U okviru Mission Million, globalne inicijative posvećene ekonomskom osnaživanju milion žena preduzetnica širom svijeta, Crna Gora je predstavljena kao zemlja koja kroz strateške reforme, proces evropskih integracija i snažno žensko liderstvo razvija održiv i inkluzivan ekonomski ekosistem.
Ovu globalnu inicijativu realizuje mreža G100, koja tokom 100 dana povezuje zemlje, institucije i žene lidere s ciljem predstavljanja nacionalnih ekonomskih ekosistema, otvaranja prostora za međunarodnu saradnju i jačanja uloge žena u održivoj i digitalnoj ekonomiji. Predstavljanje Crne Gore u okviru ovog globalnog procesa dio je šireg napora povezivanja nacionalnih politika i inicijativa sa globalnim ciljevima rodne ravnopravnosti, održivog razvoja i digitalne transformacije.
Crna Gora je predstavljena 89. dana ove inicijative, kroz online konferenciju koju je koordinirala Zvezdana Oluić, predsjednica G100 za sektor mikro, malih i srednjih preduzeća (MSME) u Crnoj Gori. Konferencija je okupila predstavnike institucija, analitičke zajednice i inicijativa usmjerenih na ekonomsko osnaživanje žena.
Među učesnicima su bili Ljiljana Burzan-Nikolić, osnivačica i izvršna direktorka BI Communication, Ana Šebek, samostalna savjetnica u Ministarstvu ekonomskog razvoja, Mirza Mulesković, ekonomski analitičar, i Nina Perunović, ekonomistkinja.
Tokom izlaganja, Ljiljana Burzan-Nikolić predstavila je inicijative Top Women Business Montenegro i ŽIG „Ženski biznis“, ističući njihovu ulogu u unapređenju tržišnog kredibiliteta ženskih preduzeća kroz standardizaciju, sertifikaciju i institucionalna partnerstva.
- Top Women Business Montenegro i ŽIG ‘Ženski biznis’ originalne su inicijative razvijene domaćim kapacitetima, zasnovane na standardizaciji, kredibilitetu i zajedničkom okviru koji omogućava javnim i privatnim akterima da djeluju usklađeno u podršci ženskim biznisima. Njihovo predstavljanje u okviru ove globalne inicijative potvrđuje da i mala tržišta mogu graditi funkcionalne i održive sisteme podrške kroz privatno-javno partnerstvo - istakla je Burzan-Nikolić.
Zvezdana Oluić je u svom obraćanju podsjetila na višegodišnji doprinos Asocijacije poslovnih žena i Udruženja preduzetnica u Crnoj Gori, naglašavajući značaj kontinuiteta, institucionalne memorije i povezivanja domaćih inicijativa sa globalnim platformama poput G100.
Strateški okvir javnih politika i institucionalne podrške ženama preduzetnicama predstavila je Ana Šebek, osvrćući se na ulogu ekonomskih reformi, grant šema, zakonodavnih unapređenja i principa rodno uravnoteženog korporativnog upravljanja. Istakla je da se, uz više od 12.000 kompanija u vlasništvu žena u Crnoj Gori, fokus podrške sve više pomjera sa faze ulaska u biznis ka rastu, digitalizaciji i internacionalizaciji.
Ekonomski analitičar Mirza Mulesković govorio je o otvorenosti crnogorske ekonomije i ključnoj ulozi MSP sektora, ukazujući na razvojne potencijale u oblastima turizma, usluga, digitalne ekonomije, zelene tranzicije i investicija. Posebno je naglasio značaj procesa pristupanja Evropskoj uniji i članstva u SEPA sistemu, koji dodatno unapređuju konkurentnost i olakšavaju prekogranično poslovanje.
O istraživačkim i edukativnim programima usmjerenim na finansijsku pismenost, ESG standarde, inovacije i pristup fondovima Evropske unije, sa posebnim fokusom na ruralna područja, govorila je Nina Perunović.
G100 je globalna mreža od 100 žena liderki koje, kroz 100 tematskih krila i uz podršku He-for-She saveznika (Denim Club), pružaju misaono i akciono liderstvo s ciljem stvaranja ravnopravnog, progresivnog i inkluzivnog okruženja za žene širom svijeta. Kroz snažno zagovaranje, saradnju sa vladama i institucijama, kao i konkretne preporuke i inicijative, G100 aktivno doprinosi zatvaranju rodnih ekonomskih i društvenih jazova u ovoj deceniji.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Žensko liderstvo i ekonomske reforme: Crna Gora na G100 konferenciji „Mission Million“

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović obratio se danas na konferenciji Građanske alijanse pod nazivom „Vladavina prava u fiokama pravosuđa“, poručivši da je obaveza institucija da ljudska prava učine stvarno zaštićenim, a pravdu dostupnom i djelotvornom.
- Nema demokratije bez poštovanja ljudskih prava, a nema ljudskih prava bez istinske vladavine prava - &nbsp;kazao je Milatović, naglašavajući da se Crna Gora mora suočiti s pitanjem: „Da li je vladavina prava zaista kamen-temeljac našeg sistema ili još ostaje zarobljena u fiokama pravosuđa?“
On je istakao da se ne radi o prozivanju, već o preuzimanju odgovornosti pred građanima — jednakosti svih pred zakonom, nezavisnom sudstvu i tužilaštvu, transparentnim odlukama i jasnoj poruci da niko nije iznad zakona.
Predsjednik je podsjetio na konkretne posljedice kada se standardi vladavine prava zadrže „na papiru“: pravda koja kasni, žrtve nasilja koje ostaju bez adekvatne zaštite, radnici bez garantovanih prava, manjine bez jednakog tretmana, mladi koji zbog nepravde gube povjerenje u institucije i napuštaju zemlju.
- Pitanje vladavine prava je vrlo konkretno: da li će mladi ovu zemlju doživjeti kao svoj dom ili kao usputnu stanicu prije odlaska - upozorio je Milatović.
On je zaključio da konferencija ne smije biti samo prostor ponavljanja dobro poznatih činjenica, već mjesto na kojem se preuzimaju obaveze, uz zajedničku odgovornost institucija, pravosuđa i društva.
- Vladavina prava mora postati živa, svakodnevna zaštita svakog čovjeka, bez izuzetka - &nbsp;poručio je predsjednik Crne Gore.

1250x600

1084x550

Milatović: Vladavina prava ne smije ostati u fiokama

Strategija za evropsku i građansku Crnu Goru (STEGA) sjutra će organizovati konferenciju za medije u sati povodom <a href="https://etv.me/hronika/procesuirano-35-osoba-zbog-narusavanja-javnog-reda-i-mira-pocetkom-jula-ispred-vile-gorica">odluke Uprave policije da prekršajno procesuira 35 građanki i građana koji su učestvovali u protestu ispred Vile Gorica </a>zbog nezakonite dodjele Trinaestojulske nagrade negatoru crnogorske Bećiru Vukoviću za knjigu koja ne postoji.
Na konferenciji će, ističu oni, biti riječ o selektivnom i represivnom postupanju policije prema učesnicima mirnog protesta, pokušajima da se građanski protest kriminalizuje i obesmisli, poruci zastrašivanja koja se ovakvim postupanjem šalje javnosti i budućim građanskim inicijativama, kao i o institucionalnim i pravnim koracima koji stoje na raspolaganju građanima.
- Poseban akcenat biće stavljen na činjenicu da je, uprkos velikom broju učesnika protesta, policija odlučila da personalizuje i procesuira manji broj ljudi, među kojima su i javno prepoznatljivi građani, čime se protest pokušava obojiti partijski, a pojedinci diskreditovati - istakli su u STEGA.
Na konferenciji će govoriti reditelj Danilo Marunović, arhitekta Veselin Bato Radulović, dekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost (FCJK) prof. dr Aleksandar Radoman, politikolog Alek Barović, novinar i građanski aktivista Darko Ivanović, generalna sekretarka STEGA Dragana Sekulić, slobodna umjetnica Iva Nešić i glumac i reditelj Davor Dragojević.
Konferencija će biti održana kod glavne kapije na ulazu Gorice.

Sjutra konferencija STEGA zbog pokušaja da se građanski protest kriminalizuje i obesmisli

Očuvanje prirode i omogućavanje dobrobiti za ljude koji u njoj žive, misija je koja okuplja članice Mreže Parkovi Dinarida. Zato sve one zajedno rade na jačanju otpornosti zajednica, stvaranju uslova za razvoj i prilika u obrazovanju, turizmu i zelenoj ekonomiji, poručeno je sa VII &nbsp;Međunarodne konferencije Parkova Dinarida koja se, pod nazivom „Globalne i evropske perspektive zaštićenih područja u regionu Dinarida“, danas i sjutra (3. decembar) organizuje u Podgorici.
Predsjednik Parkova Dinarida Zoran Mrdak podsjetio je da je ta mreža nastala 2014. godine iz želje i potrebe zemalja Dinarskog luka za saradnjom (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Hrvatska, Kosovo*, Sjeverna Makedonija i Srbija).
- Danas, jedanaest godina kasnije, naša mreža broji 113 članova, od kojih je 64 upravljača zaštićenim područjima. Na današnjoj Konferenciji učestvuje 35 upravljača koji upravljaju jednim zaštićenim područjem i sedam upravljača koji upravljaju sa 37 zaštićenih područja“, kazao je Mrdak.
Saopštio je i da su novi članovi Mreže postali Nacionalni park Triglav, iz Slovenije, i Nacionalni park Šar planina iz Sjeverne Makedonije.
- Parkovi Dinarida su platforma za dijalog... Ne postoji druga regionalna platforma koja na ovakav način i u ovolikom obimu okuplja različite aktere iz zemalja Dinarskog luka oko zajedničke misije - očuvanja Trifun Savić, generalni direktor Direktorata za međunarodnu saradnju i EU fondove iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Crne Gore, kostatovao je da je konferencija Parkova Dinarida postala jedno od najvažnijih mjesta susreta za regionalne upravljače i stručnjake u oblasti zaštite prirode.&nbsp;
- Sve ove teme spaja jedna zajednička nit – kako da zajedničkim naporima unaprijedimo sistem zaštite prirode i osnažimo zaštićena područja odnosno da kroz razmjenu iskustava, učeći jedni od drugih, unaprijedimo postojeće prakse- kazao je Savić.
Podsjetio je da u ovom trenutku Crna Gora preduzima korake na ispunjavanju obaveza iz pregovaračkog poglavlja 27 – životna sredina i klimatske promjene, tj. na jačanju znanja, institucija i upravljačkih struktura.
- Sve ovo se jasno ogleda u tekućim procesima: finalizaciji novog Zakona o zaštiti prirode i izradi Strategije biodiverziteta do 2031. godine. Ovi dokumenti treba da budu temelj za savremenu, usklađenu i održivu politiku zaštite prirode, ali i snažna podrška onome što želimo da unaprijedimo – zaštićena područja kao najveću prirodnu vrijednost Crne Gore- poručio je Savić.
Mihael Hošek, predsjednik Europarc Federacije, krovne evropske NVO koja okuplja zaštićena područja, naglasio je da je pred zemljama Evrope izazovan period koji niko ne može da predvidi, ali da je saradnja u regionu Zapadnog Balkana nešto što svima može da donese benefit. Posebno onima koji nastoje da postanu punopravni članovi Evropske unije.&nbsp;
- Pristupanje Evropskoj uniji pravi veliku razliku u očuvanju prirode i to ne samo u odnosu na mrežu, na vrste, već i u odnosu na profesionalizaciju- poručio je Hošek.
&nbsp;Direktor IUCN Regionalne kancelarije za Istočnu Evropu i Centralnu Aziju(ECARO) Oliver Avramoski poručio je na otvaranju konferencije da „zaštićena i očuvana mjesta treba da budu u centru svih naših politika“, naglašavajući da će fokus u zaštiti životne sredine u budućnosti biti na oblasti upravljanja zaštićenim područjima.
- Dinarski luk je kontinuirani ekološki sistem i naš rad treba da bude sistemski. I kako je priroda povezana i mi moramo da budemo povezani... Fokus u narednim godinama će biti na kvalitetu upravljanja i upravljačkih modela. Zatim, ekološka povezanost. Efikasna zaštita rijeka- kazao je Avramoski.&nbsp;
Tokom dva dana VII Međunarodne konferencije biće održane četiri panel sesije, radionica, kao i sjednica Upravnog odbora i Skupština Parkova Dinarida.
Konferencija se organizuje u saradnji sa Ministarstvom ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Crne Gore, uz podršku GEF 7 projekta&nbsp;
Integrisanje biodiverziteta u sektorske politike i prakse i jačanje zaštite ključnih tačaka biodiverziteta u Crnoj Gori“. Stručnu podršku u pripremi i realizaciji događaja pružaju Europarc Federacija i Međunarodna unija za zaštitu prirode (IUCN)

Počela VII Međunarodna konferencija Parkova Dinarida: Pristupanje EU pravi veliku razliku u očuvanju prirode

Institut za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore (CInMED) ispunjava najviše evropske standarde u oblasti nadzora nad proizvodnjom i distribucijom ljekova, poručeno je sa godišnje konferencije CInMED-a, pod nazivom „Snaga je u inovacijama: Novi propisi i digitalna transformacija na evropskom putu“, koja se održava u hotelu Avala u Budvi.&nbsp;
&nbsp;Kako su saopštili iz CInMED-a, trodnevni događaj okupio je više od 250 učesnika iz zemlje i inostranstva, predstavnike državnih institucija, evropskih i međunarodnih regulatornih tijela, farmaceutske industrije, akademske zajednice i partnerskih organizacija.
&nbsp;- Ovogodišnja konferencija fokusirana je na ključne procese modernizacije regulatornog sistema, kao i savremene evropske politike koje direktno utiču na tržište ljekova i medicinskih sredstava- kaže se u saopštenju.
&nbsp;Iz CInMED-a su rekli da je, pored toga, posebna pažnja posvećena digitalnoj transformaciji Instituta.&nbsp;
&nbsp;- Institut je razvio novi, savremeni elektronski sistem za predaju i obradu dokumentacije, kao i izdavanje elektronskih rješenja, čime je proces komunikacije između korisnika i Instituta značajno pojednostavljen, ubrzan i unaprijeđen- navodi se u saopštenju.&nbsp;
&nbsp;Digitalna transformacija, kako su kazali iz CInMED-a, predstavlja važan iskorak u modernizaciji rada i doprinosi ubrzavanju procesa u Institutu.
&nbsp;Direktorica Evropske agencije za ljekove (EMA) Emer Kuk je, u obraćanju na konferenciji, istakla izuzetne rezultate Instituta na evropskom putu.
&nbsp;- Čestitam CInMED-u za izuzetna dostignuća tokom protekle godine. Vaša posvećenost napredovanju na putu ka članstvu u Evropskoj uniji (EU) je zaista za svaku pohvalu, što najbolje potvrđuje inspekcijska provjera eksperata Evropske komisije (EK) u svrhu utvrđivanja usklađenost rada Instituta sa evropskim standardima- navela je Kuk.
Kako je rekla, od ukupno 78 indikatora koji su procjenjivani u okviru provjere, čak 73 su ocijenjena kao potpuno usaglašena sa evropskim zahtjevima.&nbsp;
- To je izuzetan rezultat i jasan odraz profesionalnosti, stručnosti i predanosti vašeg tima. Ovim se CInMED pozicionira među regulatore koji ispunjavaju najviše standarde u Evropi- poručila je Kuk.
Ona je, kako je saopšteno, posebno naglasila intenzivnu saradnju EMA i CInMED-a kroz Instrument za pretpristupnu pomoć (IPA), uključujući činjenicu da je CInMED ove godine bio domaćin godišnjeg EMA treninga za zemlje kandidate, koji je prvi put održan u regionu.&nbsp;
&nbsp;- Takođe je istakla impresivno korišćenje TAIEX instrumenta sa čak 20 planiranih projekata u naredne dvije godine, kao i značaj Twinning Light projekta sa Agencijom za ljekove Malte- kaže se u saopštenju.
Kuk je naglasila da postignuća CInMED-a jasno pokazuju šta se može postići posvećenošću, stručnošću i zajedničkom vizijom regulatorne izvrsnosti.&nbsp;
&nbsp;- U EMA smo ponosni na naše partnerstvo i radujemo se nastavku saradnje na stvaranju zdravije budućnosti za pacijente širom Evrope- poručila je Kuk.
&nbsp;Direktor Sektora za medicinske proizvode i inovacije u DG SANTE pri EK, Rajner Beker, istakao je da su eksperti EK tokom septembarske misije u Crnoj Gori utvrdili usklađenost Instituta sa evropskim standardima u oblasti nadzora nad proizvodnjom i distribucijom ljekova.&nbsp;
&nbsp;- Posebno je pohvaljena stručnost i posvećenost tima Instituta, kao i uspješna saradnja tokom inspekcijske provjere. EK ostaje spremna da pruži dodatnu podršku Institutu i Crnoj Gori u procesu pristupanja EU- navodi se u saopštenju.
&nbsp;Ministar zdravlja Vojislav Šimun istakao je da su visoke ocjene EK i međunarodnih partnera potvrdile da je CInMED, po organizaciji, procedurama, stručnosti i transparentnosti, već na nivou evropskih regulatora.
&nbsp;Govoreći o normativnoj reformi, on je ukazao na intenzivan rad na usklađivanju zakonodavstva sa EU, kao i na izuzetnu konstruktivnu i efikasnu saradnju Ministarstva zdravlja i CInMED-a u tom procesu.
U saopštenju se navodi da je, kao poseban primjer uspješne evropske saradnje, Šimun izdvojio Twinning Light projekat sa Agencijom za ljekove Malte, koji je donio značajne institucionalne benefite i trajna profesionalna partnerstva.
&nbsp;- Ministarstvo zdravlja će nastaviti da pruža punu podršku Institutu, kao i svim procesima koji jačaju regulativu, digitalizaciju i sigurnost pacijenata. To je naša obaveza prema građanima, ali i prema budućoj članici EU koju gradimo- rekao je Šimun.
&nbsp;Ministar zdravlja Malte Jo Etienne Abela poručio je da je zajednički cilj evropskih regulatora osigurati da svaki građanin ima pravovremen, bezbjedan i jednak pristup ljekovima.
&nbsp;- Nastavljamo da radimo zajedno kako bi svaki građanin, bilo na Malti, u Crnoj Gori ili bilo gdje u Evropi, imao pravovremen, bezbjedan i pravičan pristup ljekovima koji su mu potrebni- kazao je Abela.&nbsp;
&nbsp;To, kako je istakao, nije samo profesionalna, već je i moralna obaveza.
Direktorica CInMED-a Snežana Mugoša kazala je da četvrta godišnja konferencija potvrđuje stratešku opredijeljenost Instituta da nastavi da jača svoju ulogu nezavisnog, profesionalnog i modernog regulatornog tijela koje djeluje u skladu sa najvišim evropskim standardima, u interesu građana Crne Gore i jačanja cjelokupnog zdravstvenog sistema.
U saopštenju se navodi da će ovogodišnja konferencija biti posvećena aktuelnijim temama iz oblasti regulative ljekova i medicinskih sredstava, sa posebnim naglaskom na novi Zakon o ljekovima i njegovo usklađivanje sa EU regulativom, kao i na digitalnu transformaciju Instituta.

CInMED: Fokus na modernizaciji regulatornog sistema i savremenim evropskim politikama koje direktno utiču na tržište ljekova i medicinskih sredstava

Zajednička odgovornost roditelja, institucija i stručnjaka je da djeci obezbijede sigurno, podržavajuće i podsticajno okruženje u svijetu koji se mijenja brže nego ikada - poručeno je sa konferencije „Klik sa djecom 2.0“, koja se u organizaciji Crnogorskog Telekoma i Udruženja Roditelji, održava danas u Naučno tehnološkom parku u Podgorici.&nbsp;
Tema drugog izdanja najveće konferencije posvećene roditeljstvu je „Digitalno djetinjstvo: granice i sloboda“, a roditelji su od eminentnih stručnjaka iz regiona i Crne Gore imali priliku da saznaju sve što ih zanima o ranom razvoju, emocionalnom zdravlju i digitalnom odrastanju.&nbsp;
Ministar socijalnog staranja, brige o djeci i demografije Damir Gutić podsjetio je da današnja djeca žive u svijetu u kojem se prijateljstva stvaraju jednim klikom, ali se isto tako jednim klikom mogu otvoriti vrata nasilju, manipulaciji, komercijalizaciji djetinjstva i narušavanju privatnosti.
- Upravo zato odgovornost svih nas roditelja, nastavnika, stručnjaka, institucija i države nikad nije bila veća. Digitalno djetinjstvo nije stvar budućnosti, nego sadašnjosti. Zbog toga Vlada Crne Gore i Ministarstvo kojim upravljam posvećuju posebnu pažnju bezbjednosti i dobrobiti djece u online prostoru. Naša je dužnost da djeca digitalne tehnologije koriste za učenje, kreativnost i razvoj, ali i da budu zaštićena od svake vrste digitalnog nasilja, eksploatacije i zloupotrebe - istakao je Gutić.
Ukazao je na to da država radi na jačanju multisektorskog sistema zaštite djece od digitalnog nasilja, posebno kroz saradnju centara za socijalni rad, škola, policije i pravosuđa, programe podrške roditeljima, izradu smjernica za bezbjedno korišćenje interneta za djecu mlađeg uzrasta i edukaciju za profesionalce koji rade sa najmlađima.&nbsp;
Važno je, smatra i uključivanje djece i mladih u kreiranje politika digitalne bezbjednosti jer digitalni svijet pripada njima i oni su njegovi najbolji poznavaoci.&nbsp;
- Samo zajedno možemo da iscrtamo granice koje nijesu prepreke, već sigurne linije u kojima se djeca mogu kretati. Da im damo slobodu koja nije opasnost nego temelj zdravog odrastanja. Ova konferencija još jednom pokazuje da je Crna Gora spremna da bude društvo koje ulaže u djecu, štiti ih i pruža im ono najbolje što imamo, a to su podrška i bezbjedno okruženje - zaključio je Gutić.&nbsp;
Predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić Bojović istakla je da je zajednički zadatak svih da digitalni svijet učinimo bezbjednim za djecu.
- Digitalni svijet djeci otvara mogućnosti kakve nijedna generacija prije njih nije imala: prostor da uče, istražuju, stvaraju, da razvijaju svoje talente i da se povezuju sa vršnjacima. Uz sve te prednosti, digitalni prostor nosi i rizike - od prekomjernog korišćenja do izloženosti neprimjerenim sadržajima, online nasilju, zloupotrebi podataka i narušavanju privatnosti. Zato je naš zadatak da da ih naučimo kako da prepoznaju rizične situacije, kome da se obrate, i kako da zaštite svoje podatke - kazala je Borovinić Bojović.
Istakla je da je neophodno roditeljima pružiti podršku da razumiju šta njihova djeca istražuju u digitalnom prostoru, da nauče kako da ih prate, a ne da ih kontrolišu - kako bi zajedno postavili pravila koja čuvaju njihovo mentalno zdravlje, emocije i osjećaj sigurnosti.
- Glavni grad će i dalje pružati punu podršku svim inicijativama koje jačaju roditelje, djecu i stručnjake, i koje doprinose stvaranju bezbjednog i podsticajnog digitalnog okruženja za svako dijete - istakla je Borovinić Bojović.
Državna sekretarka u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija Tatjana Ćalasan podsjetila je da digitalna pismenost nije rezervisana samo za učenike, već je ključna i za roditelje i nastavnike.
- Zato pozdravljam poseban fokus konferencije na medijsku pismenost roditelja i odgovorno korišćenje online materijala. Moramo osnažiti one koji su najbliži djeci - stručnjake, roditelje i prosvjetne radnike - da budu navigacioni sistemi u ovom kompleksnom digitalnom okeanu. Nijedno ministarstvo, nijedna institucija, niti jedan roditelj ne može samostalno riješiti sve izazove digitalnog djetinjstva. Potrebna nam je sinergija - rekla je ona.&nbsp;
MPNI će, kako je istakla, nastaviti sa implementacijom inovativnih programa i jačanjem digitalne infrastrukture u školama.&nbsp;
- Škole i nastavnici moraju biti centri za podučavanje o etici i sigurnosti na internetu. Roditelji moraju biti partneri u praćenju i usmjeravanju. Stručnjaci nam moraju dati smjernice zasnovane na nauci i praksi - smatra Ćalasan.
Rukovoditeljka Sektora finansija u Crnogorskom Telekomu Gordana Blagojević istakla je, u ime organizatora, značaj ovog događaja ne samo iz razloga što okuplja stručnjake i roditelje, već i zato što privlači pažnju čitave zajednice oko pitanja koje je jedno od najosjetljivijih i najodgovornijih u savremenom društvu - kako djeci omogućiti sigurno i zdravo odrastanje u digitalnom okruženju koje je postalo neraskidiv dio njihove svakodnevice.
- U Crnogorskom Telekomu svakodnevno svjedočimo koliko se način komunikacije, učenja i povezivanja promijenio u vrlo kratkom vremenu. Vidimo kako digitalni prostor postaje mjesto gdje djeca istražuju, postavljaju prva pitanja, formiraju svoje interesovanje i identitet - ali i mjesto gdje se mogu susresti sa onim što ih može zbuniti, uplašiti ili povrijediti. Kao kompanija u samom centru digitalne transformacije društva, svjesni smo da naša uloga nije samo da gradimo mreže i tehnologije. Naša uloga je i da doprinesemo stvaranju prostora u kojem se tehnologija koristi promišljeno, odgovorno i u službi ljudskog razvoja - kazala je Blagojević.
Podsjetila je da nam tehnologija svakodnevno olakšava život i podržava nas u brzom tempu savremenog doba, ali jednako tako - upravo zahvaljujući njoj - imamo moć da digitalni prostor učinimo boljim.
- Da ga oblikujemo tako da njeguje, štiti i osnažuje. Da postane mjesto koje je, bez obzira na sve izazove, zdravo i sigurno, posebno za naše najmlađe. Zato su ovakvi skupovi izuzetno važni - poručila je Blagojević.
Izvršna direktorica Udruženja Roditelji Kristina Mihailović ukazala je na važnost podrške koja je potrebna roditeljima.
- Nemamo priručnik za roditeljstvo. Nemamo školu u koju možemo da odemo i naučimo kako da budemo spremni za sve što nas čeka. Ali zato redovno čujemo da je porodica kriva za sve što u društvu ne valja. Ako već ne postoji sistem koji će roditeljima dati jasne modele i alate, onda je na nama da pravimo mjesta poput ovog - gdje se ne dijele kritike nego znanje, iskustvo i podrška. Zato je Klik sa djecom 2.0 važan - istakla je izvršna direktorica udruženja Roditelji Kristina Mihailović.
Prema njenim riječima, zato u vrijeme kada se sve mijenja nevjerovatnom brzinom, moramo zastati, čuti struku i razumjeti šta danas znači biti roditelj, šta znači biti dijete, i kako izgleda odrastanje između ekrana, očekivanja i stvarnog života.&nbsp;
- Ova konferencija je prostor da zajedno razjasnimo ono što se roditelji najviše boje da pitaju, a najviše im treba da znaju. Da naučimo kako da zaštitimo djecu bez stvaranja panike. Kako da uspostavimo granice bez potpune zabrane. Kako da njegujemo slobodu bez zanemarivanja odgovornosti - kazala je Mihailović.
Prvi panel konferencije bio je posvećen temi „Onlajn nasilje i govor mržnje među djecom i mladima“, a o trenutnom stanju, izazovima i preporukama za roditelje govorili su mr Jakša Backović, magistar forenzičkog računarstva i istrage o sajber kriminalu, Balša Savić, sudski vještak za informacione tehnologije i Brahim Kajević, omladinski radnik i psiholog.
Pored podataka poput onog da u svijetu u svakom trenutku postoji oko 900 hiljada seksualnih predatora koji vrebaju djecu, roditelji su imali priliku da se upoznaju sa mogućim rizicima i mjerama zaštite, ali i podacima o nedovoljno zastupljenoj sistemskoj podršci kada je riječ o mentalnom zdravlju djece i mladih.&nbsp;
O balkanskom roditeljstvu i promjenama ako je nosi digitalno dobar govorila je Danijela Ostojić, klinička psihološkionja i kognitivno-bihejvioralna terapeutkinja iz BiH, koja je istakla da rješenje nije zabrana tehnologije, već emocionalna pismenost i učenje kako biti povezan sa djecom.
Djeci je, kako je poručila roditljima, potrebno iskustvo bezuslovnog prihvatanja - da ne moraju zarađivati ljubav kroz uspjeh ili ponašanje, sigurna privrženost - da smiju pogriješiti, izraziti tugu, reći “ne”, ali i model autentičnog roditelja koji koji priznaje i vlastite granice, ranjivost, nesavršenost.&nbsp;
- Na Balkanu smo odgajali djecu da budu poslušna, jer smo vjerovali da će tako biti sigurna. Danas znamo da sigurnost ne dolazi iz poslušnosti, već iz autentičnog kontakta i emocionalne povezanosti - rekla je Ostojić.
Sistemska porodična psihoterapeutkinja i edukatorka Familylab-a Srbija Ivana Muškinja osvrnula se na to što se zapravo događa sa partnerskim odnosom kada u porodicu stigne beba.&nbsp;
Muškinja je ukazala na to da svaki roditelj sa sobom donosi svoje porodično nasleđe i nevidljive vaspitne skripte koje se aktiviraju upravo onda kada smo najumorniji, zabrinuti ili preplavljeni. “U tom smislu, različitost među partnerima nije prepreka već potencijal ali samo ako postoji sposobnost da se te razlike prepoznaju, prevedu u jezik potreba i pregovaraju bez poništavanja drugog, što potvrđuju relacione teorije i nalazi iz istraživanja afektivne vezanosti”, istakla je Muškinja.&nbsp;
U nastavku konferencije roditelji su imali priliku da prisustvuju predavanjima Marije Sazdeve, magistarke psiholoških nauka, edukatorke i osnivačice Zlatne Akademije iz Sjeverne Makedonije. Učesnici konferencije su i Glorija Peranić, magistarka edukacijske rehabilitacije, vaspitačica ranog i predškolskog vaspitanja i obrazovanja te edukantkinja dječije i adolescentne integrativne psihoterapije, kao i Tomislav Kuljiš, osnivač IPD Centra i Integralne tjelesne psihoterapije iz Hrvatske, jedan od najuvaženijih regionalnih stručnjaka za roditeljstvo i tjelesnu psihoterapiju.&nbsp;
U okviru panela učesnici su bili i Filip Jovanovski, doktorand komunikologije i Marjan Popović, stručnjak za multimedijalne sadržaje i razvoj digitalnih proizvoda u kompaniji Crnogorski Telekom.

„Klik sa djecom 2.0“: Zajednički gradimo granice i slobodu za bezbjedno digitalno odrastanje

U vremenu kada svako može da uključi mikrofon i javno govori, a podkasti i društvene mreže funkcionišu bez zakonskih okvira, postoje alati sa drugačijim sadržajem jer ljudi žele da uče, da čuju pametne razgovore i da se povežu sa znanjem.
To je poručeno tokom drugog dana Konferencije omladinskog partnerstva, aktivizma i studentske saradnje, koju je organizovao Studentski parlament Univerziteta Crne Gore (SPUCG), u saradnji sa Univerzitetom Crne Gore, a koja je okupila oko 200 učesnika.
Galeb Nikačević, autor i voditelj popularnog podkasta Agelast, je poručio da "u digitalnom haosu u kojem se pažnja pretvorila u robu, a algoritmi određuju vidljivost, povjerenje postaje osnovna valuta".
- Živimo u društvu koje je istovremeno neobrazovano i dezinformisano. I to je strašna kombinacija. Ali postoji apetit sa drugačijim sadržajem. Ljudi žele da uče, da čuju pametne razgovore, da se povežu sa znanjem. Samo ih je potrebno poštovati kao publiku - ocijenio je Nikačević.
Publika je, kaže on, prepuštena sama sebi da procijeni kome vjeruje i zašto.
- Razlika između onoga što publika želi i onoga što joj zaista treba, suštinska je - ističe Nikačević.
Zato uloga autora nije, ukazuje on, samo da osluškuje - već i da vodi publiku da otvara nova pitanja i prostore znanja.
On naglašava da se često traže teme koje su već poznate, dok je stvarna vrijednost u onome što izaziva radoznalost i pomjera granice.
- Kako da znaš šta ne znaš, ako ne izađeš iz okvira koje ne vidiš? To je zadatak svakog novinara, urednika, autora da zadrži otvorenost, ali i da vjeruje u vrijednosti - jasan je Nikačević.
Naveo je da u Agelastu ne postoji formalni tim za provjeru činjenica, ali postoji jasno postavljen princip "birati sagovornike koji znaju o čemu govore".
- Ako neko s reputacijom dođe na javnu platformu i slaže, to može da ga košta karijere. Dakle, odgovornost postoji makar kroz lični integritet - objašnjava Nikačević.
Povjerenje, dodaje, ne nastaje tehničkom provjerom svake rečenice, već dosljednošću u izboru tema, otvorenošću u razgovoru i spremnošću da se govori iskreno.
- U vremenu bez normi i reda, Agelast se profilisao kao zajednica koja pokušava da vrati smisao razgovoru. Mi nismo planirali da budemo ‘etička platforma’. Sve je počelo spontano. Radili smo ono što volimo razgovarali s ljudima koji imaju šta da kažu - navodi Nikačević.
On je podsjetio da je ideja o podkastu nastala je još 2014. godine, ali je ostvarena tek 2019, kada su se stvorili uslovi da se radi nezavisno, bez ograničenja tradicionalnih medijskih ugovora.
- Ispostavilo se da postoji publika ljudi koji su nestali iz javnog prostora, jer im se niko dugo nije obraćao ozbiljno. Kad su nas pronašli, nastala je zajednica. I to je bila slučajnost, ali lijepa - rekao je on.
Jedan od najvećih problema današnjih medija, prema Nikačeviću, jeste nestanak stručnjaka iz javnog dijaloga.
- Stručnjaci su nestali iz medija, a zamijenili su ih partijski poslušnici i analitičari bez zvanja. Kao da postoji ograničen broj ljudi koji smiju da govore. Samo zato što je nešto dobro, ne znači da će doći do publike. A samo zato što je nešto loše, banalno ili senzacionalističko, ne znači da neće - ističe Nikačević.
I tu, kaže, dolazimo do pitanja: kako napraviti sadržaj koji istovremeno ima smisla i kvalitet, ali i formu koja privlači pažnju.
To je, prema njegovim riječima, najteži dio posla.
- Da sadržaj bude istinit, edukativan, koristan, a opet zanimljiv. Jer, znaš, ako je dosadno, niko neće slušati, ma koliko bilo vrijedno. Balans između dubine i pristupačnosti je najteži zadatak. I ne uspijemo uvijek. Često ne uspijemo.Ali važno je imati taj cilj i stalno mu se vraćati - ističe Nikačević.
I onda, kaže, kad pogledaš unazad - vidiš da si mnogo naučio, kroz pokušaje, promašaje, improvizacije.
- To je proces. Ne postoji recept, postoji samo iskustvo i spremnost da stalno preispituješ sopstveni rad. U svijetu u kojem sadržaj koji privlači pažnju često pobjeđuje istinu, jedini način da opstaneš je da vjeruješ u ljude i vrijednosti s kojima radiš - jasan je Nikačević.
Za njega "Agelast nije samo podkast to je mjesto gdje se znanje dijeli, a ne prodaje, mjesto „gdje svaka izgovorena riječ ima smisao“.
- Tradicionalni mediji imali su jasne strukture uredničku politiku, etički kodeks, zakon. Podkasti i novi formati to nemaju. Svako može da pokrene kanal što je s jedne strane oslobađajuće, a s druge, opasno - istakao je Nikačević.
Zato i, kako je zaključio, kaže da sve počinje od društvenog sistema i od odluke da znanje bude prioritet.
U okviru panela ,,Aktivizam i podrška lokalnoj zajednici izvan koristi: kultura, identitet i promjena" učesnici su imali priliku čuti izlaganja Filipa Radenovića i Đorđa Stojanovića, predstavnika i osnivača Studentskog radija Krš, kao i Itane Ćupić, kulturne i društvene antropološkinje.
Radenović i Stojanović su se retrospektivno osvrnuli na proces nastanka, osnivanja i razvoja Studentskog radija Krš, &nbsp;akcentujući značaj ovog medija i sadržaja koji se na njemu plasira crnogorsku studentsku i omladinsku populaciju.
Istakli su kako je jedna od satisfakcija vođenja studentskog radija Krš to što je kroz njega prošlo 600 studenata, koji su imali slobodu stvaranja i djelovanja. Pomenuta sloboda stvaranja i djelovanja u javnosti može da se reflektuje na dobar ili manje dobar način, ali suština je da upravo ta sloboda i otvorenost u studentskom radiju Krš bila i obilježje ,,studentskog" ali i kvaliteta.
Ćupić je, sa druge strane, govorila o izazovima oblikovanja kulture i identiteta u eri globalizacije, posebno ističući ulogu mladih u cjelokupnim procesima, ali i naglašavajući značaj ,,kulturnih razlika" koje treba da budu faktor integracije, a ne mimoilaženja, odvajanja i podjela.

Nikačević: Neobrazovano i dezinformisano društvo u kojem živimo je strašna kombinacija

U svijetu brzih promjena i dubokih neizvjesnosti obrazovanje za demokratsko građanstvo nije samo politika - već moralni temelj našeg društva - poručila je minsitarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović na otvaranju Međunarodne konferencije o evropskom prostoru za građansko obrazovanje, koja je održana 13. i 14. oktobra u Budvi.
Ova konferencija je okupila prosvjetne radnike, učenike i rukovodioce škola, kako bi razgovarali o održavanju demokratije kroz kvalitetno građansko obrazovanje i načinima integrisanja obrazovanja za demokratsko građanstvo u obrazovne prakse.
- Građansko obrazovanje nas uči da demokratija nije naslijeđena, već da se praktikuje, živi kroz odnose - između nastavnika i učenika, između građana i institucija. Kroz obrazovanje učimo da mislimo slobodno, djelujemo odgovorno i vidimo vrijednost svakog ljudskog bića - naglasila je Jakšić-Stojanović.
Učesnicima su se obratili i Vilano Kirijazi, šef Odjeljenja za obrazovanje Savjeta Evrope, Lejla Dervišagić, šefica Kancelarije programa Savjeta Evrope u Podgorici i NJ.E. Peter Felten, ambasador Njemačke u Crnoj Gori.
Kirijazi je rekao da su nastavnici, učenici i rukovodioci škola ključni akteri koje bi trebalo uključiti u svaki proces usmjeren na pronalaženje zajedničkog okvira za obnovu demokratske misije obrazovanja.
- Nastavnici su stub podrške koji učenicima omogućava da se pripreme za život u demokratskim i raznolikim društvima i imaće ključnu ulogu u primjeni principa Evropskog prostora za građansko obrazovanje - istakao je Kirijazi.
Ambasador Felten je poručio da vjeruje da će ova konferencija stvoriti dobro okruženje za dalji napredak i omogućiti da se Evropski prostor za građansko obrazovanje razvije prema planu.
Tokom dvodnevne konferencije predstavljen je Evropski prostor za građansko obrazovanje, uz naglašavanje njegovih ciljeva i misije. U Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija su kazali da su učesnici kroz radionice i panel diskusiju imali priliku da daju sugestije, dijele iskustva i naučene lekcije.
- Glavni cilj Evropskog prostora za građansko obrazovanje je razvoj okvira koji bi pomogao unapređenju kvaliteta obrazovanja za demokratsko građanstvo i načina njegove primjene u formalnom, neformalnom i informalnom obrazovanju - naglasili su oni.
Konferencija je dio participativnog procesa koji se sprovodi u okviru projekta „Evropski prostor za građansko obrazovanje“, koji organizuje Savjet Evrope, uz kofinansiranje Njemačke i Savjeta Evrope.

Jakšić-Stojanović: Obrazovanje za demokratsko građanstvo nije samo politika - već moralni temelj

Danas je u Mostaru u okviru obilježavanja Međunarodnog dana mira održana Konferencija na temu: "Stabilnost i mir u regionu - stanje i izazovi" na kojoj su učešće uzeli prof. dr Nerzuk Ćurak iz Sarajeva, prof. dr Branislav Radulović iz Podgorice, Vehid Šehić iz Tuzle, Gordana Vidović iz Modriče, Aleksandar Popov iz Novog Sada i profesor Zoran Pusić iz Zagreba.
Govoreći na Konferenciji profesor Branislav Radulović istakao je da je brzo punopravno članstvo u EU država regiona jedini pouzdan garant trajnog mira na Zapadnom Balkanu, koji je po uzoru na devedesete godine prošlog vijeka ponovo ugrožen velikodržavnim projektima, djelovanjem radikalne desnice i narastajućim kleronacionalizmom.&nbsp;
- Kolektivna bezbjednost u okviru NATO saveza, a ne masovno pojedinačno naoružavanje i demonstracija vojne sile usmjerena i prema susjednim državama, ali i kao demonstracija sile za unutrašnjo političke prilike, put je koji daje garancije da ukupan region više neće biti poprište krvavih oružanih obračuna i ponavljanja zločina nad civilnim stanovništvom- kazao je Radulović.
Domaćin skupa bila je Mreža za izgradnju mira, UWC Mostar i Igmanska inicijativa.
Konferencija se odvija u okviru trodnevnog događaja (18-20 septembar) koji okuplja istaknute intelektualce, umjetnike, aktiviste i akademske građane sa ciljem jačanja dijaloga, solidarnosti i zajedničkog zalaganja za mir na Zapadnom Balkanu.
U okviru programa obilježavanja Međunarodnog dana mira dodjeljene su mirovne nagrade "Goran Bubalo" za doprinos izgradnji mira. Posebnu pažnju izazvao je događaj "Put oko svijeta za 80" minuta koji su organizovali polaznici Koledža UWC Mostar iz 74 države svijeta u okviru kojeg je svaka država predstavila svoju državu među kojima je bila i grupa polaznika Koledža iz Crne Gore.

Radulović: Brzo punopravno članstvo u EU država regiona jedini pouzdan garant trajnog mira na Zapadnom Balkanu

U nedostatku političke kulture i demokratskog duha, Ministarstvo odbrane diskriminiše medij koji možda piše ono što se njegovim predstavnicima ne sviđa - ukazala je poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Aleksandra Vuković-Kuč nakon što su redakciji Antene M iz resora kojim rukovodi Dragan Krapović iz Demokrata zabranili dolazak na sjutrašnju pres konferenciju sa njegovim slovenskim kolegom Borutom Sajovicem.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fskandal-dragan-krapovic-zabranio-novinarima-antene-m-dolazak-na-sjutrasnju-konferenciju-za-medije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Redakciji Antene M je na pokušaj akreditacije za ovaj događaj rečeno da im je greškom upućen mejl sa pozivom za prisustvo, te da ih informišu da im akreditacija neće biti prihvaćena.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fodlazeci-krapovic-je-malo-nervozan-diskriminacija-medija-prijetnje-i-ministrova-diktatura&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Vuković-Kuč je ocijenila u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter) da bi bilo dobro da ministarka kulture i medija Tamara Vujović svom partijskom kolegi Krapoviću predoči što je sloboda medija.
- Kao i to da je njeno najveće dostignuće mogućnost da novinar kaže i napiše ono što se drugome, naročito vlasti, ne dopada. Pozivam ministarku Vujović da hitno reaguje na neprimjereni udar na dostojanstvo novinarskog poziva - poručila je Vuković-Kuč.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAVposlanica%2Fstatus%2F1967658793015062894&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vuković-Kuč: Vujović da hitno reaguje na neprimjereni udar na dostojanstvo novinarskog poziva i predoči Krapoviću što je sloboda medija

Premijer Slovenije Robert Golob dobio je danas poziv predsjednika SAD Donalda Trampa da bude član njegovog „Odbora za mir“ koji bi trebalo da se bavi završetkom izraelskog rata u Gazi, saopštila je slovenačka vlada.
Po izvještaju Slovenačke novinske agencije (STA), Golob nije naklonjen ulasku u to tijelo, a Vlada će o toj ponudi raspravljati u četvrtak.
Vlada Slovenije je više puta ukazivala na zločine izraelskih snaga u Gazi, a državu Palestinu je priznala u junu 2024. godine. Nedavno je saopšteno i da će se zvanična Ljubljana pred Međunarodnim sudom pravde pridružiti tužbi Južnoafričke Republike protiv Izraela zbog genocida u Gazi.
Rasprava o učešću u Trampovom „Odboru za mir“ se ovih dana vodi i među ostalim evropskim državama, a dolazi u trenutku napetosti između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država o pitanju budućnosti Grenlanda kojeg Tramp želi da SAD preuzmu od Danske.
Tramp je ranije naveo da je „Odbor za mir“ srž njegovog mirovnog plana za okončanje sukoba u Gazi.
- Taj Odbor će biti jedinstven, nikada prije nije bilo ničeg sličnog - napisao je Tramp, koji bi da bude na čelu tog svog tijela.
Po planu svaka država članica bi mogla da izabere svog predstavnika, koji bi u njeno ime učestvovao na sastancima Odbora.
Tramp je mirovni plan u 20 tačaka za rješenje sukoba u Gazi objavio krajem septembra prošle godine, a 17. novembra ga je usvajanjem rezolucije pozdravio i Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
U petak je saopšteno da će pored Trampa u odboru biti američki državni sekretar Marko Rubio, Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof, Trampov zet Džared Kušner, a i Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Robert Gejbrijel, a uz njih predsjednik Svjetske banke Adžej Banga i bivši britanski premijer Toni Bler.
Poziv za učešće u radu Odbora dobili su i predsjednik Rusije Vladimir Putin i premijer Mađarske Viktor Orban koji je odmah prihvatio poziv.

Slovenački premijer dobio poziv Trampa za učešće u Odboru za mir u Gazi

Evropa mora prestati sa pokušajima da "smiri" američkog predsjednika Donalda Trampa i umjesto toga treba da mu se suprotstavi, kao i drugim "tiranima" koji su odlučni da unište poredak utemeljen na pravilima, uspostavljen poslije Drugog svjetskog rata, rekla je generalna sekretarka Amnesti internešenala Agnes Kalamar.
- Potreban nam je mnogo jači otpor - rekla je Kalamar u intervjuu za AFP na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, upozorivši da je "u pitanju kredibilitet Evrope".
Kalamar je pozvala evropske vlade da pokažu više "hrabrosti" i da znaju kako da "kažu ne".
- Moraju prestati s vjerovanjem da mogu pregovarati s tiranima, moraju prestati da misle da mogu prihvatiti pravila predatora, a da sami ne postanu njihove žrtve. To se mora zaustaviti - rekla je Kalamar, prenosi agencija Hina.
Upozorila je da svijet prolazi kroz fazu "uništavanja poretka utemeljenog na pravilima", dodajući da postoje globalne i regionalne sile koje su "odlučne da unište ono što je uspostavljeno" nakon Drugog svjetskog rata.
Otkako se prije godinu vratio u Bijelu kuću, Tramp je, prema njenim riječima, donio "čitav niz odluka koje su dovele do sloma mnogih pravila širom svijeta", a taj sistem uništava i Rusija "agresijom protiv Ukrajine".
Dodala je da poslijeratni poredak "uništava i Izrael, koji je genocidom nad Palestincima u Gazi potpuno zanemario međunarodno pravo".
Navela je da bi bilo fantastično ako forum u Davosu pomogne da se podigne svijest o tome da takvo ponašanje "može samo odvesti svijet u ponor", ali smatra da trenutno "nema dokaza o dijalogu" među globalnim donosiocima odluka.
Kalamar je ocijenila da su evropski čelnici prošle godine vodili politiku smirivanja.
- Nastojali smo da smirimo tiranina, predatora koji živi u Vašingtonu i gdje nas je to dovelo - do sve više napada i sve više prijetnji - rekla je.
Podsjetila je da evropski projekt nije samo ekonomski, već se temelji i na vrijednostima i vladavini prava, a izrazila je nadu da će evropski čelnici aktealne izazove iskoristiti kao priliku da ponovno potvrde evropski projekt.
- To zahtijeva napuštanje politike smirivanja - zaključila je, i poručila da ona "jednostavno ne funkcioniše", pozvavši Evropu na "otpor".

Kalamar: Evropa da prestane da smiruje Trampa i da mu se suprotstavi

Kanada razmatra mogućnost slanja malog kontingenta vojnika na Grenland radi učešća u vojnim vježbama NATO-a, piše Rojters.
Vojni zvaničnici su vladi predstavili planove za ovu operaciju i čekaju odluku premijera Marka Karnija, rekao je izvor za Rojters.
Prijetnje predsjednika SAD-a Donalda Trampa da preuzme Grenland predstavljaju izazov za Karnija, koji želi pokazati solidarnost s evropskim saveznicima, ali istovremeno nastoji ostati u dobrim odnosima s Trampom, koji je u prošlosti prijetio aneksijom Kanade.
- Zabrinuti smo zbog ove eskalacije, da budem potpuno jasan. Uvijek ćemo podržavati suverenitet i teritorijalni integritet država, bez obzira na njihovu geografsku lokaciju - rekao je Karni novinarima u Dohi u nedjelju.
Evropske zemlje su prošle sedmice poslale manji broj vojnog osoblja na Grenland.
Njemačka, Francuska, Švedska, Norveška, Finska i Nizozemska saopštile su da šalju vojno osoblje kako bi počele pripreme za veće vojne vježbe kasnije ove godine.

Kanada se pridružuje evropskim zemljama, razmatra se slanje vojnika na Grenland

Svjetski ekonomski forum saopštio je u ponedjeljak da iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči neće prisustvovati ovogodišnjem samitu u Davosu.
- Iako je pozvan još prošle jeseni, tragičan gubitak života civila u Iranu tokom proteklih nekoliko sedmica znači da nije primjereno da iranska vlada ove godine bude predstavljena u Davosu - saopštila je međunarodna zagovaračka nevladina organizacija sa sjedištem u Švajcarskoj na društvenim mrežama.
Odluka je donesena dan nakon što je nevladina organizacija sa sjedištem u SAD-u, United Against Nuclear Iran, saopštila da je saznala kako je Arakči "tiho dodat u raspored za govorni termin”.
Teheran se posljednjih sedmica suočio s međunarodnim osudama nakon što su antivladini protesti izazvali nasilni obračun vlasti u kojem je, prema navodima novinske agencije AP pozivajući se na izvještaje aktivista, ubijeno više od 3.900 ljudi. Arakči je postupke demonstranata osudio kao “nasilne nerede”.
Nekoliko sati prije objave švajcarskog foruma, američki republikanski senator Lindzi Grejam oštro je kritikovao organizatore zbog poziva upućenog glavnom teheranskom diplomati.
- Siguran sam da će poziv iranskom ministru vanjskih poslova da prisustvuje Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu biti podstrek moralu demonstranata koji umiru na ulicama pokušavajući ostvariti slobode i prava koja Evropa uzima zdravo za gotovo, ili možda i neće. Onima koji su zaduženi za ove programe poručujem: o čemu, pobogu, razmišljate - upitao je Grejam.
Svjetski ekonomski forum održava se od 19. do 23. januara, a predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp trebalo bi održati govor u srijedu.
Minhenska sigurnosna konferencija takođe je prošlog petka saopštila da je povukla poziv iranskim predstavnicima, uključujući Arakčija.

Tag: konferencija