Vrhovni sud odbio je kao neosnovanu žalbu je žalbu društva Corporacion America Airports S.A. iz Luksemburga, u vezi sa postupkom koncesije za aerodrome Podgorica i Tivat i potvrdio da rješenje Komisije za koncesije o vraćanju rang liste na ponovni postupak nema izvršni karakter i da se ne može se odložiti.
Corporacion America Airports podnio je žalbu protiv rješenja Upravnog suda Crne Gore od septembra 2025. godine. 
Upravni sud je prethodno odbacio zahtjev tužioca za odlaganje izvršenja rješenja Komisije za koncesije Vlade Crne Gore od 1. septembra 2025. godine, kojim je usvojen prigovor tužioca na rang listu ponuđača u postupku koncesije za pravo korišćenja aerodroma Podgorica i Tivat i predmet vraćen na ponovni postupak radi otklanjanja utvrđenih nepravilnosti. 
- Vrhovni sud je potvrdio stav Upravnog suda da rješenje Komisije za koncesije nema svojstvo izvršnog upravnog akta, jer se njime ne priznaje pravo, ne nalaže obaveza niti se odbija zahtjev stranke, već se postupak vraća u fazu prije utvrđivanja rang liste - navedeno je u saopštenju Vrhovnog suda. 
Iz tog razloga, kako je navedeno u presudi, takvo rješenje ne može biti predmet odlaganja izvršenja u smislu Zakona o upravnom sporu. 
- Ovom presudom potvrđena je zakonitost postupanja Upravnog suda Crne Gore u konkretnom predmetu, dok se sam koncesioni postupak nastavlja u skladu sa rješenjem Komisije za koncesije i važećim propisima - poručuju iz Vrhovnog suda.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Vrhovni sud odbio žalbu u vezi sa koncesijom za aerodrome, postupak se nastavlja u skladu sa rješenjem Komisije

Sjednica Tenderske komisije (TK) za postupak davanja koncesije za pravo korišćenja aerodroma Podgorica i Tivat održaće se sjutra u 12 časova u prostorijama Ministarstva ekonomskog razvoja.
Na dnevnom redu sjednice je, kako je potvrđeno "Danu", razmatranje prigovora na rang listu koji je podnio Korporasion Amerika airports (CAAP) od 01.08.2025, rješenja Komisije za koncesije od 01.09.2025, zahtjev CAAP-a za odlaganje izvršenja pomenutog rješenja od 12.09.2025, rješenje Komisije za koncesije o odbijanju pomenutog predloga CAAP-a od 17.09.2025. i rješenja Upravnog suda kojim se odbacuje zahtjev za odlaganje izvršenja rješenja Komisije za koncesije od 23.09.2025. ruga tačka dnevnog reda je postupanje Tenderske komisije po rješenju komisije za koncesije Vlade od 01.09.2025.
Tenderski postupak za davanje koncesija za aerodrome traje šest godina. Tenderska komisija je u junu u julu razmatrala ponude CAAP-a i Inčon airportsa i ponudu južno-korejske kompanije rangirala kao prvoplasiranu, a ponudu luksemburško-američkog konzorcijuma kao drugu. CAAP je tokom rada Tenderske komisije najavio da će se žaliti, jer je TK dva buda bodovala tehničke ponude. Prvi put je ponuda CAAP-a dobila dovoljan broj bodova, dok je ponuda Inčona imala manje od minimuma i oni su trebali da ispadnu iz tke za aerodrome. Međutim, tada se umiješao dio članova TK bliskih premijeru Crne Gore, kao i konsultant koji je poručio da ne ože da potvrdi bodovanje TK. Sve je dovelo do ponovnog bodovanja, nakon čega je i Inčon prošao u drugu rundu, gdje su otvorene finansijske ponude. Na kraju je Inčon bio prvi, a CAAP drugi na rang listi. Komisija za koncesije je djelimično usvojila prigovor CAAP-a, a sada ostaje da se vidi šta će dalje po pitanju koncesionog postupka uraditi Tenderska komisija.

1250x600

Zakazana sjednica tenderske komisije za aerodrome: Razmatraće prigovore CAAP-a i rješenja Komisije

Luksemburško-američka kompanija Corporacion America Airports (CAAP) danas je podnijela tužbu pred Upravnim sudom Crne Gore protiv Komisije za koncesije Vlade Crne Gore, saznaje Pobjeda iz iz krugova bliskih CAAP-u.
CAAP je prema saznanjima naše redakcije zatražio da se radnje Tenderske komisije za dodjelu koncesije za crnogorske aerodrome, kojima je, kako smatraju, izmijenjen kriterijum bodovanja pod uticajem strana koje nijesu članovi Tenderske komisije, proglase nezakonitim, te da se prva evaluacija tehničkih ponuda koju je sprevela Tenderska komisija proglasi zakonitom i jedinom relevantnom u ovom postupku.
U CAAP- smatraju da bi shodno tome samo ta kompanija trebalo da bude prvi i jedini rangirani ponuđač za koncesiju Aerodroma Crne Gore.
Prema saznanjima Pobjede u tužbi su podnijeti brojni razlozi uključujući mišljenje jedne od vodećih advokatskih kancelarija u Briselu, sa velikim iskustvom u oblasti javnih nabavki u EU, koja je zaključila da je postupanje Tenderske komisije u vezi sa tehničkom (ponovnom) evaluacijom ponuda (drugom evaluacijom), posmatrano u cjelini, narušilo zakonitost tenderskog postupka. CAAP je takođe zatražio da Sud, u suštini, odloži svaku dalju radnju u vezi sa tenderom do donošenja svoje odluke.
Pobjeda je prošle sedmice objavila da je luksemburško-američka kompanija, drugorangirana na tenderu, na kojem je južnokorejski Incheon dobio najviše poena, tražila odlaganje konačne odluke dok Upravni sud ne odluči o tužbi koju su podnijeli pred Upravnim sudom.
U čertvrtak je objavljeno da je Vladina komisija za koncesije odbila prijedlog CAAP-a da obustavi dalji tok tendera za dodjelu koncesija za crnogorske aerodrome. Vladina komisija za koncesije je ocijenila da je zahtjev neosnovan i bez uporišta u zakonu, jer osporeno rješenje nema izvršni karakter.
Komisija je utvrdila i da CAAP nije dokazala postojanje nenadoknadive štete, jer se eventualni finansijski gubici i izgubljena dobit mogu potraživati kroz naknadu štete, dok osporeno rješenje ne utiče na njihov ugled, niti pravo da učestvuju u daljem postupku.
Odlaganje bi bilo protivno javnom interesu, jer bi nepotrebno prolongiralo tender i ugrozilo pravnu sigurnost i javni interes, zaključili su iz komisije i dodali da CAAP može, u tužbi pred Upravnim sudom, predložiti odlaganje izvršenja osporenog akta, o čemu odlučuje sud, ako su ispunjeni zakonski uslovi.
Prema ranijim saznanjima Pobjede, kompanija CAAP je 12. septembra tražila od komisije za koncesije da bez odlaganja odobri njen zahtjev i suspenduje izvršenje odluke komisije od 1. septembra kojom je ona vratila rang-listu Tenderskoj komisiji za dodjelu koncesije za crnogorske aerodrome dok Upravni sud ne donese odluku.
Komisija za koncesije je nedavno usvojila djelimično prigovor CAAP-a na rang listu ponuđača u postupku dodjele koncesije za aerodrome Podgorica i Tivat. Rang-lista ponuđača, koju je utvrdila Tenderska komisija, a Ministarstvo saobraćaja objavilo 17. jula, vraćena je radi uklanjanja utvrđenih nepravilnosti u obrazloženju bodovanja i rangiranja ponuda. Južnokorejska kompanija Incheon International Airport Corporation (IIAC) dobila je 96,18 bodova i bila je prvorangirana na tenderu za dodjelu koncesije za crnogorske aerodrome, dok je luksemburško-američka Corporación América Airports“ (CAAP) drugorangirana sa 65,15 bodova.
Ta odluka komisije za koncesije donijeta je nakon što je 1. avgusta kompanija CAAP uputila prigovor, koji je djelimično usvojen.
Ponuđači su imali pravo da u roku od 15 dana od dana objavljivanja rang liste podnesu prigovor komisiji za koncesije. Američko-luksemburška kompanija je u predviđenom roku podnijela zvaničnu žalbu komisiji za koncesije, nezadovoljna utvrđenom rang listom.
Kompanija CAAP je tražila uvid u kompletnu tendersku dokumentaciju, kao i objašnjenje procesa ponovnog bodovanja i ocjenjivanja, koji je prethodio konačnoj rang listi, a koji je, prema njenim navodima, značajno izmijenio prethodne rezultate i doveo do toga da ponuda tog konzorcijuma ne bude prvorangirana. U dopisu komisiji, konzorcijum je naveo da postoji sumnja u transparentnost i dosljednost u primjeni kriterijuma, te je tražio da se preispita zakonitost postupka.
Komisija za koncesije je ocijenila da obrazloženje dostavljene rang liste ne sadrži dovoljno jasne i valjane razloge na osnovu kojih je obavljeno bodovanje po pojedinačnim kriterijumima, što je neophodno zbog obezbjeđivanja transparentnosti, jednakog tretmana i zakonitosti postupka.
Iz odluke komisiji za koncesije proizilazi da Tenderska komisija treba da sprovede treće ocjenjivanje ponuda, u situaciji kada su finansijske ponude već otvorene. Svrha tehničke evaluacije da se utvrdi da li ponuda ispunjava minimalne tehničke zahtjeve za unapređenje i dalji razvoj aerodroma Crne Gore prije otvaranja finansijske ponude.
U zahtjevu upućenom komisiji za koncesije predstavnici CAAP-a su podsjetili da pravila tendera propisuju da, ukoliko nakon tehničke evaluacije ponuda ne pređe 80 poena, finansijska ponuda tog ponuđača se uopšte ne otvara. Međutim, u skladu sa odlukom komisije za koncesije, sada bi trebalo sprovesti treću tehničku evaluaciju nakon otvaranja finansijskih ponuda.
Takav postupak bio bi, kako smatraju u CAAP-u, suprotan tenderskim pravilima, a samim tim i zakonu. Po njihovom mišljenju, u ovom postupku je neophodno utvrditi koja od dvije već sprovedene evaluacije treba da se prihvati kao relevantna.
U CAAP-u smatraju da bi treće ocjenjivanje nakon otvaranja finansijskih ponuda obesmislilo samu svrhu evaluacije.
U CAAP-u tvrde da je došlo do nezakonite promjene kriterijuma između prve i druge evaluacije.
Time je, kako tvrde, suštinski izmijenjena osnova na kojoj su ponude ocjenjivane i pravila igre su promijenjena dok je igra u toku.
To je, kako navode u zahtjevu, definitivno dovelo do nejednakog tretmana, nedostatka transparentnosti i pravne nesigurnosti.
Prema saznanjima Pobjede, u CAAP-u smatraju da bi ponovno bodovanje tenderske komisije proizvelo novu rang-listu ponuđača, a proces reevaluacije, treći po redu bi, kako tvrde, bio jednako nelegitiman kao i drugi.
U CAAP-u smatraju da je nezakoniti drugi krug glasanja omogućio Incheonu da prođe u drugu fazu i da naknadno bude proglašen prvorangiranim ponuđačem umjesto CAAP-a. U CAAP-u smatraju da je prvi krug bodovanja nakon kojeg su oni bili na prvom mjestu bio
potpuno zakonit i transparentan u skladu sa crnogorskim i evropskim pravom, a odluka komisije za koncesije je trebalo to da potvrdi. Oni smatraju da je drugi krug bodovanja suprotan pravilima tendera, crnogorskim propisima i regulativi EU.
U CAAP-u su mišljenja i da je došlo do neprimjerenog uplitanja i uticaja u proces od Vlade Crne Gore i njenog savjetnika IFC-a, koji je savjetovao da dodjeljivanje nula bodova nekim elementima ponude Incheona može stvoriti ozbiljne pravne rizike za Crnu Goru.
Time je, kako smatraju u CAAP-u, izvršen pritisak na Tendersku komisiju da boduje dvaput. Ovaj savjet je, kako smatraju, suprotan pravilima tendera, crnogorskim propisima i regulativi EU.

Kompanija CAAP podnijela tužbu: Traže da se radnje Komisije za koncesije proglase nezakonitim

Zaposleni Aerodroma Crne Gore rade kao da koncesije nikada neće biti i ove godine očekujemo rekordnih tri miliona putnika - kazao je izvršni direktor ove državne kompanije Roko Tolić, dodajući da su Aerodromi spremni i da prihvate ozbiljnu argumentaciju koja bi ponudila brzi razvoj infrastrukture.
- Odgovorno, skoncentrisano i vrlo angažovano obavljamo svoj posao, neometeni bukom koja se oko nas podiže ovih dana i imamo veliku motivaciju da ostvarimo najbolju poslovnu godinu i za sada smo na dobrom putu. U prvih pet mjeseci ove godine nadmašujemo rekordnu 2024. godinu, i to naglašavam jer se nekad zaboravi da Crna Gora nikad nije imala više putnika u avijaciji nego li prošle godine. Ove godine imamo ambiciju da, prvi put, dosegnemo tri miliona putnika - kaže Tolić.
Ovaj pojačani elan zaposlenih je, kako dodaje, sigurno uslovljen novom iskrom dokazivanja da su upravo radnici najvažniji resurs ove kompanije i garant njene uspješnosti.&nbsp;
- Ali, isto tako, radimo i ponašamo se kao da koncesije nikada neće biti. Istovremeno, svjesni smo, odgovorni, profesionalni i spremni da prihvatimo argumentaciju koja garantuje brzi, naglašavam - brzi, razvoj Aerodroma Crne Gore do onog nivoa infrastrukture koja će našim zaposlenima i svim korisnicima naših usluga osigurati ugodno putničko iskustvo - naveo je Tolić.
On se osvrnuo i na stav sindikalaca.
- Pozdravljam poruke naših sindikata koji su saopštili da vjeruju da će Vlada Crne Gore ozbiljno i argumentovano komunicirati kako sa njima tako i sa cjelokupnom crnogorskom javnošću i da će u konačnici donijeti odluku koja će biti na zadovoljstvo cijele Crne Gore, građana i zaposlenih - rekao je Tolić.
On je, u okviru posjete Aerodromu Tivat čija je Spasilačko-vatrogasna služba dobila novo vatrogasno vozilo vrijedno više od milion eura, kazao da se nadaju da ovo vozilo nikada neće iskoristiti, ali na ovaj način poručuju da Aerodrom Tivat ostaje siguran za sve operacije.
Uz to, on je čestitao kolegama iz Tivta i na nagradi koju su dobili od jednog od najznačajnih evropskih niskotarifnih prevoznika – easyJet-a. Ova britanska avko-kompanija je proglasila Aerodrom Tivat za vazdušnu luku koja je ostvarila najveći napredak u pružanju zemaljskog opsluživanja u kategoriji aerodroma van Ujedinjenog Kraljevstva. EasyJet je upoređivao kvalitet usluga iz maja 2024. godine sa istim mjesecom ove godine.
Podsjećamo, jedna od najvećih svjetskih avio-kompanija, Turkish Airlines, ranije ove godine proglasila je operativu Aerodroma Podgorica za najbolju u svojoj mreži na tlu Južne Evrope.

Tolić: Aerodromi rade kao da koncesije nikad neće biti, ali smo spremni da prihvatimo i argumentaciju koja nudi brzi razvoj

Crna Gora je pretrpjela štetu više stotina miliona, ako ne i milijardi, zbog neisplaćenih koncesija na Bilećko jezero - poručio je odbornik Evropskog saveza u Skupštini Opštine Nikšić Ivan Radojičić gostujući u Budilniku na Televiziji E.
Sve je, kaže on, ostalo na preliminarnom dogovoru koji se, sa ove pozicije, čini jednim vještim predizbornim trikom i još jednom u nizu obmana aktuelne koalicije koja vrši vlast u Nikšiću - ali i na državnom nivou. Crna Gora još ne vidi i ne naslućuje korist, kaže Radojičić, od prava na Bilećko jezero, a komunikacija između građana i vlasti na svim nivoima ne funkcioniše - pa je i po ovom pitanju isto i građani su uskraćeni za informaciji o naknadama za koncesije na &nbsp;Bilećko jezero.&nbsp;
- Četrdeset odsto sliva Bilećkog jezera pripada teritoriji sliva Nikšića, odnosno teritoriji Crne Gore, to je jedna petina jezera. Načelni dogovor između tadašnjeg ministra energetike, sada gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića postignut u maju 2024.godine, međutim, &nbsp;od dogovora do realizacije se nije desilo gotovo ništa. Zašto je to tako dobro bi bilo pitati i sadašnjeg gradonačelnika Podgorice Sašu Mujovića, ali svakako i reizabranog predsjednika Opštine Nikšić, Marka Kovačevića - rekao je Radojičić.
On je podsjetio da su još prošle godine predstavnici Evropskog saveza Mirko Stanić i Petar Odžić uputili Rezoluciju prema parlamentu Crne Gore - u kojoj je priložena obimna studija beogradske firme Energoprojekt, a koja se bazira na analizi koncesija za Bilećko jezero.
- Studija je napravljena 2008.godine i na osnovu nje se &nbsp;vidi da je u &nbsp;periodu od 1968. godine do 2022. godine Crna Gora pretrpjela štetu više stotina miliona, ako ne i milijardi za ovaj dio koji pripada crnogorskoj teritoriji. Obilatu korist od Bilećkog jezera ima hidroelektrana Trebinje 1, hidroelektrana Trebinje 2, kao i hidroelektrana Dubrovnik 1. Sve je ostalo na preliminarnom dogovoru, koji se, sa ove pozicije se čini, jednim vještim predizbornim trikom i još jednom u nizu obmana od aktuelne koalicije koja vrši vlast u Nikšiću, i te iste koalicije koja vrši vlast na državnom nivou - naveo je on.
Pominje se, kako je dodao, i neka neusklađenost zakonske regulative.
- To je možda i tačno, ali ne vidim razlog ukoliko je bitna i velika korist za Opštinu Nikšić i za državu Crnu Goru ne riješi ekspresno, jer upravo napominjem da je aktuelna koalicija reizabrala predsjednika Marka Kovačevića za svoj drugi mandat u Nikšiću, ta koalicija je u punom sazivu vršila vlast u protekle četiri godine, ta koalicija se naziva oslobodilačkom koalicijom Crne Gore &nbsp;od 2020.godine, tako da ta relacija između lokalnih zajednica i lokalnih samouprava, države i Vlade ne funkcioniše baš najbolje, a meni se čini da ne funkcioniše nikako, da je saradnja samo mrtvo slovo na papiru i da sve ostaje na praznim pričama i floskulama - istakao je Radojičić.
Nikšić ima više problema, objašnjava Radojičić, čije rješavanje prevazilazi kapacitete lokalne uprave, a glomazni koalicijski aparat kako na državnom - tako i na lokalnom nivou pokazao se, cijeni on, neefikasnim.
- Tu su problemi pasa lutalica, problemi Željezare, opet je krucijalni problem naplate koncesije na Bilećko jezero, sve ono što bi Vlada mogla zakonskom regulativom da uskladi, odnosno da pomogne lokalnoj zajednici da se brže realizuju neki projekti, to ostaje samo obećanje ili mrtvo slovo &nbsp;n papiru, naravno od toga još nema ništa, da li je nesposobnost, ili nefunkcionalnost, ili i jedno i drugo, ili nešto treće to sad ne možemo odgovoriti - naglasio je Radojičić.
Njegova je ideja, podučuje Radojičić, ali i svih dobronamjernih građana Nikšića, ističe on, &nbsp;je da se novac koji bi se naplatio koncesijom od Bilećkog jezera koristi, kako kaže, u turističke svrhe grada pod Trebjesom.
- Nikšić je grad koji leži na četiri polja, ima fantastične geografske performanse, Nikšić je grad voda, pored jezera ima bogate i prelijepe rijeke, tako da sve ono šgo bi Nikšić mogao da naplati potencijalno, a nadam se jednog dana i u praksi, od Bilećkoj jezera, mogli bi da iskoristimo da se valorizuju ogromni vodeni potencijali Nikšića - istakao je Radojičić.
Reizabrani predsjednik Opštine Nikšić je poručio, kaže Radojičić, da će biti transparentnije, &nbsp;a to je zasluga Evropskog saveza, podsjeća on, koji je konstantno ukazivao na netransparentnost&nbsp;
- Nadam se da će biti bolji, što mu i nije teško, jer je bio najgori gradonačelnik u istoriji Nikšića, tako da ukoliko želi da sarađuje sa opozicijom, konkretno Evropskim savezom i DPS-om, pretpostavljam da do saradnje može doći, jer smo ozbiljni ljudi. Mi ćemo kandidovati određene projekte, mi ćemo inicirati određene promjene, mi ćemo kritikovati sve ono što je za kritiku. Lično neću imati nikakav problem da pohvalim sve ono što je za pohvalu, ali da bi sarađivali mora biti ispružena ruka od onih koji vrše vlast. Da li ćemo sarađivati sa predsjednicom parlamenta, sa predsjednikom Opštine i sa svim službama, to isključivo zavisi od njih, što se mene lično tiče biću kritičar svega onoga što treba, naravno kandidovaću određene projekte, nemam nikakav problem da sve projekte koje sam kandidovao, razmatrao i razrađivao sa svojim timom u predizbornoj kampanji, kandidujem da se ostvare - rekao je on.
Nema, kaže, ništa protiv da prioritet budu projekti koje je kandidovala vlast - ako su bolji.
Što se državne vlasti tiče evidentna je, cijeni on, velika nesposobnost koja isključuje dalju analizu, pa se tako ne može zaključiti da li favorizuju koju opštinu.&nbsp;
- Ne vidim nijedan razlog politički, niti racionalni, niti bilo koji drugi, da se ne favorizuje Nikšić. Nikšić je drugi grad po veličini u Crnoj Gori, Nikšić je vrlo značajna opština bogata resursima koje niko da iskoristi na pravi način. Smatram da bi neko ko vrši vlast na državnom nivou i &nbsp;iz sebičnih razloga favorizovao Nikšić sve i da nije ta ista vlast, ista koalicija na lokalnom nivou; tako da mislim da je jedna velika nesposobnost i ad hoc rješavanje problema trenutno na sceni, na snazi u Crnoj Gori - rekao je on.
Nada se, kaže, &nbsp;da će 2027.godine i na lokalu, i na državnom nivou doći kraj.
- Daću sve od sebe da tako bude, daću sve od sebe da budem konstruktivan, da bih bio konstruktivan u daljem radu i saradnji to će zavisiti, kao što sam prije rekao, od ovih koji vrše vlast - zaključio je Radojičić.
Cijeli razgovor možete pogledati na Youtube kanalu TV E

Radojičić: Crna Gora pretrpjela štetu više stotina miliona, ako ne i milijardi, zbog neisplaćenih koncesija na Bilećko jezero

Vlada Crne Gore i opštine Zeta i Tivat sporazumom bi definisale da sredstva koja bi bila opredijeljena opštinama ukoliko se dogovori koncesija aerodroma budu korišćena samo za realizaciju kapitalnih projekata na njihovim teritorijama - zaključak je sastanaka premijera Milojka Spajića sa predsjednicima opština Tivat Željkom Komnenovićem i Zete Mihailom Asanovićem. Ovaj pristup, kako se navodi u saopštenju Vlade, osigurava da novac bude namijenjen razvoju lokalnih zajednica, pravilno raspoređen i korišćen za poboljšanje infrastrukturnih i drugih ključnih sektora u ovim opštinama. Zajednički cilj je, kako je ocijenjeno na sastancima, omogućiti građanima ugodniji i kvalitetniji život, ali i otvoriti dodatna radna mjesta. - Prvo moramo da vidimo hoće li uopšte doći do dodjele koncesija. Ono što je sigurno da smo na istom smo fonu sa opštinama, jer nam je cilj da intenziviramo realizaciju kapitalnih projekata. U tom kontekstu spremni smo da potpišemo sporazume i jasno definišemo projekte, koji će u najkraćem roku dati najveće benefite građanima. Naša namjera je da u potpunosti odgovorimo na zahtjeve lokalnih zajednica i pružimo im potrebnu podršku za njihov dalji razvoj - naglasio je Spajić. Predsjednici opština Zeta i Tivat, kako ističu iz Vlade, podržali su ovaj pristup, ističući da su sredstva od koncesija prilika za pokretanje niza strateških projekata u njihovim opštinama. - Najvažnije za nas je ulaganje u infrastrukturu, da projekti na toj liniji budu dinamično realizovani i počnu u što kraćem roku. Drago nam je što su u Vladi prepoznali značaj da uz dogovor sa lokalnom samoupravom dođu do konačne odluke o ovom pitanju, jer je to put ka zadovoljenju potreba naših građana - kazao je Komnenović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050716054_91e3f2ef198ace258615373b0fc5f08182f0907e73bed0605f238d04378d3553.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025050716054_91e3f2ef198ace258615373b0fc5f08182f0907e73bed0605f238d04378d3553" data-rendition-name="original" width="1920" height="1277" loading="lazy" alt="Spajić sa Asanovićem"><figcaption>Spajić sa Asanovićem(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption></figure>  Asanović je istakao da je za Zetu od presudnog značaja efikasno upravljanje sredstvima, uz fokus na projekte koji će donijeti direktne koristi za građane Zete. - Nama je svaka opcija koja donosi benefit građanima Zete prihvatljiva. Kao opština, koja se tek administrativno i infrastrukturno razvija, spremamo brojne projekte u koje želimo i možemo da investiramo potencijalni novac - naveo je on. Tokom sastanaka, kako dodaju iz Vlade, razgovarano je o različitim aktuelnim pitanjima, kao i o mogućnostima za dalji razvoj i unapređenje saradnje između centralne vlasti i lokalnih samouprava, na dobrobit svih građana.

Spajić: Novac od koncesije za aerodrome koristio bi se isključivo za velike projekte u Zeti i Tivtu

U Višem sudu je za 4. februar odgođeno suđenje grupi koja se se tereti za šverc dvije i po tone kokaina.
Sutkinja Nada Rabrenović kazala je da su ih iz Istražnog zatvora juče obavijestili da je optuženi Dragan Pavličević upućen na pregled u psihijatrijsku bolnicu u Kotor i da je zadržan na dalje liječenje.
Specijalno državno tužilaštvo u ovom predmetu koji je u javnosti poznat kao General označilo je Vasa Ulića ali i Radoja Zvicera i Slobodana Kašćelana, koji prema evidenciji bezbjednosnih službi slove za vođe kavačkog kriminalnog klana da su organizovali grupu čiji članovi su postali još 17 optuženih te i da su švercovali skoro 2,5 tone kokaina iz Južne Amerike u Evropu i Australiju.
Na optužnici osim njih su Damir Madić, Ulićev sin - Nikola, Vukan Čoković Matić, Viktor Drešaj, Radomir Dobriša, Petar Miranović, Marinko Prelević, Veselin-Paro Pavličić i Mileta Božović, zatim, Vuk Vulević, Radule Božović, Ivan Delić, Leon Drešaj i Dragan Pavličević. Na optuženičkoj klupi su i bivši predsjednik Opštine Budva Milo Božović, zatim, Vjekoslav Lambulić i Radovan Pantović.

AKCIJA GENERAL: Odgođeno suđenje za 4. februar, optuženi Pavličević na liječenju

Odbornica Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštini Glavnog grada Ksenija Aranitović pozvala je Komunalnu inspekciju da ne kažnjava privredne subjekte zbog nove odluke o radnom vremenu.
- Potrebno je prvo da obavjestite podgoričku privredu da je Skupština Glavnog grada donijela novu odluku o radnom vremenu krajem decembra, pa tek onda da izvršite provjere na terenu - podvukla je ona u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FKAranitovic%2Fstatus%2F2013527583741149221&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Dodala je da bi nadležni trebalo da pomognu privredi.
- Zašto umijete samo da kažnjavate, valjda treba da pomognete, a ne da odmognete privredi?! - navela je Aranitović u objavi.

Aranitović: Komunalna inspekcija da ne kažnjava privredu nego da ih prvo obavijesti o novoj odluci o radnom vremenu

Cijene 53 vrste cigareta u ponedjeljak su porasle 20 do 50 centi, tako da najniža iznosi tri EUR za paklicu.
U pitanju su cigarete čiji su uvoznici Japan Tobacco (JTI) i Philip Morris, piše Dan
List je prošle sedmice najavio da će te dvije kompanije od ponedjeljka podići cijene paklica, jer je Vlada povećala akcize na duvanske proizvode.
British American Tobacco (BAT) još nije korigovao cijene svojih proizvoda, tako da su cijene paklice ispod tri EUR, odnosno najjeftnija košta 2,7 EUR.
L&amp;M Slims Pink i L&amp;M Slims Violet od ponedjeljka koštaju tri EUR, L&amp;M Red Label i L&amp;M Blue Label 3,5 EUR, L&amp;M Loft Sea Bluei L&amp;M Loft Blue 3,3 EUR, a L&amp;M Loft Sea Blue XL, L&amp;M Loft Blue XL i L&amp;M Loft Black XL 3,4 EUR.
Marlboro Fine Touch (svijetloplavi), Marlboro Touch (plavi), Marlboro Fine Touch XL (svijetloplavi) i Marlboro Touch XL (plavi) poskupjeli su na četiri EUR, dok Marlboro (Red), Marlboro (Red, 100's), Marlboro (Red, soft pack), Marlboro (Gold) i Marlboro (Gold, 100's) koštaju 4,2 EUR.
Muratti Ambassador (crveni) košta 3,9 EUR, Parliament Aqua Blue i Parliament Silver Blue 4,7 EUR, Parliament Soho (Silver Blue XI.), Parliament Soho (Aqua Blue XL) 3,4 EUR, a Parliament Soho Aqua Blue KS RCT20 SLI i Parliament Soho Silver Blue KS RCT20 SLI po 3,2 EUR. Marlboro Slims XSL i Marlboro Extra Slims Blue koštaju 3,4 EUR, dok su Parliament Silver Sims i Parliament Aqua Slums tri EUR.
Sobranie Black Russian i Sobranie Color sada će koštati šest EUR, odnosno 50 centi više, a Sobranie Superslims Pink, Sobranie Black, Sobranie Gold, Sobranie Black Slims i Sobranie Colors Slims po 4,6 EUR, što je povećanje od 30 centi.
Sobranie Refine Black i Sobranie Refine White biće po 4,4 EUR, a Sobranie Refine Black KS i Sobranie Refine Blue KS po četiri.
Za Winston 100s Red i Winston 100s Blue biće potrebno izdvojiti 3,8 EUR, a za Winston Super Slims Blue, Winston Super Slims Silver, Winston Classic Red i Winston Legend Blue po 3,6 EUR.
Maloprodajna cijena Winston XStyle Long Blue, Winston XStyle Long Silver i Winston XStyle Long Red biće 3,5 EUR, a deset centi jeftiniji biće Winston XStyle Silver i Winston XStyle Blue. Po tri EUR koštaju Winston Fine Line Blue i Winston Fine Line Gold.
Minimalno poskupljenje po paklici iznosilo je 20 centi. Naredno poskupljenje očekuje se u julu, kada će ponovo porasti akciza.
Izmjenama zakona o akcizama predviđeno je da specifična akciza od 1. januara iznosi 58,85 EUR na hiljadu komada cigareta, od 1. jula do 31. decembra 64,74 EUR, dok bi od 1. jula 2028. godine bila povećana na 94,78 EUR.
Iskustva iz prethodnih godina ukazuju na moguće negativne posljedice naglog rasta cijena. U 2017. godini, povećanje cijena cigareta za 50 centi dovelo je do prelivanja više od polovine legalnog tržišta u sivu zonu, dok su prihodi države od akciza u kratkom roku smanjeni za oko 17 miliona EUR.&nbsp;
Ipak, brojne analizie pokazuju da se povećanjem cijena cigareta povećavaju prihodi države, a smanjuje broj pušača.
Iz Ministarstva finansija saopšteno je da je cilj povećanja akciza smanjenje potrošnje cigareta, posebno među mladima i osobama sa nižim prihodima.

Poskupjele 53 vrste cigareta

Profesor Srđa Pavlović reagovao je na objavu donedavnog poslanika Dragana Bojovića, koji je poručio da je Crnoj Gori „nasušno potrebno pomirenje crnogorskog i srpskog korpusa“, ocijenivši da je takav pristup duboko problematičan i utemeljen u militarizovanom shvatanju identiteta.
Kako navodi Pavlović, nije iznenađenje što Bojović identitetska pitanja, posebno u Crnoj Gori, sagledava kroz vojnu logiku, tretirajući društvo kao bojno polje na kojem se sučeljavaju „korpusi“. Takav okvir, prema njegovim riječima, unaprijed isključuje suštinu istinskog pomirenja.
Pavlović ističe da proces pomirenja podrazumijeva početno priznavanje legitimiteta suprotstavljenih stavova i diskursa, odnosno prihvatanje različitosti „drugog“. Međutim, smatra da u javnim nastupima Bojovića nema naznaka tog prihvatanja.
– Postavlja se logično pitanje da li se poziv na pomirenje zapravo nudi pod uslovima koje određuje i nameće ideološki i politički okvir kojem sam pozivač pripada – navodi Pavlović.
Ukoliko je to polazna tačka, dodaje on, takav proces ima druge nazive, koji su, kako kaže, daleko od onoga što istinsko pomirenje znači i podrazumijeva.

Tag: koncesije