Predsjednica Kosova Vjosa Osmani zatražila je danas od pape Lava XIV da Vatikan zvanično prizna nezavisnost Kosova. 
 
Ona je, nakon sastanka održanog u subotu, u video-poruci objavljenoj na Fejsbuku, rekla da je to bio važan dan za odnose između Kosova i Vatikana.
Istakla je da je, osim susreta sa papom, razgovorala i sa državnim sekretarom Vatikana, kardinalom Pietrom Parolinom.
- Na sastanku sa njegovom svetošću iznijela sam nadu i vjeru cijelog naroda Kosova da će Vatikan konačno donijeti dugo očekivanu odluku o priznanju Republike Kosovo, priznajući i dugotrajna stradanja našeg naroda u nastojanju da živi slobodno i nezavisno- izjavila je Osmani.
Ona je naglasila da bi takva odluka imala pozitivan uticaj ne samo na Kosovo, već i na mir, stabilnost i blagostanje u regionu.
Osmani je takođe istakla istorijske veze Kosova sa hrišćanstvom, naglasivši da je „dardanska zemlja“ svijetu podarila istaknute ličnosti poput Đorđa Kastriota – Skenderbega, Svete Majke Tereze, cara Konstantina i Justinijana, kao i druge važne ličnosti za istoriju humanizma i evropske civilizacije.
U sjedištu Posebne misije Kosova pri Svetoj Stolici, Osmani će organizovati novogodišnji prijem za predstavnike Vatikana, diplomate i druge ličnosti.
Kako je saopšteno, kosovska predsjednica će tokom posjete realizovati i niz drugih aktivnosti, s ciljem produbljivanja odnosa Kosova i Svete Stolice.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vjosa Osmani od pape zatražiila priznanje nezavisnosti Kosova

Futsal reprezentacija Crne Gore u preliminarnoj rundi kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2028. godine igraće u grupi D, u kojoj su još Kosovo, Austrija i Gibraltar, odlučeno je danas žrijebom u Nionu.
Domaćin turnira, koji će biti odigran od 6. do 15. aprila naredne godine, biće naknadno određen.
Plasman u glavnu fazu kvalifikacija izboriće po dvije najbolje plasirane ekipe u grupi.
U A grupi igraće Danska, Andora, Malta i Škotska, u B grupi Švedska, Engleska, Švajcarska i Sjeverna Irska, dok će u Grupi rivali biti Sjeverna Makedonija, Litvanija, Turska i Bugarska.
Grupu E čine Letonija, Albanija, Kipar i San Marino, dok su u F grupu svrstani Grčka, Norveška, Izrael i Estonija.

Futsal: Crna Gora ugrupi sa Kosovom, Austrijom i Gibraltarom

Kosovo je počelo da prihvata migrante koje Sjedinjene Američke Države (SAD) žele da deportuju, u skladu sa sporazumom sa administracijom predsjednika Donalda Trampa, izjavio je premijer Aljbin Kurti, javlja AFP.
Kurti je rekao da Kosovo prihvata osobe koje SAD ne žele da zadrže na svojoj teritoriji, navodeći da su jedna ili dvije osobe već stigle u zemlju.
Prema sporazumu postignutom u junu, Kosovo može da primi do 50 migranata, a dogovor je zaključen na period od godinu dana. Vlada u Prištini je ranije navela da se tim aranžmanom izražava "trajna zahvalnost Sjedinjenim Državama za podršku od proglašenja nezavisnosti 2008. godine".
Kurti je na funkciju stupio u februaru, ali je njegova vlada u međuvremenu pala, pa će vanredni izbori biti održani 28. decembra, podsjeća francuska agencija.
Istovremeno, Sjedinjene Američke Države su uputile oštre kritike Kurtijevoj stranci, optužujući je da podriva stabilnost Kosova time što je sprečila jednu srpsku političku stranku da učestvuje na decembarskim izborima.
Kosovo je, takođe, ratifikovalo sporazum sa Danskom prema kojem će strani zatvorenici osuđeni u toj zemlji moći da izdržavaju kazne u zatvorima na Kosovu.

1250x600

1084x550

AFP: Kosovo uveliko prihvata migrante koje SAD deportuju

Pokret Samoopredjeljenja (LVV) je 26. novembra nominovao lidera te stranke Aljbina Kurtija za kandidata za premijera Kosova na prijevremenim izborima 28. decembra.
Kurti je uložio nekoliko mjeseci napora da obezbijedi treći mandat na čelu zemlje, ali ni on ni njegov partijski kolega Glauk Konjufca nisu dobili podršku Skupštine za formiranje nove vlade posljednjih mjeseci.
Kurti je, kako se i očekivalo, tokom sastanka Generalnog savjeta stranke u Prištini dobio povjerenje svih delegata.
- Stoga zaključujem da glasovima svih delegata Pokreta, odnosno jednoglasno, odobravamo prijedlog da Albin Kurti bude naš kandidat za premijera Kosova - rekla je predsjednica Generalnog savjeta stranke Arberie Nagavci.
Govoreći nakon nominacije, Kurti je kritikovao druge stranke u zemlji zbog nedostatka spremnosti da sarađuju sa njegovom strankom nakon redovnih izbora 9. februara.
- Suočavamo se sa novim izborima bez naše volje i želje, već kao rezultat odbijanja drugih subjekata da imaju bilo kakvu saradnju sa nama. Prvo su odbili mene, a zatim i Glauka Konjufcu - rekao je Kurti.
Pokret Samoopredjeljene je pobijedio na izborima 9. februara, ali 48 mjesta u Skupštini nije bilo dovoljno i Kurti nije uspio da pronađe koalicionog partnera, čak ni da bi postigao minimum potrebnih 61 mjesta za manjinsku vladu.
Demokratski savez Kosova, koji je nekoliko dana ranije nominovao svog lidera Ljumira Abdidžikua za premijera na izborima sljedećeg mjeseca, imao je ponude od Kurtija za zajedničko upravljanje, ali ih je više puta odbijao.
Nakon što Skupština nije glasala o novoj vladi, predsjednica Kosova Vjosa Osmani je prošle nedjelje raspustila Skupštinu i raspisala prijevremene izbore za 28. decembar.
Zbog nedostatka saradnje i političkih kompromisa, Kosovo je bez nove vlasti od februara ove godine.
Zemlja sada ide ka novim izborima bez usvajanja međunarodnih sporazuma vrijednih oko 200 miliona eura, državnog budžeta za sljedeću godinu, budžeta za Radio-televiziju Kosova (RTK) i budžeta za tri opštine - Prištinu, Gnjilane i Zubin Potok.

Samoopredjeljenje predlaže Kurtija za kandidata za premijera Kosova

Aljbin Kurti, predsjednik pokreta Samoopredjeljenje, koji je više od pet godina vodio Kosovo i čija je stranka na prošlim izborima dobila 42 odsto glasova, sa svojim stranačkim kolegom Glaukom Konjufcom nije uspio u dva pokušaja da formira parlamentarnu većinu. Predsiednica Vjosa Osmani raspustila je 20. novembra parlament u skladu sa Ustavom i odredila novi datum za vanredne parlamentarne izbore.
Time su sadašnji premijer Kurti i njegov stranački kolega Konjufca postali prvi u istoriji Kosova kojima je stranka doduše pobijedila na izborima, ali nije uspjela da obezbijedi većinu za formiranje vlade. Njihovo Samoopredjeljenje imalo je nakon izbora 48 poslanika u parlamentu, ali je za formiranje vlade potreban najmanje 61 glas. Kurti je 26. oktobra u prvom pokušaju propao s 56 glasova, a Konjufca pri drugom pokušaju 19. novembra takođe nije prešao granicu od 56 glasova.
<h2>Finansije paralisane, EU plan rasta na ledu</h2>
Bez nove vlade i sa raspuštenim parlamentom Kosovo ulazi u finansijsku krizu zbog neusvajanja budžeta za 2026.
U otvorenom pismu predsjednici Osmani krajem oktobra 21 organizacija civilnog društva upozorila je da bi nedonošenje novog budžeta paralisalo isplate nastavnicima, ljekarima, javnoj upravi, kao i socijalne dotacije za stotine hiljada građana u zemlji.&nbsp;
- Finansijska budućnost zemlje i dobrobit njenih građana ne smiju da postanu pijun političkih blokada. Vjerujemo da vaše iskustvo, vaš autoritet i vaša ujedinjujuća uloga kao predsjednice mogu da budu presudni kako bi se spriječila kriza koja bi pogodila mnoge porodice na Kosovu - stoji u pismu.
Predsjednica Vjosa Osmani ipak nije uspjela da uvjeri političke stranke na Kosovu da prije raspuštanja parlamenta barem usvoje budžet kako bi se spriječio finansijski kolaps.
Dugotrajna politička i institucionalna kriza blokirala je i ratifikaciju plana rasta Evropske unije. Plan obuhvata paket od šest milijardi eura iz finansijske pomoći i zajmova za usklađivanje ekonomija zemalja Zapadnog Balkana sa standardima EU. Kosovo bi u okviru plana moglo da dobije više od 880 miliona eura, ali zbog toga što sporazuma sa EU nije ratifikovao parlament, Kosovo do sada nije dobilo ni jedan jedini cent.
<h2>Nema spremnosti na kompromis</h2>
Ova situacija posljedica je toga što političke stranke na Kosovu nisu spremne na kompromis: tri najveće albanske stranke u parlamentu, koje su do sada bile u opoziciji – Demokratska stranka Kosova (PDK), Demokratski savez Kosova (LDK) i Alijansa za budućnost Kosova (AAK) – ni pod kojim uslovima ne žele da sarađuju sa Kurtijevom partijom.
Kurtijevo Samoopredjeljenje pak odbija da formira koaliciju sa Srpskom listom koju podržava vlada u Beogradu i koja ima devet poslanika u kosovskom parlamentu.
Donedavni predsjednik PDK Memlji Krasnići optužuje Kurtija za „nesposobnost i politiku blokade“. Događanja proteklih mjeseci, kaže, koštala su Kosovo „izolacije i podjela“, i bilo je to „gubljenje vremena“.
Kurti sada ponovo moli građane da mu daju glas na izborima u decembru. Novi termin za održavanje izbora – krajem godine, tokom praznika – on opisuje kao „praznik demokratije“ i sve birače poziva da izađu na izbore.
Ako rezultat tih izbora bude isti kao na prošlim, Kurti najavljuje nove izbore već u proljeće 2026, kada završava mandat sadašnje predsjednice Vjose Osmani.
<h2>Zastoj u dijalogu Beograd–Priština</h2>
Neuspješno formiranje nove kosovske vlade otežava i dijalog između Kosova i Srbije. Privremena vlada pod premijerom Kurtijem 2025. imala je nekoliko sastanaka u Briselu s izaslanikom EU za dijalog Peterom Sorensenom, ali ti sastanci su izazvali kritike opozicionih stranaka.
LDK i PDK izjavljuju da „bilo koji sporazum ili eventualna obaveza postignuta u ovoj fazi dijaloga sa Srbijom neće stvarati obaveze za Kosovo“. To mišljenje dijeli i Naim Jakaj, stručnjak za dijalog pri Kosovskom institutu za pravo (IKD).&nbsp;
- Ustavni četverogodišnji mandat ove vlade završio je 22. marta. Ona otada obavlja samo poslove privremene uprave, koji se ograničavaju na svakodnevnu administraciju javnih poslova - kaže Jakaj.&nbsp;
Prema njegovom mišljenju, privremena vlada nema ni političku podršku parlamenta, niti mandat za preduzimanje mjera koje stvaraju trajne posljedice za Kosovo, uključujući i međunarodne sporazume političke ili pravne prirode.
- Dijalog sa Srbijom je proces koji zahtijeva političke odluke na najvišem nivou i punu institucionalnu odgovornost – to je nešto što privremena vlada prema Ustavu i Zakonu o vladi ne može da ispuni - ukazuje Jakaj.
Na to da je dijalog zastao ukazao je i njemački ministar spoljnih poslova Johan Vadeful tokom posjete Prištini 18. novembra. Rekao je da Njemačka podržava dijalog u kojem posreduje EU radi normalizacije odnosa između Kosova i Srbije, ali da traži veće zalaganje obije strane.
- Važno je da politika međusobnih provokacija i stalnog kriznog upravljanja dođe kraju. Dijalog o normalizaciji mora se nastaviti u duhu međusobnog razumijevanja. To je naš kriterijum za ocjenjivanje vlada obeju zemalja, Kosova i Srbije - naglasio je Vadeful tokom posjete.

Duboka institucionalna kriza: Kosovo bez vlade, parlamenta i budžeta

Centralna izborna komisija (CIK) Kosova je danas utvrdila rokove za radnje koje će preduzeti u okviru priprema vanrednih parlamentarnih izbora, zakazanih za 28. decembar. Predizborna kampanja počinje 17. decembra i traje do 28. decembra u 6.59, odlučeno je na sjednici CIK-a, prenosi Beta.
Do 24. novembra će donijeti odluku o određivanju limita za troškove izborne kampanje, dok rok za izjavu političkih stranaka o izborima, kroz koalicije, počinje 24. novembra i završava se 30. novembra.
Rok za podnošenje prijave političkih subjekata za sertifikaciju za učešće na izborima počinje 24. novembra i završava se 30. novembra.
Po CIK-u rok za dostavljanje liste kandidata sertifikovanih političkih subjekata je od 24. novembra i završava se 7. decembra.
Za 8. decembar je zakazano izvlačenje redosljeda političkih subjekata na glasačkom listiću, dok će se opštinske izborne komisije imenovati 26. novembra.
CIK objavljuje, kako je navedeno, listu biračkih centara 25. novembra a istog dana objavljuje i listu opštinskih centara za brojanje.
Period za promjenu biračkog centra počinje 26. novembra i završava se 6. decembra dok se period za žalbe na nepravilnosti u biračkom spisku i za potvrdu počinje 26. novembra i završava se 6. decembra.
Period za prijavu registrovanih birača van Kosova počinje 26. novembra i završava se 6. decembra a 10. decembra se sertifikuje birački spisak unutar i van Kosova.
Period glasanja poštom počinje 12. decembra i završava se 27. decembra.
Period za registraciju birača sa posebnim potrebama počinje 11. decembra i završava se 21. decembra.
Imenovanje savjeta biračkih mjesta na Kosovu biće najkasnije do 16. decembra a imenovanje istih savjeta u diplomatskim predstavništvima biće najkasnije do 16. decembra,
Rok za prijavu akreditacije posmatrača počinje 5. decembra i završava se 20. decembra.

CIK Kosova utvrdio rokove za organizovanje vanrednih parlamentarnih izbora

Predsjednica Kosova Vjosa Osmani potpisala je danas odluku o raspuštanju Skupštine, nakon što u srijedu poslanici drugi put nijesu uspjeli da izaberu novu izvršnu vlast.
Potpisivanje uredbe o raspuštanju Skupštine dolazi i nakon što politički lideri nijesu uspjeli da postignu dogovor da poslanici danas pokušaju glasati o nekoliko važnih sporazuma za Kosovo, prenosi Radio Slobodna Evropa.
- U skladu s Ustavom i važećim zakonodavstvom, kao i nakon današnjeg prihvatanja odluke Skupštine Kosova u vezi s neuspjehom drugog mandatara u formiranju Vlade, predsjednica Kosova danas je raspustila deveti saziv Skupštine - navodi se u saopštenju Predsjedništva.
Predsjednik Demokratske partije Kosova, Bedri Hamza, rekao je da je tokom sastanka s Osmani tražio da izbori budu održani 21. decembra, uz obrazloženje da su Kosovu što prije potrebne institucij.
On je dodao da je druga spomenuta opcija za održavanje vanrednih izbora bila 28. decembar.
I predsjednik Alijanse za budućnost Kosova, Ramuš Haradinaj, rekao je da traži da izbori budu održani 21. decembra i da njegova stranka ide samostalno na nove izbore.
S druge strane, lider stranke Gukso, Faton Peci, kazao je da ta partija traži da se izbori održe 28. decembra, kako bi Centralna izborna komisija imala dovoljno vremena da se pripremi za izborni proces.
Vođa Socijaldemokratske inicijative, Fatmir Limaj, opisao je održavanje vanrednih izbora kao “lošu vijest”.
Limaj je rekao da stranke devet mjeseci nijesu uspjele da izgrade saradnju, dodajući da to pokazuje “nekompetentnost i nezrelost u načinu izgradnje države”.
On je, u vezi s datumom održavanja izbora, rekao da je 21. decembar najpoželjniji.
Sastanak je održan dan nakon što potpredsjednik Pokreta Samoopredjeljenje, Glauk Konjufca, nije uspio da obezbijedi potrebne glasove za formiranje nove Vlade 19. novembra.

Osmani potpisala odluku o raspuštanju Skupštine, slijede vanredni izbori

Postoji li većina za izbor nove Vlade Kosova? Pitanje je na koje nema odgovora ni dan uoči isteka roka za njen izbor. Da li to znači da Kosovu predstoje novi izbori?
Dan D za drugo glasanje za izbor vlade se približava, a iz Samoopredjeljenja, koje je po drugi put dobilo šansu da formira vladu, nema naznaka da ima neophodnu većinu.
Najveće opozicione stranke – Demokratska partija Kosova, Demokratski savez Kosova, Alijansa za budućnost Kosova i Socijaldemokratska inicijativa – jasno su stavile do znanja da neće podržati vladu koju bi predvodio mandatar Samoopredeljenja Gljauk Konjufca.
Sjednica za izglasavanje nove vlade trebalo bi da bude održana najkasnije sjutra.
Ukoliko ne dođe do izglasavanja nove vlade, Kosovo ostaje bez budžeta za narednu godinu.
- Ne mogu da predvidim šta će se desiti na sjednici, ali u slučaju da ona ne bude uspješna, neophodno je da razgovaramo o produženju budžeta do marta. Moramo da se pobrinemo da naši građani, a ne samo desetine hiljada državnih službenika, kao i mnoge usluge koje se plaćaju iz državnog budžeta, ne budu blokirane. Ovo bi bila kritična situacija - izjavila je kosovska predsjednica Vjosa Osmani.
Međutim, poznavaoci političkih prilika ističu da Samoopredjeljenje od početka nije bilo ni zainteresovano da formira vladu.
- Imam osjećaj da Samoopredjeljenje kalkuliše još od 9. februara pa nadalje, zato što nije doživjelo "satisfakciju" u broju glasova koju je dobila. Svaki korak koji je od tada pa do danas napravljen ide u smjeru izazivanja prijevremenih izbora - kaže analitičar Albinot Maloku.
U slučaju da Samoopredjeljenje sjutra ne obezbijedi većinu od 61 glasa, koliko je neophodno za uspješno izglasavanje vlade, prijevremeni izbori biće održani do kraja decembra.

Ukoliko se ne izglasa nova vlada, Kosovo ostaje bez budžeta za narednu godinu

Predsjednica Kosova Vjosa Osmani izjavila je da je za Kosovo članstvo u NATO-u mnogo važnije i hitnije od integracija u Evropsku uniju.
- NATO vidim kao hitniji prioritet od evropskih integracija. EU će potrajati, čak i nakon što dobijemo status kandidata. Vjerujem da je NATO u ovom trenutku važniji za region. Za nas, biti u Alijansi znači biti bezbjedan- izjavila je Osmani u intervjuu iz Berlina za Politiko.
Ona je naglasila da Rusija kao interes na Balkanu ima destabilizaciju regiona, zbog čega je potrebna snažnija prisutnost Sjevernoatlantske alijanse.
- Vjerujem da je u strateškom interesu Alijanse da se proširi i na zapadni Balkan, posebno na Kosovo i Bosnu- navela je predsjednica Kosova, prenosi Telegrafi.
Osmani je izrazila uvjerenje da Kosovo već ispunjava osnovne kriterijume za ulazak u NATO.
- Naša vojska je izgrađena i obučena prema NATO standardima. Već postoji veliki stepen interoperabilnosti. Mi već trošimo više od dva posto budžeta na odbranu, što je kriterijum NATO-a. U roku od četiri godine planiramo da udvostručimo budžet za odbranu i dostignemo izdvajanja do četiri posto BDP-a- istakla je Osmani.
Kosovska predsjednica je naglasila da bi članstvo u NATO-u bilo ključna garancija bezbjednosti Kosova i stabilnosti regiona.&nbsp;

Osmani: Članstvo u NATO-u važnije za Kosovo od EU integracija

Jedinice KFOR-a i Kosovske policije pronašle su juče ukupno 10 upaljača sa fitiljima koji se koriste za detonaciju uređaja u blizini sela Gnježdane, u opštini Leposavić, saopštila je policija Kosova.
- Prijavljeno je da su jedinice KFOR-a i Policije Kosova donijele u policijsku stanicu deset upaljača-detonatora sa fitiljem, kablom, koje su pronašli u blizini sela, pored rijeke. Istražna jedinica je izašla na lice mjesta, a takođe je kontaktiran i državni tužilac. Slučaj je pod istragom od strane nadležnih jedinica- navela je policija u izvještaju.
Tehnički ministar unutrašnjih poslova Kosova Dželjalj Svečlja izjavio da je pronalaženje upaljača preduprijedilo novi teroristički napad na sjeveru Kosova.

Leposavić: KFOR i policija pronašli 10 upaljača-detonatora

Građani Zete sjutra će se na referendumu izjasniti da li su „za“ ili „protiv“ izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u naselju Botun. Advokat Veselin Radulović u Dnevniku na RTV Podgorica ističe da referendum ne obavezuje Glavni grad ni na koji način, te da ima samo političku težinu, ali da pravni aspekt mora imati prevagu.
Referendum se održava uprkos garancijama Vlade i Glavnog grada, kroz deset različitih stavki, da postrojenje neće imati štetnih posljedica po zdravlje.
Advokat Radulović navodi da su rezultati na referendumu, sa pravne strane, potpuno nebitni.
- Bez obzira na ishod i rezultat, referendum ne može proizvesti pravne posljedice. Referendum ima svojevrsnu političku težinu i legitimitet, jer će odraditi mišljenje stanovnika Zete, ali u pravnom smislu nije obavezujući i njegov rezultat neće biti od značaja- kazao je Radulović.
Ističe da je čudna situacija da jedan dio vladajućih partija protestuje ili organizuje proteste radi sprečavanja izvršenja odluka iste te vlasti.
- Ovo pitanje vidim sa dva aspekta. Imamo pravni i politički aspekt. U pravnim državama, gdje se poštuje pravni poredak, ne postavlja se pitanje koji će aspekt imati prevagu. U državi poput Crne Gore je očigledno sve moguće. Najčešće je politika iznad prava i poštovanja zakona i zbog toga je neizvjesno kako će se završiti ovaj slučaj- poručuje Radulović.
Navodi da je procedura u poptunosti ispoštovana, ali da proces nije vođen dovoljno transparentno i da vjerovatno nije obezbijedio adekvatnu komunikaciju sa mještanima.
- Pravna procedura je ispoštovana i nema pravnih smetnji za realizaciju ovog projekta. Objekat je ušao u Prostorni plan, dobio sve potrebne dozvole i odobrenja. Pravnih smetnji očigledno da nema i pravna procedura je završena. Ostaje da se vidi da li će biti nekih posljedica druge prirode i da li će se protesti nastaviti ili će doći do neke druge vrste dogovora- istakao je Radulović.
On nije želio da komentariše izjave lidera DNP-a Milana Kneževića, navodeći da takve političke poruke nemaju veliku težinu.
Botunjani imaju rok da do 16. decembra uklone novi šator koji su postavili, a Radulović navodi da su na neki način pronašli rupu u zakonu i da samo pomjeraju šator sa jednog mjesta na drugo, ali da su to vjerovatno i inspekcijske službe svjesno dozvolile, te da je neozbiljno i neodgovorno da se rješenja donose svaki dan.
- Da su inspekcijske službe željele da sprovedu zakon i da stvarno uklone šatore, mogli su donijeti mjeru i zabraniti podizanje i pomjeranje šatora. Vjerovatno je to i neka vrsta političke procjene, da se to ne radi kako se ne bi uzburkivale strasti i podizale tenzije više nego što su podignute. Pravni poredak se mora poštovati i pitanje je, u suprotnom, kakve posljedice može da proizvede. Samo je pitanje kakve ćete štetne posljedice ostaviti po društvo i građane- poručuje Radulović.

Radulović: Referendum u Zeti ne obavezuje Glavni grad, pravni aspekt mora imati prevagu

Što je evropskim diplomatama u Vašingtonu više ledilo krv u žilama – sezonska hladnoća ili ledeni prezir Donalda Trampa prema navodnim transatlantskim saveznicima Amerike – teško je reći. Od nove američke Strategije nacionalne bezbjednosti, koju je bivši šef diplomatije Evropske unije Žoze Borelj opisao kao „objavu političkog rata“, do prezira koji je predsjednik Donald Tramp iskazao u ekskluzivnom intervjuu, ovo nije bilo doba božićnog raspoloženja za evropske izaslanike.
Nakon nekoliko božićnih zabava u evropskim ambasadama, postalo je jasno da je atmosfera prilično sumorna, kao da prestravljeni stanovnici &nbsp;gledaju Grinča kako im krade Božić, piše Politiko.
Sumorno raspoloženje u Vašingtonu
 
 - Zapadni savez je gotov. Odnos se nikada neće vratiti na staro- rekao je izaslanik jedne srednje velike evropske zemlje, tražeći anonimnost kako bi izbjegao međunarodni incident.
Slično su se ponašali i drugi diplomati dok su se družili uz kanapee i utapali tugu na večernjim zabavama duž diplomatske četvrti u Vašingtonu. Suzdržanost je razumljiva, s obzirom na to da Trampova administracija cilja diplomate koji govore „što ne treba“. Prošlog mjeseca belgijski vojni ataše, brigadni general, morao je podnijeti ostavku nakon što se šef Pentagona Pit Hegset uvrijedio zbog njegovih primjedbi, u kojima je opisao Trampovu administraciju kao „obilježenu haosom i nepredvidivošću“.
Diplomatska dezorijentacija
 
 Na božićnim zabavama vladao je konsenzus da je Borelj možda u pravu kada poziva evropske čelnike da shvate kako Tramp Stari kontinent vidi kao neprijatelja i da prestanu sa „skrivanjem iza fatalističke i samodopadne ćutnje“. Psiholozi bi stanje evropskih izaslanika mogli opisati kao psihosocijalnu dezorijentaciju – zbunjenost oko identiteta i budućnosti, potaknuta naglim prekidom kontinuiteta američke administracije, koju je oblikovao Hari Truman, a njegovali svi predsjednici nakon njega, sve do Donalda Dž. Trampa.
Stručnjaci savjetuju da se za početak fokusiraju na male, upravljive zadatke, poput organizacije božićne zabave, kako bi se polako prilagodili promjenama. Oporavak u ovako transformativnim vremenima zahtijeva spremnost na prihvatanje neizvjesnosti.
Šta funkcioniše za Ameriku
 
 Većina nepokolebljivih diplomata još je zapela u ranim fazama tranzicije dok Tramp okreće svijet naglavačke.&nbsp;
- Sve će se vratiti u normalu za dvije godine, kada dođe novi predsjednik- samouvjereno je rekao zamjenik šefa misije jedne jugoistočne evropske zemlje.
Drugi diplomat primijetio je da Tramp ima pravo kada Evropu opisuje kao propadajuću, ističući da slično upozorenje dolazi od Marija Draghija, bivšeg predsjednika Evropske centralne banke, koji je upozorio da se EU suočava s propadanjem ako se ne reformiše. Draghijeva mantra bila je „Učinite nešto“.
No, žele li Tramp ili Dragi doista najbolje za Evropu? „Vjerovatno ne“, priznao je izaslanik, „ali možda nam čini uslugu potičući nas da budemo jači i sposobniji saveznici.“
Zbližavanje s autokratima
 
 Razgovor se odvijao nakon što je bivši republikanski kongresmen Robert Pitenger iz Sjeverne Karoline održao govor hvaleći slobodu – govor u stilu Reganova perioda. Nije, čini se, pročitao novu Strategiju nacionalne bezbjednosti SAD-a, koja naglašava da američka vanjska politika neće biti utemeljena na tradicionalnim vrijednostima i političkoj ideologiji, već vođena „onim što funkcioniše za Ameriku“.
„Funkcioniše“ znači zbližavanje s autokratama i izbjegavanje kritike autoritarnih režima, uključujući Kinu, Rusiju, Iran i Sjevernu Koreju. Uključuje i odbacivanje staromodnih ideja o poticanju zemalja da usvoje „demokratske ili druge društvene promjene“.
Izuzeci koje potvrđuju pravilo
 
 Neki diplomati ipak gaje nadu da se Tramp i njegovi saradnici mogu ublažiti i umjeriti. Ista nada se javila i nakon govora potpredsjednika Džej D. Vensa na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji, u kojem je zagovarao MAGA nacionalističko-populističku ideologiju.
Neki diplomati, poput Njemaca, već su se prilagodili. Njihova zabava u ambasadi, s temom božićnog sajma, održana je na otvorenom, uz kuvano vino i vruće kobasice. Njemački ambasador Jens Hansfeld rekao je: „Bilo bi varanje održati je unutra.“ Njihov vojni ataše, general Gunar Brugner, poručio je da će „učiniti sve da Ukrajina ostane u borbi“.
Tramp se, istovremeno, smješkao gasom bogatom Kataru, čiji su diplomati priredili veliku zabavu u Nacionalnom muzeju građevinarstva. Dvorana je bila puna visokih zvaničnika, a atmosfera vesela. „Srećni smo“, rekao je jedan katarski diplomat.

Politico: Tramp pokvario prazničnu atmosferu u evropskim ambasadama u SAD-u

Izrael je saopštio danas da su njegove snage ubile vodećeg komandanta Hamasa u Gazi nakon što su u eksploziji bombe ranjena dva vojnika na jugu te teritorije. Vojska Izraela je ranije danas saopštila da je napala Gazu, te da je meta napada bio visoko rangirani komandant oružanog krila Hamasa Raed Saad.
Hamas u saopštenju nije potvrdio smrt Saada.&nbsp;
Saopšteno je da je civilno vozilo pogođeno ispred grada Gaze uz tvrdnju da to predstavlja kršenje prekida vatre koji je stupio na snagu 10. oktobra. Izraelske odbrambene snage navele su da je posljednjih mjeseci Saad učestvovao u obnovi i proizvodnji naoružanja Hamasa.
U izraelskom saopštenju Saad se opisuje kao jedan od arhitekata napada 7. oktobra 2023. godine, koji je pokrenuo rat, a navodi se da je bio angažovan i u ponovoj izgradnji terorističke organizacije i kršenju primirja.
&nbsp;Izraelske snage u martu 2024. izvršile su raciju na bolnicu Šifa u gradu Gazi, vjerujući da se Saad nalazi u njoj, ali je on uspio da pobjegne. Saad se smatra jednim od rijetkih preostalih članova vrhovnog vojnog rukovodstva Hamasa u Pojasu Gaze.
Ranije je bio načelnik operativnog odsjeka Hamasa. U izraelskom napadu, zapadno od grada Gaze, četvoro ljudi je ubijeno, prenio je novinar AP-a koji je vidio kako se donose tijela u bolnicu Šifa. Još tri osobe su ranjene, prema saopštenju bolnice Al Avda. Izrael i Hamas više puta su optužili jedni druge za kršenje primirja.
Izrael traži da palestinski militanti vrate posmrtne ostatke posljednjeg taoca iz Gaze uz tvrdnju da je to uslov za kretanje ka drugoj fazi primirja koja predviđa okončanje vladavine Hamasa i ponovnu izgradnju demilitarizovane Gaze pod međunarodnim nadozorom.

Izrael tvrdi da je ubijen glavni komandant Hamasa u Gazi

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Tag: kosovo

Vjosa Osmani od pape zatražiila priznanje nezavisnosti Kosova

Futsal: Crna Gora ugrupi sa Kosovom, Austrijom i Gibraltarom

AFP: Kosovo uveliko prihvata migrante koje SAD deportuju

Samoopredjeljenje predlaže Kurtija za kandidata za premijera Kosova

Duboka institucionalna kriza: Kosovo bez vlade, parlamenta i budžeta

CIK Kosova utvrdio rokove za organizovanje vanrednih parlamentarnih izbora

Osmani potpisala odluku o raspuštanju Skupštine, slijede vanredni izbori

Ukoliko se ne izglasa nova vlada, Kosovo ostaje bez budžeta za narednu godinu

Osmani: Članstvo u NATO-u važnije za Kosovo od EU integracija

Leposavić: KFOR i policija pronašli 10 upaljača-detonatora

Radulović: Referendum u Zeti ne obavezuje Glavni grad, pravni aspekt mora imati prevagu

Vjosa Osmani od pape zatražiila priznanje nezavisnosti Kosova

Politico: Tramp pokvario prazničnu atmosferu u evropskim ambasadama u SAD-u

Izrael tvrdi da je ubijen glavni komandant Hamasa u Gazi

PRATITE TVe UŽIVO