Predsjednik Opštine Tuzi Lindon Đeljaj pozdravio je odluku &nbsp;Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici da odbaci, kako je naveo, neosnovanu prijavu protiv potpredsjednika Vlade Nika Đeljošaja.
Prema njegovim riječima, ovim je jasno potvrđeno da u njegovoj komunikaciji sa predsjednikom države nije bilo prijetnji, već legitimne komunikacije za interese građana.
- Pokušaj Predsjednika da pisanu polemiku predstavi kao krivično djelo pokazao se ne samo kao promašaj, već i kao pokušaj diskreditacije jednog političara koji uživa veliko povjerenje svojih građana. Nik Đeljošaj je u našem kraju i širom Crne Gore prepoznat kao lider koji se, svim zakonskim mogućnostima i sa punim srcem, bori za svoje mjesto i svoju zajednicu - dodao je Đeljaj u saopštenju.&nbsp;
Odluka tužilaštva stoga, kako ističe, nije samo njegova lična satisfakcija, već i potvrda da pravda mora biti iznad političkih kalkulacija.
- Kao predsjednik Opštine Tuzi, izražavam punu podršku gospodinu Đeljošaju i uvjeren sam da će nastaviti da dosljedno, hrabro i odgovorno brani interese naših građana i cijele Crne Gore - zaključio je Lindon Đeljaj.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Đeljaj: Pokušaj Milatovića da pisanu polemiku predstavi kao krivično djelo promašaj i pokušaj diskreditacije

Predsjednik Opštine Tuzi Lindon Đeljajj oštro je reagovao povodom, kako navodi, nezakonitih aktivnosti menadžmenta Deponije „Livade“ koje direktno ugrožavaju građane i životnu sredinu te opštine.
- Deponija ‘Livade’ nalazi se na teritoriji naše opštine i svako postupanje koje ugrožava zdravlje stanovnika predstavlja direktan napad na našu zajednicu. Devastacija prostora van zidova deponije je apsolutno neprihvatljiva i zahtijeva hitnu reakciju. O tome sam imao i usmeno obećanje od direktora Deponije da će takva praksa biti zaustavljena, ali jasno je da obećanja nijesu sprovedena u djelo. Opština Tuzi više neće tolerisati obmane i ignorisanje interesa naših građana - poručio je Đeljaj.
On je naglasio da je svaka izgradnja novih sanitarnih kada bez saglasnosti Opštine Tuzi krivično djelo i svjesno kršenje zakona.
- Niko neće i ne može zaobići Opštinu Tuzi u odlučivanju o pitanjima koja direktno ugrožavaju naše građane. Protesti mještana su opravdani jer oni ne brane samo svoja dvorišta, već se bore za zdravu životnu sredinu, čist vazduh i sigurnost od ekoloških katastrofa. Njihova borba je borba svih nas - kazao je predsjednik Opštine.
Posebno je kritikovao direktora Deponije Aleksandra Božovića, optužujući ga za nezakonite radnje.
- Umjesto da odgovara pred državnim organima za nelegalnu gradnju, Božović dozvoljava sebi da javno obmanjuje građane, tvrdeći da posjeduje dozvolu Opštine Tuzi, što je potpuno netačno. On je bez građevinske dozvole raspisao tender i pokušava silom da gradi sanitarnu kadu. To što javnosti predstavlja kao ‘državni projekat’ u suštini je klasično krivično djelo - naveo je Đeljaj.
Dodao je da je urbanistički plan za deponiju stavljen van snage, te da su sve aktivnosti menadžmenta suprotne zakonu.
- Otvoreno pitamo: zašto državni organi ne reaguju? Zašto dozvoljavaju da direktor javnog preduzeća nekažnjeno gradi bez dozvole? Da li to znači da zakoni ne važe kada se nelegalno postupa na teritoriji gdje žive manjine? - &nbsp;upitao je Đeljaj.
On je poručio da će Opština Tuzi, ukoliko se nezakonite aktivnosti nastave, pokrenuti sve raspoložive zakonske procedure, uključujući i podnošenje krivičnih prijava, te zatražiti reakciju državnih i međunarodnih institucija.
- Ako neko misli da će mimo zakona i mimo volje građana Tuzi pretvoriti u dvorište za tuđe smeće, neka zna da će naići na odlučan, jasan i istrajan odgovor. Tuzi su opština dostojnog života, a ne žrtva tuđe neodgovornosti &nbsp;- zaključio je Đeljaj.

Đeljaj poručio rukovodstvu Deponije: Krivične prijave ako ne odustanete od gradnje sanitarnih kada

- Svaka gradnja bez dozvole naše Opštine predstavlja nezakonito i nasilno uzurpiranje teritorije, a takvi objekti će biti uklonjeni odmah. Nezakoniti radovi na teritoriji Opštine Tuzi neće biti tolerisani. Svaka takva aktivnost biće spriječena i sankcionisana. Zakon će se sprovoditi do kraja, bez kompromisa i bez izuzetaka. Nikome neće biti dozvoljeno da nameće rješenja silom, niti da ugrožava zdravlje i dostojanstvo naših građana. Nasilje nad Malesijom neće proći - ističe Đeljaj.
On podsjeća na član sedam iz Odluke o privremenom uređenju odnosa između Glavnog grada i Opštine Tuzi do konačne podjele imovine, radi stvaranja uslova za funkcionisanje Opštine Tuzi.
- Ovu odluku SO Tuzi je usvojila u decembru 2021. godine. U članu 7 jasno i nedvosmisleno piše - Nepokretna imovina obuhvaćena urbanističkim projektom „Sanitarna deponija sa reciklažnim centrom“ nalazi se na teritoriji Opštine Tuzi. Tom imovinom, do konačne podjele, privremeno upravlja Deponija Podgorica. Ovo privremeno upravljanje ni na koji način ne daje pravo bilo kome da gradi ili djeluje bez saglasnosti i dozvole Opštine Tuzi. Dakle, Deponija je samo privremeni korisnik – što je i sama potpisala - i to jasno znači da je imovina u vlasništvu Opšine Tuzi. Takođe, usluge deponovanja otpada za Opštinu Tuzi vrše se bez naknade, sve dok imovina ne pređe u posjed naše Opštine. Ovo je zakonska obaveza i ne može se zaobići - kaže Đeljaj.
Ističe da Opština Tuzi nije poklonili niti prodala nijedan pedalj zemelje.
- Zbog toga želim naglasiti da Opština Tuzi nije poklonila, niti prodala nijedan pedalj zemlje, kako se pokušava manipulisati od strane onih koji su deponiju doveli u Malesiju. Podsjećam i da je Skupština opštine Tuzi ukinula urbanistički projekat za lokaciju Deponije „Livade“, što jasno znači da je isključivo Opština Tuzi nadležna za izdavanje urbanističko-tehničkih uslova i građevinskih dozvola na ovoj teritoriji - rekao je Đeljaj.

1084x550

Đeljaj: Deponija od Tuzi neće dobiti dozvolu za gradnju pete sanitarne kade

Predsjednik Opštine Tuzi Lindon Đeljaj ocijenio je da odluka predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da ne potpiše Zakon o porezu na nepokretnost predstavlja politički, istorijski i ekonomski udar na fiskalnu samostalnost Opštine Tuzi, te kazao da se ne radi o pravnoj nejasnoći, već o produženoj nepravdi prema građanima Malesije.
Đeljaj naglašava da se pitanje poreza na nepokretnost ne može tretirati kao tehničko već kao političko i sistemsko pitanje koje zadire u decenije zanemarivanja i marginalizacije te opštine.
- Nepotpisivanjem zakona, predsjednik Milatović nije samo zaustavio jedan pravni akt već je, nažalost, stao na stranu onih koji smatraju da Tuzi ne treba da raspolažu sopstvenim resursima i da ne zaslužuju fiskalnu autonomiju - istakao je Đeljaj.
On je ukazao na neujednačene procjene vrijednosti zemljišta u Tuzima, koje, kako tvrdi, zavise od interesa onih koji ih vrše.
- Zašto vrijednost zemljišta raste kada se ekspropriše za potrebe države, ali pada kada Opština traži realnu osnovu za porez? - pita Đeljaj.&nbsp;
Prema njegovim riječima, a kako je podsjetio, značajan dio zemlje je u Malesiji oduzet bez nadoknade tokom šezdesetih i sedamdesetih godina, pod izgovorom razvoja.
Đeljaj navodi da „Plantaže“ prijavljuju vrijednost zemljišta od 0,56 do 6,71 eura po kvadratu, nezavisna procjena koju je tražila Opština Tuzi iznosi 17 eura, dok se za eksproprijaciju zemljišta za javne potrebe pored istih parcela isplaćuje 75 eura po kvadratu.
- Ove brojke ne odražavaju tržište, već selektivnu politiku i svjesnu manipulaciju, kao i nastavak institucionalne kontrole nad prihodima naše opštine - poručuje Đeljaj.
Predsjednik Opštine Tuzi podsjeća da je isti zakon o porezu na nepokretnost bio na snazi u Crnoj Gori više od 30 godina, dok Tuzi nije imao status opštine, i da tada niko nije problematizovao njegovu primjenu.
- Ako predsjednik Milatović ne zna zašto je zakon promijenjen 30. decembra 2021. godine, može da pita svog savjetnika. Možda će dobiti odgovor koji će mu objasniti zašto se zakon problematizuje tek kada koristi može imati i Opština Tuzi - kazao je Đeljaj.
Dodaje da možda i nije loše što zakon nije potpisan jer se sada, kako kaže, otvara prostor da Specijalno državno tužilaštvo (SDT) provjeri poslovanje „Plantaža“, uključujući procjene zemljišta, vlasničke promjene i raspolaganje državnim resursima.
Đeljaj poručuje da Opština Tuzi neće prihvatiti fiskalnu diskriminaciju.
- Ne tražimo ništa više od onoga što imaju svi, ali nećemo pristati na išta manje od onoga što zaslužujemo. Osporava se zakon koji je vrijedio za sve osim za nas. Suština je jasna: neko i dalje želi da nas vidi kao nesposobne i zavisne - zaključio je Đeljaj.

Đeljaj: Otvara se prostor da SDT provjeri poslovanje „Plantaža“, uključujući procjene zemljišta, vlasničke promjene i raspolaganje državnim resursima

Odlukom da ne potpiše Zakon o porezu na nepokretnost predsjednik države Jakov Milatović pokazao je nespremnost da djeluje u skladu s interesima svih građana, oslobođen političkih i ličnih uticaja, poručio je predsjednik Opštine Tuzi Lindon Đeljaj. 
 
On je u saopštenju sa medije naveo da posebno zabrinjava činjenica da takvo ponašanje dolazi u trenutku kada je jasno da izmjene zakona iz 2021. godine imaju za cilj direktno podrivanje finansijske stabilnosti Opštine Tuzi. 
 
- Smatram da je riječ o institucionalnom pritisku koji prevazilazi okvire zakonitog i ustavnog djelovanja, a koji, umjesto da bude u službi građana, potencijalno ide u korist uskih interesnih struktura- naveo je Đeljaj. 
 
On je dodao da se s pravom se postavlja pitanje da li predsjednik države djeluje u interesu svih građana Crne Gore ili privilegovanih pojedinaca. 
 
- Posebno je apsurdno što se ovakav pristup usmjerava prema opštini na čijoj se teritoriji nalazi više od 70 odsto zemljišta jedne od najvećih državnih kompanija – Plantaže- istakao je Đeljaj. 
 
Kako je dodao, Milatović bi, umjesto što uskraćuje prihod Opštini Tuzi, trebalo da postavi pitanje od javnog značaja - Kako je Plantažama omogućeno da postanu vlasnik tolikog zemljišta? 
 
- Ako to ne smatra relevantnim, onda bi makar trebalo da ga zanima kako je moguće da kompanija sa tolikim resursima već godinama posluje sa milionskim gubicima, i to bez ikakve odgovornosti- naveo je Đeljaj. 
 
Prema njegovim riječima, dok državne institucije tolerišu takvo poslovanje i izostanak transparentnosti, Opština Tuzi se kažnjava uskraćivanjem zakonskog prava na porez koji joj pripada. 
 
- Čime se dodatno otežava njen razvoj i onemogućava realizacija ključnih projekata za dobrobit građana- naveo je Đeljaj. 
 
On je poručio da Opština Tuzi neće odustati od borbe za ravnopravan tretman i zaštitu svojih prihoda, jer oni predstavljaju osnov za razvoj te zajednice. 
 
- Očekujemo da se nadležne institucije, uključujući i Specijalno državno tužilaštvo, pozabave ovim pitanjem i ispitaju sve okolnosti koje prate donošenje i sprovođenje ovakvih odluka- kazao je Đeljaj. 
 
On je naglasio da će, u skladu sa zakonom i voljom Skupštine, nastaviti da insistiraju na ponovnom usvajanju Zakona. 
 
- Borba za institucionalnu i finansijsku samostalnost Opštine Tuzi nije političko pitanje – to je pitanje principa, odgovornosti i budućnosti svih građana- zaključio je Đeljaj.

Đeljaj: Milatović pokazao nespremnost za djelovanje u interesu svih građana

Poslanik Albanskog foruma Artan Čobi tvrdi kako ministarka javnih radova Majda Adžović sistematski djeluje protiv volje većinskog albanskog stanovništva u Ulcinju i Tuzima.
- Od samog početka mandata, ministarka Majda Adžović pokazuje kontinuitet u antialbanskoj politici, svjesno se suprotstavljajući interesima i demokratski izraženoj volji većinskog albanskog stanovništva – prvo u Ulcinju, a sada istim metodama nastavlja u opštini Tuzi - kazao je Čobi.&nbsp;
Prema njegovim riječima, Adžović je čim je stupila na funkciju, svojim ponašanjem i odlukama vrijeđala lokalnu vlast u Ulcinju, otvoreno ignorišući potrebe građana i njihove legitimno izabrane predstavnike.&nbsp;
- Sada, u Tuzima – gdje Albanci takođe čine većinu vlasti – ponavlja isti obrazac: bez ikakvog zakonskog obrazloženja poništila je već sprovedenu proceduru izbora izvođača za izgradnju sportskog centra vrijednog preko 10 miliona eura - navodi on.
Čobi ističe da je riječ o direktnom udaru na razvoj opštine Tuzi i drskom ponižavanju lokalne samouprave.&nbsp;
- Ministarka se ponaša kao da je i dalje u službi bivšeg režima DPS–SD, koji je godinama obmanjivao građane Tuzi praznim obećanjima o dvoranama, putevima i kapitalnim projektima – a nije realizovao gotovo ništa. Očigledno je da gospođa Adžović, vođena političkom osvetom i partijskim interesima prethodne vlasti, pokušava da zaustavi svaki razvojni iskorak tamo gdje Albanci imaju ključnu ulogu u odlučivanju - naglašava on.
Tim potezom, dodaje Čobi, ministarka ne samo da brutalno ometa zakonit razvoj jedne opštine, već potencijalno ulazi i u zonu krivične odgovornosti.
- Jer je riječ o projektu koji je u potpunosti usklađen sa zakonom, za koji su sredstva obezbijeđena kapitalnim budžetom, i čija je kompletna procedura uredno sprovedena od strane opštine Tuzi. &nbsp;Nažalost, ovakvo ponašanje ministarke Adžović potvrđuje naše sumnje zbog kojih Albanski forum nije dao podršku njenom imenovanju. Danas se pokazuje da te sumnje nijesu bile politička kalkulacija, već odgovoran stav u interesu naših građana - kaže on.
Pozvao je Adžović da "odmah prekine sa političkim opstrukcijama i omogući nastavak zakonske procedure izbora izvođača".&nbsp;
- Svako dalje odlaganje predstavlja dokaz njene političke pristrasnosti i otvorenog djelovanja protiv interesa građana Tuzi – suprotno principima zakonitosti, odgovornosti i ravnomjernog razvoja svih krajeva Crne Gore. &nbsp;Ukoliko to ne učini, biće jasno da snosi punu političku i pravnu odgovornost za opstrukciju razvoja jedne lokalne zajednice i grubo kršenje volje njenih građana. Mi to nećemo dozvoliti - zaključuje Čobi.
Podsjećamo, predsjednik Opštine Tuzi Lindon Đeljaj ranije danas pozvao je premijera Milojka Spajića da se jasno odredi da li podržava, kako je naveo, jednostrane poteze i politiku ministarke javnih radova Majde Adžović koja je poništila tender za izgradnju sportske hale u Tuzima ocjenjujući da ona tako želi da ponizi, ucijeni i oslabi Opštinu Tuzi.
- Godinama unazad, upravo vlasti koje danas čine opoziciju i čija je ministarka Adžović očigledno produžena ruka, obećavale su ovaj projekat - i ništa nisu uradile. Sportska hala je godinama služila kao prazno obećanje i sredstvo za političko potkusurivanje. Za razliku od njih, naša lokalna uprava je sve pripremila, sprovela sve potrebne procedure u skladu sa zakonom, za ovaj projekat vrijedan oko 10 miliona eura. Sve što je preostalo bilo je da se izabere izvođač radova i krene u realizaciju, na zadovoljstvo sportista, mladih i svih građanki i građana Opštine Tuzi. Umjesto toga ministarka Majda Adžović je, očigledno vođena opozicionim interesima i željom da se opet zakoči razvoj naše Opštine, odlučila da tender poništi. Ovaj čin nije samo napad na jedan infrastrukturni projekat, već je otvoreni napad na građanke i građane naše opštine koji zaslužuju iste uslove za razvoj sporta i društvenog života kao i svi drugi u Crnoj Gori - naveo je Đeljaj u saopštenju medijima.

Čobi: Adžović sistematski radi protiv volje albanskog stanovništva

Nakon što su juče požari zahvatili područje opštine Tuzi usljed izuzetno visokih temperatura i jakog vjetra, predsjednik Opštine Lindon Đeljaj je u razgovoru za Portal ETV istakao da je situacija bila krajnje ozbiljna, ali i da su zahvaljujući brzoj i koordinisanoj reakciji izbjegnute teže posljedice. Najavio je formiranje Vatrogasno-spasilačke jedinice za teritoriju Opštine Tuzi. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DxWEX3LXHEQU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Juče smo se suočili s velikim požarom koji je ozbiljno ugrozio imovinu naših građana, kao i prirodne resurse na teritoriji opštine Tuzi. Vatra se širila velikom brzinom, ali smo zajedničkim naporima uspjeli da je stavimo pod kontrolu i spriječimo teže posljedice - poručio je Đeljaj. U akciji gašenja bilo je angažovano pet vatrogasnih vozila, ekipe profesionalnih vatrogasaca, dva vozila opštinske službe i pripadnici komunalne policije. Posebnu zahvalnost predsjednik je uputio građanima koji su, uprkos riziku, pokazali izuzetnu hrabrost i solidarnost, aktivno učestvujući u zaustavljanju požara.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250629170644_d2e7995e45ed84136819b33fbf673fc3ac3d3365f491edde9d04daf9997c2e36.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250629170644_d2e7995e45ed84136819b33fbf673fc3ac3d3365f491edde9d04daf9997c2e36" data-rendition-name="original" width="1206" height="1512" loading="lazy" alt="Požar u Tuzima"> <figcaption>Požar u Tuzima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  I danas su ekipe bile na terenu zbog nekoliko manjih požara u naselju Dušici i okolini, ali su svi brzo lokalizovani, bez većih posljedica. - U svoje lično ime i u ime Opštine Tuzi, izražavam duboku zahvalnost svim vatrogascima, pripadnicima opštinskih službi, komunalnoj policiji i svakom pojedincu koji je dao doprinos. Hvala vam na hrabrosti, predanosti i zajedništvu - kazao je Đeljaj za Portal ETV. Kako bi sistem bio spremniji za slične situacije u budućnosti, Opština Tuzi planira da u budžetu predvidi dodatna sredstva za opremanje, obuku i unapređenje kapaciteta službi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250629170644_c38100a7b9b0db5ff3c313b0d64e224900c9eca64e201e030dbdb421f27c82e0.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250629170644_c38100a7b9b0db5ff3c313b0d64e224900c9eca64e201e030dbdb421f27c82e0" data-rendition-name="original" width="1206" height="1332" loading="lazy" alt="Požar u Tuzima"> <figcaption>Požar u Tuzima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - U narednom periodu, u saradnji sa Ministarstvom unutrašnjih poslova i Direktoratom za vanredne situacije, očekujem konkretne korake ka formiranju Vatrogasno-spasilačke jedinice koja bi djelovala isključivo na teritoriji naše opštine - najavio je Đeljaj. Za kraj, uputio je snažan apel svim građanima: - Pokažimo maksimalnu odgovornost i oprez, posebno tokom ovih rizičnih ljetnjih dana. Podsjećam da je strogo zabranjeno paljenje vatre na otvorenom prostoru. Svaki dim ili sumnju na požar odmah prijavite nadležnim službama - zaključio je predsjednik Opštine Tuzi. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 47.0813%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpozar-u-tuzima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Miraš Dušević

Đeljaj: Zahvaljujući zajedništvu izbjegnuta katastrofa, u planu formiranje Vatrogasno-spasilačke jedinice za Tuzi

Veliki dio navijača, bivših igrača i prijatelja fudbalskog kluba Dečić danas je protestovao u centru Tuzi zbog odluke nove uprave da izmjeni grb i boje kluba, a predsjednik opštine Tuzi, Lindon Đeljaj istakao je kako doskorašnji grb nije bio rezultat "slobodne volje građana".
- Boje koje su ranije korišćene u grbu FK “Dečić” nijesu bile rezultat slobodne volje gradjana, niti su proizašle iz autentične istorijske i kulturne tradicije naše sredine. Naprotiv, one su često bile nametnute od strane sistema koji je imao za cilj ideološku i kulturnu kolonizaciju, stvarajući vještačke identitete koji nijesu pripadali duhu ovog kraja. Jedan od najuočljivijih primjera takve prakse je takozvana “trobojka” – kombinacija boja koja se i danas koristi u simbolima nekih susjednih država, kao i Rusije, a koja nikada nije bila pravo izražavanje identiteta građana Tuzi i Malesije. Upravo iz tih razloga, i država Crna Gora je nedavno prepoznala potrebu za distanciranjem od tih simbola, uklanjajući ih iz zvanične upotrebe- kaže on.
U tom kontekstu, dodaje Đeljaj, ne treba zanemariti ni činjenicu da je stari grb Dečića jasno nosio "obilježja komunističke ikonografije, koji je više služio političkoj propagandi prošlog vijeka nego stvarnom identitetu kluba i zajednice".
- Takvi simboli nijesu bili rezultat slobodnog kreativnog izražavanja, već ideološki motivisan proizvod, koji je potiskivao raznolikost i autentičnost naše sredine. Novi grb FK “Dečić” kreiran je sa ciljem da odražava moderne vrijednosti, simbole državnosti i pravi identitet naše zemlje, uz poštovanje dvojezičnosti. Kombinacija zlatne i crne boje nosi snažnu simboliku , zlatna predstavlja svjetlost, dostojanstvo, državnost i napredak, dok crna simbolizuje snagu, istrajnost i istorijsku borbu našeg naroda za očuvanje nacionalnih vrijednosti- dodao je on u tekstu objavljenom na društvenim mrežama.
Na grbu je, kako naglašava, prikazano i brdo Dečić, koji simbolizuje snagu, postojanost i duhovnu povezanost sa zavičajem iz kojeg klub potiče.
- Na taj način napravljen je korak ka reafirmaciji autentičnog, građanskog i državnog identiteta kluba i naše zajednice. Zamjenom starih, nametnutih simbola, uključujući i komunističku ikonografiju starog grba, izražavam svoju posvećenost budućnosti zasnovanoj na jasnim vrijednostima, svijesti i poštovanju naše istorije i stvarnosti. &nbsp;Poštujem pravo građana da slobodno izraze svoja mišljenja, kao i da protestuju na miran način, ali vjerujem da je važno da odluke koje se tiču identiteta zajednice i njenih institucija budu vođene principima istine, istorijske odgovornosti i državničke zrelosti- zaključio je Đeljaj.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63.5294%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fporuka-sa-protesta-u-tuzima-ponistite-odluku-i-vratite-grb-decicu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Đeljaj: Boje na grbu Dečića imale za cilj ideološku i kulturnu kolonizaciju, sa komunističkim obilježjima

U prostorijama Opštine Tuzi, predsjednik Lindon Đeljaj dočekao je na sastanku ambasadora Slovačke, Nj.E. Borisa Gandela, saopšteno je iz Kabineta predsjednika opštine Tuzi.
&nbsp;Tokom sastanka, strane su razgovarale o bilateralnim odnosima između Crne Gore i Slovačke, kao i o razvojnim projektima koje Opština Tuzi realizuje.
Ambasador Slovačke je pohvalio napore Opštine Tuzi u oblasti razvoja i izrazio spremnost za saradnju u cilju realizacije zajedničkih projekata.

1250x600

Đeljaj sa Gandelom: Slovačka će pomoći razvojne projektne opštine Tuzi

Na svečanoj ceremoniji, predsjednik Republike Albanije Bajram Begaj, juče je položio vijenac na spomenik albanskom nacionalnom heroju, Đerđu Kastriotu Skenderbegu, na novom trgu u Tuzima, koji nosi isto ime, navedeno je u saopštenju. Ovaj događaj održan je u okviru njegove zvanične posjete Crnoj Gori. Tokom ceremonije, dodaju, predsjednik je istakao značaj očuvanja i promocije nacionalnih vrijednosti, naglasivši da Skenderbeg ostaje simbol otpornosti i jedinstva za Albance širom svijeta. Tokom ove posjete, njega su dočekali predsjednik Opštine Tuzi Lindon Đeljaj, predsjednik Skupštine Opštine Tuzi, Fadil Kajošaj, potpredsjednici Opštine, Ivan Ivanaj i Fisnik Đokaj, kao i mnogi građani opštine Tuzi koji su se okupili da odaju počast Begaju. U svom govoru, Đeljaj je istakao značaj ove posjete, ocijenivši je kao znak podrške i priznanja za albansku zajednicu u Malesiji. Ceremoniju su, kako je saopšteno iz te opštine, pratili umjetnički nastupi nekoliko kulturnih i umjetničkih društava.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250210100228_e3c4289c9782caf28b3672c3252ca3ffa630d61949a57ee2f51c47312fc8c704.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250210100228_e3c4289c9782caf28b3672c3252ca3ffa630d61949a57ee2f51c47312fc8c704" data-rendition-name="original" width="1920" height="1279" loading="lazy" alt="Begaj položio vijenac "></figure>

Begaj istakao značaj očuvanja i promocije nacionalnih vrijednosti

Moje mimoilaženje sa stavovima bivše partije trajalo je mjesecima unazad, a mogu reći i godinama - poručio je Nikola Janović koji je juče podnio ostavku u Demokratskoj partiji socijalista (DPS).
Na pres konferenciji je rekao da nije želio da paradira sa razlikama.
- Moji stavovi uvijek su bili jasni. Vremenom nijesam primijetio da su se razlike u tim stavovima smanjivale, pa sam smatrao da je vrijeme da se raziđemo i da svako ide svojim putem - istakao je Janović.
Ostavku je, kaže, dostavio organima stranke.
- I dao mogućnost raspolaganja mjestima u odborima gdje me je DPS birao. Nastaviću dalji politički rad kao nezavisni opozicioni poslanik - naveo je Janović.&nbsp;
Smatra da je važno da sve ono što su bile njegove vrijednosti i principi za koje se borio. Za to će se, poručuje, i dalje zalagati.
- Moje stavove imate mogućnost da čujete u javnom prostoru. Crna Gora je danas u velikom problemu, razapeta je na nacionalizam, a sa druge strane postoji letargija i pasivnost kod svih nas u opoziciji. Država truli iznutra u ekonomskom, društvenom i vrjednosnom smislu. Zato smatram da, kao nezavisni poslanik treba da se borim za vrijednosti na kojima počiva Crna Gora, da treba da pokažemo drugačiju politiku - naveo je on.
Svi na crnogorskoj političkoj sceni, cijeni on, pričaju isto.
- Mora da se pokaže više ljudskog integriteta. Smtram da treba da se okrećemo mladim ljudima, ne treba da ih opterećujemo istrošenim pričama što je bilo prije 10, 20, 30 godina. Želim da ih ohrabrim da svako ko može da doprinese - treba da radimo zajedno - istakao je Janović.
Želi, kaže, da Crna Gora bude što bolja.
- Svjestan sam da će biti raznih špekulacija i teorija zavjere, da li sam sa ovim ili onim, jedina konstanta je da sam svoj i da sam pokazao u DPS-u i sada i u budućnosti da razmišljam svojom glavom i da nijesam ničiji - decidan je Janović.
Tako će se, kaže, ponašati i u budućnosti.
- Jasno je da neko vrijeme postoji mimoilaženje, sve što sam rekao o tome šta bi i kako trebalo sam rekao kad sam bio u DPS-u. Iz ličnog dostojanstva ne želim da govorim u negativnom kontekstu, želim da nastavim drugim putem i da bude drugačije. Samim tim što ću nastaviti kao nezavisni poslanik govori o tome da imam namjeru da se bavim politikom - rekao je Janović.
Ne može, naglašava, reći u kom fotmatu će biti njegov rad u budućnosti.
- To zavisi od okolnosti - dodao je on.
Građanska, antifašistička, evropska Crna Gora su, poručuje, vrijednosti koje brani.
- To je najvažnije što je državi potrebno - naveo je Janović.
Na pitanja o tajmingu ostavke je rekao da nije čovjek prijeke naravi i nestrpljiv.
- Imam dovoljno političkog iskustva da dam vremena. Kad sam procijenio da naše mimoilaženje nije manje - odlučio sam se na ovaj potez - rekao je on.
Bez obzira o kojoj se partiji radi svjedoci smo, jasan je Janović, da postoji partijsko zapošljavanje ko god je na vlasti.
- To je problem sa kojim moramo da se borimo, generalno mora da se politka vodi na drugi način i da bude bazirana na ljudskom integritetu. Važno je da se takvu ljudi uključuju, koji i nijesu iz politike, i da gradimo bolju državu - rekao je on.
Komentarišući reakcije nekih poslanika Pokreta Evropa sad (PES), Janović je rekao da ga je život naučio da bude oprezan sa pohvalama, te da nije posebno obraćao pažnju na to.
Na pitanje da li se njegovi razlozi poklapaju sa onim koje je navela Drita Lola kad je napuštala partiju, Janović je rekao da sve što je imao da kaže je govorio dok je bio u DPS-u.
- Sad kada više nijesam, to nije više ni tema - zaključio je Janović.

Janović: Moje mimoilaženje sa DPS-om trajalo mjesecima i godinama, jedina konstanta je da sam svoj

Sve što treba da znate o PES-u je da podržava Darija Vraneša - poručio je lider Socijaldemokratske partije (SDP) i jedan od predstavnika Evropskog saveza Ivan Vujović.
Ne sumnja, kaže, da će i nakon novog "izliva gadosti", ovog puta prema g-đi Tadić Mijović koji je za svaku osudu, nastaviti i dalje da ga snažno podržavaju.&nbsp;
- Ne bi Vraneš bio tu đe je, ne bi odvajao Pljevlja od Crne Gore, niti svakodnevno širio mržnju, da nije onih koji su ga svojim glasovima postavili na mjesto predsjednika opštine - naveo j eon.
Ukazao je i na ćutanje nadležnih.
- Tako da, dok PES i Demokrate služe Vranešu, dok Tužilaštvo godinama ćuti ili izviđa u prazno njegov šovinizam i antiustavno djelovanje, nastaviće još jače i žešće ova vojvodina uzdanica. Kad nema države fašizam maršira! - zaključio je Vujović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fivanvujovi3%2Fstatus%2F1996894279021547995%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vujović: Sve što treba da znate o PES-u je da podržava Vraneša, fašizam maršira kad nema države

Premijer Milojko Spajić nedavno je kazao da će u decembru biti stotinu zakona u Skupštini i da će biti mnogo imenovanja. Ova najava otvara i pitanje da li građani treba da brinu, s obzirom da nam odluke o tome da li nešto treba usvojiti ili ne, donose poslanici koji, reklo bi se, nekada glasaju po dogovoru. - Oni prolaze odbore, i u dosta situacija radi se o malim izmjenama zakona. Nije to neka prezahtjevna materija, čak i za nas u Crnoj Gori koji možda nismo istorijski prepoznati kao veliki radnici. Za kratko vrijeme toliko je posla urađeno, pokazujemo da postoji neka nova radna etika u Crnoj Gori - istakao je Spajić. Ono što se nameće kao pitanje jeste da li se radi o novoj radnoj etici ili moranju da se izglasaju određena zakonska rješenja zbog zatvaranja poglavlja i usklađivanja sa EU. Zakoni, kako je i najavljeno, pristižu u Skupštinu a poslanici će se izjašnjavati o njima. Iako premijer smatra da se ne radi o prezahtjevnoj materiji, zakoni su nerijetko obimno štivo koje treba pomno pročitati. "Svi, svi, što radi ovaj Dejan" To kako poslanici glasaju o pojedinim zakonskim rješenjima, raznoraznim izvještajima, iz onoga što građani mogu da vide i čuju, budi sumnju uopšte u informisanost o tome šta se pred njima nalazi. Tako smo nedavno, i to ne po prvi put, imali situaciju gdje predsjednik Skupštine ponavlja glasanje sugerišući maltene poslanicima kako treba da se izjasne. Naime, na sjednici Skupštine održanoj krajem novembra glasalo se između ostalog za Finansijski izvještaj sa izvještajem o radu Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti za 2024. godinu. Ono što je interesantno je trenutak u kojem generalni sekretar Skupštine Boban Stanišić daje "znak" Mandiću da za to svi glasaju. Međutim, izgleda da nije dobro iskomunicirano sa ostalim poslanicima, pa kako je bilo uzdržanih u njihovim redovima, ponovilo se glasanje. U jednom trenutku se čak čuje kako Stanišić govori Mandiću - "Svi, svi, što radi ovaj Dejan", a iz pregleda glasanja i rasporeda sjedjenja, može se zaključiti da se to odnosi na poslanika NSD-a Dejana Đurovića koji je bio uzdržan pri prvom glasanju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205091220_140fabc80a9e3b7f4a7cd32a16abbac252bbb443484eff2edc50ad35a1d8b74e.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205091220_140fabc80a9e3b7f4a7cd32a16abbac252bbb443484eff2edc50ad35a1d8b74e" data-rendition-name="original" width="954" height="475" loading="lazy" alt="Glasanje"></figure>  Brže bolje je Mandić prekinuo glasanje i ponovio ga, ali uz pojašenjenje poslanicima za šta se izjašnjavaju, sugerišući tako i kako bi trebalo da glasaju. - Izvinjavam se, odlučuje se većinom glasova prisutnih poslanika. Ponavljam glasanje. Odbor za ekonomiju, finansije i budžet, kao matični odbor, predložio je zaključak koji se prihvata - Finansijski izvještaj sa izvještajem o radu Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti za 2024. godinu. Stavljam na glasanje predlog zaključka odbora. Mi treba da se izjasnimo o predlogu zaključka odbora koji je dobio potrebnu većinu na odboru - rekao je Mandić. Nakon Mandićevih riječi glasalo se ponovo, ukupno je glasalo 62 poslanika i sada su svi bili za, te je prihvaćen pomenuti izvještaj. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEptn2Hd86Yg&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Takođe, nije nepoznato da smo često u Skupštini slušali opaske da svi poslanici ne bi čak umjeli nabrojati sve resore najglomaznije Vlade - sa 25 ministarstava i sedam potpredsjednika. A neki od zakona koji su već u proceduri su: Predlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o radu, Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima Predlog zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanju, Predlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, Predlog zakona o slobodnom pristupu informacijama... Sve pomenuto budi opravdanu brigu o tome kako će se odnijeti, jer nesumnjivo je mnogo posla i materijala ispred crnogorskih poslanika.

VIDEO - Da li građani treba da brinu? Stotinu zakona i pitanje – znaju li svi poslanici šta glasaju

Suđenje Nikoli Raičeviću i Miliću Raleviću, koji se terete za krivično djelo prinuda na štetu fotoreportera Vijesti Borisa Pejovića i Pobjede Steva Vasiljevića danas je odgođeno u Osnovnom sudu u Beranama, zbog nepojavljivanja okrivljenog Ralevića.
Do incidenta je došlo u avgustu, u selu Gornje Zaostro blizu Berana, prilikom uklanjanja spomenika četničkom vojvodi i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, kada je više desetina ljudi koji su prisustvovali događaju napalo Pejovića i Vasiljevića.
Osim Raičevića, zaseban postupak u beranskom Osnovnom sudu vodi se i protiv Danka Femića za isto krivično djelo, kao i u Sudu za prekršaje protiv još pet osoba. Raičeviću i Femiću se na teret stavlja kvalifikovani oblik krivičnog djela prinuda, koji podrazumijeva strože kazne ukoliko su napadnuti medijski radnici, i koji je na inicijativu Sindikata medija Crne Gore (SMCG) i Akcije za ljudska prava uvršten u Krivični zakonik 2022. godine.
Kako je saopšteno iz Sindikata medija, sudija Ivan Došljak je na današnjem ročištu kazao da je u sud juče stigao dopis od Milića u kojem navodi da zbog neodložne porodične obaveze nije u mogućnosti da prisustvuje, pa da zbog toga neće moći da održi današnji pretres.
Pretres je odložen za 12. decembar, a Raleviću će poziv biti upućen preko policije, kako bi se obezbijedilo njegovo prisustvo.

Slučaj napada na fotoreportere: Odgođeno suđenje zbog nepojavljivanja Ralevića

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: lindon-deljaj