Milorad Dodik, kojem je u ponedjeljak pravosnažno oduzet mandat predsjednika Republike Srpske, izjavio je danas u Doboju da „ne prihvata okupacijsku vlast i muslimanski fundamentalizam“.
- Ili će pobijediti stranci ili volja naroda. Vjerujem da će pobijediti volja našeg naroda. Imam mandat i nastaviću raditi svoj posao. Neću dozvoliti da Republiku Srpsku ponižavaju - rekao je Dodik novinarima u Doboju, gdje je prisustvovao proslavi krsne slave tog grada.
On je naveo da su mu „sudile sudije koje su bile vojne sudije tokom građanskog rata u BiH, a koje su poznate kao srbomrsci, okrenute tome da Srbima isključivo nanesu udarac i zlo“, prenijela je Radio-televizija RS (RTRS).
Dodik je dodao da je Sena Uzunović, koja mu je izrekla prvostepenu osuđujuću presudu zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika, bila vojni sudija u Konjicu i „nije procesuirala ubice protiv porodice Gavrilović, kada su ubijeni profesor gimnazije, njegova supruga i njihova dva maloljetna sina“.
- S druge strane, tu je dimenzija stranca. Stranac je došao ovdje da ‘riješava demokratiju’. Vidjećemo, ili će biti demokratska volja našeg naroda ili će oni pobijediti. Ja vjerujem da će pobijediti volja našeg naroda - kazao je Dodik.
Prema njegovim riječima, Republika Srpska se nalazi pod stalnim hibridnim ratom stranaca, prije svega visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita, ali i, kako je ocijenio, „mrzilačkim napadima muslimana koji nikada ne prestaju“.
- Kod njih je sve nakaradno, zalažu se za Dejtonski sporazum, a onda kažu da je to ludačka košulja. Dejtonski sporazum je propao, neko će jednog dana odsvirati kraj, a mi toga dana sigurno nećemo biti u BiH - kazao je Dodik.
Navodeći da želi da RS „sve riješi mirno“, on je pozvao građane ovog bh. entiteta da izađu na dva referenduma.
- Prvi će biti ovaj koji će odbiti njihovo nastojanje, a drugi će biti na bazi neprihvatanja volje prvog referenduma, jer vjerujemo da će tako biti - naglasio je on.
Dodik je ranije najavio da bi u septembru trebalo da se održi referendum o osuđujućoj presudi protiv njega i odbacivanju odluka visokog predstavnika Kristijana Šmita, a do kraja godine i drugi referendum o samostalnosti RS.
Apelaciono vijeće Suda BiH juče je odbilo žalbu Milorada Dodika na odluku Centralne izborne komisije (CIK), kojom mu je, nakon izricanja pravosudne presude, oduzet mandat predsjednika Republike Srpske.Poslije odluke Apelacionog vijeća Suda BiH, Dodik zvanično više nije na funkciji predsjednika RS.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Dodik: Ne prihvatam okupacionu vlast i muslimanski fundamentalizam

Svi nivoi vlasti u Bosni i Hercegovini obustavili su isplatu novca iz budžeta Savezu nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika i Ujedinjene Srpske (US) Nenada Stevandića, čime su sproveli odluku visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita, čiji legitimitet osporavaju vlasti entiteta Republika Srpska.
 
Opštinski, kantonalni, entitetski i državni nivoi vlasti obustavili su novac za SNSD i US, potvrđeno je iz Kancelarije visokog predstavnika u BiH (OHR) za Radio Slobodna Evropa.
OHR navodi da su osobe odgovorne za izvršenje budžeta na svim nivoima, uključujući i banke, odgovorne i obavezne da obustavljena sredstva prenesu na poseban račun koji je u tu svrhu otvorila Centralna banka BiH.
Šmit je tu oduku donio zbog “antidejtonskog djelovanja” i “napada na ustavni poredak” SNSD-a i US.
Prema podacima iz finansijskih izvještaja političkih stranaka, SNSD je iz budžeta na svim nivoima u prošloj godini dobio više od milio eura, dok je US Srpska dobila nešto više od 395 oko 200 hiljada eura.

Odlukom Šmita obustavljena isplata novca na svim nivoima vlasti Dodikovoj i Stevadićevoj stranci

Nakon dvosatne rasprave, završena je sjednica Savjeta bezbjednosti UN na kojoj je razmatran izvještaj OHR-a o stanju u Bosni i Hercegovini, i na kojoj je visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, Kristijan Šmit, predstavio &nbsp;67. izvještaj generalnom sekretaru UN-a, o statusu implementacije mira u BiH. Njegov izvještaj pokriva period od 16. oktobra 2024. do 15. aprila 2025. godine.
Tokom predstavljanja izvještaja, Šmit je istakao da je u BiH u toku "politička kriza, ali ne bezbjednosna kriza" te da "nema opasnosti od rata".
&nbsp;Istakao je da je situacija sa poštovanjem Dejtonskim sporazumom u zemlji nikad gora,te da su vlasti u bh.entitetu Republika Srpska iskoristile presudu Dodiku kao izgovor za poteze ka "de fakto secesiji".
Dejtonski mirovni sporazum je i dalje temelj na kojem se može graditi budućnost BiH, takođe je rekao Šmit.
- RS ne potkopava Dejtonski sporazum, nego ga podržava- izjavila je Željka Cvijanović, predsjedavajuća Predsjedništva BiH, te je takođe branila neustavne zakone usvojene u RS.
Ona je početkom svog obraćanja istakla da se obraća kao članica bh. Predsjedništva odabrana glasovima iz RS, te je ponovila ranije poruke iz ovog entiteta, da oni žele da vrate "izvorni" Dejtonski sporazum.
Rekla je da je "resetovanje" u BiH logičan idući korak, da bi se izbjegle krize, te pozvala Savjet bezbjednosti da provede formalno glasanje za Šmita, te ako nema podršku, ustanoviti drugog kandidata za OHR.
Cvijanović je ponovila ranije tvrdnje iz RS da je Šmit nelegalno izabran, te da mu Dejtonski sporazum ne daje tzv. Bonska ovlašćenja, te da su ilegalne odluke koje je on putem njih nametnuo.
Predstavnik Sjedinjenih Država, Džon Keli, kazao je da su SAD posvećene stabilnosti u BiH, i Dejtonskom mirovnom sporazumu.

Šmit: U BiH je u toku politička kriza, ali‚ nema opasnosti od rata

Visoki međunarodni predstavnik u Bosni i Hercegovini Kristijan Šmit uputio je pismo generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija Antoniju Guterešu, uoči sjednice Savjeta bezbjednosti UN-a koja će se održati 6. maja, u kojem je ocijenio da pokušaj usvajanja novog Ustava bosanskohercegovačkog entiteta Republike Srpske predstavlja „posebno opasan korak“.
U pismu se navodi da je period obuhvaćen njegovim izvještajem o stanju u BiH obilježio značajan porast tenzija, što, kako je ocijenio, nesumnjivo predstavlja vanrednu krizu u BiH od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Šmit je podsjetio da je Sud BiH je 26. februara doneo prvostepenu presudu, kojom je predsjednik RS Milorad Dodik osuđen na godinu dana zatvora i zabranu obavljanja političke funkcije u trajanju od šest godina zbog krivičnog djela neizvršenje odluke visokog predstavnika, dodavši da su poslije presude vlasti RS odgovorile „neviđenim napadima na ustavni poredak BiH“.
Naveo je da je RS usvojila zakone kojima se zabranjuje rad pravosuđa na državnom nivou i državnih organa za provođenje zakona na teritoriji Republike Srpske.
Poslije toga, naveo je dalje, zvaničnici RS nastavili su sa izjavama o „mirnom raspuštanju“ i „mirnom razdruživanju“, istovremeno pozivajući na „izvorni Dejton“ ili „odvajanje“, da bi potom predsjednik RS najavio planove za podnošenje nacrta novog Ustava RS.
- Pokušaj usvajanja novog entitetskog ustava je posebno opasan korak- naglasio je Šmit.
U izvještaju je, između ostalog, pohvalio rukovodstvo Brčko distrikta, koje je, kako je navedeno, uspjelo da zadrži pažnju na reformskoj agendi i da izbjegne da „bude zaglavljeno u nedavnim političkim dešavanjima“, posebno onima poslije prvostepene presude Dodiku.
Šmit je ukazao i na kadrovske probleme u policijskim organizacijama u zemlji, uključujući Državnu agenciju za istrage i zaštitu (SIPA) i Graničnu policiju BiH.
- Trenutna popunjenost policijske strukture u cijeloj zemlji ostaje između 70 i 80 odsto njenih kapaciteta. Mnogi policajci su dostigli starosnu dob za penziju, ali izgleda da među mladima postoji mali interes za popunjavanje kadrova u ovoj javnoj službi- navedeno je u izvještaju.
Ocijenjeno je da „neki policajci napuštaju službu kako bi se zaposlili na bolje plaćenim poslovima“.
Poseban dio izvještaja posvećen je Dodikovim prijetnjama protjerivanjem službenika SIPA s teritorije Republike Srpske, kao i Dodikovim prijetnjama pojedinim medijima u RS, poput portala Buka, Kapital i BN televiziji, koje je optužio da su od Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) primili stotine hiljada dolara da bi „uništili Republiku Srpsku“ i napali njega.

Šmit: Pokušaj usvajanja novog Ustava RS posebno opasan korak

Njemačka Vlada je saopštila da podržava rad visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini (BiH) Kristijana Šmita, navodeći da je on imenovan na tu funkciju u skladu sa pravnim procedurama.
U odgovoru na „mali upit“ o ulozi visokog predstavnika u BiH, njemačka Vlada je početkom marta navela da je Šmit zakonito preuzeo tu dužnost i naslijedio Valentina Incka, nakon što je u maju 2021. dobio 54 od 55 glasova na sjednici Upravnog odbora Savjeta za sprovođenje mira u BiH (PIC), prenijeli su sarajevski mediji.
Njemačka Vlada je dodala da Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija (UN) „nema konstitutivnu ulogu u tom procesu“. Vlast bh. entiteta Republika Srpska osporava legitimitet Šmita, tvrdeći da njegovo imenovanje nije potvrđeno u Savjetu bezbjednosti UN zbog protivljenja Rusije.
U odgovoru njemačke Vlade piše i da visoki predstavnik „nadzire poštovanje civilnih aspekata Dejtonskog mirovnog sporazuma, uključujući očuvanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta BiH“.
- Savezna vlada Njemačke je u redovnom kontaktu sa ostalim članicama PIC i visokim predstavnikom. Uloga visokog predstavnika je definisana Aneksom 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma. Savezna vlada podržava rad visokog predstavnika, koji svoje odluke donosi nezavisno i samostalno - navodi se u odgovoru.
Vlada Njemačke je dodala da visoki predstavnik, i poslije gotovo tri decenije od potpisivanja Dejtonskog sporazuma, ostaje ključni faktor stabilnosti BiH, kao i regiona u širem kontekstu.
Njemačka vlada je navela i da vladavina prava u BiH „ostaje jedno od ključnih pitanja“ kojima se kontinuirano bavi, posebno kroz članstvo u Evropskoj uniji, Savjetu Evrope i Organizaciji za evropsku bezbjednost i saradnju, ali i putem bilateralnih projekata.
Istrage i sudski postupci zbog mogućih krivičnih djela isključivo su u nadležnosti pravosudnih organa BiH, nezavisno od etničke ili političke pripadnosti osumnjičenih, dodala je njemačka Vlada.

Njemačka Vlada: Podržavamo rad Šmita, legalno je imenovan za visokog predstavnika u BiH

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini (BiH) Kristijan Šmit izjavio je danas da institucije BiH imaju i sredstva i podršku međunarodne zajednice da riješe kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma.
- Domaće institucije imaju i sredstva i čvrstu podršku međunarodne zajednice da riješe ovo neprihvatljivo kršenje Dejtonskog sporazuma. Zahvaljujem se i odajem priznanje državnim institucijama koje podržavaju vladavinu prava i brinu za bezbjednost svih građana u BiH - naglasio je Šmit poslije sastanka sa bošnjačkim članom Predsjedništva BiH Denisom Bećirovićem.
U saopštenju uz Kancelarije visokog predstavnika (OHR) još je navedeno da su se Šmit i Bećirović složili da je odluka Ustavnog suda BiH, kojom su suspendovani sporni zakoni entiteta Republika Srpska (RS), „ključni korak u pravcu razjašnjavanja situacije i obezbjeđenja pravne sigurnosti“.
Odluka vlasti RS da proglasi zakone, kojima se, između ostalog, na teritoriji zabranuje rad Suda i Tužilaštva BiH, Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS) i Agencije za istrage i zaštitu BiH (SIPA) izazvala je najveću političku i bezbjednosnu krizu u BiH.
Te zakone usvojila je Narodna skupština RS neposredno nakon što je u Sudu BiH izrečena prvostepena osuđujuća presuda predsjedniku RS Miloradu Dodiku zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita.
Dodik je potpisao ukaze o proglašenju tih zakona, a juče ih je Ustavni sud BiH stavio van snage.

Šmit: Institucije BiH imaju sredstva i međunarodnu podršku da riješe kršenje Dejtonskog sporazuma

Presuda predsedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku za nepoštovanje visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Kristijana Šmita predstavlja dokaz da u toj zemlji postoji vladavina prava iako nije oduvijek bilo tako - ocijenio je u razgovoru za Glas Amerike Volfgang Petrič, koji je nekada obavljao upravo funkciju visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH.
- Presudom o jednom od najviših političara sudovi su demonstrirali nezavisnost i nisu popustili pod političkim pritiskom. Pravosudni sistem napredovao je u zemlji u kojoj je napredak veoma spor od početka. A druga strana su, naravno, političke posljedice ili implikacije. Brine me kada se političar, građanin zemlje, ne pridržava odluke nezavisnog suda koji se očigledno mora poštovati. Dodik ima pravo žalbe, što je dio sudskog procesa, vladavine prava u svakoj demokratiji. Ali Dodik mora da prihvati odluku nezavisnog sudskog sistema u BiH - rekao je Petrič.
Sud Bosne i Hercegovine proglasio je Dodika krivim i izrekao zatvorsku kaznu od godinu i šest godina zabrane obavljanja funkcije zbog neizvršavanja odluke Visokog predstavnika Kristijana Šmita. Vršilac dužnosti direktora Službenog glasnika RS Mladen Lukić oslobođen je optužbi.
U prvim reakcijama poslije saopštavanja presude, Dodik je rekao da se radi o političkoj odluci i da od ovog trenutka Bosna i Hercegovina više ne postoji. Odluku suda u Sarajevu kritikovali su predstavnici ministarstva spoljnih poslova Rusije, države kojoj je Dodik blizak, kao i mađarski premijer Viktor Orban.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić istog dana je doputovao u Banjaluku, gdje je kazao je da je ovo težak dan za Republiku Srpsku, tvrdeći da je ovaj entitet "napadnut" i obećao je podršku zvaničnog Beograda.
Dodik je, kako ističe Petrič, poznat po “antibosanskim” stavovima, a ističe da mu je lično žao, jer je u vrijeme dok je bio visoki predstavnik u BiH, imao dobru profesionalnu saradnju sa njim.
- Napustio sam Bosnu prije 25 godina i u to vrijeme, na prelazu milenijuma, imao sam vrlo dobar radni odnos sa gospodinom Dodikom. Takođe, lično smo se uvažavali, sarađujući jedan sa drugim. To se promijenilo iz razloga koje samo gospodin Dodik može da objasni, već pod mojim nasljednikom Pedijem Ešdaunom - navodi Petrič.
Sadašnji visoki predstavnik Kristijan Šmit, prema riječima Petriča, dolazi iz važne evropske zemlje - Njemačke i ima snažnu podršku Evropske unije.
- Dodik je vrlo jasno pokazao da ovoj zemlji očigledno i dalje treba visoki predstavnik. A ja sam bio taj koji je dugi niz godina tvrdio da bi bilo dobro zatvoriti tu kancelariju. Zato što mislim da je važno da političari i građani u Bosni i Hercegovini preuzimaju odgovornost za državu. Ali ako to nije slučaj, onda, mislim da imamo problem - objašnjava Petrič.
Dodik i članovi njegove porodice godinama se već nalaze pod sankcijama američkog Sekretarijata za finansije.
Uoči izricanja presude u Banjaluku je došao Rudi Đulijani, nekadašnji gradonačelnik Njujorka i bivši saradnik predsjednika SAD Donalda Trampa, koji je govorio na mitingu podrške Dodiku.
- On je veoma snažan, posvećen lider koji vjeruje u vrijednosti zapadne civilizacije. Slobodu govora, pravednost i poštenje. To je neko ko ima poštovanje prema SAD. Vidim da i vi imate poštovanje - kazao je Đulijani okupljenima na skupu u Banjaluci.
Komentarišući ovakav potez Đulijanija, Petrič je ocijenio da je on nekada bio veoma cijenjen dok je obavljao funkciju gradonačelnika Njujorka.
- Nažalost, poslije je zaista izgubio sav svoj politički kredibilitet. Mislim da sada ni predsjednik Tramp ne želi više da ima posla s njim - ocijenio je Petrič.
Nekadašnji visoki predstavnik u BiH smatra i da nije izvjesno da nova američka adminstracija promijeni stav prema predsjedniku Republike Srpske.
- Mislim da je Dodik sitna riba, da tako kažem, da bude na pameti predsjedniku Trampu. Možda ako bude novog odnosa Trampa i Putina, da bi nešto moglo da se desi, ali je ne mislim da će do toga doći. Ovo je jednostavno premalo. Postoje veća pitanja, poput Ukrajine, ili Bliskog istoka, koja su na dnevnom redu supersile u Vašingtonu - naveo je Petrič.
On se zapitao i zašto bi SAD imale interes da mijenjaju odnos prema Dodiku, koji krši Dejtonski sporazum, a čiji su tvorac upravo Sjedinjene Države.
- Dodik je de fakto izolovan i u Evropi. Ko želi da radi sa njim? Ko hoće da ga brani - zapitao se Petrič.
Austrijski političar smatra i da se Dodik prethodnih godina nije bavio pitanjima od suštinske važnosti za BiH.
- Kada sam ja bio tamo, Bosna je, uprkos ratu, imala oko četiri miliona stanovnika. Sada je pala na 2,5 miliona. Mladi odlaze dugi niz godina. Oni ne vide perspektivu za sebe u zemlji. Ovo je pitanje koje treba postaviti. Ko je odgovoran za ovo? A to su bosanskohercegovački političari, a jedan od njih je i Dodik - ističe Petrič.
Javnost, ili barem značajan broj građana srpskog entiteta u BiH, odluku suda u Sarajevu “dočekao” je kao još jedan dokaz o nepravednom tretmanu u zajedničkoj državi.
Petrič, međutim, kaže da je stvar u poštovanju pravosudnog sistema i funkcionalnoj državi, i kao primjer navodi Austriju, u kojoj su u prethodnom periodu za korupciju osuđeni i kancelar i vicekancelar i ministar finansija.
- Ovo je funkcionalna demokratija. Ovo je funkcionalan pravosudni sistem. Dakle, na ovaj način, ja to vidim kao pozitivan razvoj u ionako, slaboj i nefunkcionalnoj državi. Ali očigledno je da je državni sud u ovom pogledu uradio svoj posao i nije mogao da bude zaustavljen političkom intervencijom. I ovo je veliki napredak - zaključio je Petrič.

Petrič: Sudovi dokazali nezavisnost, a Dodik da je BiH i dalje potreban visoki predstavnik

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Kristijan Šmit se u Sarajevu sastao sa komandantom NATO u BiH Metjuom Valasom, da dan izricanja presude predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku.
- Sadržajan razgovor o trenutnoj političkoj i bezbjednosnoj situaciji u BiH i regiji Zapadnog Balkana. Sigurno i bezbjedno okruženje ključno je za prosperitet i razvoj- naveo je Šmit poslije sastanka, saopšteno je iz Kancelarije visokog predstavnika (OHR).
Do sastanka Šmita sa komandantom Štaba NATO-a u BiH došlo je na dan kada je Sud BiH osudio predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine i izrekao mu mjeru zabrane vršenja dužnosti predsjednika RS u trajanju od šest godina, od dana pravosnažnosti presude.
Dodik je bio optužen za neizvršavanje odluka upravo Kristijana Šmita, visokog predstavnika u BiH.
Radi se o prvostepenoj presudi, na koju je moguća žalba, a konačnu presudu donijeće Apelaciono vijeće suda BiH.

BiH: Šmit se sastao sa komandantom NATO snaga u Bosni i Hercegovini

Sud Bosne i Hercegovine izreći će u danas presude predsjedniku bh. entiteta Republika Srpska Miloradu Dodiku i vršitelju dužnosti direktora Službenog glasnika tog bh. entiteta Milošu Lukiću, koji su optuženi za nepoštovanje odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice Kristijana Šmita.
Nakon suđenja koje je trajalo više od godinu, Sud BiH će izreći prvostepene presude, na koje će Tužilaštvo BiH i odbrana imati pravo žalbe.
Dodik je optužen za potpisivanje predsjedničkih ukaza, kojim je proglasio važećim dva neustavna zakona RS, koje je visoki predstavnik prethodno poništio. Riječ je o zakonima o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH i neprimjenjivanju odluka visokog predstavnika na teritoriji RS. Lukić je optužen za objavljivanje tih zakona i ukaza u Službenom glasniku RS-a.
Krivični zakon BiH za nepoštovanje odluka visokog predstavnika predviđa zatvorsku kaznu od šest mjeseci do pet godina, a predviđena je i mogućnost smjene s dužnosti i zabrane političkog djelovanja.
U završnoj riječi 19. februara, Tužiteljstvo BiH je zatražilo od Suda da izrekne petogodišnju kaznu zatvora za Dodika i da mu zabrani političko djelovanje u trajanju od deset godina. Istu, maksimalnu kaznu, tužitelji su zatražili i za Lukića.
Dodik je u završnim riječima rekao "da bi se svi zajedno trebali boriti da BiH više ne bude protektorat, nego da vrati svoj suverenitet", ponavljajući stare teze da Šmit nema legitimitet jer njegovo imenovanje nije potvrdio Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija, kao što je potvrdilo druge visoke predstavnike.
<h2>Pritisci na Sud i mitinzi podrške</h2>
Suđenje Dodiku i Lukiću počelo je 5. februara 2024. godine, a obilježeno je optužbama odbrane prema Sudu BiH, sucima i tužiteljima za pristranost i zahtjevi za premještanje suđenja pred sud u Banjaluci. 
 
Svako ročište pratili su deseci Dodikovih pristaša iz cijele BiH koji su tvrdili da su došli svojom voljom ispred zgrade Suda BiH u Sarajevu.
Dok se iščekuje ishod jednogodišnjeg suđenja, porasli su i pritisci na Sud BiH. Tako je rukovodstvo RS-a, uoči izricanja presude, zaprijetilo "radikalnim odlukama" i napuštanjem svih institucija BiH, ukoliko Dodik bude osuđen.
Dan pred izricanja presude, u Banjaluci je u utorak održan miting podrške institucijama RS, a drugi miting zakazan je za srijedu.
Vlada RS-a usvojila je 24. februara "Informaciju o rušenju Ustava Bosne i Hercegovine, mjerama i zadacima u cilju zaštite Ustava BiH", koju je uputila Skupštini tog bh. entiteta.
U informaciji je, uz ostalo, navedeno da će RS preduzeti mjere kroz politička i pravna sredstva "ukoliko pravno nasilje nad RS ne prestane, te ne bude političke volje i međunarodne podrške da se BiH vrati na osnove i transformiše u državu u kojoj se poštuju Dejtonski ustav i zakoni".
<h2>Poruke PIC-a, EUFOR-a i NATO</h2>
Dan uoči izricanja prvostepene presude Dodiku, ambasadori Vijeća za provedbu mira (PIC) pozvali su političare u Bosni i Hercegovini da se suzdrže od pritisaka i političkih prijetnji, te da poštuju nezavisnost pravosuđa.
Na vanrednoj sjednici u Sarajevu, Upravni odbor PIC-a potvrdio je opredijeljenost za teritorijalni integritet BiH, kao jedinstvene suverene države koja se sastoji od dva entiteta, te Brčko Distrikta, kao zasebne administrativne jedinice, kazao je novinarima Šmit.
Građanima BiH je poručio da međunarodna zajednica ostaje opredijeljena za mir i stabilnost u regiji, ističući da o "BiH nema pregovora i da će nastaviti napredovati na evropskom putu".
Istaknao je i da razumije da su mnogi građani zbrinuti dešavanjima u posljednje vrijeme.
- Budite sigurni da je međunarodna zajednica i dalje budna i na oprezu. Dejtonski poredak i državne inistitucije i dalje imaju zaštitu i trebaju se poštovati - kazao je Šmit nakon sjednice Upravnog odbora PIC-a koji čine ambasadori zapadnih zemalja, Organizacije islamske konferencije, a ranije i Rusije koja više ne učestvuje u radu.&nbsp;
Inače, PIC daje političke smjernice Uredu visokog predstavnika (OHR) u BiH.
Istovremeno, u utorak je održan sastanak evropskih ambasadora sa predsjedavajućom Predsjedništva Bosne i Hercegovine(BiH) Željkom Cvijanović.
Poručeno je da su postupci koji produbljuju podjele i dižu tenzije za EU neprihvatljivi.
Sastanku je prisustvovao i specijalni predstavnik Evropske unije(EU) u BiH Luiđi Soreka.
Soreka je na društvenoj mreži Iks (X) poručio kako je, između ostalog, naglašeno da politički čelnici moraju poštovati ustavni poredak BiH, raditi na dijalogu i kompromisu, te poštovati vladavinu prava i nezavisnost pravosuđa.
Specijalni predstavnik u BiH dodao je i da Evropska unija ostaje posvećena teritorijalnom integritetu i suverenitetu Bosne i Hercegovine.
- EU ostaje posvećena i evropskoj perspektivi zemlje kao jedinstvene i ujedinjene. BiH ima povijesnu priliku za otvaranje pregovora o pristupanju EU - naglasio je Soreka.
Nekoliko dana uoči izricanja presude oglasili su se i iz EUFOR-a i NATO-a, poručujući da neće biti dopušteno ugrožavanje mira u BiH.
Iz sjedišta NATO-a u Briselu naveli su za Radio Slobodna Evropa (RSE) da neće dopustiti sigurnosni vakuum ili ugrožavanje teško stečenog mira u BiH, ističući da prijetnje secesijom, unutrašnje političke borbe, retrogradne i nacionalističke ideje nagrizaju teško stečenu stabilnost.
I iz Evropske unije (EU) zatraženo je od svih političkih aktera u BiH da poštuju odluku suda i priznaju njegovu nezavisnost i nepristrasnost. Brisel je, takođe, pozvao sve relevantne aktere u BiH da se uzdrže od akcija koje produbljuju podjele i stvaraju tenzije.
Pritiske na rad sutkinje Suda BiH Sene Uzunović, koja vodi proces protiv Dodika i Lukića, osudilo je i Udruženje sudaca Federacije BiH, pozivajući javnost na poštivanje nezavisnosti i integriteta sudstva.
Suđenje Dodiku i Lukiću komentarisali su i predstavnici vlasti susjedne Srbije, kao i Mađarske.
Tako je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić u Budimpešti 17. februara rekao da se nada da "u BiH neće donositi presude koje bi mogle ugroziti stabilnost".
Dva dana pred posljednje ročište i premijer Mađarske Viktor Orban je pozvao na "prestanak kažnjavanja Dodika", koji je sa kompletnim rukovodstvom RS-a pod sankcijama Sjedinjenih Država i Evropske unije zbog korupcije i podrivanja BiH.
<h2>Što je dovelo do suđenja?</h2>
Na sjednicama Narodne skupštine RS u junu 2023. godine doneseni su neustavni zakoni da se pravni akti visokog predstavnika neće objavljivati u Službenom glasniku Republike Srpske, a odluke Ustavnog suda BiH, koje su po Ustavu BiH konačne i obavezujuće, neće primjenjivati na teritoriji ovog entiteta. 
 
Visoki predstavnik poništio je Bonskim ovlastima 1. jula 2023. godine dva entitetska zakona i uveo izmjene Krivičnog zakona BiH, čime je neizvršavanje odluka visokog predstavnika postalo krivično djelo. 
 
Dodik je 7. jula 2023. potpisao ukaze kojima je proglasio te zakone važećim, a oni su objavljeni u Službenom glasniku RS. Tužiteljstvo BiH podiglo je optužnicu protiv Dodika i Lukića 11. augusta, a sud ju je potvrdio 11. septembra.
Dodik je ranije najavio da neće doći na izricanje presude nego je pozvao građane, koji su više od godinu dolazili pred Sud BiH da bi mu pružili podršku, da u srijedu dođu na miting u Banjaluku.
Nakon izricanja prvostepene presude, odnosno uloženih žalbi, Apelaciono vijeće Suda BiH bi u roku od oko tri i po mjeseca trebalo donijeti pravosnažnu presudu.
Suđenje Dodiku i Lukiću prvi je proces pred pravosuđem u BiH za krivično djelo nepoštovanja odluka visokog predstavnika.

Sud BiH danas izriče Dodiku prvostepenu presudu za nepoštovanje odluka Šmita

Premijer Slovenije Robert Golob dobio je danas poziv predsjednika SAD Donalda Trampa da bude član njegovog „Odbora za mir“ koji bi trebalo da se bavi završetkom izraelskog rata u Gazi, saopštila je slovenačka vlada.
Po izvještaju Slovenačke novinske agencije (STA), Golob nije naklonjen ulasku u to tijelo, a Vlada će o toj ponudi raspravljati u četvrtak.
Vlada Slovenije je više puta ukazivala na zločine izraelskih snaga u Gazi, a državu Palestinu je priznala u junu 2024. godine. Nedavno je saopšteno i da će se zvanična Ljubljana pred Međunarodnim sudom pravde pridružiti tužbi Južnoafričke Republike protiv Izraela zbog genocida u Gazi.
Rasprava o učešću u Trampovom „Odboru za mir“ se ovih dana vodi i među ostalim evropskim državama, a dolazi u trenutku napetosti između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država o pitanju budućnosti Grenlanda kojeg Tramp želi da SAD preuzmu od Danske.
Tramp je ranije naveo da je „Odbor za mir“ srž njegovog mirovnog plana za okončanje sukoba u Gazi.
- Taj Odbor će biti jedinstven, nikada prije nije bilo ničeg sličnog - napisao je Tramp, koji bi da bude na čelu tog svog tijela.
Po planu svaka država članica bi mogla da izabere svog predstavnika, koji bi u njeno ime učestvovao na sastancima Odbora.
Tramp je mirovni plan u 20 tačaka za rješenje sukoba u Gazi objavio krajem septembra prošle godine, a 17. novembra ga je usvajanjem rezolucije pozdravio i Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
U petak je saopšteno da će pored Trampa u odboru biti američki državni sekretar Marko Rubio, Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof, Trampov zet Džared Kušner, a i Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Robert Gejbrijel, a uz njih predsjednik Svjetske banke Adžej Banga i bivši britanski premijer Toni Bler.
Poziv za učešće u radu Odbora dobili su i predsjednik Rusije Vladimir Putin i premijer Mađarske Viktor Orban koji je odmah prihvatio poziv.

Slovenački premijer dobio poziv Trampa za učešće u Odboru za mir u Gazi

Evropa mora prestati sa pokušajima da "smiri" američkog predsjednika Donalda Trampa i umjesto toga treba da mu se suprotstavi, kao i drugim "tiranima" koji su odlučni da unište poredak utemeljen na pravilima, uspostavljen poslije Drugog svjetskog rata, rekla je generalna sekretarka Amnesti internešenala Agnes Kalamar.
- Potreban nam je mnogo jači otpor - rekla je Kalamar u intervjuu za AFP na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, upozorivši da je "u pitanju kredibilitet Evrope".
Kalamar je pozvala evropske vlade da pokažu više "hrabrosti" i da znaju kako da "kažu ne".
- Moraju prestati s vjerovanjem da mogu pregovarati s tiranima, moraju prestati da misle da mogu prihvatiti pravila predatora, a da sami ne postanu njihove žrtve. To se mora zaustaviti - rekla je Kalamar, prenosi agencija Hina.
Upozorila je da svijet prolazi kroz fazu "uništavanja poretka utemeljenog na pravilima", dodajući da postoje globalne i regionalne sile koje su "odlučne da unište ono što je uspostavljeno" nakon Drugog svjetskog rata.
Otkako se prije godinu vratio u Bijelu kuću, Tramp je, prema njenim riječima, donio "čitav niz odluka koje su dovele do sloma mnogih pravila širom svijeta", a taj sistem uništava i Rusija "agresijom protiv Ukrajine".
Dodala je da poslijeratni poredak "uništava i Izrael, koji je genocidom nad Palestincima u Gazi potpuno zanemario međunarodno pravo".
Navela je da bi bilo fantastično ako forum u Davosu pomogne da se podigne svijest o tome da takvo ponašanje "može samo odvesti svijet u ponor", ali smatra da trenutno "nema dokaza o dijalogu" među globalnim donosiocima odluka.
Kalamar je ocijenila da su evropski čelnici prošle godine vodili politiku smirivanja.
- Nastojali smo da smirimo tiranina, predatora koji živi u Vašingtonu i gdje nas je to dovelo - do sve više napada i sve više prijetnji - rekla je.
Podsjetila je da evropski projekt nije samo ekonomski, već se temelji i na vrijednostima i vladavini prava, a izrazila je nadu da će evropski čelnici aktealne izazove iskoristiti kao priliku da ponovno potvrde evropski projekt.
- To zahtijeva napuštanje politike smirivanja - zaključila je, i poručila da ona "jednostavno ne funkcioniše", pozvavši Evropu na "otpor".

Kalamar: Evropa da prestane da smiruje Trampa i da mu se suprotstavi

Kanada razmatra mogućnost slanja malog kontingenta vojnika na Grenland radi učešća u vojnim vježbama NATO-a, piše Rojters.
Vojni zvaničnici su vladi predstavili planove za ovu operaciju i čekaju odluku premijera Marka Karnija, rekao je izvor za Rojters.
Prijetnje predsjednika SAD-a Donalda Trampa da preuzme Grenland predstavljaju izazov za Karnija, koji želi pokazati solidarnost s evropskim saveznicima, ali istovremeno nastoji ostati u dobrim odnosima s Trampom, koji je u prošlosti prijetio aneksijom Kanade.
- Zabrinuti smo zbog ove eskalacije, da budem potpuno jasan. Uvijek ćemo podržavati suverenitet i teritorijalni integritet država, bez obzira na njihovu geografsku lokaciju - rekao je Karni novinarima u Dohi u nedjelju.
Evropske zemlje su prošle sedmice poslale manji broj vojnog osoblja na Grenland.
Njemačka, Francuska, Švedska, Norveška, Finska i Nizozemska saopštile su da šalju vojno osoblje kako bi počele pripreme za veće vojne vježbe kasnije ove godine.

Kanada se pridružuje evropskim zemljama, razmatra se slanje vojnika na Grenland

Svjetski ekonomski forum saopštio je u ponedjeljak da iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči neće prisustvovati ovogodišnjem samitu u Davosu.
- Iako je pozvan još prošle jeseni, tragičan gubitak života civila u Iranu tokom proteklih nekoliko sedmica znači da nije primjereno da iranska vlada ove godine bude predstavljena u Davosu - saopštila je međunarodna zagovaračka nevladina organizacija sa sjedištem u Švajcarskoj na društvenim mrežama.
Odluka je donesena dan nakon što je nevladina organizacija sa sjedištem u SAD-u, United Against Nuclear Iran, saopštila da je saznala kako je Arakči "tiho dodat u raspored za govorni termin”.
Teheran se posljednjih sedmica suočio s međunarodnim osudama nakon što su antivladini protesti izazvali nasilni obračun vlasti u kojem je, prema navodima novinske agencije AP pozivajući se na izvještaje aktivista, ubijeno više od 3.900 ljudi. Arakči je postupke demonstranata osudio kao “nasilne nerede”.
Nekoliko sati prije objave švajcarskog foruma, američki republikanski senator Lindzi Grejam oštro je kritikovao organizatore zbog poziva upućenog glavnom teheranskom diplomati.
- Siguran sam da će poziv iranskom ministru vanjskih poslova da prisustvuje Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu biti podstrek moralu demonstranata koji umiru na ulicama pokušavajući ostvariti slobode i prava koja Evropa uzima zdravo za gotovo, ili možda i neće. Onima koji su zaduženi za ove programe poručujem: o čemu, pobogu, razmišljate - upitao je Grejam.
Svjetski ekonomski forum održava se od 19. do 23. januara, a predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp trebalo bi održati govor u srijedu.
Minhenska sigurnosna konferencija takođe je prošlog petka saopštila da je povukla poziv iranskim predstavnicima, uključujući Arakčija.

Tag: kristijan-smit