Vujović Đeljaju: Niko ne spori albansku zastavu, sporan je kontekst u koji se stavlja postupanje policije

Članica Predsjedništva Demokratske Crne Gore Tamara Vujović odgovorila je članu Predsjedništva Albanskog foruma Lindonu Đeljaju, poručujući da niko ne spori da je zastava koju koriste Albanci u Crnoj Gori zakonom priznata kao njihov nacionalni simbol, ali da iz toga, prema njenom tumačenju, ne proizlazi da svako isticanje te zastave automatski predstavlja ostvarivanje manjinskog prava.

– Đeljaj, Vaše pitanje ima vrlo precizan pravni odgovor. Niko ne spori da je zastava koju koriste Albanci u Crnoj Gori zakonom priznata kao njihov nacionalni simbol. Ali, da ponovimo, iz te činjenice ne proizlazi da svako isticanje iste zastave, od bilo kojeg lica, u bilo kojoj situaciji i u bilo kojem svojstvu, samim tim predstavlja i ostvarivanje manjinskog prava – navela je Vujović.

Pozivajući se na član 23 Zakona o javnom redu i miru, ona tvrdi da zakon pravi razliku u zavisnosti od okolnosti u kojima se simbol druge države koristi.

– Zakon izuzima od sankcionisanja simbol druge države onda kada je on istaknut kao simbol pripadnika manjinskog naroda ili druge manjinske nacionalne zajednice, u skladu sa posebnim zakonom. Dakle, zakon ne posmatra samo izgled zastave, nego i u kojem pravnom svojstvu se ona koristi – navela je Vujović.

Vujović se pozvala i na član 2 Zakona o manjinskim pravima i slobodama, navodeći da taj propis manjinski narod ili drugu manjinsku nacionalnu zajednicu definiše kao grupu državljana Crne Gore koja je brojčano manja od preovlađujućeg stanovništva i istorijski vezana za Crnu Goru.

Prema njenom tumačenju, državljanstvo zbog toga nije proizvoljno uvedeno u polemiku, već predstavlja dio zakonske definicije manjinskog naroda.

Vujović je navela da se, prema informacijama Uprave policije, u konkretnom slučaju radilo o organizovanoj koloni od 13 vozila stranih registarskih oznaka, u kojoj je bilo 20 stranih državljana, najvećim dijelom državljana Albanije, koji su kroz Crnu Goru bili u tranzitu prema Kosovu.

– Zato je pravno sasvim legitimno postaviti pitanje: da li je tu zaista riječ o ostvarivanju posebnog manjinskog prava u Crnoj Gori ili o isticanju državnih obilježja druge države od strane stranih državljana u tranzitu – kazala je Vujović.

Osvrćući se na Đeljajev zahtjev da Uprava policije saopšti koliko je osoba procesuirano zbog isticanja albanske, a koliko zastava drugih država regiona, Vujović je kazala da podržava objavljivanje tih podataka.

– Transparentnost samo može da koristi institucijama. Ali, broj procesuiranih lica sam po sebi nije dokaz diskriminacije. Pravno se mogu porediti samo uporedive situacije. Ako postoji slučaj u kojem je kolona stranih državljana neke druge države, sa obilježjima te države, u istim ili bitno sličnim okolnostima tretirana drugačije, neka se taj slučaj utvrdi i ispita – poručila je.

Dodala je da eventualno ranije nepostupanje državnog organa ne može biti pravni osnov za buduće nepostupanje.

Kada je riječ o svadbama, porodičnim proslavama i drugim događajima pripadnika albanskog naroda u Crnoj Gori, Vujović navodi da zakon predviđa mogućnost isticanja nacionalne zastave, uključujući i porodične proslave.

– Ako je u nekom konkretnom slučaju neko pravo pogrešno ograničeno, i taj slučaj treba ispitati. To je razlika između vladavine prava i političke generalizacije, jer se svaki slučaj treba cijeniti prema činjenicama i zakonu – kazala je.

Vujović je poručila da Crna Gora istovremeno mora biti država u kojoj se albanski nacionalni identitet poštuje i država u kojoj se zakoni dosljedno primjenjuju.

– Niko u Crnoj Gori ne smije imati manje prava zbog svoje nacije. Ali, isto tako, niko ne može imati više prava mimo onoga što zakon propisuje. To je jednakost pred zakonom i to je evropska Crna Gora – istakla je.

Na kraju je ponovila da predmet spora, prema njenom stavu, nije albanska nacionalna zastava, već način na koji se tumači postupanje policije.

– I, kolega Đeljaj, da budemo načisto: niko nije sporio kako izgleda nacionalna zastava albanske zajednice. Sporan je kontekst u koji se pokušava staviti profesionalno djelovanje policije, koja čuva pravni poredak Crne Gore – zaključila je Vujović.