Američka služba za carine i zaštitu granica saopštila je da su dva agenta, umiješana u ubistvo Aleksa Pretija u Mineapolisu, poslata na odsustvo.
Kako piše BiBiSi (BBC), ubistvo 37-godišnjeg Aleksa Pretija, medicinskog tehničara na intenzivnoj niezi u bolnici u Mineapolisu, koje se desilo u subotu podstaklo je nove proteste u državi Minesoti, javni gnjev širom SAD i pozive poslanika i Demokratske i Republikanske stranke za smjenu sekretara Ministarstva za unutrašnju bezbjednost.
Prema preliminarnom izvještaju tog ministarstva, poslatog Kongresu, dvojica agenata su pucala na Pretija tokom meteža. Prema prvobitnim izvještajima navodno je Preti bio naoružan.
Nije poznato kada su agenti poslati na odsustvo, niti koliko dugo će biti van posla.
Američka služba za carine i zaštitu granica rekla je BiBiSi da su agenti udaljeni s posla po standardnom protokolu.
Uobičajeno da je da agenti koji su učestvovali u pucnjavi ostanu van posla dok se incident istražuje.
Međutim, komandant Službe za carine i zaštitu granica rekao je novinarima u nedjelju da agenti i dalje rade, ali u drugom gradu.
Novi snimak koji je objavio News Movement i podijelio sa BiBiSi prikazuje sukob Pretija i saveznih oficira 11 dana prije njegove smrti.
I agent Službe za imigracije i carine (ICE), koji je 7. januara ubio 37-godišnju Rene Gud, takođe u Mineapolisu, poslat je na odsustvo dok čeka završetak istrage.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Agenti koji su ubili Aleksa Pretija u Mineapolisu poslati na odsustvo

Američki predsjednik Donald Tramp i demokratski senator Čak Šumer postigli su dogovor o novim ograničenjima za federalne agente Službe za imigraciju i carine (ICE), čime je potencijalno spriječena blokada vlade, saopštili su danas zvaničnici koji su upoznati sa pregovorima.
Tramp i vodeći demokratski senator razgovarali su o sporazumu o odvajanju finansiranja za bezbjednost Sjedinjenih Američkih Država od šireg paketa potrošnje, kao i o novim ograničenjima za imigracione agente, prenosi Njujork tajms (NYT) koji se poziva na izjave zvaničnika koji su upoznati sa razgovorom Trampa i Šumera.
Prema dogovoru Trampa i Šumera, Senat bi izdvojio zakon kojim bi se finansiralo Ministarstvo unutrašnje bezbjednosti iz paketa od šest zakona o potrošnji potrebnih za finansiranje vojske, zdravstvenih programa i drugih federalnih agencija do kraja fiskalne godine.
Demokrate u Senatu su juče pozvale na nova ograničenja za imigracione agente, što je dovelo do sukoba sa Trampovom administracijom a više federalnih agencija moglo bi da ostane bez finansiranja od vikenda, ako republikanci i demokrate ne postignu dogovor o imigraciji.
Prema novom planu, prema riječima dva zvaničnika upoznata sa njim, Senat bi odvojio zakon koji finansira Ministarstvo za unutrašnju bezbjednost od paketa od šest zakona o mjerama potrošnje potrebnih da se vojska, zdravstveni programi i druge savezne agencije finansiraju do kraja fiskalne godine.
Senat bi usvojio te zakone prije roka u petak u ponoć, a Kongres bi takođe razmotrio kratkoročno produženje operacija unutrašnje bezbjednosti, što bi spriječilo prekid usluga Agencije za bezbjednost transporta, Obalske straže i Federalne agencije za upravljanje vanrednim situacijama.
Taj privremeni zakon bi obezbijedio vrijeme za razgovore između zakonodavaca i Bijele kuće o izradi novog zakona o potrošnji za unutrašnju bezbjednost koji bi uključivao nova ograničenja koja su demokrate zahtijevale u vezi sa taktikom službenika za sprovođenje imigracionih zakona i veću odgovornost za one optužene za upotrebu prekomjerne sile.

Njujork tajms: Tramp i Šumer postigli dogovor o ICE-u, kako bi spriječili blokadu vlade SAD

Državni sekretar Marko Rubio govorio je u američkom Senatu o potencijalnoj intervenciji SAD-a protiv Irana, uzimajući u obzir da je 40.000 pripadnika američke vojske u dometu iranskih raketa i dronova.
Prema njegovim riječima, trenutni politički sistem Irana je takav da je u slučaju pada režima teško odgovoriti na pitanje ko bi mogao biti nasljednik Vrhovnog vođe.
- Zato mislim da niko ne može dati jednostavan odgovor na pitanje šta se dalje dešava u Iranu ako bi Vrhovni vođa i režim pali, osim nade da bi postojala neka mogućnost da se pronađe neko unutar njihovog sistema s kim bi se moglo raditi na sličnoj tranziciji. Zamišljam da bi to bilo daleko složenije od onoga što sada opisujemo, jer govorimo o režimu koji je na vlasti veoma dugo - rekao je Rubio.
On je dodao da se u regiji oko Irana nalazi nekoliko vojnih baza u kojima se nalazi 40.000 američkih vojnika čija sigurnost ovisi od odnosa Irana i SAD-a.
- Imamo između 30.000 i 40.000 američkih vojnika raspoređenih na osam ili devet lokacija u toj regiji. Sve se nalaze unutar dometa, ne teoretski, već u stvarnosti, nekoliko hiljada iranskih bespilotnih letilica i iranskih balističkih projektila kratkog dometa koji ugrožavaju prisustvo naših trupa. Moramo imati dovoljno snage i moći u regionu, barem na osnovnom nivou, da se odbranimo od te mogućnosti da u nekom trenutku, kao rezultat nečega, iranski režim odluči napasti naše trupe u regionu - rekao je Rubio.
Rubio je zaključio da "predsjednik uvijek zadržava pravo na preventivnu odbrambenu opciju", čime je pretpostavio da će SAD ukoliko procijene da je iranski napad neminovan izvršiti preventivni udar.

Rubio upozorio na rizike: Oko Irana se nalazi 40.000 američkih vojnika i svi su u dometu iranskih raketa

Danska, Grenland i SAD pokrenuli su proces čiji je cilj postizanje dogovora o sporu u vezi sa Grenlandom, izjavio je u srijedu američki državni sekretar Marko Rubio.
Predstavnici tri strane sastali su se na „tehničkom“ nivou, rekao je Rubio Odboru za spoljne poslove Senata, ne navodeći detalje o učesnicima niti o lokaciji sastanka.
- Trenutno smo u dobroj poziciji - rekao je Rubio na javnoj sjednici.
Naveo je da je proces pokrenut u srijedu i da se očekuje da će dovesti do „dobrog ishoda za sve“.
Rubio je objasnio da su razgovori strukturirani tako da se izbjegne „medijski cirkus“ oko svakog sastanka, što omogućava veću fleksibilnost u potrazi za rješenjem.
- Mislim da ćemo uspjeti - rekao je Rubio.
<h2>„Crvene linije“</h2>
Grenlandski premijer Jens-Frederik Nilsen izjavio je u srijedu u Parizu da postoje „crvene linije“ koje se u razgovorima sa Sjedinjenim Državama ne smiju preći, ali je priznao i da je potrebno učiniti više kako bi se povećala bezbjednost u regionu zbog sve agresivnije Rusije.
Naglasio je da će se njegova zemlja u pregovorima sa SAD-om voditi demokratskim vrijednostima i načelom poštovanja teritorijalnog integriteta.
- Imamo određene crvene linije koje ne možemo preći, ali ćemo iz grenlandske perspektive pokušati da pronađemo neku vrstu dogovora - rekao je na javnoj tribini na Univerzitetu Sciences Po.
Dodaje da su pod ozbiljnim pritiskom. 
- Pokušavamo da se odupremo. Pokušavamo da se nosimo sa strahom našeg naroda. Moramo da sprovedemo više nadzora i bezbjednosti u našem regionu zbog načina na koji se Rusija sada ponaša - istakao je Nilsen.
Zahtjev SAD-a za kontrolom nad Grenlandom uzdrmao je transatlantske odnose i ubrzao evropske napore za smanjenje zavisnosti od Sjedinjenih Država, čak i nakon što je američki predsjednik Donald Tramp prošle nedjelje povukao prijetnje carinama i isključio preuzimanje Grenlanda silom.

Rubio: Počeo proces za rješavanje spora u vezi sa Grenlandom

Ministarstvo vanjskih poslova Njemačke izdalo je upozorenje za svoje državljane koji putuju u Sjedinjene Američke Države, navodeći mogućnost “nasilnih sukoba” s vlastima, posebno u Minneapolisu i drugim američkim gradovima.
- U Minneapolisu i u drugim gradovima demonstracije se povremeno mogu pretvoriti u nasilne sukobe s migracionim i sigurnosnim vlastima - navodi se u saopštenju.
Njemačkim državljanima koji se nalaze u tim područjima savjetuje se da redovno prate lokalne medije, budu oprezni i izbjegavaju okupljanja na mjestima gdje bi moglo doći do nasilja.
Slično upozorenje ranije je izdala i Francuska. Francusko ministarstvo vanjskih poslova prošle je subote ažuriralo svoje smjernice za putovanja u Minneapolis, savjetujući francuskim državljanima da izbjegavaju centar grada, budu informisani o sigurnosnoj situaciji i klone se okupljanja.
Upozorenja dolaze u jeku pojačanih tenzija u Minneapolisu, nakon niza protesta i sigurnosnih operacija povezanih s imigracionom politikom administracije američkog predsjednika Donalda Trampa.

Njemačka izdala upozorenje za putovanja u SAD zbog dešavanja u Mineapolisu

Američki obavještajni izvještaji doveli su u pitanje da li će privremena predsjednica Venecuele Delsi Rodrigez sarađivati s administracijom Donalda Trampa tako što će formalno prekinuti veze s američkim protivnicima.
Američki zvaničnici su javno poručili da žele da privremena predsjednica prekine odnose s bliskim međunarodnim saveznicima poput Irana, Kine i Rusije, uključujući protjerivanje njihovih diplomata i savjetnika iz Venecuele.
Rodrigez, čijoj su inauguraciji ranije ovog mjeseca prisustvovali predstavnici tih zemalja, još uvijek nije javno najavila takav potez. Ona je postala predsjednica nakon što su Sjedinjene Američke Države 3. januara zarobile bivšeg venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura.
Prema izvorima koji su željeli da ostanu anonimni, u američkim obavještajnim izvještajima navodi se da nije jasno da li je ona u potpunosti usklađena s američkom strategijom u svojoj zemlji.
Direktor CIA-e Džon Ratklif otputovao je 15. januara u Karakas, gdje je s Rodrigez razgovarao o političkoj budućnosti zemlje.
Vašington želi da ograniči uticaj svojih protivnika na zapadnoj hemisferi, uključujući i u Venecueli, gdje Donald Tramp nastoji da iskoristi ogromne naftne rezerve te zemlje članice OPEK-a.
Ako bi Rodrigez prekinula veze s američkim rivalima, to bi otvorilo više prostora za američka ulaganja u energetski sektor Venecuele.
Međutim, neuspjeh da se ona stavi pod kontrolu mogao bi potkopati napore Vašingtona da izdaleka usmjerava privremene vlasti u zemlji i izbjegne dublje američko vojno angažovanje.
CIA je ranije procijenila da su zvaničnici lojalni Maduru, uključujući Rodrigez, bili u najboljoj poziciji da upravljaju zemljom nakon njegovog svrgavanja.

Delsi Rodrigez u problemu: Američke obavještajne službe joj ne vjeruju, sporni odnosi s "neprijateljima SAD-a"

Bivši američki predsjednik Džo Bajden oglasio se povodom posljednjih dešavanja u Sjedinjenim Američkim Državama i brutalnih ubistava koja su sproveli pripadnici imigracijske službe ICE.
U njegovom prvom oglašavanju o ovom problemu, Bajden je rekao kako sve ono što se desilo u Mineapolisu izdaje najosnovnije vrijednosti Amerikanaca.
- Mi nismo nacija koja puca u svoje građane na ulici. Mi nismo nacija koja dozvoljava da naši građani budu brutalno zlostavljani zbog ostvarivanja svojih ustavnih prava. Mi nismo nacija koja gazi Četvrti amandman i toleriše terorisanje naših susjeda - rekao je Bajden.
Poručio je i kako nasilju nije mjesto u Sjedinjenim Američkim Državama.
- Narod Minesote je ostao čvrst - pomažući članovima zajednice u nezamislivim okolnostima, govoreći protiv nepravde kada je vide i pozivajući našu vladu na odgovornost pred narodom. Stanovnici Minesote su nas sve podsjetili šta znači biti Amerikanac i dovoljno su patili od ruke ove administracije. Nasilje i teror nemaju mjesta u Sjedinjenim Američkim Državama, posebno kada naša vlastita vlada cilja američke građane - naveo je bivši predsjednik.
Na kraju svog obraćanja Bajden je rekao kako je došlo vrijeme za akciju.
- Nijedna osoba ne može uništiti ono za šta se Amerika zalaže i u šta vjeruje, čak ni predsjednik, ako mi, cijela Amerika, ustanemo i progovorimo. Znamo ko smo. Vrijeme je da pokažemo svijetu. Što je još važnije, vrijeme je da pokažemo sebi. Sada, pravda zahtijeva potpunu, pravednu i transparentnu istragu o smrti dvojice Amerikanaca koji su izgubili živote u gradu koji su nazivali domom. Džil i ja šaljemo snagu porodicama i zajednicama koje vole Aleksa Pretija i Rene Gud dok svi oplakujemo njihovu besmislenu smrt - zaključio je Bajden.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJoeBiden%2Fstatus%2F2016177515845283911%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2016177515845283911%7Ctwgr%5E7109c8703005ea78a77d6cd043460c350207997f%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Bajden scene iz SAD-a opisao kao teror: "Vrijeme je da svijetu pokažemo ko smo"

Medijski praćene, ponekad smrtonosne i potencijalno neustavne akcije imigracionih službenika u SAD mogle bi da promijene stavove Amerikanaca o ključnoj politici Donalda Trampa - imigraciji, piše Dojče vele.
Ankete pokazuju da se javno mnjenje promijenilo zbog operacija Imigracione i carinske službe - poznatije kao ICE - u urbanim sredinama. Te operacije su ovog mjeseca dovele do smrti dvoje američkih građana u Mineapolisu.
Anketa Rojtersa/Ipsosa objavljena u ponedjeljak, koja je obuhvatila odgovore prije i poslije smrti bolničara Aleksa Pretja na kojeg je pucao službenik ICE-a, pokazala je da 53 odsto Amerikanaca ne odobrava Trampovu politiku imigracije, u poređenju s 39 odsto prvog dana njegovog novog mandata u januaru 2025. Odobravanje je sada na 39 procenata, dok je prošlog februara bilo 50 odsto.
Republikanci su uglavnom podržali aktivnosti ICE-a, dok je više od devet od 10 demokrata odbacilo te mjere. Međutim, gotovo dvije trećine glasača koji ne podržavaju deklarativno nijednu stranku reklo je da su akcije ICE-a pretjerane.
<h2>Akcije bez presedana u demokratijama, uključujući SAD</h2>
Mandat i uloga ICE u sprovođenju imigracionih zakona evoluirali su i mijenjali se tokom dvije decenije njegovog postojanja - dugo je bio zadužen za identifikaciju i hapšenje ilegalnih ili nedokumentovanih stranaca. Ranije su operacije na granici vođene uglavnom daleko od očiju javnosti.
Pomijeranje u velike gradove, u Trampovom drugom mandatu, postavilo je službenike ICE-a s pokrivenim licima u gusto naseljene oblasti, gdje svi imaju kamere na telefonima i mogu pratiti i dokumentovati njihove aktivnosti.
- Ovo je spoj nekoliko faktora bez presedana u operativnoj istoriji ICE-a - rekla je Kelsi Norman iz Instituta Bejker za javnu politiku u SAD.
To uključuje dolazak agenata ICE-a u veće gradove, lični cilj Donalda Trampa od milion deportacija, naglo povećanje finansiranja agencije i regrutovanja službenika, kao i nasilno, a sada i smrtonosno ponašanje na ulicama.
To je omogućilo veću pažnju javnosti na Trampov pristup imigracionoj policiji i istaklo neke ekstremnije taktike agenata.&nbsp;
- Taktike koje ICE primhenjuje podshećaju na policijske metode u autoritarnim zemljama. Dobar dio ove militarizovane prakse postojao je i ranije unutar imigracione službe, samo što je ranije bila primjenjivana na granici, gdje nije bila toliko u fokusu javnosti kao sada - rekla je Norman.
Ističe da je ponašanje te službe u Trampovom drugom mandatu bez presedana - i u SAD-u i u drugim demokratijama.
Upotreba sile protiv prolaznika i pokreta građana, uključujuži suzavac i biber-sprej, privukla je pažnju i međunarodnih policijskih tijela, između ostalog i Međunarodnog udruženja šefova policije.
U jednom saopštenju to udruženje poziva Bijelu kuću da okupi službenike za sprovođenje zakona na svim nivoima kako bi „podržala miran, zakonit angažman i politiku zasnovanu na dokazanoj praksi“.
<h2>Na kraju ispašta lokalna policija</h2>
Posmatrači su već ranije upozoravali da su u masovnoj regrutaciji mnogi službenici ICE-a ostali nedovoljno obučeni.
Trenutne tenzije bi mogle da promijene stavove javnosti o kvalitetu i profesionalosti skoro 18.000 agencija za sprovođenje zakona širom SAD, rekla je Keti O'Tul iz konsultantske firme 21CP Solutions.
- Ako se u zajednici dogodi tragedija zbog dJelovanja organa reda, ljudi ne prave razliku između federalnih i državnih ili lokalnih službenika. U nekoliko većih gradova sada postoje tenzije između saveznih i lokalnih agencija za sprovođenje zakona. To ne služi nikome - ističe O'Tul.
Ona, koja je i sama bila šefica policije u Bostonu i Sijetlu, rekla je za Dojče vele da će lokalna policija vjerovatno morati da se nosi sa posljedicama trenutnih kontroverzi oko ICE-a.
- Kada pogledate šta se dešava u Mineapolisu i nekim drugim većim gradovima upravo sada sa svim demonstracijama, lokalna policija je ta koja mora da se nosi sa posljedicama - navela je O'tul.
<h2>Američke vrijednosti: 2. i 4. amandman</h2>
Smrt Rene Gud i Aleksa Pretija privukla je pažnju širom svijeta. Za obične Amerikance ove operacije ističu druge potencijalne rizike - ne samo mogućnost upotrebe smrtonosne sile protiv građana.
Viši saradnik u Institutu Kejto Volter Olson rekao je da postoje dokazi da akcije ICE-a narušavaju građanska prava zagarantovana &nbsp;u Ustavu i Povelji o pravima.
To uključuje, kako je rekao za Dojče vele, očigledna kršenja 4. amandmana, prava na „pretres i zapljenu“, kada je ICE ulazio u domove bez sudskog naloga. Takođe su narušavana prava zagarantovana građanima i ne-građanima.
- Vidjeli smo višestruka očigledna kršenja prava na pretres i zapljenu, uključujući obijanje vrata vlasnika kuća. U jednom poznatom slučaju, unutra nije bilo ilegalaca. U drugim slučajevima, brojnijim ali manje dramatičnim, prekršena su pravila kada policija može zaustaviti nekoga na ulici - rekao je Olson.
Izjave nakon Pretijeve smrti koje su dali istaknuti zvaničnici i pristalice Trampove administracije takođe su skrenule pažnju na 2. amandman, koji pojedincima daje pravo da nose oružje.
Preti je imao dozvolu za oružje u Minesoti i ovlašćenje za nošenje skrivenog oružja. Nijedan od brojnih snimaka njegovog ubistva snimljenih očevicima ne pokazuje kako vadi vatreno oružje, ali ključne ličnosti administracije su primijetile da Preti nije trebalo da donese oružje na protest. To sada nailazi na otpor u Republikanskoj stranci i drugim pokretima.
- Naš 2. amandman je veoma cijenjen kod američke konzervativne strane spektra već mnogo decenija. Trampova administracija - ne samo jedan, već više Trampovih zvaničnika - izašla je i rekla stvari poput toga da ne bi trebalo da nosite pištolj na ulicama grada, u jednom slučaju, ili da nikada ne bi trebalo da imate vatreno oružje na demonstracijama, čak i ako vaša savezna država to dozvoljava, čak i ako imate dozvolu za skriveno nošenje, čak i ako nikada ne koristite pištolj, niti ga vadite ili pokazujete. Ovo je oštar zaokret od 180 stepeni u odnosu na ono što je bio konzervativni stav - ističe Olson.
<h2>Ko je sljedeći?</h2>
Očigledno narušavanje ustavnih prava na ulicama Amerike sada možda dovodi u pitanje temelje američkih ideala slobode i pravde. Olson je rekao da građani možda sada razmišljaju da li ove akcije mogu biti signal za buduće postupke.
- Mislim da se obični Amerikanci sada moraju suočiti sa ovim pitanjem: ako se ovo može raditi u kampanji protiv imigranata, gdje bi još moglo da se primijeni kada kampanja krene protiv ljudi koji se smatraju subverzivnim ili "neameričkim" - zaključio je Olson.

Akcije imigracionih službenika dovode u pitanje osnovne vrijednosti SAD-a

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je "još jedna" američka vojna flota na putu ka Iranu.
- Inače, još jedna prelijepa armada upravo sada prelijepo plovi ka Iranu. Dakle, vidjećemo - rekao je Tramp u utorak tokom govora u američkoj saveznoj državi Ajovi.
Nije jasno da li je Tramp mislio na nosač aviona USS Abraham Lincoln i prateće ratne brodove koji su već stigli na Bliski istok u ponedjeljak ili na druge američke vojne snage.
U međuvremenu, regionalna komanda američke vojske, CENTCOM, najavila je višednevnu vježbu vazduhoplovnih snaga na Bliskom istoku.
Tramp je nedavno odbio da isključi mogućnost vojne intervencije SAD-a u Iranu, nakon nasilnog gušenja protesta koji su, prema navodima organizacija za ljudska prava i svjedoka, rezultirali hiljadama mrtvih.
Govoreći o rukovodstvu u Teheranu, Tramp je u Ajovi rekao: „Nadam se da će postići dogovor“.
Ranije je američkom informativnom portalu Axios rekao da je Iran zainteresovan za diplomatsko rješenje tenzija sa Sjedinjenim Državama.&nbsp;
- Situacija u vezi s Iranom je promjenljiva, jer je SAD poslao veliku flotu u region - rekao je Tramp u intervjuu za Axios.

Tramp kaže da se "još jedna prelijepa armada" kreće ka Iranu

Američki predsjednik Donald Tramp uputio je oštro upozorenje Bagdadu, istakavši da će Sjedinjene Američke Države potpuno obustaviti podršku Iraku ukoliko Nuri al-Maliki ponovo postane premijer.
Ova reakcija uslijedila je nakon što je Koordinacijski okvir, najveći šiitski blok u iračkom parlamentu, nominovao al-Malikija za mandatara. Al-Maliki, koji je bio na čelu vlade od 2006. do 2014. godine, poznat je po bliskim vezama s Iranom, što Vašington vidi kao direktnu prijetnju svojim interesima u regionu.
Tramp je putem svoje platforme Truth Social poručio da bi izbor al-Malikija bio "veoma loš potez" za Irak.
- Posljednji put kada je Maliki bio na vlasti, zemlja je potonula u siromaštvo i totalni haos. To se ne smije ponoviti. Zbog njegove sulude politike i ideologije, ako bude izabran, SAD više neće pomagati Iraku - napisao je Tramp.
Dodao je da bez američke podrške Irak ima "nula šansi za uspjeh, prosperitet ili slobodu", završivši objavu sloganom: "Učinimo Irak ponovo velikim!" (MAKE IRAQ GREAT AGAIN!).
Ova izjava predstavlja najdirektniji pokušaj Trampove administracije da suzbije utjecaj grupa povezanih s Teheranom u Iraku. Američki zvaničnici su u pismu naglasili da, iako je izbor premijera unutrašnja stvar Iraka, SAD će donositi "suverene odluke o budućoj saradnji u skladu s američkim interesima".
Osim prekida pomoći, Vašington je zaprijetio i uvođenjem sankcija visokim iračkim političarima ukoliko u novu vladu budu uključene oružane grupe koje podržava Iran.
Prethodna vladavina al-Malikija bila je obilježena dubokim sektaškim podjelama i usponom ISIL-a, koji je 2014. godine zauzeo velike dijelove zemlje.
SAD drže ključnu polugu moći nad Irakom jer se prihodi od iračke nafte većinom čuvaju u Federalnim rezervama u Njujorku. Al-Maliki (75) i dalje predvodi koaliciju "Pravna država" i održava čvrste veze s frakcijama koje podržava Teheran.
Ovakav pritisak stavlja Bagdad u nezavidan položaj, s obzirom na to da Irak godinama pokušava balansirati između svoja dva najveća saveznika, Vašingtona i Teherana.

Tramp sada ucjenjuje i cijele države: Zbog izbora premijera u Iraku najavio ukidanje pomoći i "siromaštvo i totalni haos"

Identitetske teme u ovom momentu ne smiju biti prioritet, jer su i previše osjetljive da bi bile dio dnevne politike. Njih rješavamo kroz širok konsenzus, smireno i odgovorno, kako ne bismo dijelili društvo dok završavamo evropski posao, kazala je poslanica CIVIS-a Maja Vučelić.&nbsp;
Ona je istakla da je Barometar 26 važan jer su svi glasali za njega kako bi Crnu Goru držali na jedinom putu koji stvarno mijenja život nabolje.&nbsp;
- Hajde da prvo završimo posao i uđemo u EU, pa onda da se bavi ostalim tema. Hajde da prvo završimo posao i uđemo u EU, pa onda da se bavi ostalim temama. Sada moramo dokazati da Barometar 26 nije samo papir. Zato Skupština mora preuzeti odgovornost i obezbijediti da zakoni budu redovno na dnevnom redu, da usvajamo ono što je usklađeno sa EU i da zatvaramo pregovaračka poglavlja. Manje buke. Više rezultata. Evropa na prvom mjestu - poručila je Vučelić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FVucelicMaja%2Fstatus%2F2016919989714919839%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2016919989714919839%7Ctwgr%5Efec322868b5762483aea81d9ad21bb29120fa3c2%7Ctwcon%5Es1_c10&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vučelić: Identitetske teme ne smiju biti prioritet, manje buke više rezultata

Nakon saslušanja u Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama, određeno je zadržavanje do 72 sata za I.M, osumnjičenu za krivično djelo nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, kao i za I.I, osumnjičenog za krivično djelo teška krađa.
Kako je saopšteno iz ODT Berane, osumnjičena I.M. je 28. januara 2026. godine, oko 18 časova, u porodičnoj kući u jednom naselju u opštini Berane, u alkoholisanom stanju, drskim i bezobzirnim ponašanjem ugrozila tjelesni i duševni integritet člana svoje porodice – djeteta.
Navodi se da je ušla u spavaću sobu u kojoj je oštećena spavala i uputila joj više ozbiljnih prijetnji, zbog čega je dijete pobjeglo u dnevnu sobu. Osumnjičena je potom prišla oštećenoj, uhvatila je za kosu i vukla iz jedne u drugu prostoriju, nakon čega je uzela nož sa radnog stola i krenula u njenom pravcu, što je kod oštećene izazvalo osjećaj straha i ugroženosti.
Sa druge strane, osumnjičeni I.I. je istog dana, oko 14 časova, u parku pored rijeke Lim u Beranama, na naročito drzak način oduzeo novac oštećenom E.Š.
Prema navodima tužilaštva, dok su sjedjeli na klupi u parku, osumnjičeni je udario oštećenog otvorenom šakom u predjelu lijevog oka, potom mu iscijepao lijevi džep trenerke u kojem se nalazilo 250 eura, kao i dodatnih 20 eura koje je oštećeni držao u ruci, nakon čega se udaljio u nepoznatom pravcu, sa namjerom da sebi pribavi protivpravnu imovinsku korist.
Osumnjičenima je zadržavanje određeno zbog opasnosti od ponavljanja krivičnih djela, imajući u vidu da se radi o licima koja su višestruko osuđivana za ista krivična djela, saopšteno je iz ODT Berane.

Berane: Osumnjičena za nasilje nad ćerkom pijana je vukla za kosu i napala nožem

Ambasador Republike Srbije u Podgorici Nebojša Rodić pozvan je na razgovor u Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore, saznaje Pobjeda iz diplomatskih izvora. Povod za poziv, prema saznanjima Pobjede, jeste stav iznijet na zvaničnom nalogu „Serbia in English“, koji vodi Kancelarija za javnu i kulturnu diplomatiju Vlade Republike Srbije, a koji se odnosi na jezičku politiku Crne Gore. U objavi na mreži X, uz video-snimak na kojem se vidi mim sa Homerom Simpsonom, navodi se da Crna Gora ne priznaje srpski jezik kojim, govori 43 odsto građana, te da je riječ o „jeziku većine prema posljednjem popisu“. -Poštovanje prava većinskog jezika je takođe EU vrijednost zar ne?, piše u objavi naloga Vlade Srbije koja se naslanja na objavu informacije o zatvaranju 13 poglavlja Crne Gore u pregovorima sa EU.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260129190116_4f6dac0e7fc68b672b8422178f52bf9659eaca546308d9e8f7f25e0133d681fe.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260129190116_4f6dac0e7fc68b672b8422178f52bf9659eaca546308d9e8f7f25e0133d681fe" data-rendition-name="original" width="950" height="1600" loading="lazy" alt="ambasador srbije "> </figure>  Prema informacijama Pobjede, crnogorska strana ovu objavu tumači kao neprimjereno miješanje u unutrašnja pitanja Crne Gore, posebno imajući u vidu da dolazi sa zvaničnog komunikacionog kanala Vlade Republike Srbije. Ambasador Rodić je u prethodnom periodu izbjegavao da javno komentariše unutrašnje političke i institucionalne prilike u Crnoj Gori, zbog čega se tokom razgovora u Ministarstvu vanjskih poslova očekuje da će biti zatraženo pojašnjenje u vezi sa stavom koji je plasiran putem zvaničnog naloga Srbije. Iz Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore, kao ni iz Ambasade Srbije u Podgorici, do ovog momenta nije bilo zvaničnih reakcija. &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fserbiainenglish%2Fstatus%2F2016556885982486649%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2016556885982486649%7Ctwgr%5Ee7cf28aea46f12955dfcd7022a7cdb3b71b15ad2%7Ctwcon%5Es1_c10&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> &nbsp;

Ambasador Srbije pozvan na razgovor u MVP Crne Gore zbog objave na zvaničnom nalogu Vlade Srbije

Crnogorske sudije Ivan Pavićević i Miloš Ražnatović sudiće finalni meč Evropskog prvenstva za rukometaše, saopšteno je iz Evropske rkometne federacije.
Pavićević i Ražnatović pripadaju elitnoj grupi evropskih arbitara, a u Danskoj, Norveškoj i Švedskoj 13. put dijele pravdu na nekom velikom takmičenju.
U drugoj fazi sudili su derbi između Danske i Njemačke, kao i duel Španije i Norveške.
U uzbudljivom finišu Slavili su norvežani 35:34, a crnogorske sudije su tada dva mjenjali odluke poslije gledanja snimka.
Ražnatović je 11 sekundi prije kraja pokazao na sedmerac, nakon prodora Aleksa Dujšebajeva, ali je naknadno odlučio da se izvede slobodno bacanje i isključio Martina Hovdea.
Potom su Španci su napali sa šest protiv četiri igrača i pokušali da bace "cepelin" desnom krilu Aleišu Gomesu.
Ražnatović je opet pokazao na sedmerac, ali su on i Pavićević nakon gledanja snimka poništili odluku, jer August Pedersen nije gazio liniju šest metara.
Polufinala su na programu u petak - Hrvatska će igrati &nbsp;protiv Njemačke (17.45), dok će drugog finalistu odlučiti duel Danske i Islanda (20.30).
Finale će biti odigrano u nedjelju.

Tag: sad