U zvaničnom saopštenju Libanska vojska tvrdi da je postigla cilj državnog monopola nad oružjem na jugu zemlje na "efikasan i opipljiv način", ali dodaje da je potrebno uraditi još posla kako bi se uklonila neeksplodirana ubojna sredstva i raščistili tuneli u tom području.
Oružane snage Libana su postavile rok do kraja godine za uklanjanje oružja "koje nije državno" na području južnog Libana, što je oznaka za oružje koje pripada terorističkoj grupi Hezbolah koju podržava Iran.
U saopštenju libanske vojske navodi se da je vojska proširila operativnu kontrolu nad jugom, osim nad nekoliko područja koja su još pod kontrolom izraelskih trupa.
Proces razoružavanja Hezbolaha je dio mirovnog procesa između Libana i Izraela prema kojem se pogranični dio mora očistiti od snaga i infrastrukture Hezbolaha.
S druge strane, izraelske vazdušne snage napale su prije nekoliko dana više položaja širom južnog Libana, navodeći da su meta bile postrojenja i infrastruktura Hezbolaha.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Libanska vojska tvrdi da je razoružala Hezbolah na jugu zemlje pod pritiskom Izraela

Najmanje tri osobe poginule su danas u dva izraelska vazdušna napada u istočnom i južnom Libanu, saopštile su libanske vlasti.
&nbsp;To su nova kršenja sporazuma o prekidu vatre koji je na snazi ​​od prošle godine.
&nbsp;Ministarstvo zdravlja Libana saopštilo je da su dvije osobe poginule kada je izraelski dron udario u minibus u istočnom dijelu države.
Prema državnoj novinskoj agenciji NNA, dron je pogodio vozilo na putu Hoš al-Sajed Ali u okrugu Hermel.
Ministarstvo je saopštilo da je treća osoba poginula u izraelskom napadu u gradu Majdal Selm, u južnom Libanu. 
 
Portparol izraelske vojske Avičaj Adrae saopštio je na društvenim mrežama da je napad u Al-Nasiriji u istočnom Libanu bio usmjeren na Huseina Mahmuda Meršeda Al-Džavharija, kojeg je opisao kao istaknutog operativca u elitnim Kuds snagama iranskog Korpusa islamske revolucionarne garde. 

Izraelska vojska tvrdi da je napala člana Hezbolaha na jugu Libana. 
 
NNA javlja da je izraelski dron ciljao vozilo u gradu Safad El-Batikh, ranivši jednu osobu.
Prijavljeno je da su dronovi letjeli i iznad južnih predgrađa Bejruta i okolnih područja.
Današnji napadi dogodili su se nekoliko sati nakon što je prolaznik povrijeđen u izraelskom napadu dronom usmjerenom na automobil u gradu Janata na jugu Libana kasno sinoć. 
 
Izrael i Liban postigli su primirje u novembru prošle godine nakon više od godinu prekograničnih napada usred rata u Gazi. 
 
Više od četiri hiljade ljudi je ubijeno, a 17 hiljada je povrijeđeno. 
 
Prema primirju, izraelske snage je trebalo da se povuku iz južnog Libana u januaru, ali su se povukle samo djelimično, zadržavajući vojno prisustvo na pet graničnih ispostava.

Liban: Najmanje tri osobe ubijene u izraelskim napadima

Izraelska avijacija izvela je seriju vazdušnih udara na infrastrukturu, skladišta i lokacije za obuku Snaga Radvan koje su elitni dio šiitskog Hezbolaha u Libanu.
Primirje između Hezbolaha i Izraela svakim danom je sve upitnije zbog vazdušnih udara koje su intenzivirale izraelske vazdušne snage. Tokom večeri na nekoliko lokacija bombardovana je infrastruktura Hezbolaha od kojeg se sve snažnije zahtijeva razoružavanje i predaja libanskoj vojsci i snagama sigurnosti.
Meta napada bili su centri za obuku Snaga Radvan kao elitnog dijela Hezbolaha, a u saopštenju izraelske vojske se navodi da su pogođeni i objekti raketnog poligona na jugu Libana.
- Mete koje su pogođene dio su aktivnosti koje protiv Izraela izvodi Hezbolah predstavljaju kršenje sporazuma između Izraela i Libana i prijetnju Državi Izrael - navodi izraelska vojska.
S druge strane, generalni sekretar Hezbolaha Naim Kasem govorio je nedavno o pregovaračkom procesu o očuvanju primirja na libansko-izraelskoj granici kritikujući odluku vlade u Bejrutu da pošalje civilnog umjesto vojnog delegata.
- Ponudili ste besplatan ustupak, a taj ustupak neće promijeniti ni položaj neprijatelja, ni njegovu agresiju, ni njegovu okupaciju - rekao je Kasem.

Izrael izveo seriju vazdušnih udara u Libanu, meta objekti i infrastruktura Hezbolaha

Izraelska vojska potvrdila je da je izvela napad na palestinski izbjeglički kamp Ain al-Hilweh u blizini libanskog obalnog grada Sidona.
U svom saopštenju izraelska vojska je tvrdila da je gađala centar za obuku Hamasa.
Libansko Ministarstvo zdravlja navodi da je broj žrtava u napadu jedanaest poginulih i četvoro ranjenih.
Ovaj napad predstavlja relativno rijedak slučaj izraelskog udara na Hamas u Libanu. U julu je u napadu u Tripoliju ubijen istaknuti komandant Hamasa, a prije toga, u maju, još jedan komandant te grupe ubijen je u Sidonu.
Izrael sprovodi sistematske napade na jugu Libana, ali i u drugim djelovima zemlje, tvrdeći da se bori protiv Hezbolaha i kršeći primirje postignuto prošle godine.
Libanski opštinski radnik poginuo je u drugom napadu u utorak, na jugu Libana. Dopisnik Al-Manara izvijestio je o izraelskom napadu dronom na vozilo „Rapid“ u južnom gradu Bint Džbeilu.
Libansko Ministarstvo zdravlja saopštilo je da je u napadu u Bint Džbeilu poginula jedna osoba.

Vazdušni napad Izraela na Liban, gađali palestinski izbjeglički kamp u blizini Sidona

Predsjedavajući libanskog parlamenta Nabih Beri izjavio je da Hezbolah ima pravo da se obnovi te da ova organizacija nije ispalila nijedan metak 11 mjeseci, od potpisivanja sporazuma o prekidu vatre između Izraela i Libana.
Beri je dodao da Liban ispunjava svoje obaveze prema primirju južno od rijeke Litani, za razliku od Izraela, koji se ne pridržava sporazuma.
Izrael tvrdi da Hezbolah stalno krši primirje tihim pokušajima da obnovi svoje kapacitete u blizini granice, što dovodi do njegovih ponovljenih napada.
On je ove navode negirao i istakao da Hezbolah ne krijumčari oružje.
Beri je vođa pokreta Amal, saveznika Hezbolaha koji se zajedno s njim borio protiv Izraela.

1250x600

1084x550

Predsjedavajući libanskog parlamenta: Hezbolah ima pravo na obnovu, nije kršio sporazum o primirju

Libanske vlasti saopštile su da će podnijeti žalbu Savjetu bezbjednosti UN zbog izraelske gradnje zida na jugu Libana, kako su u petak prenijele Privremene snage UN u Libanu (UNIFIL).
Izrael je odbacio optužbe UNIFIL-a, pozivajući se na "jačanje fizičke barijere" duž linije razgraničenja sa svojim sjevernim susjedom, ali ne i na libanskoj teritoriji.
Kabinet libanskog predsjednika Žozefa Auna naložio je "podnošenje hitne žalbe Savjetu bezbjednosti UN protiv Izraela zbog izgradnje betonskog zida na južnoj granici Libana", koji prelazi takozvanu plavu liniju, granicu između dvije zemlje.
Kabinet je zatražio da žalbu "prate izvještaji koje su izdale UN, a koji opovrgavaju izraelsko poricanje izgradnje zida".
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fynetnews%2Fstatus%2F1989779434627633329%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1989779434627633329%7Ctwgr%5E6fb8fff836d16330c3d3f0bd2d26a421cf4d66c9%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
UNIFIL je u petak naveo da je u oktobru otkrio betonski zid koji je podigla izraelska vojska jugozapadno od Jaruna.
- Istraga je potvrdila da je zid prelazio Plavu liniju, tako da više od 4.000 kvadratnih metara libanske teritorije postaje nepristupačno stanovnicima - dodaje se u saopštenju.
Od početka rata u Pojasu Gaze, izazvanog napadom palestinskog islamističkog pokreta Hamas na Izrael 7. oktobra 2023. godine, izraelska vojska "sprovela je niz mjera, uključujući jačanje fizičke barijere duž sjeverne granice", rekao je za AFP neimenovni portparol izraelske vojske.
On je dodao da zid ne prelazi plavu liniju, navodeći da je njegova izgradnja počela 2022. godine.
Poslije početka rata u Gazi, libanski proiranski pokret Hezbolah otvorio je front ispaljivanjem raketa iz južnog dijela Libana na sjeverni dio Izraela, tvrdeći da djeluje u znak podrške svom savezniku, Hamasu.
Ta neprijateljstva su se pretvorila u otvoreni rat u septembru 2024. godine, prije nego što je krajem novembra postignut sporazum o prekidu vatre.

Liban optužio Izrael za gradnju zida na jugu zemlje, najavljena žalba UN-u

U izraelskom vazdušnom napadu na jugu Libana danas je poginula jedna osoba, a jedna je ranjena, saopštilo je Ministarstvo zdravlja Libana.
- U izraelskom napadu na automobil u mjestu Haruf jedna osoba je poginula, a jedna je ranjena - navodi se u saopštenju Ministarstva.
Vojska Izraela još nije dala komentar na navode libanskih vlasti.
Uprkos primirju između Izraela i oružanog krila libanske partije Hezbolah, s kraja novembra prošle godine, izraelska vojska nastavlja da napada ciljeve u Libanu, tvrdeći da tako sprečava Hezbolah da obnovi uništenu infrastrukturu.
Vojska Izraela i dalje okupira pet tačaka na libanskoj teritoriji, iako je sporazumom o primirju predviđeno da se sa njih povuče.
Libansko Ministarstvo zdravlja navelo je da je juče izraelska vojska u napadu na jugu zemlje ubila dvije osobe, dok Izrael tvrdi da je napadom eliminisao Hezbolahovog zvaničnika zaduženog za logistiku.
Napadi su se desili dan nakon niza upada izraelske vojske u južni i istočni Liban. Prema Izraelu, cilj tih akcija bio je Hamas.
U njima su poginule četiri osobe, uključujući jednu ženu.

Vlasti Libana: U izraelskom napadu poginula jedna osoba, jedna ranjena

Izrael je danas saopštio da je izveo nove vazdušne napade na vojne ciljeve Hezbolaha u južnom Libanu, u pokušaju da spriječi militantnu grupu da se pregrupira u tom dijelu zemlje.
Sjedinjene Američke Države su u novembru posredovale u prekidu vatre između Libana i Izraela nakon više od godinu dana borbi izazvanih ratom u Gazi, ali Izrael je nastavio izvoditi sporadične napade na Hezbolah, koji preko granice podržava Iran.
Hezbolah je od strane Sjedinjenih Američkih Država označen kao teroristička grupa, dok Evropska unija stavlja na crnu listu vojno krilo libanonske grupe, ali ne i njenu političku stranku.
Izraelska vojska je u saopštenju potvrdila da izvodi neodređene napade, nakon što je ranije rekla da će ciljati vojnu infrastrukturu Hezbolaha "kao odgovor na ilegalne napore grupe da ponovo uspostavi aktivnosti u tom području".
Upozorila je stanovnike tri sela na evakuaciju.
Libanska državna novinska agencija NNA potvrdila je napade u tom području. Nije bilo neposrednih komentara Hezbolaha, niti izvještaja o šteti ili žrtvama.
Libanski premijer Navaf Salam rekao je da je upozorenje na evakuaciju suprotno međunarodnim mirovnim naporima.
- Libanska vlada je posvećena prekidu neprijateljstava i angažirana je na sastancima kako bi osigurala provedbu rezolucije UN-a kojom su okončane borbe između Hezbolaha i Izraela 2006. godine- rekao je Salam u objavi na X.
Liban je pod pritiskom Sjedinjenih Država, Saudijske Arabije i unutrašnjih rivala Hezbolaha da razoruža grupu.
Hezbolah je saopštio da bi bio "vrlo pogrešan korak" čak i razgovarati o razoružanju dok Izrael nastavlja zračne napade na Liban i okupira velike djelove zemlje na jugu.

Izrael izvodi napade na Hezbolah na jugu Libana

Izraelski dronovi su bacili četiri granate u blizini mirovnih snaga Ujedinjenih nacija na jugu Libana, blizu granice sa Izraelom, dok su radili na čišćenju barikada, saopštile su danas UN.
Niko nije povrijeđen u napadu.
Mirovne snage (UNIFIL) opisale su incident kao "jedan od najozbiljnijih napada na osoblje i sredstva UNIFIL-a" od prekida četrnaestomjesečnog rata Izraela i libanskog Hezbolaha u novembru.
Izraelska vojska se nije oglasila.
UNIFIL je saopštio da su izraelski dronovi bacili četiri granate blizu mirovnih snaga, koje su radile na čišćenju barikada koje su ometale pristup položaju UN duž granične linije. Jedna granata je pala na udaljenosti od 20 metara, a tri druge na udaljenosti od oko 100 metara od osoblja i vozila UN, saopštili su, dodajući da su dronovi primijećeni kako se vraćaju ka Izraelu.
UNIFIL je saopštio da je izraelska vojska unaprijed obaviještena o radu mirovnih snaga na čišćenju puteva u tom području, jugoistočno od sela Marvahin, manje od kilometra od granične linije.
- Iz zabrinutosti za bezbjednost mirovnjaka nakon incidenta, jučerašnji rad je obustavljen - saopštio je UNIFIL.
Napad se dogodio nakon što je Savjet bezbjednosti UN prošle nedjelje jednoglasno glasao za okončanje mirovne misije UN u južnom Libanu krajem sljedeće godine, nakon gotovo pet decenija, a na zahtjev SAD i Izraela.

Izraelski dronovi bacili granate na mirovnu misiju UN u Libanu

Predsjednik Parlamenta Libana Nabih Beri, saveznik političkog krila oružanog pokreta Hezbolah, pozvao je danas na dijalog o razoružavanju tog pokreta, o čemu je vlada donijela odluku pod pritiskom SAD.
- Potvrđujemo da smo otvoreni za razgovor o sudbini tog oružja u okviru mirnog, konsensualnog dijaloga. To što se predlaže u američkom dokumentu (...) izgleda kao alternativa novembarskom sporazumu o prekidu vatre" između Izraela i Hezbolaha- rekao je Beri koji je kritikovao vladine mjere, koje se zasnivaju na predlogu SAD.
Novembarski sporazum o prekidu vatre predviđa povlačenje Hezbolaha iz područja južno od reke Litani, 30 kilometara od izraelske granice, i uklanjanje njegove vojne infrastrukture, u zamjenu za povećano raspoređivanje libanske vojske i mirovnih snaga UN.
Vlada Libana je 5. avgusta zadužila Vojsku da pripremi plan za razoružavanje tog pokreta do kraja ove godine.
Hezbolah kojeg je osnovao i finansirao Iran, zakleti neprijatelj Izraela, odbacio je tu odluku mada je znatno oslabljen poslije rata protiv Izraela 2024. godine, koji je uništio dio njegovog arsenala i desetkovao njegovo rukovodstvo.
Šiitski ministri, uključujući predstavnike političkog krila Hezbolaha i pokreta "Amal" predsjednika Parlamenta Nabiha Berija, povukli su se sa posljednje sjednice Vlade u znak protesta zbog planiranog razoružavanja Hezbolaha.
Uprkos primirju, Izrael je nastavio napade u Libanu, tvrdeći da cilja Hezbolah, te je i 31. avgusta gađao objekte Hezbolaha u južnom Libanu.

Predsednik Parlamenta Libana pozvao na dijalog o razoružavanju Hezbolaha

Postoji realna šansa da mađarska kompanija MOL za jedan do tri dana postigne dogovor sa ruskim Gaspromnjeftom o kupovini većinskog udela u Naftnoj industriji Srbije, izjavio je danas u Beogradu ministar spoljnih poslova Mađarske Peter Sijarto.
U intervjuu za RTS, koji će u cjelosti biti objavljen sutra u Jutarnjem programu, Sijarto je rekao da će, ako dogovor bude postignut, odmah biti podnijet zahtjev Kancelariji Ministarstva finansija SAD za kontrolu strane imovine (OFAC) za ukidanje sankcija kompaniji NIS, uvedenih prošle godine zbog većinskog ruskog vlasništva.
- Mislim da mogu da vam saopštim dobre vijesti. MOL i Gaspromnjeft su prilično brzo napredovali u pregovorima, tako da postoji realna šansa da u roku od jednog do tri dana postignu ključni dogovor, koji je veoma značajan iz perspektive kupovine većinskog udela NIS - rekao je Sijarto, prenosi Nova.rs.
Šef mađarske diplomatije, koji se ranije danas sastao sa ministarkom rudarstva i energetike Srbije Dubravkom Đedović Handanović, kazao je i da će vlada Mađarske, koja je diplomatski podržala MOL u kupovini udjela Gaspromnjefta u NIS, „svakako pružiti diplomatsku pomoć i podršku" kako bi procedura u OFAC bila uspješna.
Naveo je da je razlog za diplomatsku podršku mađarske vlade kompaniji MOL to što će, ako postane vlasnik većinskog udjela u NIS, tržišta Slovačke, Mađarske i Srbije djelovati integrisano preko te naftne kompanije.
- MOL je u tjesnim pregovorima sa Nacionalnom naftnom kompanijom Abu Dabija (ADNOC) i mislim da će to biti sjajne vijesti, ako to integrisano delovanje tri tržišta u regionu dobije i podršku u vidu saradnje sa ADNOC i MOL u pogledu Srbije, ali to je njihov posao. Mi pozdravljamo njihove pregovore u tom pogledu i nadamo se da će biti uspešni - dodao je Sijarto.

Sijarto: U naredna tri dana moguć dogovor o kupovini NIS-a

Evropsko prvenstvo u rukometu počelo je današnjom utakmicom grupe A između Srbije i Španije, a trijumfovali su Španci rezultatom 29:27.
Španci su odlično otvorili utakmicu u dvorani Bank Boxen i poveli sa 2:0, a veoma brzo su stigli i na plus četiri (7:3).
Srbija je nekoliko puta prilazila na minus dva (9:7, 10:8 i 11:9), ali vrlo brzo je Španija otišla na plus pet (16:11), a na poluvrijeme se otišlo s prednošću Španaca rezultatom 19:15.
Većim dijelom drugog poluvremena prednost Španije se kretala od tri do pet poena, a osam minuta prije kraja Srbija je prišla na samo dva gola zaostatka (26:24), a tada je selektor Srbije Raul Gonzales pokušao nešto revolucionarno - odlučio je igrati sedam na šest, ali ne sa dva pivota već sa čak četiri beka, no to mu se nije isplatilo.
Golman Sergej Hernandez je odbranio dva napada, Španci su svoja dva iskoristili i došli do prednosti 29:25 tri minuta prije kraja susreta.
Sve što je Sribja uspjela uraditi je smanjiti razliku na konačnih dva razlike, te je Španija Evropsko prvenstvo otvorila pobjedom.

Španija savladala Srbiju na otvaranju Evropskog prvenstva

Najmanje četiri osobe su povrijeđene nakon snažne eksplozije koja je u četvrtak poslijepodne potresla centar Utrehta, izazvavši veliki požar i urušavanje stambenih objekata.
Lokalne vlasti potvrdile su da se više zgrada urušilo usljed detonacije. Četvoro povrijeđenih odmah je prevezeno u bolnicu na liječenje, ali se strahuje da to nije konačan bilans ove nesreće.
Situacija na terenu ostaje ozbiljna i u večernjim satima. Požar još nije u potpunosti stavljen pod kontrolu, a vatrogasne ekipe suočavaju se s velikim izazovima. Zbog nestabilnosti konstrukcija i opasnosti od novih urušavanja, spasiocima je u pojedinim trenucima bio otežan pristup zahvaćenim objektima.
- Nismo sigurni ima li još ljudi zarobljenih pod ruševinama. Policija intenzivno radi na istrazi - izjavila je gradonačelnica Utrehta Šaron Dejksema, izražavajući zabrinutost zbog mogućih dodatnih žrtava.
Eksplozija se dogodila u gusto naseljenom dijelu grada, a njen efekat osjetio se i izvan neposredne zone. Više zgrada je djelimično ili potpuno oštećeno, razbijeni su izlozi na okolnim radnjama, a krovovi na susjednim objektima pretrpjeli su štetu.
Stanovnici koji su iz bezbjednosnih razloga morali da napuste svoje domove privremeno su smješteni u obližnji hotel. Gradska uprava poručila je da će smještaj biti obezbijeđen onoliko dugo koliko bude potrebno.
Iako zvanični uzrok još nije potvrđen, bezbjednosne službe za sada ne sumnjaju na namjerni čin. Kao najvjerovatniji uzrok eksplozije razmatra se curenje gasa.
Jedna od povrijeđenih osoba zbrinuta je u bolnici u Utrehtu, dok lokacija preostale tri osobe nije precizirana. Lokalna bolnica je u međuvremenu ukinula vanredni režim rada.
Na terenu su prisutni i timovi organizacija za pomoć žrtvama, koji pružaju psihološku podršku uznemirenim stanarima i svjedocima događaja. Očekuje se da će se gradonačelnica Dejksema tokom večeri ponovo obratiti javnosti s novim informacijama.

Snažna eksplozija razorila zgrade u Nizozemskoj, strahuje se da ima zarobljenih pod ruševinama

Sin svrgnutog iranskog šaha Reza Pahlavi, koji živi u Vašingtonu, objavio je danas da bi, u slučaju povratka na vlast u Iranu, odmah priznao Izrael, normalizovao odnose sa SAD, okončao razvoj iranskog nuklearnog programa i obustavio podršku terorističkim grupama na Bliskom istoku.
Pahlavi, protivnik teokratske vlade u Teheranu, objavio je u video poruci i da će "slobodan Iran sarađivati sa regionalnim i globalnim partnerima u borbi protiv terorizma".
- Biću jasan kako će slobodan Iran djelovati prema susjedima i svijetu poslije pada režima. Iranski nuklearni program bi bio okončan, podrška terorističkim grupama odmah bi bila obustavljena. Odnosi Irana sa SAD će biti normalizovani, a naše prijateljstvo sa Amerikom i njenim narodom obnovljeno. Iran će odmah priznati državu Izrael - kazao je Pahlavi u video poruci koju je objavila Al Džazira.
Ključne tačke koje bi Pahlavi sproveo ako se vrati na vlast predstavljaju radikalan otklon od spoljne politike iranske teokratske vlasti, uspostavljene Islamskom revolucijom 1979. godine.
Tvrdokorni islamisti koji vladaju Iranom, na čelu sa vrhovnim vođom Alijem Hamneijem, najvećim neprijateljima smatraju SAD i Izrael, razvijaju nuklerani program zbog kojeg je zemlja pogođena razornim sankcijama Ujedinjenih nacija, i finansiraju više naoružanih grupa u susjednim zemljama, poput libanskog Hezbolaha i palestinskog Hamasa.
Pahlavi, čiji je otac, autokratski proamerički šah Mohamad Reza Pahlavi pobjegao iz Irana 1979. uoči Islamske revolucije, snažno je podržao najnoviji talas protesta u domovini, započet 28. decembra. Protesti su izbili zbog teške ekonomske situacije, ali su brzo prerasli u antivladine i prošlirili se na sve iranske provincije.
Prošle sedmice, Pahlavi je pozvao Irance da izađu na proteste, a zatim i američkog predsjednika Donalda Trampa da bude spreman da interveniše kako bi pomogao iranskom narodu.
Brojni Iranci su na protestima skandirali "Smrt diktatoru", misleći na Hamneija, i "Smrt Islamskoj republici". Na demonstracijama su se čula i klicanja pokojnom šahu, ali je nejasno da li ti povici znače i podršku princu Rezi Pahlaviju, kao što nije poznato ni koliku podršku on ima u Iranu.
Prema podacima organizacije Aktivisti za ljudska prava u Iranu, čije je sjedište u SAD, u nasilju povezanom sa protestima do sada je poginulo najmanje 2.637 osoba.
Američka agencija Asošiejted pres danas navodi da sve više djeluje da je iranska vlast uspjela da uguši proteste u velikoj mjeri.

Tag: liban