Američki investitori nude milione za upravljanje aerodromima u Sarajevu i Mostaru

Više letova, povoljnije karte i moderniji aerodromi. To su promjene koje bi Bosna i Hercegovina mogla dobiti ulaskom američkog investitora u upravljanje aerodromima u Sarajevu i Mostaru.

Ponuda dolazi od kompanije AAFS Infrastructure Energy LLC koja najavljuje značajna ulaganja i bolju povezanost s europskim destinacijama. Sarajevski aerodrom je u vlasništvu Vlade Federacije BiH.

Iz ove entitetske institucije su potvrdili za Radio Slobodna Evropa (RSE) da su početkom marta primili ponudu AAFS-a za dodjelu koncesije na 30 godina.

Predmet je "u fazi procjene javnog interesa" u Federalnom ministarstvu prometa i komunikacija. Istovremeno, ponuda za Aerodrom Mostar proslijeđena je Gradu Mostaru, koji upravlja tim manjim regionalnim aerodromom.

Iz Grada Mostara nisu odgovorili na upit RSE šta se navodi u ponudi za mostarski aerodrom.

Bosna i Hercegovina i Crna Gora su jedine države Zapadnog Balkana koje još nisu dale glavne aerodrome pod koncesiju ili privatno upravljanje.

Što nude Amerikanci?

AAFS predlaže uzimanje aerodroma u Sarajevu pod koncesiju na 30 godina, uz mogućnost produljenja za dodatnih 20 godina, kako je potvrđeno iz Vlade Federacije BiH.

Ponuđač je naveo da planira u fazama uložiti približno 250 miliona eura u prvih pet do sedam godina.

Aerodrom bi ostao u vlasništvu Vlade Federacije kojoj bi AAFS kao aerodromski operater godišnje uplaćivao oko jedan posto godišnjeg prihoda, procjenjuje se oko 720.000 eura.

Dodatno bi novi operater u entitetski budžet uplaćivao sedam posto dobiti prije oporezivanja (tzv. EBITDA) što je oko 2,5 miliona eura godišnje, uz procjenu godišnjeg prihoda na oko 72 miliona eura.

AAFS nije odgovorio na upit RSE o planovima za sarajevski i mostarski aerodrom, iskustvu u upravljanju aerodromima, kao ni o uslovima koje su ponudili.

Ova američka kompanija je zainteresirana i za izgradnju i upravljanje plinovodom Južna interkonekcija koji bi BiH povezao s terminalom na hrvatskom ostrvu Krku.

Međunarodni aerodrom Sarajevo bilježi jedan od najvećih porasta broja putnika, avioprijevoznika, avionskih linija i dobiti među većim aerodromima Zapadnog Balkana.

Iz Aerodroma Sarajevo su za RSE kazali da su u 2025. godini imali oko 2,2 milijuna putnika, u odnosu na 1,8 miliona u 2024. godinu, što je rast veći od 22 posto.

Vlasti istovremeno isplaćuju iz budžeta subvencije aerodromu, sa ciljem razvoja turizma.

Vlada Federacije BiH je 2021. godine odlučila da se dobit Aerodroma Sarajevo deset godina ne isplaćuje u entitetski budžet kao dividenda, nego reinvestira u razvoj.

Mostarski aerodrom je znatno manji i zavisi od subvencija. U februaru 2026. s Hrvatskom je potpisan paket vrijedan 1,75 miliona eura gdje je 950.000 eura namijenjeno za subvencionisanje linije Mostar–Zagreb, te 800.000 eura za sigurnost, infrastrukturu i širenje aerodroma.

U 2025. godini imao je oko 72.000 putnika, planira proširenje terminala, obnovu rasvjete i piste, te izgradnju solarne elektrane radi smanjenja troškova.

- Ako nema koncesionara i velikih ulaganja, Aerodrom Sarajevo realno bi ostao u rasponu od dva do dva i po miliona putnika godišnje, uz oscilacije povezane s turizmom i dijasporom. S koncesionarom koji ima reputaciju i može otvoriti nove linije, potencijal je tri do tri i po miliona putnika, što bi Sarajevo približilo Skoplju ili Prištini - kazao je za RSE Muharem Šabić, profesor na Fakultetu za promet i komunikacije u Sarajevu.

Dodaje da bi, dugoročno, Sarajevo moglo dosegnuti i pet miliona putnika godišnje, ali samo uz ozbiljna infrastrukturna ulaganja i strateški razvoj.

Šabić upozorava da sarajevski aerodrom, usprkos rastu, i dalje kaska za regionalnim konkurentima.

Ograničenja poput kraće piste i skromnijeg terminala, nedostatka baziranog avioprevoznika, te slabije razvijene mreže linija usporavaju njegov puni potencijal.

Dodatni izazov predstavljaju i česti zimski poremećaji u saobraćaju, kada magla nerijetko dovodi do otkazivanja letova.

Zbog toga, kaže, država u eventualni koncesijski proces mora ući s jasnim podacima, detaljnim analizama i precizno definiranim javnim interesom.

Sličnu poruku šalje i Bojana Mirković, profesorica na Saobraćajnom fakultetu u Beogradu, koja ističe da odgovor na pitanje je li koncesija dobra ili loša uveliko zavisi od toga što država želi postići.

- Razlozi i motivi za davanje nekog aerodroma u koncesiju mogu biti vrlo različiti, i o njima zavisi koliko je važno proučavati iskustva susjednih zemalja i u kojem kontekstu - kaže Mirković za RSE.

A za putnike, poput vlasnika male sarajevske piljare Feđe Šarenkape, najvažnije je da ima što više što povoljnijih letova.

Nakon što je nedavno uvedena povoljnija linija niskotarifnog prevoznika iz Sarajeva prema Baden-Badenu on će ovog ljeta, u 50. godini života, prvi put sjesti u avion da posjeti brata u Minhenu.

Direktan let nema, a karte za njega i obitelj preko Frankfurta ili Beča mu je bila preskupa.

- Sad je situacija s letovima malo bolja. Ali mislim da to neće biti pravi aerodrom dok ga neka ozbiljna strana kompanija ne uzme pod svoje - kaže Šarenkapa za RSE.

Ko odobrava koncesiju?

Ključnu ulogu u upravljanju aerodromima u Bosni i Hercegovini ima Direkcija za civilno vazduhoplovstvo (BHDCA).

Ovaj regulator ne odlučuje o koncesiji, ali bez njegova odobrenja novi operater ne bi mogao preuzeti upravljanje.

Iz BHDCA su za RSE kazali da to, pored ostalog, uključuje sertifikaciju, procjene rizika, ažurirane operativne priručnike i odobrenje svih promjena u sigurnosnom i operativnom sistemu.

Davanje Aerodroma Sarajevo pod koncesiju morao bi odobriti i entitetski Parlament Federacije BiH, dok je odluka o Aerodromu Mostar na Gradskom vijeću.

I međunarodne finansijske institucije, poput Svjetske banke, su prije nekoliko godina analizirale davanje sarajevskog aerodroma pod koncesiju, što pokazuje da ideja javno-privatnog partnerstva nije nova.

Kakva su iskustva regionalnih aerodroma?

Gotovo svi ključni aerodromi u regiji već su povjereni velikim međunarodnim operaterima.

Beogradski aerodrom od 2018. vodi francuski Vinci Airports, Zagreb je još od 2012. pod koncesijom Group ADP-a, dok Skoplje i Ohrid već godinama vodi TAV Airports.

Prištinski aerodrom je u vlasništvu turskog Limak Holding, a ljubljanski njemačkog Fraporta.

Koncesijski modeli su različiti, ali zajedničko im je da su države u pravilu dobivale kombinaciju jednokratnih uplata, udjela u prihodima i obveznih investicijskih ciklusa.

Vrijednosti koncesijskih aranžmana u regiji kreću se od oko 200 miliona eura u Sjevernoj Makedoniji, preko više od 320 miliona eura za Zagreb, do približno 1,46 milijardi eura za beogradski aerodrom.