Ministarstvo unutrašnjih poslova Kosova (MUP) objavio je danas informacije za strane državljane o zakonskim obavezama tokom ulaska, boravka i rada unutar Kosova, a primjena odredbi Zakona o strancima i Zakona o vozilima počinje 15. marta.
U informaciji se kaže da je, prilikom ulaska na teritoriju Kosova, strani državljanin dužan da posjeduje i pokaže važeću putnu ispravu, posjeduje vizu ili dozvolu boravka, kada je to potrebno, kao i poštuje svrhu i trajanje boravka.
Dužan je da prijavi adresu boravka u roku od tri dana od ulaska na granici ili u policijskoj stanici, ima dovoljno sredstava za izdržavanje, poštuje zakone Kosova, nema zabranu ulaska i boravka na Kosovu i da ne predstavlja prijetnju po državnu bezbjednost, javni red i javno zdravlje.
Kada je u pitanju kratkoročno boravak na Kosovu, zakonom je propisano da strani državljanin može boraviti do devedeset dana u okviru perioda od sto osamdeset dana, sa ili bez vize, zavisno od toga da li je ista potrebna, tokom tog perioda nije dozvoljen rad bez radne dozvole i svaki boravak duži od 90 dana zahtijeva podnošenje zahtjeva za dozvolu boravka.
Ako se na Kosovo ulazi radi zapošljavanja, odnosno rada, potrebna je radna dozvola, za profesije koje to predviđaju, potrebno je i podnošenje licence za rad na teritoriji Kosova.
Rad bez dozvole je zabranjen. Zahtjev za radnu dozvolu podnosi se Agenciji za zapošljavanje.
Privremena dozvola boravka potrebna je i za one koji studiraju ili borave na Kosovu zbog humanitarnih razloga, naučnih istraživanja i drugih zakonom predviđenih okolnosti.
Zahtjev se može podnijeti diplomatsko-konzularnim predstavništvima ili Departmanu za državljanstvo, azil i migraciju Ministarstva unutrašnjih poslova.
U slučajevima kršenja propisanih uslova nadležni organi mogu izreći mjeru poništavanja dozvole boravka, novčanu kaznu, udaljenje ili zabranu ulaska na teritoriju Kosova.
Svaki ulazak nakon 15. marta koji nije u skladu sa odredbama zakona može rezultirati zabranom ulaska.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

thumbnail

MUP Kosova objavio uputstva za strane državljane koja važe od marta

Vršilac dužnosti kosovskog premijera Aljbin Kurti saopštio je danas da je situacija nastala poplavama na Kosovu trenutno pod kontrolom i da su nadležne službe kontinuirano angažovane na terenu.
- Juče, tokom cijelog dana, uveče i noću, timovi iz agencija Ministarstva unutrašnjih poslova i Ministarstva životne sredine, prostornog planiranja i infrastrukture, uključujući i ministre Dželala Svečlu i Hisena Durmišija, bili su na terenu kako bi pratili situaciju pogoršanu poplavama i preduzeli neophodne intervencije- objavio je Kurti na Fejsbuku.
Prema izvještaju Agencije za upravljanje vanrednim situacijama, poplave su zahvatile veliki broj opština, uključujući: Kosovo Polje, Lipljan, Obilić, Glogovac, Podujevo, Štimlje, Gračanica, Prizren, Suva Reka, Mališevo, Orahovac, Mamuša, Dragaš, Mitrovica, Južna Mitrovica, S. Južna Mitrovica, Vu Dečane i Peć, prenosi portal Reporteri.
Prema rečima Kurtija, centralne institucije podržale su lokalne vlasti u evakuaciji stanovnika iz ugroženih područja, a ministar Elbert Krasnići u stalnoj je komunikaciji sa gradonačelnicima pogođenih opština.
Kurti je naveo da je tokom protekle noći bilo intervencija na mnogim lokacijama zbog klizišta i odrona kamenja, kao i radi čišćenja zapušenih šahtova, dok nadležne firme i dalje ostaju u pripravnosti.
- Operativni timovi nastavljaju da budu na terenu, prate situaciju i ostaju u punoj pripravnosti. Trenutno je situacija danas pod kontrolom- naveo je Kurti, dodajući da, osim materijalne štete na infrastrukturi i privatnoj imovini, srećom nema slučajeva težih povreda građana.

Poplave na Kosovu: Kurti kaže da je situacija pod kontrolom

U Prištini je danas u 81 godini preminuo akademik Nedžat Daci, koji je bio predsjednik kosovskog parlamenta od 2001. do 2006. godine, a nalazio se i na čelu Akademije nauka i umjetnosti Kosova.
Akademija je u saopštenju navela da će detalje u vezi sahrane naknadno objaviti.
Daci je rođen 26. jula 1944. godine u Trnocu kod Bujanovca.
Godine 1993. izabran je za dopisnog člana Akademije nauka i umjetnosti Kosova, a 1996. za redovnog člana, nakon čega je obavljao funkcije generalnog sekretara i predsjednika Akademije 1999-2002. i 2018-2019 godine.
Tokom 2014. izabran je za člana Evropske akademije nauka i umetnosti (ALLEA) sa sjedištem u Salzburgu.
Daci je bio aktivan i u političkom i institucionalnom životu Kosova u periodu 2001–2011.
Povodom njegove smrti, porodici Daci su saučešće izrazili predsjednica Kosova Vjosa Osmani, premijer u tehničkom mandatu Aljbin Kurti, lider Demokratskog saveza Kosova Ljumir Abdidžiku i druge političke i javne ličnosti.

610x380

500x500

400x240

400x203

Preminuo bivši predsjednik Skupštine Kosova Nedžat Daci

Vođa pokreta Samoopredjeljenje Aljbin Kurti ostvario je uvjerljivu pobjedu na vanrednim parlamentarnim izborima na Kosovu.
Sa 90 odsto prebrojanih glasova, Kurtijeva stranka je osvojila 50,8 odsto, što znači treći mandat na vlasti za njenog lidera.
Dvije glavne opozicione stranke, desnocentristička Demokratska partija Kosova (PDK) i Demokratski savez Kosova (LDK), osvojile su 20,98 odsto odnosno 13,89 odsto glasova.
Do vanrednih parlamentarnih izbora je došlo nakon što političke stranke nisu uspjele postići dogovor o formiranju stabilne vlade nakon februarskog glasanja.
U svom prvom obraćanju nakon završetka glasanja Kurti je proglasio "istorijsku pobjedu".
Ovo je četvrta uzastopna pobjeda na parlamentarnim izborima za Samoopredjeljenje. Kurtijev rezultat predstavlja veliku pobjedu nakon što su opozicione stranke blokirale njegove pokušaje da formira vladu nakon prethodnih izbora 9. februara.
Ipak, ovo neće biti sasvim dovoljno da Kurtiju osigura dovoljno mjesta za vladanje bez koalicionih partnera, ali ne bi trebalo imati poteškoća da pronađe podršku među zastupnicima stranaka etničkih manjina kojima je zagarantovano 20 od 120 mjesta u Narodnoj skupštini.
Ovaj put, opozicija je naznačila da bi mogli pružiti saradnju.
Arben Gaši iz trećeplasiranog Demokratskog saveza Kosova (DSK) naznačio je da bi to moglo biti moguće.
- Kada birači govore, rezultat se ne može ignorisati. Potrebno je razmišljanje i odgovorno djelovanje - naveo je on.

1250x600

1084x550

Kurti ostvario istorijsku pobjedu na vanrednim izborima na Kosovu

Na Kosovu su u nedjelju održani vanredni parlamentarni izbori, drugi u roku od godinu, nakon što političke stranke nisu uspjele postići dogovor o formiranju stabilne vlade nakon februarskog glasanja.
Prema prvim projekcijama i izlaznim anketama objavljenim neposredno nakon zatvaranja birališta, Pokret Samoopredjeljenje, na čijem je čelu Aljbin Kurti, ostvariće ubjedljivu pobjedu.
Odmah po završetku glasanja u 19 sati, tri vodeće televizijske stanice na Kosovu objavile su rezultate izlaznih anketa koje ukazuju na jasnu dominaciju Kurtijeve stranke:
TV Dukađini: Samoopredjeljenje 45,7 odsto, Demokratska partija Kosova (PDK) 22 odsto, Demokratski savez Kosova (LDK) 15,6 odsto i Alijansa za budućnost Kosova (AAK) 5,3 odsto.
Klan Kosova: Samoopredjeljenje 44,1 odsto, PDK 23,9 odsto, LDK 16,1 odsto i AAK 5,8 odsto.
T7: Samoopredjeljenje 43,5 odsto, PDK 23,6 odsto, LDK 15,9 odsto i AAK 7,2 odsto.
Za formiranje Vlade potreban je 61 mandat u Skupštini koja broji 120 mjesta. Ovi izbori su raspisani nakon višemjesečne političke blokade i intervencija Ustavnog suda koje nisu rezultirale dogovorom oko izvršne vlasti.
Glasanje je zvanično završeno u 19 sati, uz produženje na mjestima gdje su se zatekli redovi građana. Prema podacima Centralne izborne komisije (CIK), do 17 sati glasalo je više od 38 odsto od skoro dva miliona upisanih birača.
Zanimljivo je da je najveća izlaznost zabilježena u opštinama na sjeveru Kosova, naseljenim većinski srpskim stanovništvom, dok je u Prištini izlaznost do 17 sati iznosila 45,59 odsto.
Predsjednik CIK-a, Krešnik Radonići, potvrdio je da je izborni dan protekao uglavnom mirno. Prijavljeno je nekoliko manjih problema s nestankom struje, koji su brzo riješeni. Radonići je takođe istakao da je glasanje dijaspore, obavljeno dan ranije, proteklo bez problema.
Kandidat za premijera Aljbin Kurti glasao je u Prištini u prijepodnevnim satima, obrativši se medijima na tri jezika, albanskom, engleskom i srpskom.
- Nadam se da će izlaznost biti masovna. Što je veća izlaznost, to je bolji kvalitet izbora i legitimitet institucija koje će iz njih proizaći - poručio je Kurti.
Predsjednica Kosova Vjosa Osmani naglasila je važnost ovih izbora za unutrašnje i međunarodne procese, izrazivši nadu u brzo formiranje institucija.
Lideri opozicije takođe su iskoristili svoje biračko pravo:
Kandidat PDK-a za premijera Bedri Hamza glasao je u Južnoj Mitrovici.
Lider LDK-a, Lumir Abdičiku, glasao je u Prištini pozivajući na "euroatlantsku budućnost Kosova".
Čelnik AAK-a Ramuš Haradinaj glasao je u Glođanu.
U Sjevernoj Mitrovici zabilježeno je kolektivno glasanje članova Srpske liste, predvođenih liderom Zlatanom Elekom, što je postala uobičajena praksa ove stranke. Za deset mjesta u Skupštini rezervisanih za srpsku zajednicu, pored Srpske liste, bore se i Stranka za slobodu, pravdu i opstanak Nenada Rašića, te Kosovski savez Gorana Marinkovića.

Apsolutna dominacija Kurtija na izborima: Samoopredjeljenje pred velikom pobjedom, rivali daleko iza

Na Kosovu su jutros u sedam sati počeli drugi parlamentarni izbori tokom ove godine, za koje se predizborna kampanja završila u ponoć.
Drugi ovogodišnji izbori se održavaju jer Pokret Samooprjedeljenje premijera Aljbina Kurtija, uprkos tome što je osvojio najviše glasova na izborima 9. februara, nije mogao da formira vladu.
U trci za 120 poslaničkih mjesta - 100 iz redova Albanaca i po 10 iz redova Srba i 10 iz drugih manjinskih zajednica koje žive na Kosovu, učestvuje 1.180 kandidata iz 24 politička subjekta, od toga 18 stranaka, tri koalicije, dve građanske inicijative i jedan nezavisan kandidat.
Pravo glasanja na ovim izborima ima 2.076.290 registrovanih birača, od toga 1.999.205 birača koji glasaju na biračkim mjestima na Kosovu i 77.085 birača koji su registrovani za glasanje poštom van Kosova (dijaspora).
Glasaće se u 948 biračkih centara, sa 2.614 biračkih mjesta na cijeloj teritoriji Kosova.
Iz redova srpske zajednice na izborima učestvuju Srpska lista, Za slobodu, pravdu i opstanak i Kosovski Savez. Oko 100.000 birača srpske nacionalnosti biraće svojih deset poslanika u Skupštini Kosova koja broji 120 mjesta.
Pokret Samoopredjeljenje na izborima učestvuje u koaliciji sa "GUXO", Alternativa i Albanska demohrišćanska partija.
Od Albanskih političkih stranaka na izborima učestvuju Demokratski savez Kosova, Demokratska partija Kosova, Alijansa za budućnost Kosova, Socijaldemokratska inicijativa (NISMA) i Albanska demokratska nacionalna stranka "Bali Kombetar".
Iz manjinskih, nesrpskih i nealbanskih zajednica, učestvuju Demokratska partija Turaka, Nova demokratska iniciiativa Kosova (iz egipatske zajednice), Socialdemokratska unija (partija koja predstavlja Bošnjake), Jedinstvena goranska partija (predstavlja Gorance), Ujedinjena romska partija Kosova i Progresivni pokret Roma.
Predsjednica Kosova Vjosa Osmani raspisla je krajem novembra nove izbore, jer nakon prethodnih, održanih u februaru ove godine, nijedan kandidat za mandatara Vlade Kosova nije uspio da obezbijedi dovoljan broj glasova poslanika.

Parlamentarni izbori na Kosovu, drugi ove godine

Kosovo i Srbija moraju "normalizovati" odnose, izjavio je vršilac dužnosti premijera Kosova Aljbin Kurti, u intervjuu za AFP, nekoliko dana prije održavanja vanrednih parlamentarnih izbora, ali je ocijenio da je taj proces težak.
Kurti je na vlasti od 2021. godine i dvije godine poslije preuzimanja vlasti postigao je Sporazum o putu ka normalizaciji odnosa i Aneks za njegovu implementaciju, ali sporazum još nije sproveden.
- Moramo normalizovati odnose sa Srbijom. Ali normalizacija odnosa s susjedom koji ima autoritarni režim i koji vas ne priznaje, a takođe ne prihvata zločine počinjene tokom rata, veoma je teška- rekao je Kurti.&nbsp;
Tenzije između dvije zemlje su stalno visoke i povratak nemirima bi Rusiji pružio sredstva za destabilizaciju Kosova.
- Imamo sporazum o normalizaciji. Moramo ga sprovesti, što implicira međusobno priznanje država, makar de facto priznanje- rekao je Kurti, misleći na sporazum iz 2023, koji je postignut uz posredovanje Evropske unije.
Taj sporazum sa 11 članova, između ostalog, predviđa nivo samouprave za srpsku zajednicu na Kosovu, međusobno priznanje državnih simbola, da Srbija ne blokira članstvo Kosova u međunarodnim organizacijama, i zahtijeva od Prištine i Beograda da sprovedu sve prethodne sporazume postignute u dijalogu.
Kurti je rekao da za nastavak dijaloga, Srbija "mora da izruči Milana Radoičića", bivšeg zamjenika lidera Srpske liste, koji je preuzeo odgovornost za oružani napad na kosovsku policiju u Banjskoj 2023.
Kurti je rekao da se nada da će "EU, Francuska i Njemačka izvršiti pritisak" na Srbiju da izruči Radoičića, koji je među više osoba protiv kojih je Kosovo podiglo optužnicu protiv za napad u Banjskoj.
Od septembra 2023. godine, nekoliko dana prije oružanog napada u Banjskoj, u Briselu nije održana nijedna runda pregovora na visokom nivou, dok su razgovori na nivou glavnih pregovarača nastavljeni, ali nisu doveli do ikakvog sporazuma.
Srbija takođe nije prekinula odnose s Rusijom, uprkos ratu u Ukrajini, a Beograd zavisi od ruskih energenata.
Postoji mnogo veza između te dvije zemlje, rekao je Kurti i ocijenio da ako Rusija odluči da destabilizuje region, "u svom maršu ka Zapadnoj Evropi, može računati na Srbiju kao saveznika".
- I to je zabrinjavajuće za našu zemlju. Ali radimo s našim partnerima kako bismo spriječili da se to dogodi- rekao je vršilac dužnosti premijera Kosova.
Kosovo, koje se nada da će ući u NATO, nedavno je ukinulo carine na američke proizvode i pristalo da prihvati do 50 migranata iz trećih zemalja koje će SAD deportovati. Dosad je na Kosovo stigao jedan migrant.
- Ne tražimo nikakvu finansijsku pomoć zauzvrat. Ovo radimo da bismo pomogli SAD, koje su naš partner, saveznik i prijatelj- dodao je Kurti, koji nije isključio mogućnost postizanja sličnih sporazuma sa evropskim zemljama.

Kurti: Normalizacija odnosa sa Srbijom veoma teška

Kosovo će 28. decembra održati izbore nakon godinu dana političkog zastoja koji je doveo do raspuštanja parlamenta i ostavio rupu od milijardu eura u ionako krhkim finansijama ove male balkanske zemlje.
Pokret Samoopredjeljenje, na čijem je čelu premijer Aljbin Kurti, pobijedio je na posljednjim izborima u februaru, ali nije uspio da obezbijedi većinu niti da pronađe koalicionog partnera nakon žestoke predizborne kampanje. Mnogi strahuju da bi se isti scenario mogao ponoviti i gurnuti najmlađu državu Evrope u još dublju krizu, svega četiri mjeseca prije nego što parlament mora da izabere novog predsjednika, dok se približavaju i rokovi za ratifikaciju međunarodnih kredita.
„Ovi izbori biće najvažniji u novijoj istoriji Kosova jer dolaze nakon godinu dana blokade, ali i samo četiri mjeseca prije izbora novog predsjednika“, rekao je politički analitičar Artan Muhadžiri.
- Ako Kurti ponovo pobijedi sa oko 42 odsto, sav ovaj zastoj će se ponoviti, jer je razlika između Kurtija i ostalih stranaka ogromna i ne može se premostiti.
Na Kosovu se rezultati anketa ne objavljuju, pa je teško procijeniti kako će se glasanje završiti.
Ipak, malo je vjerovatno da će bilo koja od glavnih opozicionih stranaka biti spremna da formira vladu sa Kurtijem, za kojeg tvrde da je podsticao tenzije sa srpskom zajednicom na sjeveru Kosova, da nije dovoljno radio na poboljšanju životnog standarda i da je narušio ugled Kosova u inostranstvu.
Kurti, koji je na vlast došao 2021. godine, za politički zastoj krivi opoziciju i u javnosti ostaje optimista da može osvojiti oko 500.000 glasova, koliko mu je potrebno za apsolutnu većinu.
Na skupu ove sedmice obećao je povećanje plata, ulaganje milijardu eura godišnje u kapitalne projekte i formiranje nove tužilačke jedinice za borbu protiv organizovanog kriminala.
- Sada vjerujem da nikada nije bilo realnije nego sada da dobijemo Kurti tri - rekao je ovog mjeseca lokalnoj televiziji Kanal 10, koristeći svoj izraz za treći mandat.

Kosovo izlazi na izbore dok politički zastoj ugrožava ključna sredstva

Pristupanje Evropskoj uniji ostaje strateški i bezbjednosni imperativ Prištine i to je sudbina Kosova - rekla je predsjednica Vjosa Osmani Euronjuzu (Euronews) u jutarnoj emisiji "Evropa danas".
Kosovo, iako nije punopravni kandidat za članstvo u bloku od 27 članica, kako je istakla Osmani, u potpunosti je usklađeno sa vrijednostima bloka.&nbsp;
- Kao identitet, kao zemlja, kao nacija, vjekovima doprinosimo vrijednostima na kojima počiva Evropska unija. Iako je to veoma složen proces, ako bi se koristili kriterijumi zasnovani na zaslugama, Kosovo bi zapravo do sada bilo vodeći kandidat - ocijenila je Osmani.
Kosovo je, podsjeća Euronjuz, podnijelo zahtjev za članstvo u EU u decembru 2022. godine, ali ima samo status potencijalnog kandidata, a put ka pristupanju komplikovan je nepriznavanjem od pet država EU i potrebom za političkim sporazumom sa Srbijom, koja odbija da prizna nezavisnost svoje bivše pokrajine, proglašenu 2008. godine - dijalog koji Brisel olakšava više od decenije.
Osmani navodi da Kosovo ostaje stoprocentno usklađeno sa bezbjednosnom i spoljnom politikom EU, "bilo da se radi o sankcijama protiv Rusije ili protiv drugih protivnika zapadnog svijeta i onoga što EU danas predstavlja".
Kosovo je, prema njenim riječima, jedan od najboljih regiona Zapadnog Balkana u pogledu ekonomskih i administrativnih reformi.
- Očigledno je da još postoje neke stvari i neki domaći zadaci koje moramo da završimo, ali mislim da bismo, da nije bilo političkih komplikacija koje nemaju nikakve veze sa reformama, apsolutno bili na vrhu - naglasila je Osmani.
Rusija i Kina su, piše Euronjuz, posljednjih godina nastojale da prošire svoj uticaj na Zapadnom Balkanu, pri čemu Moskva održava interesovanje, a Peking ulaže velika sredstva u infrastrukturne projekte širom regiona.
Osmani upozorava da ako EU ne zadrži uticaj na Zapadnom Balkanu, neko drugi će doći, ne zbog milosrđa, već zato što tamo ima strateške interese".
- U tom kontekstu, Kosovo podržava kandidaturu Ukrajine za članstvo u EU, što je bezbjednosni imperativ - rekla je Osmani.&nbsp;
Pa ipak, kako dodaje, Kosovari bi željeli da Ukrajina „završi sve reforme koje su potrebne“ za ostale kandidate.
U ovogodišnjoj procjeni zemalja kandidata, Evropska komisija je pohvalila posvećenost Kosova pristupanju EU, ali je napomenula da su izbori i politički zastoj odložili reforme. Brisel je naglasio da je normalizacija odnosa sa Srbijom neophodna.
Kosovo se nedavno našlo u političkoj krizi nakon što stranke više puta nisu uspjele da formiraju vladu nakon februarskog glasanja. Prijevremeni parlamentarni izbori biće održani 28. decembra.

Osmani: Evropa je naša budućnost

Ambasada SAD na Kosovu saopštila je da poslije parlamentarnih izbora na Kosovu 28. decembra namjerava da tijesno sarađuje s novoizabranom vladom “kako bi unaprijedila zajedničke prioritete”, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Portparol Ambasade SAD u Prištini naveo je za RSE da se nada da će se “produbiti partnerstvo sa Vladom Kosova”, uključujući i ponovno pokretanje planiranog Strateškog dijaloga.
“To će zahtijevati djelovanje za unapređenje naše zajedničke agende za regionalni mir, stabilnost i uzajamni ekonomski prosperitet”, naveo je portparol Ambasade SAD.
Prethodno je vršilac dužnosti premijera Aljbin Kurti u intervjuu za televiziju Kanal 10 rekao da su odnosi dvije zemlje veoma dobri i da su glavna neslaganja uvijek bila vezana za Srbiju i njene strukture, a nikada za bilateralna pitanja.
Kurti je 11. decembra takođe rekao da u pogledu odbrane i bezbjednosti odnosi “nikada nijesu bili bolji”.
SAD su u septembru najavile suspenziju planiranog strateškog dijaloga s Kosovom na neodređeno vreme, zbog zabrinutosti u vezi s postupcima Vlade u tehničkom mandatu.
Ambasada SAD je takođe saopštila da je “razočarana postupcima” Kurtija, ističući da su njegovi stavovi povećali nestabilnost i nesigurnost na Kosovu.
Strateški dijalog je bio planiran da ojača ekonomske i diplomatske odnose, ali su Kurtijevi postupci viđeni kao prepreka napretku.
Pojedini politički analitičari su u to vrijeme komentarisali da je suspenzija upozorenje da slabi međunarodna podrška Kurtiju i njegovoj vladi.
Kurti je u početku priznao da postoje neke razlike sa SAD, ali da odnosi s Vašingtonom nijesu narušeni. Potom je 28. septembra rekao da je razlog za suspenziju planiranog strateškog dijaloga vladavina prava na sjeveru Kosova, “koja se pokazala kao suprotstavljanje nelegalnim srpskim strukturama i tu ne mogu da pravim kompromise”.
Strateški dijalog koji SAD vode s drugim zemljama, podrazumijeva razgovore na visokom nivou između dvije zemlje koji se održavaju ili u Vašingtonu ili u datoj zemlji, o širokom spektru tema kao što su odbrana, bezbjednost, životna sredina, energetika, ekonomska saradnja i drugo.
SAD su od 1998. za Kosovo izdvojile više od dvije milijarde dolara. Vašington se smatra najvažnijim partnerom Kosova i njegova podrška se smatra ključnom za zemlju.
Posljednjih godina, Kurti, koji je na vlasti od pobjede na izborima 2021, više puta je kritikovan iz međunarodne zajednice zbog nekoliko odluka na sjeveru Kosova gdje su Srbi u većini, između ostalog o zamjeni srpskih registarskih tablica kosovskim, ukidanju srpskog dinara i zatvaranju srpskih institucija.
On je rekao da su te mjere dio proširenja vladavine prava na sjeveru Kosova, ističući da su u skladu s Ustavom i zakonima zemlje.
Međutim, SAD i evropske zemlje su za te postupke navodile da su jednostrani i nekoordinisani.

Ambasada SAD: Cilj nam je da sarađujemo s novom vladom Kosova na unapređenju zajedničkih prioriteta

Služenje obaveznog vojnog roka u Srbiji će početi ili u decembru 2026. ili u martu 2027. godine.
To je, između ostalog, najavio predsjednik ove zemlje Aleksandar Vučić, prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE).&nbsp;
Naveo je da odluka o početku vojnog roka zavisi od spremnosti kapaciteta i vojnih objekata.
- Tu odluku ćemo uskoro donijeti, u narednih mjesec ili dva, i ići pred Skupštinu i krenuti sa evidentiranjem vojnih obveznika - rekao je on danas nakon sastanka sa vojnim čelnicima o stanju i analizi sposobnosti Vojske Srbije za 2025. godinu.
Vojni rok će, napominje Vučić, trajati 75 dana.
- Moramo da spremimo sve objekte. Imamo dovoljno pušaka i čizama ali postoje neke stvari koje još nisu potpuno spremne - kazao je on.
Prema njegovom mišljenju, Srbija mora da obnovi regrutne centre, unaprijedi i obnov ambulante...
- To su važna pitanja jer želimo da to spremno dočekamo i da ti mladi ljudi vojsku provedu u najboljim uslovima. Da steknu potrebnu odgovornost i ozbiljnost, kao i odnos prema patriotizmu - izjavio je on.
Uvođenje obaveznog vojnog roka mora da izglasa parlament donošenjem zakona. Predstavnici tamošnjih vlasti su proteklih godina u više navrata najavljivali vraćanje vojnog roka. Ideja je konkretizovana u januaru 2024. Tada je Generalštab Vojske Srbije pokrenuo inicijativu i predložio predsjedniku uvođenje vojnog roka.
Vučić je potom, u septembru iste godine, potpisao saglasnost da se u Srbiju vrati obavezni vojni rok. Od njegovog ukidanja, 1. januara 2011. godine, u vojsku se ide samo dobrovoljno.
Vraćanje obaveznog vojnog roka je u oktobru 2025. izglasala je i susjedna Hrvatska.
Među zemljama koje nisu ukidale obavezan vojni rok su: Švajcarska, Norveška, Danska, Finska, Austrija, Turska, Estonija, Grčka, Kipar, Ukrajina, Rusija i Belorusija.

Vučić: Obavezni vojni rok od decembra 2026. ili marta 2027.

Njemački automobili su statusni simbol i za 1,45 milijardi Indijaca. Zato su njemački proizvođači s nestrpljenjem dočekali trgovinski sporazum sa Indijom i drastično niže carine. Ipak, ni Indija nije lako tržište.
Indija je najmnogoljudnija država na svijetu. U proteklim godinama ostvarila je impresivan ekonomski rast od prosječno šest do sedam odsto godišnje, stope rasta o kojima druge države mogu samo sanjati, piše Dojče vele (DW).
U Indiji postoji sve brojnija srednja klasa i mlado stanovništvo koje postaje sve imućnije.
„Zbog toga je novi sporazum o slobodnoj trgovini sa EU za njemačku automobilsku industriju sigurno prilika da otvori novi pristup tržištu“, smatra Konstantin Gal, savjetnik u firmi EY Parthenon.
„Indiji su potrebni terenci“
U prvoj fazi, carine na određene uvozne automobile, koje sada iznose i do 110 odsto, trebalo bi da se smanje na 40, a kasnije i na deset odsto. To bi se trebalo odnositi na kvotu od 250.000 vozila godišnje. Na auto-dijelove carine bi trebalo potpuno da se ukinu nakon pet do deset godina.
Frank Švope s Visoke škole za menadžment u Kelnu smatra da je to važna osnova za njemačke proizvođače automobila kada je riječ o otvaranju novih tržišta i pronalaženju kupaca.
„SUV vozila u Indiji su potrebna, kao i robusniji automobili, jer putevi u Indiji su daleko od evropskih standarda“, naveo je Švope.
Šta sa fabrikama u samoj Indiji?
Indija je već odavno važno tržište za svjetsku automobilsku industriju. Potražnja je ogromna, a zemlja bi sve više mogla da postane tržište poput SAD ili Kine.
Stručnjak za automobilsku industriju Kristof Štirmer oprezniji je: po njemu, za njemačke proizvođače to je „dvosekli mač“ – novim trgovinskim sporazumom može se podstaći direktan izvoz u Indiju.
„S druge strane, kompanije poput Audija već su otvorile fabrike u Indiji koje čekaju proširenje. To opet postavlja pitanje smisla uvoza vozila iz Evrope“, kazao je Štirmer.
I Indijci sve više voze „na struju“
Elektromobilnost u Indiji danas ima veliku ulogu, jer je zagađenje vazduha u nekim gradovima ozbiljan problem.
„Indija počinje sa sektorima koji su najvažniji za saobraćaj, dakle sa malom i mikromobilnošću“, kaže Štirmer.
To uključuje skutere, motocikle i brojne trokolice „tuk-tuk“ koje se koriste širom zemlje. I autobusi voze na struju.
„U nekim gradovima već su u potpunosti prešli na električne autobuse. Slediće ih i drugi. To je u Indiji centralna strategija“, dodao je.
Država to podstiče, postoje poreske olakšice i subvencije.
Mnoštvo domaćih vozila i „Japanaca“
Teško je procijeniti u kojoj mjeri njemački proizvođači mogu profitirati od rasta tržišta u Indiji. U novom sporazumu o slobodnoj trgovini ne spominju se poreske olakšice za uvezena električna vozila.
Domaći i japanski proizvođači dominiraju tržištem. Suzuki i Honda u Indiji imaju velike pogone, ulažu milijarde u nove fabrike i razvoj modela. Snažno napreduju i južnokorejski proizvođači poput Hjundaija i Kije.
Vlada, s druge strane, podstiče domaće proizvođače:
„Vlada želi da ti proizvođači prvi udovolje potrebama mladog i rastućeg tržišta“, objašnjava Gal.
Frank Švope ipak ostaje optimista:
„Smatram da ima dovoljno prostora i za njemačke proizvođače.“
Sporazum je prilika da se ponovo pozicioniraju na tržištu koje postaje sve zahtjevnije. S tim se slaže i Gal:
„U predstojećim godinama to će za njemačke proizvođače sigurno biti tržište koje ne smiju izgubiti iz vida.“

Njemački automobili pojeftinjuju nakon sporazuma EU–Indija

Premijer Velike Britanije Kir Starmer sastao se danas u Pekingu sa kineskim liderom Si Đinpingom, gdje su dogovorili više sporazuma - a među njima i onaj prema kom će građani Ujedinjenog Kraljevstva koji idu u Kinu poslovno ili kao turisti, moći da putuju bez vize za boravke kraće od 30 dana.
Starmer je rekao da je sastanak, koji je trajao sat i 20 minuta, bio produktivan i da je donio „stvarne, konkretne rezultate“.
Građani Ujedinjenog Kraljevstva koji putuju u Kinu poslovno ili kao turisti moći će da putuju bez vize za boravke kraće od 30 dana. Time se UK usklađuje sa drugim zemljama, uključujući Francusku, Njemačku i Austriju.
Nije naveden datum kada će ovaj bezvizni režim stupiti na snagu, ali se vlada nada da će se to desiti što je prije moguće, prenosi BBC.

Postignut dogovor: Državljani Velike Britanije putovaće bezvizno u Kinu

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski zahvalio je danas američkom predsjedniku Donaldu Trampu na mogućnosti obezbjeđivanja bezbjednosti Kijeva i drugih ukrajinskih gradova tokom ekstremnog zimskog perioda.
- Snabdijevanje električnom energijom je temelj života. Cijenimo napore naših partnera da nam pomognu da zaštitimo živote. Hvala vam, predsjedniče Tramp. Naši timovi su o tome razgovarali u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Očekujemo da će sporazumi biti sprovedeni. Koraci deeskalacije doprinose stvarnom napretku ka okončanju rata - rekao je Zelenski u objavi na društvenoj mreži Iks.
Ranije danas, predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da je ruski predsjednik Vladimir Putin pristao da tokom sedam dana ne izvodi napade na Kijev i druge ukrajinske gradove zbog, kako je naveo, ekstremno niskih temperatura u regionu.
- Lično sam zamolio predsjednika Putina da nedjelju dana ne gađa Kijev i druge gradove, i on je na to pristao - rekao je Tramp na sastanku kabineta u Bijeloj kući, navodeći "izuzetno hladno vrijeme" kao razlog za taj zahtjev, prenosi Gardijan.
On je dodao da su ga pojedini savjetovali da "ne troši poziv", jer, kako su rekli, neće dobiti takav ustupak, ali da je ruski predsjednik ipak pristao.
Ukrajinski ministar energetike Denis Šmihalj rekao je juče da je zbog nestašice struje usled ruskog granatiranja u Kijevu 610.000 potrošača ostalo bez struje.
Najveći ukrajinski proizvođač električne energije DTEK grupa objavio je prethodno da Kijev prelazi sa vanrednog na privremeni režim isključenja struje.

Tag: kosovo