Trećina penzije ode na terapiju, ljekovi skuplji nego u regionu

Gotovo da nema građanina Crne Gore koji ne plaća doplatu kada u apotekama podiže ljekove preko recepta. Osiguranici mjesečno izdvajaju najmanje 10 eura kao doplatu na podignutu terapiju koju propisuje izabrani doktor. Za najmanji iznos koji se izdvaja za doplatu na terapiju dođe se do računice od 120 eura na godišnjem nivou.

U posebnom problemu su penzioneri sa minimalnim primanjima i korisnici socijalnih primanja, kojima to predstavlja dodatni teret na kućni budžet. Penzionerima na godišnjem nivou ode najmanje trećina penzije (od 450 eura) na doplatu na ljekove koji se izdaju na recept.

– Samo na recept su tri lijeka, uključujući antipsihotik i antidepresiv, koje plaćamo, a to je nešto više od 30 eura mjesečno. Ali se mora računati da su osobe sa demencijom u 90 odsto slučajeva stariji ljudi koji imaju bar još jednu ili više drugih bolesti, kao što su one u vezi sa srcem i kostima, zbog čega je potrebno još lijekova koji se isto tako dobrim dijelom plaćaju – kazao je jedan Podgoričanka koja ima člana familije sa demencijom.

Da bi se demencija držala pod kontrolom, objašnjava ona, organizam treba održavati da bude u maksimalno dobrom stanju koliko je to moguće, što zahtijeva dosta suplemenata, koji svi preskupi, pa se mjesečno u te svrhe troši i do 100 eura.

Lijek za liječenje demencije kao što je "aktavel" može se podići samo uz recept i na njega se plaća puna cijena. Isto važi i za lijek "remeron". Plaćaju se i ljekove za liječenje demencije kao što su "atoris", "amiodaron"... Uz doplatu idu i neki kardiološki ljekovi, lijekovi za liječenje nervnog sistema, kao i ljekovi za liječenje brojnih drugih bolesti.

– Nemam puno ljekova koje koristim. Kupujem "zoladeks" na svakih 28 dana i on košta oko 60 eura, plus 15 eura koje plaćam za injekciju. Od druge terapije pijem "konkord" za srce i za njega mi je doplata oko 1,5 eura – kazala je jedna osiguranica iz Kolašina.

Jedna građanka plaća veliki broj ljekova koji se koriste za dijagnostikovani lupus.

– Mjesečni trošim preko 50 eura na ljekove jer većinu kupujem. Šta da radim, moram. To je značajan udar na moj budžet – kaže ona.

Jedna penzionerka iz Podgorice za ljekove mjesečno doplaćuje više od 15 eura.

– Meni je i to mnogo. Možda za nekog nije, ali kada moram kupovati dodatno vitamine i suplemente, meni trećina penzije ode na to. A gdje su drugi izdaci? – pita ova penzionerka u osmoj deceniji života.

U odgovoru na pitanje "Dana" zašto se brojni ljekovi koje propisuju ljekari plaćaju ili se za njih dodatno plaća određeni iznos, iz Ministarstva zdravlja ističu da da je propisivanje ljekova od strane ljekara različita stvar od način njihovog finansiranja.

– Ljekar propisuje terapiju za svakog pacijenta pojedinačno u medicinski opravdanim indikacijama i stanjima koja zahtijevaju primjenu ljekova, vodeći se terapijskim vodičima i protokolima. Međutim, ako je ljekar propisao određeni lijek, to ne znači automatski da će taj lijek biti potpuno besplatan za pacijenta, tj. da se izdaje na teret sredstava Fonda za zdravstveno osiguranje – navode iz resora zdravlja.

Upitani zbog čega se za mnoge ljekove plaća puna cijena iako ih ljekari propisuju, podsjećaju da je spisak ljekova koji se izdaju na teret sredstava Fonda za zdravstveno osiguranje utvrđen osnovnom i doplatnom listom ljekova.

– Na Osnovnoj listi ljekova nalazi se više od 1.700 ljekova koji se u potpunosti izdaju na teret sredstava Fonda i potpuno su besplatni za pacijente u određenim indikacijama. Osim toga, na Doplatnoj listi ljekova nalazi se preko 120 ljekova koji se finansiraju dijelom iz sredstava Fonda, a dio iznosa plaćaju pacijenti. Važno je napomenuti da za svaki lijek koji se nalazi na Doplatnoj listi ljekova postoji lijek na Osnovnoj listi ljekova koje se finansira od strane Fonda i potpuno je besplatan za pacijenta. Lista ljekova se formira u odnosu na zahtjeve farmaceutskih kuća, uzimajući u obzir farmakoterapijsku, društvenu, javno zdravstvenu, ali i farmakoekonomsku vrijednost lijeka – objašnjavaju iz Ministarstva zdravlja.

Ističu da se revizija liste vrši tri puta godišnje i uključuje stavljanje novih ljekova na listu, vodeći računa o ravnomjernoj zastupljenosti terapija u svim oblastima medicine.

Ljekovi u crnogorskim apotekama od avgusta prošle godine skuplji su 15 odsto.Rast cijena ljekova u Crnoj Gori udar je na standard građana, posebno penzionera koji su primorani da kupuju medikamente koje ne pokriva zdravstveno osiguranje. Javna je tajna da su ljekovi u Crnoj Gori znatno skuplji nego recimo u Srbiji, pa građani Crne Gore nerijetko idu u Srbiju da kupe ljekove po cijenama koje su ponekad i duplo niže nego u crnogorskim apotekama.