačnih pakovanja 67.975, ukupne vrijednosti 238.504,97 eura).

Za sedam mjeseci popijeno pet miliona kutija ljekova

Premijer Slovenije Robert Golob dobio je danas poziv predsjednika SAD Donalda Trampa da bude član njegovog „Odbora za mir“ koji bi trebalo da se bavi završetkom izraelskog rata u Gazi, saopštila je slovenačka vlada.
Po izvještaju Slovenačke novinske agencije (STA), Golob nije naklonjen ulasku u to tijelo, a Vlada će o toj ponudi raspravljati u četvrtak.
Vlada Slovenije je više puta ukazivala na zločine izraelskih snaga u Gazi, a državu Palestinu je priznala u junu 2024. godine. Nedavno je saopšteno i da će se zvanična Ljubljana pred Međunarodnim sudom pravde pridružiti tužbi Južnoafričke Republike protiv Izraela zbog genocida u Gazi.
Rasprava o učešću u Trampovom „Odboru za mir“ se ovih dana vodi i među ostalim evropskim državama, a dolazi u trenutku napetosti između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država o pitanju budućnosti Grenlanda kojeg Tramp želi da SAD preuzmu od Danske.
Tramp je ranije naveo da je „Odbor za mir“ srž njegovog mirovnog plana za okončanje sukoba u Gazi.
- Taj Odbor će biti jedinstven, nikada prije nije bilo ničeg sličnog - napisao je Tramp, koji bi da bude na čelu tog svog tijela.
Po planu svaka država članica bi mogla da izabere svog predstavnika, koji bi u njeno ime učestvovao na sastancima Odbora.
Tramp je mirovni plan u 20 tačaka za rješenje sukoba u Gazi objavio krajem septembra prošle godine, a 17. novembra ga je usvajanjem rezolucije pozdravio i Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
U petak je saopšteno da će pored Trampa u odboru biti američki državni sekretar Marko Rubio, Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof, Trampov zet Džared Kušner, a i Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Robert Gejbrijel, a uz njih predsjednik Svjetske banke Adžej Banga i bivši britanski premijer Toni Bler.
Poziv za učešće u radu Odbora dobili su i predsjednik Rusije Vladimir Putin i premijer Mađarske Viktor Orban koji je odmah prihvatio poziv.

Slovenački premijer dobio poziv Trampa za učešće u Odboru za mir u Gazi

Evropa mora prestati sa pokušajima da "smiri" američkog predsjednika Donalda Trampa i umjesto toga treba da mu se suprotstavi, kao i drugim "tiranima" koji su odlučni da unište poredak utemeljen na pravilima, uspostavljen poslije Drugog svjetskog rata, rekla je generalna sekretarka Amnesti internešenala Agnes Kalamar.
- Potreban nam je mnogo jači otpor - rekla je Kalamar u intervjuu za AFP na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, upozorivši da je "u pitanju kredibilitet Evrope".
Kalamar je pozvala evropske vlade da pokažu više "hrabrosti" i da znaju kako da "kažu ne".
- Moraju prestati s vjerovanjem da mogu pregovarati s tiranima, moraju prestati da misle da mogu prihvatiti pravila predatora, a da sami ne postanu njihove žrtve. To se mora zaustaviti - rekla je Kalamar, prenosi agencija Hina.
Upozorila je da svijet prolazi kroz fazu "uništavanja poretka utemeljenog na pravilima", dodajući da postoje globalne i regionalne sile koje su "odlučne da unište ono što je uspostavljeno" nakon Drugog svjetskog rata.
Otkako se prije godinu vratio u Bijelu kuću, Tramp je, prema njenim riječima, donio "čitav niz odluka koje su dovele do sloma mnogih pravila širom svijeta", a taj sistem uništava i Rusija "agresijom protiv Ukrajine".
Dodala je da poslijeratni poredak "uništava i Izrael, koji je genocidom nad Palestincima u Gazi potpuno zanemario međunarodno pravo".
Navela je da bi bilo fantastično ako forum u Davosu pomogne da se podigne svijest o tome da takvo ponašanje "može samo odvesti svijet u ponor", ali smatra da trenutno "nema dokaza o dijalogu" među globalnim donosiocima odluka.
Kalamar je ocijenila da su evropski čelnici prošle godine vodili politiku smirivanja.
- Nastojali smo da smirimo tiranina, predatora koji živi u Vašingtonu i gdje nas je to dovelo - do sve više napada i sve više prijetnji - rekla je.
Podsjetila je da evropski projekt nije samo ekonomski, već se temelji i na vrijednostima i vladavini prava, a izrazila je nadu da će evropski čelnici aktealne izazove iskoristiti kao priliku da ponovno potvrde evropski projekt.
- To zahtijeva napuštanje politike smirivanja - zaključila je, i poručila da ona "jednostavno ne funkcioniše", pozvavši Evropu na "otpor".

Kalamar: Evropa da prestane da smiruje Trampa i da mu se suprotstavi

Kanada razmatra mogućnost slanja malog kontingenta vojnika na Grenland radi učešća u vojnim vježbama NATO-a, piše Rojters.
Vojni zvaničnici su vladi predstavili planove za ovu operaciju i čekaju odluku premijera Marka Karnija, rekao je izvor za Rojters.
Prijetnje predsjednika SAD-a Donalda Trampa da preuzme Grenland predstavljaju izazov za Karnija, koji želi pokazati solidarnost s evropskim saveznicima, ali istovremeno nastoji ostati u dobrim odnosima s Trampom, koji je u prošlosti prijetio aneksijom Kanade.
- Zabrinuti smo zbog ove eskalacije, da budem potpuno jasan. Uvijek ćemo podržavati suverenitet i teritorijalni integritet država, bez obzira na njihovu geografsku lokaciju - rekao je Karni novinarima u Dohi u nedjelju.
Evropske zemlje su prošle sedmice poslale manji broj vojnog osoblja na Grenland.
Njemačka, Francuska, Švedska, Norveška, Finska i Nizozemska saopštile su da šalju vojno osoblje kako bi počele pripreme za veće vojne vježbe kasnije ove godine.

Kanada se pridružuje evropskim zemljama, razmatra se slanje vojnika na Grenland

Svjetski ekonomski forum saopštio je u ponedjeljak da iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči neće prisustvovati ovogodišnjem samitu u Davosu.
- Iako je pozvan još prošle jeseni, tragičan gubitak života civila u Iranu tokom proteklih nekoliko sedmica znači da nije primjereno da iranska vlada ove godine bude predstavljena u Davosu - saopštila je međunarodna zagovaračka nevladina organizacija sa sjedištem u Švajcarskoj na društvenim mrežama.
Odluka je donesena dan nakon što je nevladina organizacija sa sjedištem u SAD-u, United Against Nuclear Iran, saopštila da je saznala kako je Arakči "tiho dodat u raspored za govorni termin”.
Teheran se posljednjih sedmica suočio s međunarodnim osudama nakon što su antivladini protesti izazvali nasilni obračun vlasti u kojem je, prema navodima novinske agencije AP pozivajući se na izvještaje aktivista, ubijeno više od 3.900 ljudi. Arakči je postupke demonstranata osudio kao “nasilne nerede”.
Nekoliko sati prije objave švajcarskog foruma, američki republikanski senator Lindzi Grejam oštro je kritikovao organizatore zbog poziva upućenog glavnom teheranskom diplomati.
- Siguran sam da će poziv iranskom ministru vanjskih poslova da prisustvuje Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu biti podstrek moralu demonstranata koji umiru na ulicama pokušavajući ostvariti slobode i prava koja Evropa uzima zdravo za gotovo, ili možda i neće. Onima koji su zaduženi za ove programe poručujem: o čemu, pobogu, razmišljate - upitao je Grejam.
Svjetski ekonomski forum održava se od 19. do 23. januara, a predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp trebalo bi održati govor u srijedu.
Minhenska sigurnosna konferencija takođe je prošlog petka saopštila da je povukla poziv iranskim predstavnicima, uključujući Arakčija.

Tag: ljekovi