Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović sastaće se sljedeće sedmice sa predstavnicima Uprave policije u cilju rješavanja situacije učestalog podmetanja požara na prostoru Konika.
- Kabinetu gradonačelnika danima pristižu zahtjevi stanovnika Vrela ribničkih i Konika da im, od svakodnevnih podmetnutih požara, zaštitimo imovinu, zdravlje i, konkretno, anagažujemo, policijsku patrolu 24 sati. S tim u vezi, Glavni grad se, kroz dopis preduzeća „Deponija“, obratio Upravi policije i Ministarstvu odbrane nekoliko mjeseci unazad - navedeno je u saopštenju Galvnog grada.
Ističu da je prije svega potrebna fizička zaštita od nesavjesnih građana Vrela ribničkih koji više decenija pale gume i instalacione kablove kako bi ostatke od bakra i žice prodavali kao sekundarnu sirovinu na crnom tržištu. 
- Napominjemo da Glavni grad, sve vrijeme, kroz nadležne službe, preduzima potrebne mjere, ali izražavamo bojazan da samo saniramo posljedice ozbiljnog sistemskog problema, višedecenijskih ustaljenih šema i prećutnih dogovora. Ukratko, govorimo o nasilju, ekocidu i krivičnim djelima koje moramo zajedničkim snagama odlučno sankcionisati. Zato, ovu priliku koristimo da vas obavijestimo da je za narednu nedjelju planiran sastanak gradonačelnika Saše Mujovića sa predstavnicima Uprave policije, kako bi zajedničkim institucionalnim djelovanjem konačno stali na put ovom velikom višedecenijskom problemu - poručeno je iz Glavnog grada.
Podsjećamo, služba zaštite i spašavanja danas je ugasila požar u blizini preduzeća "Deponija" koji je prijetio da se proširi na samu deponiju gdje se skladišti više od 2.000 tona otpadnih guma.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.9606%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpozar-kod-deponije-pod-kontrolom-vatra-tinja-zbog-naslaga-smeca-i-guma-ali-nema-bojazni-od-sirenja&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Stanovnici Vrela ribničkih i Konika traže angažman policijske patrole, Mujović sljedeće sedmice sa predstavnicima UP

Inicijativu da se govor mržnje uvede u Krivični zakonik tumačim kao i brojne ranije - kao pokušaj ubiranja nekih političkih poena i prije svega smirivanja javnosti - rekao je za jutarnji program Budilnik, na Televiziji E, advokat Veselin Radulović.
Ministarstvo pravde planira da u Krivični zakonik uvede novo krivično djelo - teški govor mržnje, za koji će biti propisana kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine.
Radulović kaže da će laička javnost, sasvim logično, blagonaklono gledati na ove najavljene izmjene, ali da one same po sebi neće riješiti ništa, ako institucije i dalje budu nefunkcionalne.
- Kao što i nažalost jesu - ocijenio je Radulović.
Izmjene Krivičnog zakonika, smatra Radulović, same po sebi neće donijeti nikakvo poboljšanje kada je u pitanju govor mržnje, koji je, kako podsjeća, široko rasprotanjen u Crnoj Gori.
- Znamo i da institucije nijesu adekvatno reagovale na govor mržnje, taj govor je veoma često, gotovo u svim slučajevima, prolazio nesankcionisano, a i kada je bio sankcionisan to su bile veoma blage sankcije. Taj problem ne možemo riješiti, niti bilo koji drugi sličan problem, ne može se riješiti izmjenama zakonodavstva i ja ovu inicijativu tumačim kao i brojne ranije, kao pokušaj ubiranja nekih političkih poena i prije svega smirivanja javnosti. Laička javnost će, sasvim logično, blagonaklono gledati na ove najavljene izmjene, ali opet kažem, one same po sebi neće riješiti ništa, ako institucije i dalje budu nefunkcionalne, kao što i nažalost jesu - rekao je Radulović.
Uvijek treba poći od uzroka, vjeruje on, šta dovodi do tako rasprostranjenog govora mržnje, jer je crnogorsko društvo prilično zapušteno u kulturnom, obrazovnom smislu i u tome treba tražiti razloge.
- Krivično pravo i Krivični zakonik uvijek treba da budu zadnje sredstvo, ili ultima racio, kada sve druge mjere ne daju efekta onda treba djelovati tim krivičnim zakonodavstvom - istakao je Radulović.
Ozbiljna država i Vlada bi trebale, smatra on, da razmišljaju o poboljšanju ukupnog ambijenta, a prije svega sistema obrazovanja i vaspitanja mladih ljudi.
- Ja vidim da su političari glavni protagonisti govora mržnje i oni taj govor mržnje često koriste u međusobnoj komunikaciji, a koriste ga i u komunikaciji sa svojim kritičarima. Kada oni šalju te takve poruke javnosti, gotovo svakodnevno, onda nije za čuđenje što, posebno, kod mladih ljudi vidimo da se ponašaju na takav ili sličan način - zaključio je Radulović.

500x500

1250x600

1084x550

Radulović: Uvođenje govora mržnje u Krivični zakonik samo po sebi neće riješiti ništa, ako institucije i dalje budu nefunkcionalne

Seksualno uznemiravanje kao krivično djelo je propisano u toku 2023. godine, a Čečovićeve radnje su se desile 2021. godine, što znači da onda kada su se desile nijesu bile propisane kao krivično djelo, a ukoliko djelo nije predviđeno u Krivičnom zakonu onda to djelo i nije krivično djelo - kazala je u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, advokatica Nina Radulović.
Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici je odbacilo krivičnu prijavu Ministarstva prosvjete nauke i inovacija koja je podnijeta protiv profesora Gimnazije Slobodan Škerović, Radomana Čečovića, zbog krivičnog djela seksualno uznemiravanje, ali je i Više državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo krivičnu prijavu protiv profesora iz Tuzi, koji se tereti za krivično djelo nedozvoljene polne radnje nad maloljetnicom. 
Kako kaže Radulović, u slučaju profesora Radomana Čečovića očekivan je rasplet zato što je u pitanju slučaj koji po opisu, kako kaže, liči na djelo seksualno uznemiravanje.
- Seksualno uznemiravanje kao krivično djelo je propisano u toku 2023.godine, a Čečovićeve radnje su se desile 2021.godine, što znači da onda kada su se desile nijesu bile propisane kao krivično djelo, a ukoliko djelo nije predviđeno u Krivičnom zakonu onda to djelo i nije krivično djelo. U tom smislu smo mi iz pravne struke to očekivali da će biti takva reakcija tužilaštva, između ostalog oni su pokušali i kvalifikaciju proganjanja, jer imamo i to krivično djelo proganjanje, međutim krivično djelo proganjanja predviđa za tu vrstu radnje koju je on radio je propisana je kazna do tri godine, to je osnovni oblik tog krivičnog djela, a od 2021.godine do danas je prošlo skoro pet godina, što znači da nastupa zastarjelost krivičnog gonjenja u skladu sa članom 124 Krivičnog zakonika, i to je nešto što je očekivano - rekla je Radulović.
Javnost pogrešno percipira, smatra Radulović, jer nije utvrđeno da nije postojalo krivično djelo, već, naglašava ona, profesor Čečović nije mogao biti procesuiran zato što nijesu bile ispunjene procesne pretpostavke.
- Kada je neko krivično gonjenje zastarjelo to ne znači da se krivično djelo nije ni desilo, to samo znači da tu osobu ne možete više procesuirati, pa čak i kada je u pitanju neko najteže krivično djelo, a najteža krivična djela su ona za koje propisana najteža kazna, a to je kazna dugotrajnog zatvora, što znači da je to kazna između 30 i 40 godina. U tome slučaju imamo nastupanje krivičnog gonjenja, koje je propisano od 2 godine za najlakše propisane kazne, a to su novčane kazne i kazne zatvora do godinu dana, a za najteže kazne to je 25 godina, to je relativni rok zastarjelosti krivičnog gonjenja u smislu ako su nadležni organi preduzeli neku radnju krivičnog gonjenja onda se taj rok prekida. Međutim, ukoliko je nastupio dupli rok, bez obzira da li je radnja preduzimana ili nije preduzimana, nastaće ta apsolutna zastarjelost - istakla je Radulović.
Kada je u pitanju slučaj profesora u Tuzima, tu su u pitanju, objašnjava Radulović, nedozvoljene polne radnje i to je, kako ističe, drugo krivično djelo i to protiv djevojčice od 12 godina. 
- Tu je utvrđeno od strane tužilaštva da nema osnova za krivično gonjenje. Moraju postojati određeni dokazi, određeni minimum dokaza, jer sprovodi se istraga, po nalogu tužilaštva se prikupljaju ti dokazi, oni su sproveli neke istražne radnje i nijesu našli dovoljno materijala da krenu dalje u postupak. Postupak ima smisla tek kad imate ispunjenu tu osnovnu pretpostavku postojanja osnova sumnje, a da biste tu osnovnu pretpostavku imali islunjenu znači da morate imati na raspolaganju neki dokazni materijal. To je materijalni dokaz, neki pisani dokaz, ili u krajnjoj liniji svjedoke - naglasila je Radulović.
Djeca nijesu dovoljno korišćena, mišljenja je Radulović, pod plaštom opravdanja da ih treba zaštititi kao dokazno sredstvo.
- Njihove svjedočke izjave, koje zakon prepoznaje, nijesu dovoljno uvažene. To je veliki problem, i ta svjedočka izjava ove djevojčice nije tretirana kao dovoljno relevantna - zaključila je Radulović.

Radulović: Ako neko nije procesuiran ne znači da nije počinio krivično djelo, u slučaju Čečovića nijesu ispunjene procesne pretpostavke

Koliko sam upoznata, najnovije izmjene krivičnog zakonika će upravo sadržati i ovu novinu, novinu krivičnog djela femicida, i iskoristila bih priliku da naglasim da je jako važno da razumijemo sta znači krivično djelo femicid, to nije bilo koje ubistvo, i svako ubistvo žene, ne treba banalizovati pravne norme. To je upravo ono ubistvo koje je proizašlo iz same uloge koju je određena zena imala u jednoj porodici, ili partnerskom odnosu, odnosno da je ona bila viktimizovana upravo zbog te same njene uloge u porodici - kazala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, advokatica Mirjana Pajković.
Zbog nasilja u porodici u prvih 11 mjeseci 2024.godine izrečeno je ukupno dvije godine i mjesec zatvora.&nbsp;
Postavlja se pitanje da li su to djela sa blagim posljedicama, kaže Pajković, jer kada se govori o djelima nasilja u porodici postoji specifičnost u vidu olakšavajućih i otežavajućih okolnosti.&nbsp;
- Olakšavajuće okolnosti su kada je neko porodičan, kada neko ima djecu, kada brine o toj djeci, kada brine o porodici, kada obezbjeđuje egzistenciju. Kada vi učinite djelo upravo protiv te porodice postavlja se pitanje da li se to može gledati kao olakšavajuća okolnost. A sa druge strane je opet negdje obaveza i suda da donese odluku koja je pravilna, i koja je svrsishodna, odnosno koja neće preći u neko prekoračenje, odnosno koja neće izazvati neželjene i nepotrebne posljedice, jer mislim da se ovdje vodi najviše računa o tom egzistencijalnom momentu i o daljoj brizi o porodici, koju sam počinilac ima - rekla je Pajković.
Uslovne se osude, kako objašnjava, ne mogu izreći za teska krivicna djela, kao ni licima koji su povratnici.
- Ja ne bih zanemarivala snagu uslovnih osuda, posebno iz razloga dugog perioda provjere, koji obično ide godinu ili dvije. Period od dvije godine može da bude relevantan pokazatelj da li se neko lice zaista pokajalo, da li je sklono ponavljanju vršenja krivičnih djela, ili je to bio jedan izolavani incident, jedan izolovani slučaj, i da je ta uslovna osuda postigla svoju svrhu, a to je da je pomogla da taj pojedinac bude koristan dio zajednice, a ne da ponovo vrši ista, ili slična krivična djela - istakla je Pajković.
Inkriminisanje krivičnog djela femicida, kako ističe, jeste neophodno zbog loše statistike, ali je to i preporuka međunarodnih relevantnih adresa.
- Koliko sam upoznata, najnovije izmjene krivičnog zakonika će upravo sadržati i ovu novinu, novinu krivičnog djela femicida, i iskoristila bih priliku da naglasim da je jako važno da razumijemo sta znači krivično djelo femicid, to nije bilo koje ubistvo, i svako ubistvo žene, ne treba banalizovati pravne norme. To je upravo ono ubistvo koje je proizašlo iz same uloge koju je određena zena imala u jednoj porodici, ili partnerskom odnosu, odnosno da je ona bila viktimizovana upravo zbog te same njene uloge u porodici - zaključila je Pajković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DwqeC2OtCq1g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pajković: Neophodno je inkriminisanje krivičnog djela femicid

Kazna za počinioce za teško ubistvo femicid po izmjenama Krivičnog zakonika biće od minumum 10 do maksimalnih 40 godina - saopštio je ministar pravde Bojan Božović.
On je, gostujući na Gradskoj RTV, rekao da je minimalna kazna tako propisana jer su to standardi sa ostalim oblicima unutar teškog ubistva.&nbsp;
- Da ne dolazimo u situaciju situaciju da imamo kaznu zatvora od tri, četiri ili pet godina za ovakva teška ubistva. Nadamo se da se to više neće nikad dogoditi i najsrećniji bi bili da je nikad ne primijenimo - poručio je on.
Ocijenio je da je statistika porazna, ali šalju, kaže on, poruku da djeluju proaktivno.
- Prema izmjenama Krivičnog zakona femicid se odnosi na ubistvo koje je zasnovano na rodu. Rodno senzitivni element je ključan, kad je neko stradao ili ubijen isključivo zato što je žena. Nijesmo željeli da još jedna godina prođe da odćutimo da se ubistvo na taj način dogodilo, Potpuno sam nažalost saglasan, da institucije nerijetko nijesu reagovale kako bi trebalo. Da smo ili olako prelazili preko nekih situaciji, ali smo u posljednjih godino i po uveli smo sa tog krivično-pravnog aspekta napravili značajne novine. Uveli smo set krivičnih djela, kao što su seksualno uznemiravanje, sa druge strane menoga krivična djela su uvedena i postrožene su sankcije koje su upravo tretirane sa načinom da zaštitimo žene i djevojčice u našem društvu - naveo je ministar pravde.
Poručio je da su izmjene Kivičnog zakonika su logičan nastavak svega toga, ali se na tome neće zaustaviti.
Kako je kazao, nacrtom izmjena Krivičnog zakonika Crne Gore uvodi se posebno krivično djelo femicid.
- Veliki broj građana podržava ovakvu inicijativu. Vjerovatno niko nije bio zadovoljan kaznenom politikom unutar našeg sistema koji tretira ovu materiju. Ovaj probem je razgranat, dubok i pogađa svaku poru našeg sistema. Bio bih jako srećan kada bi rekao idemo sa ovom normom i iskorijenićemo sve probleme, Nažalost to nije tako. Siguran sam da može da bude jedan pomak i podsticaj. Može da pomogne tužilaštvima i sudovima po stupanju ovog zakona, da ne bude dileme ako se desi teško ubistvo. To je dovoljno za početak, ali nije da bi pobijedili ovu pošast - kazao je Božović.

Božović: Za femicid zatvorska kazna od 10 do 40 godina, da nam se ne dešava presuda od tri, četiri godine za teško ubistvo

Za Crnu Goru ovo je važan trenutak i prilika da pokažemo da naše društvo ne toleriše nasilje nad ženama i da smo spremni preduzeti odlučne korake kako bismo zaštitili živote i dostojanstvo svih građanki podjednako i osigurali bezbjednost žena i djece. To je za Portal RTCG saopštila Neda Radović iz NVO Sistem, a povodom izmjena Krivičnog zakonika, koje su od petka na javnoj raspravi, a kojim je predviđeno i uvođenje femicida kao posebnog krivičnog djela.
- NVO Sistem podržava i pozdravlja odluku Vlade Crne Gore da otvori javnu raspravu o uvođenju femicida kao zasebnog krivičnog djela u Krivični zakonik. Zaustavljanje femicida odgovornost je svih nas - poručuje Radović.
Smatra da je ovo jedan od ključanih koraka u borbi protiv nasilja nad ženama i ozbiljnom pristupanju sankcionisanja rodno zasnovanih nasilja.
- Ako uzmemo u obzir da je samo u Crnoj Gori u proteklih pet godina ubijeno 17 žena, a svaka treća žena doživi neki oblik nasilja, podaci pokazuju potrebu da se što prije femicid uvrsti u zasebno krivično djelo - kazala je Radović.
Kako ističe, trenutni pravni okvir nedovoljan da pruži zaštitu žrtvama i jasno kazni počinioce.
Femicid kao zločin koji nastoji iz mržnje prema ženama je, kako kaže Radović, posljednji čin kontinuiranog nasilja, prožetog diskriminacijom, rodnim neravnopravnostima, sistemskom nebrigom kao i ukorijenjenim stereotipima da je u Crnoj Gori i dalje nejednaki jaz između muškaraca i žena.
Izdvajanje femicida u zasebnu krivičnu kategoriju omogućilo bi, kako kaže Radović, prepoznavanje femicida kao društvenog problema, a ne samo kao individualnog zločina, ili kako je do sada tumačeno kao porodičnog nasilja sa smrtnim ishodom.
- To bi omogućilo i ozbiljnije i strože kaznene mjere koje bi poslale jasnu poruku da je nasilje neprihvatljivo. Uvođenje femicida značilo bi i bolju prevenciju i zaštitu žena kroz adekvatne zakonske mjere - navodi Radović.
Ovaj korak Vlade Crne Gore, kako poručuje Radović, predstavlja djelimičan odgovor na godine napora civilnog društva, nevladinih organizacija i pojedinaca koji su, maltene svakodnevno ukazivali na ozbiljnost problema i tražili promjene.
- Protesti koji su iza nas, inicijative i javni apeli i molbe odigrali su ključnu ulogu u podizanju svijesti javnosti i donosilaca odluka o nužnosti prepoznavanja femicida u zakonu - navodi Radović.
Ona poručuje i da civilni sektor od Vlade očekuje jednoglasno usvajanje izmjena Krivičnog zakonika, kao i brzu i efikasnu finalizaciju zakonskih izmjena.
- Očekujemo i konkretne mjere koje će obezbijediti pravnu, psihološku i socijalnu podršku žrtvama nasilja. I ozbiljnije pristupanje praćenja primjene zakona kako bi se osigurala njegova efikasnost i doslednost - zaključila je Radović.

Za pet godina ubijeno 17 žena: Femicid što prije da bude krivično djelo

Neophodno je unapređenje pojedinih normi Krivičnog zakonika, poboljšanje efikasnosti pravosudnog sistema, osiguranje bolje zaštite žrtava, jačanje prevencije i rehabilitacije maloljetnika, reforma odgovornosti pravnih lica za krivična djela, kao i da se obezbijedi veća efikasnost u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, poručio je &nbsp;potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupcij Momo Koprivica na okruglom stolu u organizaciji Crnogorske akademije nauka i umjetnosti pod nazivom „Dvije decenije primjene Krivičnog zakonika Crne Gore – Da li je Crnoj Gori potrebna reforma krivičnog zakonodavstva“.
Kako je saopšteno iz Vlade, &nbsp;Koprivica je ukazao na kontinuirana unapređenja krivičnog zakonodavstva koje su Vlada i ministarstvo pravde preduzimali, prije svega kroz usaglašavanje zakonika sa međunarodnim standardima i uvođenje novih krivičnih djela od značaja za borbu protiv korupcije, kao što su zloupotreba u vezi sa javnom nabavkom, primanje i davanje mita u postupku stečaja, zloupotreba u postupku privatizacije, kao i prevara u obavljanju privredne djelatnosti.&nbsp;
Reformi krivičnog zakonodavstva, kako je istakao Koprivica, treba pristupati na temelju suštinskog sagledavanja i sistemskog i stručno usmjerenog promišljanja, kako instituta iz opšteg dijela, tako i u pogledu propisivanja krivičnih djela i definisanja zaprijećenih kazni.&nbsp;
U našem pravnom poretku danas, kako smatra Koprivica, više značaja treba pridati podizanju vjerovatnoće primjene sankcija, nego li samoj visini sankcija, posebno stoga što su u dužem periodu evidentni problemi sa nezavisnošću sudskih organa, nedostatkom resursa, kadra, dovoljno efikasne obuke i slično. U očima potencijalnih prestupnika veći efekat prevencije, odnosno veću vrijednost očekivane kazne, ostvaruje što izglednija primjena kazne, nego što to čini njena propisana visina.&nbsp;
- Ni u kom slučaju krivično zakonodavstvo se ne može posmatrati kao jedino sredstvo za sprečavanje društveno opasnog ponašanja niti kao jedini način da se sačuvaju društvene vrijednosti. Takođe, krivično zakonodavstvo ne može biti zamjena za brojne mehanizme socijalne kontrole koje jedno demokratsko i zrelo društvo ima, prije svega u oblasti obrazovanja, socijalne politike, antikorupcije i drugih grana prava - rekao je Koprivica.
Iako Krivični zakonik ima dobre osnove i standarde za sprovođenje funkcije krivičnog prava, njegovu primjenu, kako je kazao, prate značajni problemi.&nbsp;
- Stoga je neophodno unapređenje pojedinih normi, poboljšanje efikasnosti pravosudnog sistema, osiguranje bolje zaštite žrtava, jačanje prevencije i rehabilitacije maloljetnika, reforma odgovornosti pravnih lica za krivična djela, kao i da se obezbijedi veća efikasnost u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije - naglasio je on.
U tom smislu je naročito važno, kako je naglasio Koprivica, da se preispitaju određeni instituti krivično-procesnog zakonodavstva i da se definišu efikasne mjere za sprečavanje zloupotreba u krivičnom postupku, a koje i poznaje uporedno pravo, za slučaj ometanja dokazivanja, kontinuiranog narušavanja reda i vršenja zlupotrebe prava u cilju odugovlačenja postupka.
- Svakako da sve reformske mjere trebaju biti pažljivo analizirane i stručno i uporedno-pravno zasnovane - poručio je Koprivica.
Koprivica je u svoje i u ime Vlade Crne Gore pozdravio ovaj vid aktivnosti CANU, kao izuzetno važan prilog stručnom i kritičkom sagledavanju osnovnih rešenja i pravaca reforme pravnog sistema.

Koprivica: Potrebno unapređenje normi KZ, poboljšanje efikasnosti pravosudnog sistema, osiguranje bolje zaštite žrtava...

Iz Vrhovnog državnog tužilaštva (VDT) saopšteno je da vrhovni državni tužilac Milorad Marković tokom okruglog stola „Dvije decenije primjene Krivičnog zakonika Crna Gore“ nije, kao što je navedeno u tekstu koji je objavila Pobjeda, poručio da je Crnoj Gori neophodna reforma Krivičnog zakonika - već Zakonika o krivičnom postupku.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fmarkovicu-prihvatljivo-da-pritvor-traje-pet-godina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- U objavljenom tekstu došlo je do pojednostavljivanja stručne i naučne rasprave, pri čemu pojedini segmenti iz izlaganja i diskusije u potpunosti ne odgovaraju kontekstu diskusije i iznijetim stavovima vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića - naveli su oni u reagovanju.
Ističu da je Marković, zajedno sa ostalim učesnicima okruglog stola, ocijenio da je Krivični zakonik Crne Gore dobar i savremen krivični zakonik i da nema potrebe za njegovom reformom.
- Svakako, kako je konstatovano tokom okruglog stola, pojaviće se potreba da se Krivični zakonik dalje usavršava i povremeno mijenja i dopunjuje da bi se uskladio sa novim oblicima kriminaliteta i pravnim aktima Evropske unije - dodali su u VDT.
Vrhovni državni tužilac je, kažu, takođe tokom okruglog stola naveo da treba napraviti analizu koja bi pokazala zašto imamo visok procenat potvrđenih optužnica.
- U tom smislu VDT je naveo da se mogu imati dvije pretpostavke - jedna da tužilastvo odlično radi svoj posao i druga - da sudovi olako potvrđuju optuznice. VDT je, obrazlažući zašto je i očekivano da sudovi u tolikom procentu potvrđuju optužnice, istakao da se kontrolom utvrđuje zakonitost optužnog akta i opravdanost da se ide na glavni pretres, pri čemu kontrola optužnice ne smije značiti i zadiranje u zadatak glavnog pretresa utvrđivanja stepena izvjesnosti potrebnog za presudu - istakli su oni dodajući da je Marković istakao i da visok broj osuđujućih presuda potvrđuje opravdanost potvrđivanja optužnice.

VDT: Marković poručio da je neophodna reforma ZKP-a, a ne Krivičnog zakonika

Sumnjive, ili kupljene diplome moguće je, u skladu sa važećim propisima, odbiti, ili tražiti izmjenu Krivičnog zakonika i uvesti ih kao krivično djelo, gdje bi lica, za koja se dokaže da imaju takvu diplomu, krivično odgovarala - kazala je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata, na Televiziji E, &nbsp;advokatica i nekadašnja pomoćnica ministra prosvjete Mubera Kurpejović.
Sumnjivih diploma ima u kontinuitetu, već godinama, dok se, dodaje ona, postupak priznavanja diploma stečenih van teritorije Crne Gore, sprovodi od 2008.godine.
- Tu je vrlo bitna legislativa matične zemlje, odnosno zemlje u kojoj je ta isprava izdata i u kojoj ta ustanova visokog obrazovanja fuknkcioniše. Najčešće se sumnjive diplome vezuju upravo za ustanove koje nemaju renome i tradiciju - rekla je Kurpejović.
U prvoj godini rada nostrifikovanja diploma, kako je objasnila, bilo je preko hiljadu zahtjeva, a od 2021.godine je na godišnjem nivou stizalo preko pet hiljada zahtjeva za priznavanje diplome.
- Kada govorimo o samoj proceduri, procedura je ista za sve ustanove visokog obrazovanja i tu je vrlo bitno pomenuti da se uvijek provjerava, odnosno, cijeni status ustanove u zemlji u kojoj je izdata, i da se provjerava vjerodostojnost. Provjeravaju se, naravno, i prava koja ta isprava daje u zemlji izdavanja. Kada govorimo o regionu, tu provjera ide direktno od ustanove prema ustanovi. Ministarstvo se obrati ili ministarstvu, ili direktno ustanovi koja je izdala tu ispravu, i ukoliko ustanova dostavi odgovor u kojem kaže da ta isprava nije vjerodostojna, tada govorimo o falsifikatu. Tu se sad vraćamo na ono što je ključno, i ono što je potrebno objasniti javnosti, i onima koji su na strani poslodavaca, da nije isto falsifikat i nije isto ono što je sada pojava, takozvana sumnjiva diploma - ističe Kurpejović.
Krivični zakon poznaje jedno krivično djelo, podsjeća ona, lažne i neistinite isprave, i to je član 412 Krivičnog zakonika, i on se odnosi, kako navodi, na falsifikovanje isprava.&nbsp;
- Ko izda lažnu ispravu, ko napravi neistinitu ispravu, ko pribavi takvu ispravu i pokuša da je koristi, on je počinio, ili pokušao da počini krivično djelo, koje se zove falsifikovanje isprave. Sve krivične prijave, koje su u prethodnom periodu podnijete, one se odnose upravo na falsifikat. Naš Krivični zakonik prepoznaje samo jedno djelo koje se tiče lažnih ili loših diploma. Ono što u jednom broju zemalja postoji, jeste diploma mill. Diplomu mil prepoznaje Zakon o priznavanju obrazovnih isprava, ali Krivični zakonik ih ne prepoznaje - naglasila je Kurpejović.
Diplome mil je obično diploma koja se uz određeni novac dobija za kraći period studiranja, i kako kaže, čim je prvi kriterij novac, u 99 posto slučajeva, radi se o diplomi mil.&nbsp;
- To su ustanove koje prvenstveno posvećuju pažnju tom finansijskom momentu, i sticanju diplome bez prethodno izučavanja i polaganja ispita, koji će vam obezbjediti tu, da kažem kvalifikaciju i ta znanja, vještine i kompetencije. To su ustanove koje će vrlo često vama, na osnovu vašeg radnog iskustva, možda, u prethodnom periodu omogućiti da vi steknete diplomu becalora ili magistra. Imate jedan broj jasno prepoznatih ustanova, u Americi, i u Evropi, jednostavno u čitavom svijetu, &nbsp;koje koriste imena renomiranih ustanova i na taj način pružaju obrazovne usluge, odnosno izdaju diplome - rekla je Kurpejović.
U balkanskim zemljama je, podsjeća ona, mnogo ustanova u kojima se po pojednostavljenim kriterijima i uslovima za upis može upisati ili prepisati, te nakon par godina, kako navodi, dobiti kvalifikaciju za ostvarivanje prava na rad.&nbsp;
Dodaje da diplome mil služe da bi se na papiru imalo zvanje, ali bez znanja i kompetencija. One, kako objašnjava, služeda bi se dobio određeni posao, a ne da bi se taj posao radio zato što je taj neko školovan za određeni posao.
- Vrlo je teško utvrditi je li neka diploma, takozvana, kupljena diploma. I vrlo često ćete naći kada previdite mil diplome, da su to takozvane kupljene diplome. Da bi ste utvrdili da li je diploma kupljena, to je skoro nemoguće, ne postoje zakonom prepoznati mehanizmi. Vi jedino možete reći za diplomu, u ovom trenutku, da je ona sumnjiva, ili, da sad ne kažem kupljena, jer vi nemate najčešće taj dokaz - navela je Kurpejović.
Da bi se takvo nešto dokazalo, kako je objasnila, potrebno je od matične zemlje dobiti da se radi o ustanovi, koja se nalazi na njihovoj crnoj listi.
- Postoje takozvane crne liste, ustanova koje su lošijeg kvaliteta, najčešće nemaju akreditaciju, ili licencu te zemlje. Najčešće će nadležne institucije ili tijela odgovoriti, da oni imaju vrlo niske kriterije za upis, i da to nijesu obrazovne isprave, ili diplome, koje se dobro kotiraju na tržištu rada u tim zemljama - kaže Kurpejović.
Prema njenim riječima, kada se dobije takav odgovr postoje dva mehanizma zaštite ili odbrane od takvih diploma. To je da se u skladu sa važećim propisima odbiju, ili da se predloži izmjena Krivičnog zakona kojom bi se uvelo još jedno krivično djelo, koje bi se odnosilo na diplome mil, odnosno na takozvane kupljene diplome.&nbsp;
- Gdje bi lica za koja se dokaže da imaju diplomu mil i krivično odgovarala. Ne treba podsjećati da samo za falsifikovane isprave predviđena je Krivičnim zakonikom kazna do pet godina, odnosno, od tri mjeseca do tri godine, u zavisnosti da li su oni ostvarili neku korist ili ne - poručila je Kurpejović.&nbsp;
Nedavno je Ministarstvo prosvjete donijelo zaključak, podsjeća ona, da se neće priznavati diplome iz Bosne i Hercegovine, iz razloga što su nadležne institucije tih zemalja &nbsp;pokrenule provjeru rada tih ustanova.
- Vi ne možete iz Crne Gore uticati na rad ustanova ni u BiH, ni u Srbiji, ali kada njihove ustanove pokrenu te procedure, ili vama dostave informaciju da te ustanove ne rade u skladu sa zakonom, vi imate mehanizam da i vi stopirate priznavanje takvih diploma. Ono što je možda najbitnije, poslodavci treba da čuju tu informaciju, poslodavci treba da prepoznaju tu pojavu sumnjivih ili loše kvalitetnih diploma, i da oni prvi učine taj korak i takve diplome ne uzimaju u ozbiljno razmatranje kada nekog zapošljavaju, nego da prvo cijene status ustanove, i kvalitet diplome onoga ko konkuriše kod njih za rad, jer dok god poslodavac zapošljava lica sa takvim diplomama, povećava im zaradu, vi ćete i dalje imati porast broja takvih zahtjeva, porast broja diploma iz regiona, sa zahtjevom za priznavanje u Crnoj Gori - istakla je Kurpejović.
Komentarišući odluku Upravnog suda kojom je poništena odluka Vlade o imenovanju Gorana Danilovica, za direktora Agencije za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja, kaže da ukoliko neko ne dostavi dokaz o ispunjenosti uslova propisanih konkursom takva odluka o imenovanju mora biti poništena.
- Svaka odluka koja se donese a da jedan od kandidata nije ispunjavao uslove, a da je izabran, ta odluka pred Upravnim sudom, ili sjutra pred Osnovnim sudom, u zavisnosti od prava koja se štite, ona mora biti poništena - zaključila je Kurpejović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D-RFXpYSG4M8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Kurpejović: Krivični zakonik prepoznaje falsifikovane, ali ne i sumnjive - takozvane kupljene diplome

Mnistar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić izjavio je danas da nema komentar povodom odredbe iz nacrta o izmjenama i dopuna Krivičlnog zakonika, koja je po nekim tumačenjima usmjerena protiv organizatora protesta, jer nije učestvovao u radu na njemu pa i ne zna suštinu.
- Samo znam da postoje neke stvari koje treba komparativno gledati kako je definisano u nekim drugim zemljama. Znam, na primjer, u Crnoj Gori, za koju neki kažu da je otišla dalje od nas, da su suđeni Milan Knežević i Andrija Mandić jer su pozivali građane da se okupe ispred Narodne skupštine, pa nisam nikad čuo da je neko nekada nešto rekao tim povodom - izjavio je Dačić.
Dačić, koji kao predsjednik Socijalitičke partije Srbije prisustvuje izbornoj konferenciji Socijalističke omladine Srbije, izjavio je novinarima i da sa MUP o izmeni zakonika nije održan ni jedan sastanak.
Kako je naveo, prerano je govoriti kako će izgledati Krivični zakonik jer je tek počela javna rasprava i uvjeren je da će opravdane priimedbe biti uvažene.
U nacrtu o izmjenama i dopuna Krivičnog zakonika navedeno je kao novo krivično djelo to da će se kazniti onaj ko putem sredstava informisanja ili na drugi način učini dostupnim materijal koji sadrži informacije kojima se daju savjeti u cilju izvršenja krivičnog djela.
U dijelu stručne javnosti strahuje se da će se odredba, ako se usvoji, odnositi na organizatore protesta ako budu putem duštvenih mreža davali savjete na koji način da se, na primjer, blokira neka saobraćajnica ili pruga.

Dačić: Ne znam za novo krivično djelo, ali se Kneževiću i Mandiću sudilo za poziv na protest

Crnogorski reprezentativac Marko Perović danas je i zvanično postao član Atletiko Madrida.
On je u Madrid stigao iz Almerije, kao pozajmljen igrač, sa opcijom otkupa ugovora.
- Veoma sam srećan i uzbuđen što započinjem novo poglavlje u ovom sjajnom klubu - kazao je Perović za sajt Atletika.
Perović će u početku igrati za drugi tim "jorgandžija", koji se tamčiči u Trećoj ligi.
On je ove sezone igrao šest mečeva za Almeriju u La Ligi 2.
Dva meča odigrao je i u Kupu Kralja.
Za reprezentaciju Crne Gore odigrao je četiri meča.

Marko Perović i zvanično u Atletiku

Crnogorski košarkaš Petar Popović igraće do kraja sezone za Perspektivu Iliriju, nakon što je sporazumno raskinuo ugovor sa Igokeom.
Dvadesetdevetogodišnji bek u Iliriju dolazi sa ozbiljnim iskustvom regionalne košarke i jasnim profilom igrača koji može da donese stabilnost, prje svega u defanzivi.
Najveći dio karijere vezao je za KK Budućnost, gdje je igrao i kao bek, ali i kao plej pa čak i na poziciji trojke.
Sa "plavo-bijelima" je osvojio titulu ABA lige, bio jedan od igrača od zadatka tadašnjeg trenera Aleksandra Džikića.
Nosio je dresove FMP-a i Igokee.
Visina, iskustvo i izraženo razumijevanje igre razlozi su zbog kojih u Iliriji vjeruju da su dobili igrača koji može da napravi razliku u nastavku sezone i da donese dodatni kvalitet timu iz Ljubljane u njihovoj prermijernoj sezoni u ABA ligi.

Popović novi košarakaš Ilirije

Ne moraš mijenjati granice da bi promijenio državu! Politika tzv. „srpskog sveta“ u potpunoj je suprotnosti s evropskim vrijednostima, jer se ne može graditi politika na negiranju jedne nacije, jedne države i njenog identiteta - poručila je specijalna savjetnica ministra vanjskih poslova Hrvatske Vanda Babić Galić gostujući u emisiji Građanski ugao na Televiziji E.
Srbi u Crnoj Gori, kako je naglasila, imaju svoja prava i slobode, no istovremeno postoji i temeljna obveza svake manjine da djeluje u interesu države u kojoj živi.
- S politikama „srpskog sveta“ nije moguće ući u Evropsku uniju. U interesu je svima da Crna Gora, sa svojim vrijednostima i identitetom, takva kakva jeste, postane dio evropske porodice. Crna Gora pripada zapadnom svijetu - jasna je Babić Galić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLnjFrvuJvHY&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Babić Galić: S politikama „srpskog sveta“ nije moguće ući u EU, Crna Gora pripada zapadnom svijetu

Zajednica opština Crne Gore (ZOCG) uputila je Parlamentu amandman na Predlog zakona o dopuni Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, kako bi bila korigovana odredba važećeg zakonskog teksta kojom se propisuju koeficijenti za obračun zarada gradonačelnika i predsjednika opština, a koja je već osporena pred Ustavnim sudom.
Prema osporenoj odredbi, koeficijenti za zaradu gradonačelnika i predsjednika opštine propisani su u rasponu od 15,56 do 21,62, u zavisnosti od broja stanovnika u lokalnoj samoupravi. U Zajednici opština ocijenjeno je da rješenje koje utvrđuje različitu zaradu u zavisnosti od broja stanovnika, pri identičnim poslovima, ovlašćenjima i odgovornostima na najznačajnijim pozicijama u opštini, predstavlja grubu povredu ustavnog načela ravnopravnosti i jednakosti građana pred Ustavom i zakonom.
– Napominjemo da je predsjednik opštine inokosni izvršni organ koji ima iste nadležnosti u svakoj opštini bez obzira na broj stanovnika, kao i personalizovanu krivičnu, prekršajnu, materijalnu i svaku drugu odgovornost za obavljanje funkcije. Stoga je sporni koeficijent za obračun njegove zarade ne samo protivustavan, već i krajnje neobjektiviziran. Ovo iz razloga što je koeficijent predsjednika opštine do 10.000 stanovnika izjednačen sa koeficijentom člana Disciplinske komisije ili zamjenika šefa kabineta predsjednika Vlade, a koeficijent predsjednika opštine koja ima od 10.000 do 50.000 stanovnika (17,29) sa koeficijentom docenta na univerzitetu, uz napomenu da je ovaj koeficijent značajno manji od koeficijenta ljekara specijaliste ili sekretara DIK-a. Takođe, njegov koeficijent u opštini koja ima preko 100.000 stanovnika izjedanačen je sa koeficijentom naučnog savjetnika ili predsjednika Upravnog suda. U tu grupu spada i koeficijent gradonačelnika Glavnog grada koji čini trećinu Crne Gore – navodi se u obrazloženju amandmana.
Predlog Zajednice je da se uvede jedinstven koeficijent za obračun zarada gradonačelnika/predsjednika opštine nezavisno od broja stanovnika, u visini koeficijenata za obračun zarade ministara i poslanika.
– Ovo iz razloga što predsjednik opštine predlaže i izvršava lokalnu politiku u velikom broju različitih upravnih oblasti iz nadležnosti opštine, dok ministar vrši slične poslove u okviru ograničenog broja svojih resora. Iz ovog se može zaključiti da predsjednik opštine ima veći obim raznorodnih nadležnosti u odnosu na ministra, te je izjednačavanje njihovih koeficijenata opravdano – stoji u obrazloženju.
Budući da važećim zakonom nisu utvrđeni koeficijenti ostalih lokalnih funkcionera i visoko-rukovodnog kadra, već se određuju na opsnovu instrukcija Ministarstva finansija, ovim amandmanom su predloženi odgovarajući koeficijenti, čime se stvara pravna sigurnost, jer se isključuje primjena različitih instrukcija i mišljenja.
Amandman sadrži i odredbu po kojoj nadležni organ lokalne samouprave koja nije u mogućnosti da obezbijedi dovoljno sredstava za isplatu zarada u skladu sa zakonom, može da umanji koeficijente do 20 odsto.
Predlog zakona je na dnevnom redu sjednice Skupštine zakazane za 2. februar, a u dopisu koji je generalna sekretarka ZOCGMišela Manojlovićuputila predsjedniku ParlamentaAndriji Mandićuizražava se očekivanje da poslanici prepoznaju značaj ovog pitanja i u skladu sa svojim nadležnostima predlože amandman koji im je dostavljen.

Tag: krivicni-zakonik