Rok za žalbe na odluku tenderske komisije o rangiranju ponuda za dodjelu aerodroma u koncesiju ističe 27. novembra. Kako saznaje Portal ETV, obje kompanije koje su dostavile ponude — južnokorejska Incheon International Airport Corporation (IIAC) i Corporación América Airports S.A. (CAAP) sa sjedištem u Luksemburgu — zatražile su uvid u najnoviju odluku o rangiranju.
Nova rang-lista ponuđača pokazuje da je južnokorejska kompanija Incheon International Airport Corporation (IIAC) i dalje najbolje rangirana sa 96,18 bodova. Luksemburško-američki konzorcijum Corporación América Airports (CAAP) ostao je drugi sa 65,15 bodova, što je identično ocjenama sa prvobitne liste objavljene 17. jula.
Shodno Zakonu o koncesijama, nakon objave nove liste ponuđači imaju pravo da u roku od 15 dana ulože prigovor, kao i da u roku od osam dana zatraže uvid u dokumentaciju.
Američko-luksemburški konzorcijum je ranije, u zakonskom roku, podnio zvaničnu žalbu Komisiji za koncesije, nezadovoljan prvobitno utvrđenom rang-listom. Tada su zatražili uvid u kompletnu tendersku dokumentaciju, kao i objašnjenje procesa ponovnog bodovanja i ocjenjivanja koji je prethodio konačnoj rang-listi, a koji je, prema njihovim navodima, značajno izmijenio prethodne rezultate i doveo do toga da njihova ponuda ne bude prvorangirana.

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Obje kompanije traže uvid: Ističe rok za žalbe na rangiranje ponuda za koncesiju aerodroma

Izvršni direktor Aerodroma Crne Gore Roko Tolić saopštio je da je ta kompanija zainteresovana za kupovinu imovine kompanije u stečaju Vektra aviation- Tolić je, na konferenciji za medije, kazao da je ova godina bila jedna od najintenzivnijih u istoriji Aerodroma, uz rekordan broj putnika, ključne nove avio-linije i povećane zahtjeve prema infrastrukturi i zaposlenima. Tokom konferencije za medije Tolić je govorio o rezultatima, izazovima, planovima i strateškim projektima koji će obilježiti naredni period. Uprkos ograničenjima, Aerodromi očekuju da po prvi put u istoriji pređu prag od tri miliona putnika. - Naši radnici do sada su otpremili rekordan broj putnika, i dalje stojimo pri svome uvjerenju, pri svome obećanju da ćemo po prvi put u istoriji Aerodroma Crna Gore dostići za nas važnu brojku od tri miliona putnika - rekao je Tolić, naglašavajući da je riječ o simboličnom i operativnom dometu sistema projektovanog za daleko manji obim saobraćaja. Jedna od centralnih tema obraćanja bilo je uvođenje linije British Airwaysa ka Tivtu od naredne sezone. Tolić je istakao da se radi o ogromnom iskoraku za crnogorsku avio-povezanost i jasnom signalu da međunarodni tržišni lideri prepoznaju potencijal crnogorske obale. Prema njegovim riječima, British Airways je kroz pregovore jasno stavio do znanja da u Crnoj Gori prepoznaje premium turistički proizvod.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121121120_5266c045595a6712e6083137e12cec453701807cd2fe75f3d108f0db5fbf9e0e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121121120_5266c045595a6712e6083137e12cec453701807cd2fe75f3d108f0db5fbf9e0e" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Roko Tolić"> </figure>  - Uz sav fokus na niskotarifne prevoznike, uz veliki uspjeh ugovaranja baze za Wiz Air u Podgorici, odvijalo se dosta pregovora sa relevantnim prevoznicima gdje British Airways dolazi kao kruna sa tri sedmična leta već od maja sljedećeg godine do kraja mjeseca septembra i jedan veliki ukaz poštovanja, jer British Airways nije samo jedan od najsnažnijih svjetskih brendova i premium prevoznik, nego je to pokazatelj povjerenja u Crnu Goru, on je i svojevrsni investitorski impuls, ali naravno, pred nas postavlja dosta težak zadatak da ti premium putnici kad slete u Tivat mogu imati aerodromsku uslugu dostojnu renomea takvog prevoznika, jer to je nešto što će njihovi putnici tražiti. Meni je poznato kroz pregovore sa British Airwaysom da jedan od ključnih razloga njihovog dolaska jeste da je Crna Gora prepoznata kao premium destinacija, da ona ima relevantne hotelske kapacitete, da ima sjajnu ponudu, da ima predivnu prirodu i da će britanski turisti iz onog najvišeg segmenta vrlo rado u nju dolaziti - kazao je Tolić. <h2>Širenje kapaciteta</h2> Jedan od ključnih segmenata Tolićevog obraćanja odnosio se na stanje infrastrukture u Podgorici i Tivtu. Aerodromske zgrade, oprema i manevarske površine projektovane su za daleko manji promet. - Brojke koje sada ostvarujemo višestruko nadmašuju ono zašto su ovi aerodromi projektovani - rekao je, ističući da sistem trenutno počiva na „entuzijazmu zaposlenih i razumijevanju putnika“. Zbog toga je, prema njegovim riječima, hitno potrebna adaptacija terminala, proširenje kapaciteta i modernizacija opreme.&nbsp; - Vrijeme je da krenemo u žustriju, dinamičniju adaptaciju terminala i manevarskih površina - naglasio je on. U tom kontekstu, izvršni direktor Aerodroma je najavio zainteresovanost da se otkupi dio imovine kompanije Vektra Aviation u vlasništvu biznismena Dragana Brkovića, a koja se zbog stečaja prodaje na tenderu. Kako je rekao, radi se o preko tri hiljade kvadrata prostora i hangaru koji bi se prema njegovim riječima mogao adaptirati i biti pretvoren u još jedan terminal, s obzirom na to da se nalazi u neposrednoj blizini gejtova Aerodroma ili bi mogao biti iskorišten kao hangar za smještaj aviona kompanija, kao što je Wizz Air koji je najavio otvaranje baze na Aerodromima. Zemlja na kojoj se nalaze objekti kompanije Vektra Aviation je u državnom vlasništvu, a trenutna cijena koju je oglasio stečajni upravnik procjenjuje se na 5,1 miliona eura. - Procedura se ogleda u činjenici da taj naš interes ide kroz ministarstvo saobraćaja koje će, vjerujem, dati relevantnu informaciju svim nadležnim tijelima i svim nadležnim ministarstvima da bi na kraju to došlo na Vladu, ja se nadam u što bržem postupku. Zašto taj terminal? To je najbrža mogućnost da dobijemo još jedan kapacitet koji će nam olakšati da opslužimo sav promet koji ćemo imati već u narednoj sezoni - kazao je Tolić. <h2>Ako ne dođe do koncesije, Aerodromima potrebno preko 250 miliona&nbsp;</h2> Odgovarajući na pitanje novinara u vezi sa davanjem pod koncesiju, Tolić je ponovio, kako je kazao, raniji stav da ako se nešto pozajmljuje, to mora biti vraćeno u boljem stanju nego što je bilo.&nbsp; - Ako se to desi uslijediće brza injekcija privatnog kapitala koja neće biti limitirana svim onim čime mi jesmo. Jer mi bismo bili puno brži u donošenju i implementaciji odluka vezanih za infrastrukturu. Mi blisko sarađujemo sa privrednim sektorom koji traži funkcionalne aerodrome. Grade se novi kapaciteti, crnogorski turizam raste, prepoznatljivost zemlje je veća,. Hoćemo li mi moći pratiti taj tempo? Hoćemo uz ogromnu pomoć crnogorske Vlade. Dakle, ako me pitate jesam li protiv koncesija - nisam, ako se mogu odraditi procesi adaptacije i proširenja - kazao je Tolić. Na pitanje kolika sredstva bi bila potrebna za proširenje kapaciteta aerodroma u Podgorici i Tivtu, Tolić je kazao da bi prije svega bilo potrebno izraditi konkretan master plan - dokument koji bi na ozbiljan način odredio pravce razvoja, kako je to standard u svijetu avijacije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121121120_db8ed966d3d0d69ad60b270824734c6f692735565dd90a8db6f16e6b49f18af7.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251121121120_db8ed966d3d0d69ad60b270824734c6f692735565dd90a8db6f16e6b49f18af7" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Roko Tolić"> </figure>  - Po grubim procjenama, riječ je o iznosu od oko 250 do 300 miliona eura. U Tivtu je prostor izuzetno ograničen. Kada je riječ o izvorima finansiranja, oni su kombinovani. Izvori su, prije svega, vlastita sredstva i nastavak profitabilnog poslovanja. Mi vodimo računa o svakom detalju — lijepo je zapošljavati, ali sve se mora računati. Ljudski rad ne tretiramo kao trošak, već kao ulaganje neophodno da bismo ostvarivali sav ovaj promet, ali pritom moramo biti umjereni i obzirni. Dakle, izvori su vlastita sredstva, poslovne banke i evropska sredstva. Ponavljam, vjerujemo da će Crna Gora imati priliku da već od 2028, kada se donosi novi evropski budžet, nominuje svoje glavne projekte. To bi bio logičan slijed. Međutim, treba naglasiti da je to administrativno izuzetno mnogo posla, i da se sa konkretnim koracima realno može krenuti tek oko 2028. godine - kazao je Tolić. Zbog toga bi, ističe on, prva odluka trebalo da bude tender za izradu novog master plana.&nbsp; - To je sveobuhvatan dokument za čiju izradu mi nemamo interne kapacitete — ne samo u Crnoj Gori, nego ni mnogi ozbiljni aerodromi. Izradu takvih planova rade specijalizovane firme i to nije ni malo jeftin proces - kazao je Tolić. Tolić kaže da bi fokus trebalo usmjeriti na oba aerodroma, kako bi postali potpuno funkcionalni i operativni. <h2>Podgorica mora postati 24/7 aerodrom</h2> Rast obima posla nameće i reorganizaciju radnog vremena i zapošljavanje dodatnog kadra. Tolić kaže da Podgorica, kao glavni aerodrom zemlje i buduće članice EU, mora raditi 24 sata dnevno, sedam dana u nedjelji. - Aerodrom Podgorica kao aerodrom glavnog grada, središta buduće članice Evropske unije, zavrjeđuje biti na listi onih aerodroma koji rade 24 sata, 7 dana dnevno. I to je naš cilj i mi smo već aktivni u iznalaženju dodatnog kadra. Ono što je sada stanje je da ljudi rade prekovremenom i mi to, naravno, adekvatno plaćamo, ali nije uvijek stvar novca, nego je stvar ljudskih mogućnosti da toliko sati se radi prekovremena, to jednostavno nije moguće, mi ćemo morati ići na treću smjenu - rekao je Tolić.

Portal ETV

1250x600

Tolić: Plan kupovina imovine Vektra Aviation, početna cijena 5,1 milion eura

Koncesionar nije potreban, poručio je Slobodan Martinović ispred Reprezentativnog Sindikata Aerodroma Podgorica, a povodom najave otvaranja baze Wizz Air-a u Podgorici i otvaranja novih 14 linija.
- To je juče i danas tema u svakom Crnogorskom domu i vijest godine- navodi se u saopštenju Martinovića.
Martinović je kazao da su Aerodromi Crne Gore na ovaj način, maltene, ”dali otkaz” svakom mogućem koncesionaru.&nbsp;
- Nadamo se da će i Vlada i tenderska komisija čuti i razumjeti tu poruku. Jer, znamo da je koncesionar = (jednako) gašenje svih niskobudžetnih linija. To u ovoj zemlji, nakon najave otvaranja baze Wizz-a u Podgorici, niko ne smije dozvoliti- kaže Martinović.&nbsp;
Objašnjava šta u redovnom radu znači to otvaranje baze u Podgorici.
- Samo ova jedna najava od jednog avio-prevoznika znači da očekujemo blizu milion putnika više – a naše kolege su dostojne tog zadatka. Radićemo ako bude potrebno i treću smjenu- kaže on.
Dodao je da građani Crne Gore koji su, kao u ostalom i oni koji rade u Aerodromima Crne Gore, sa oduševljenjem dočekali vijest o nizu novih ruta sa našeg aerodroma, moraju da znaju da sve te avione i putnike neko mora profesionalno da dočeka i isprati, i mi želimo da cijela Crna Gora zna – da mi to možemo.
- Ipak, iako često nismo istomišljenici, smatramo da ovom menadžmentu treba dati podršku da nastave da razvijaju aviodostupnost. Mi smo tu i čekamo fer dogovor u vezi sa statusom zaposlenih i uslovima rada s obzirom na nove okolnosti koje znače mnogo više rada i mnogo više truda. I pored toga što dajemo potpunu podršku menadžmentu, reprezentativni sindikat će budno pratiti poteze istog i ukazivati na eventualne odluke koje nisu u interesu zaposlenih. Mi smo ključna komponenta u ostvarenju ovog velikog zajedničkog cilja- zaključuje Martinović.

Martinović: Koncesionar nije potreban, Wizz Air baza znači milion putnika više

Tenderska komisija za sprovođenje postupka dodjele koncesije za crnogorske aerodrome danas je održala sjednicu i dogovoreno je postupanje po rješenju Komisije za koncesije, koja je naložila dopunu obrazloženja već utvrđene rang liste, prenosi RTCG.
Nakon što TK dopuni obrazloženje, materijal će biti proslijeđen Ministarstvu saobraćaja, koje potom treba Vladi da dostavi Predlog odluke.
Na sjednici je razmatrana aktuelna pravna i proceduralna pitanja u vezi sa nastavkom koncesionog procesa, uključujući prigovor koji je početkom avgusta podnio konzorcijum CAAP, kao i niz rješenja i odluka nadležnih institucija koje su uslijedile nakon toga.
U fokusu rasprave bilo je i rješenje Komisije za koncesije od 1. septembra, kao i zahtjev kompanije CAAP za odlaganje njegove primjene, koji je podnijet 12. septembra.
Upravni sud je prije dva dana odbio prigovor luksemburško-američke kompanije “Corporacion América Airports S.A” (CAAP), koja je tražila da se to rješenje poništi, navodeći da je nezakonito izmijenjen kriterijum bodovanja ponuda, po kome je prvorangirana južnkorejska kompanija “Incheon International Airport Corporation” (IIAC), a luksemburško – američki konzorcijum drugorangirani.

Tenderska komisija za aerodrome: Dogovoreno da se dopuni obrazloženje utvrđene rang liste

Vlada Crne Gore je na današnjoj telefonskoj sjednici donijela Odluku o dodjeli koncesije za priređivanje posebnih igara na sreću u kazinima u kazinu ''Merit Royal Budva'', koji se nalazi u hotelu Splendid u Bečićima.
Ovim putem koncesionar je postao DOO ''NET MONTENEGRO'', privredno društvo iz Podgorice, koji je dobio pravo priređivanja posebnih igara na sreću u kazinu ''Merit Royal Budva'' kuglicama, kockama i kartama do 29 stolova (ruletm, island texas hold'em poker, trio poker, novo poker, ruski poker, bakara, major poker, blekdžek i slično) i do 250 automata za igra na sreću, na period od deset godina, navodi se u saopštenju Vlade.
- Koncesionar je dužan da uplati jednokratnu naknadu za dodjelu licence za priređivanje igara na sreću u kazinu u iznosu od 2.000.000,00 eura, do zaključenja ugovora o koncesiji. Koncesija je neprenosiva, a koncesionar je dužan da koncesionu naknadu za priređivanje igara na sreću u kazinu plaća na način i u rokovima utvrđenim Zakonom o igrama na sreću- zaključuje se u saopštenju.

Vlada dala pod koncesiju kazino u hotelu Splendid

Tenderski postupak je diskreditovan iz mnogo razloga jer traje šest godina i prate ga mnoge kontroverze, zbog čega ga treba prekinuti, ocijenio je poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša, govoreći o koncesiji na crnogorske aerodrome.
Mugoša je kazao da koncesioni akt ima ekonomske i pravne manjkavosti.&nbsp;
- Mi smo protiv davanja oba aerodroma pod koncesiju na 30 godina. Smatramo da treba razmotriti i druge modele valorizacije (dokapitalizaciju od strane stranog investitora, strani menadžment i dr). Aerodromima je svakako neophodno unapređenje infrastrukturnih, odnosno poslovnih performansi - poručio je Mugoša na mreži X.

Mugoša o koncsiji na aerodrome: Tenderski postupak diskreditovan i treba ga prekinuti

Tenderska komisija za vrednovanje ponuda za davanje aerodroma u koncesiju u nastavku prethodno započete sjednice konstatovala je da su ponude oba ponuđača tehnički ispravne, nakon čega je izvršeno njihovo vrednovanje, saopšteno je iz Vlade.
Nakon što su oba ponuđača ispunila zahtjeve minimalnog broja bodova, a u skladu sa dodatnim konsultacijama sa Međunarodnom finansijskom korporacijom - savjetnikom u procesu, &nbsp;Tenderska komisija za postupak koncesije za pravo korišćenja aerodroma Podgorica i Tivat konstatovala je da su se stekli uslovi za provjeru finasijskih ponuda oba ponuđača.&nbsp;
Nastavak sjednice Tenderske komisije zakazan je za sjutra, do kada se očekuje da konsultant IFC (Svjetska banka) dostavi analizu finansijskih ponuda.&nbsp;
- Komisija će raditi svakodnevno kako bi do kraja nedelje završila rad i usvojila predlog, koji će poslati Ministarstvu saobraćaja - poručeno je u saopštenju.
Podsjećamo, ranije danas predsjednik Tenderske komisije za postupak koncesije za pravo korišćenja aerodroma Podgorica i Tivat, potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj kazao je da će najkasnije do kraja nedjelje utvrditi rang listu ponuda i odluku proslijediti Ministarstvu saobraćaja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fdeljosaj-odluka-tenderske-komisije-za-aerodrome-najkasnije-do-kraja-nedjelje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Portal ETV jutros je objavio da je, nakon velike medijske pompe i kontroverzi u proteklim danina, Tenderska komisija za vrednovanje ponuda za davanje aerodroma u koncesiju nastavila danas rad u punom sastavu, te da ponovo analizira ponude.
Vlada Crne Gore je u nedjelju na vanrednoj sjednici jednoglasno prihvatila prijedlog Tenderske komisije da se rok za evaluaciju tehničkih ponuda za koncesiju aerodroma Podgorica i Tivat produži za 30 dana.

Tenderska komisija: Obje ponude za koncesiju aerodroma tehnički ispravne

&nbsp;Nevjerovatno je da se oko ovakvih stvari pravi politički dogovor - poručili su u Mreži za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) nakon što su predstavnici parlamentarne većine održali sastanak u Vladi povodom dešavanja oko koncesije za aerodrome.
Tenderska procedura je, poručuju u MANS-u, ili po zakonu - ili nije.
- Lideri većine o tenderskoj proceduri? Ili je po zakonu ili nije. Ili je korupcija ili nije. Ko ima uvid u papire jasno mu je šta je u pitanju i nevjerovatno je da se oko takvih stvari pravi politički dogovor - podvukli su oni.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fpoceo-sastanak-lidera-parlamentarne-vecine-povodom-desavanja-u-vezi-sa-koncesijom-za-aerodrome&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Sastanak je održan u zgradi Vlade, a prisustvali su premijer Milojko Spajić, predsjednik tenderske komisije, potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj, potpredsjednik Vlade i lider Demokrata Aleksa Bečić, predsjednik i poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević.
Oni nijesu davali izjave za medije. Milan Knežević je u prolazu novinarima samo rekao: „sve budet horošo!“ (sve će biti dobro).
Vanredna sjednica Vlade trebalo je da počne odmah poslije toga, pošto je zakazana za 19 sati - ali kasni.
<h2>UPOZORENJE IFC</h2>
Kako je Portal ETV juče objavio, Međunarodna finansijska korporacija (IFC), članica Grupacije Svjetske banke, zabrinuta je zbog odluke Tenderske komisije Vlade Crne Gore da odbaci tehničku ponudu jednog od ponuđača u postupku davanja koncesije za crnogorske aerodrome. &nbsp;Zbog toga su uputili pismo predsjedniku Tenderske komisije i potpredsjedniku Vlade za ekonomski sistem Niku Đeljošaju, premijeru Milojku Spajiću, potpredsjednicima Vlade Momu Koprivici, Filipu Ivanoviću, Aleksi Bečiću, Evrinu Ibrahimoviću, ministru finansija Novici Vukoviću i ministarki evropskih poslova Majdi Gorčević, tražeći od njih objašnjenje za spornu odluku o koncesiji aerodroma i uz napomenu da su obje tehničke ponude zadovoljile kriterijume i prošle evaluaciju.
Oni su upozorili da će morati da se povuku sa pozicije savjetnika ako ne dobiju čvrste dokaze za zaključke Tenderske komisije.
Premijer Spajić je potom poručio da je ovo ozbiljno upozorenje da bi pitanje regularnosti Tenderskog postupka za koncesiju Aerodroma Crne Gore moglo naštetiti ugledu Crne Gore, evropskom putu i zatvaranju Poglavlja 5 - Javne nabavke za koje smo, kako je rekao, ispunili sve uslove.
Spajić je, u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter), pozvao Tendersku komisiju da pažljivo razmotri ekspertske stavove Svjetske banke - IFC.
- Kako bismo ovaj važan postupak doveli do kraja, u najboljem interesu građana i Crne Gore - dodao je on.
<h2>POGREŠNA PROCJENA IFC</h2>
Sa druge strane, predsjednik Tenderske komisije i potpredsjednik Vlade Nik Đeljošaj izrazio je suštinski suprotan stav poručujući da ih je IFC pogrešno protumačio, te da on neće prihvatiti poziv da im podnese izvještaj uz ocjenu - da bi to upravo trebalo oni da urade sa pozicije konsultanata.
- Ukoliko IFC smatra da članovi Tenderske komisije treba da budu samo figure i statisti da potvrde šta god proslijedi IFC odnosno partner Inčona Bodin Bulatović, mislim da su nas pogrešno procijenili - poručio je on.
Đeljošaj je u reagovanju, koje je objavio na Fejsbuku, napisao da je svaki član Tenderske komisije radio profesionalno i zakonito, poštovao svaku proceduru i postupao u skladu sa zakonskim mogućnostima.&nbsp;
- Svaki član Tenderske komisije, na osnovu prava koje im je dao zakon, su izvršili svoju zakonsku obavezu i izvršili bodovanje. Svaki član komisije je bodovao, a ja sam kako poslovnik nalaže samo predstavio pred svim članovima komisije kako su bodovani - naveo je on.
Dodao je da je i najmanje još devet članova komisije pokazalo profesionalnost.
- Što se mene tiče, i najmanje još devet članova komisije koji su pokazali profesionalnost i nijesu prihvatili da Bodin i IFC upravlja sa njima, pozivamo kabinet PV da što prije izmijenite komisiju sa ljudima koji misle da treba da prihvate sve što dolazi od IFC-a i nećemo biti smetnja - naveo je Đeljošaj.
Legitimno je, kaže, pravo da neko vjeruje više IFC-u.
- Ali želimo upoznati javnost da velika većina tenderske komisije ne vjeruje u većinu postupaka IFC-a - saopštio je Đeljošaj.
Oni nemaju, kaže, ni favorita ni obaveza.
- Jedina obaveza nam je pred našom državom i bez dodatne riječi ćemo dobrovoljno prihvatiti da nas zamijenite. Ali, neka niko ne očekuje da ono što smo vidjeli na djelu a šta su djelovanje konsultanta i Bodina a koje nijesu u interesu države Crne Gore nego pojedinaca da aminujemo i isključimo mozak - podvukao je Đeljošaj.
On kaže da nikada neće prihvatiti da ponizi Vladu i državu Crnu Goru.
- Da podnosim izvještaj konsultantima koje mi plaćamo, nego treba suprotno, da oni podnesu račune za svoje djelovanje i postupke, a za sve što su i kako radili, imamo u zapisnicima i e-mail komunikaciji - dodao je Đeljošaj.&nbsp;
Koliko su dobronamjerni i stručni pokazuje, navodi on, njihov zvanični stav iz početka aprila da neće nijedna kompanija aplicirati za koncesiju.
- A aplicirale su dvije od tri, da ne idem dalje za sada - zaključio je Đeljošaj.
<h2>NEDOZVOLJENO UPLITANJE</h2>
Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša kritikovao je premijera &nbsp;Spajića zbog, kako navodi, nedozvoljenog uplitanja u rad Tenderske komisije koja vodi postupak davanja koncesije za aerodrome. Mugoša smatra da Spajićevo javno pozivanje Komisije da „pažljivo razmotri ekspertske stavove Svjetske banke – IFC“ predstavlja politički pritisak na njenu samostalnost.
- Tendersku komisiju nije formirao premijer i on nema nadležnosti nad njom. Komisiju je formiralo Ministarstvo saobraćaja i ona podnosi izvještaj tom resoru, a ne Vladi. Ovakvo obraćanje premijera je svojevrsni pritisak na nezavisnost članova komisije - poručio je Mugoša.
On je reagovao i na navode da je Vlada odložila današnju sjednicu Tenderske komisije, koja je bila zakazana za 10 časova, te zadužila potpredsjednika Vlade i predsjednika Komisije Nika Đeljošaja da se sjednica ne održi dok se članovi Vlade ne upoznaju sa pismom Svjetske banke i dosadašnjim aktivnostima Komisije.
<h2>TUŽILAŠTVO DA ISPITA MOGUĆE ZLOUPOTREBE I POLITIČKI PRITISAK</h2>
Ovim povodom oglasili su se i u Sindikatu Aerodroma Crne Gore i Nezavisnom sindikatu poručujući da bi koncesioni postupak trebalo zaustaviti, te da je tender nakaradan i nepovratno kompromitovan.
Oni su pozvali tužilaštvo da ispita moguće zloupotrebe, politički pritisak i koruptivne radnje.
- Danas svjedočimo slici koja vrijeđa zdrav razum svakog čestitog građanina - dok se gladni vuci otimaju oko plijena, zaposlenima i građanima vezuju se ruke, da ne mogu ni da pitaju o detaljima postupka, a kamoli da zaštite ono što su svojim rukama stvarali i sa ponosom čuvali decenijama - poručili su, između ostalog, u odva dva sindikata.

MANS: Nevjerovatno je da o koncesijama prave politički dogovor

Ovaj pokušaj nakaradnog tenderskog postupka nije dio evropskog puta naše države, niti može biti osnov daljeg kvalitetnog razvoja aerodroma - poručili su u Sindikatu Aerodroma Crne Gore i Nezavisnom sindikatu Aerodroma povodom dešavanja oko tendera za koncesije nad vazdušnim lukama u Podgorici i Tivtu.
Oni cijene da je tender neopovratno kopmromitovan, te da je riječ o beskrupuloznoj operaciji kojom se strateški resurs države ustupa privatnom kapitalu na tri decenije. Ističu i da se dva aerodroma žele prodati uz sumnjivu kontrolu i bez odgovornosti, pri čemu nema saglasnosti ni zaposlenih u ACG, niti građana.
- Ovo je kvazi tenderski akt predaje ključne državne saobraćajne infrastrukture pod potpunu kontrolu sumnjivog kapitala - na štetu zaposlenih u Aerodromima Crne Gore i građana Crne Gore - podvukli su oni.
Smatraju da se upitnom koncesionaru otvaraju vrata da samostalno upravlja odabirom strateškog pravca razvoja, rutama, cjenovnom politikom, svim prihodima, definisanjem prioritetnih destinacija, komercijalnim i sigurnosnim pitanjima. Pritom bi država, kako su naglasili, imala ulogu pasivnog posmatrača.
- Danas svjedočimo slici koja vrijeđa zdrav razum svakog čestitog građanina - dok se gladni vuci otimaju oko plijena, zaposlenima i građanima vezuju se ruke, da ne mogu ni da pitaju o detaljima postupka, a kamoli da zaštite ono što su svojim rukama stvarali i sa ponosom čuvali decenijama - naveli su u dva sindikata.
Oni traže da se zaustavi koncesioni postupak i pozivaju tužilaštvo da ispita okolnosti, uključujući moguće zloupotrebe, politički pritisak i koruptivne radnje.
<h2>DANAS VANREDNA SJEDNICA VLADE</h2>
Podsjećamo, vanredna sjednica Vlade zbog odluke o koncesiji nad crnogorskim aerodromima održaće se danas u 19 sati.
Kako je Portal ETV juče objavio, Međunarodna finansijska korporacija (IFC), članica Grupacije Svjetske banke, zabrinuta je zbog odluke Tenderske komisije Vlade Crne Gore da odbaci tehničku ponudu jednog od ponuđača u postupku davanja koncesije za crnogorske aerodrome. &nbsp;Zbog toga su uputili pismo predsjedniku Tenderske komisije i potpredsjedniku Vlade za ekonomski sistem Niku Đeljošaju, premijeru Milojku Spajiću, potpredsjednicima Vlade Momu Koprivici, Filipu Ivanoviću, Aleksi Bečiću, Evrinu Ibrahimoviću, ministru finansija Novici Vukoviću i ministarki evropskih poslova Majdi Gorčević, tražeći od njih objašnjenje za spornu odluku o koncesiji aerodroma i uz napomenu da su obje tehničke ponude zadovoljile kriterijume i prošle evaluaciju.
Oni su upozorili da će morati da se povuku sa pozicije savjetnika ako ne dobiju čvrste dokaze za zaključke Tenderske komisije. Premijer Spajić je potom poručio da je ovo ozbiljno upozorenje da bi pitanje regularnosti Tenderskog postupka za koncesiju Aerodroma Crne Gore moglo naštetiti ugledu Crne Gore, evropskom putu i zatvaranju Poglavlja 5 - Javne nabavke za koje smo, kako je rekao, ispunili sve uslove.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fifc-trazi-objasnjenje-od-vlade-zbog-sporne-odluke-o-koncesiji-aerodroma&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Spajić je, u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter), pozvao Tendersku komisiju da pažljivo razmotri ekspertske stavove Svjetske banke - IFC.
- Kako bismo ovaj važan postupak doveli do kraja, u najboljem interesu građana i Crne Gore - dodao je on.
<h2>POGREŠNA PROCJENA IFC</h2>
Sa druge strane, predsjednik Tenderske komisije i potpredsjednik Vlade Nik Đeljošaj izrazio je suštinski suprotan stav poručujući da ih je IFC pogrešno protumačio, te da on neće prihvatiti poziv da im podnese izvještaj uz ocjenu - da bi to upravo trebalo oni da urade sa pozicije konsultanata.
- Ukoliko IFC smatra da članovi Tenderske komisije treba da budu samo figure i statisti da potvrde šta god proslijedi IFC odnosno partner Inčona Bodin Bulatović, mislim da su nas pogrešno procijenili - poručio je on.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fdeljosaj-velika-vecina-tenderske-komisije-ne-vjeruje-u-postupke-ifc-a-necu-prihvatiti-da-podnosim-izvjestaj-konsultantima-koje-mi-placamo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Đeljošaj je u reagovanju, koje je objavio na Fejsbuku, napisao da je svaki član Tenderske komisije radio profesionalno i zakonito, poštovao svaku proceduru i postupao u skladu sa zakonskim mogućnostima.&nbsp;
- Svaki član Tenderske komisije, na osnovu prava koje im je dao zakon, su izvršili svoju zakonsku obavezu i izvršili bodovanje. Svaki član komisije je bodovao, a ja sam kako poslovnik nalaže samo predstavio pred svim članovima komisije kako su bodovani - naveo je on.
Dodao je da je i najmanje još devet članova komisije pokazalo profesionalnost.
- Što se mene tiče, i najmanje još devet članova komisije koji su pokazali profesionalnost i nijesu prihvatili da Bodin i IFC upravlja sa njima, pozivamo kabinet PV da što prije izmijenite komisiju sa ljudima koji misle da treba da prihvate sve što dolazi od IFC-a i nećemo biti smetnja - naveo je Đeljošaj.
Legitimno je, kaže, pravo da neko vjeruje više IFC-u.
- Ali želimo upoznati javnost da velika većina tenderske komisije ne vjeruje u većinu postupaka IFC-a - saopštio je Đeljošaj.
Oni nemaju, kaže, ni favorita ni obaveza.
- Jedina obaveza nam je pred našom državom i bez dodatne riječi ćemo dobrovoljno prihvatiti da nas zamijenite. Ali, neka niko ne očekuje da ono što smo vidjeli na djelu a šta su djelovanje konsultanta i Bodina a koje nijesu u interesu države Crne Gore nego pojedinaca da aminujemo i isključimo mozak - podvukao je Đeljošaj.
On kaže da nikada neće prihvatiti da ponizi Vladu i državu Crnu Goru.
- Da podnosim izvještaj konsultantima koje mi plaćamo, nego treba suprotno, da oni podnesu račune za svoje djelovanje i postupke, a za sve što su i kako radili, imamo u zapisnicima i e-mail komunikaciji - dodao je Đeljošaj.&nbsp;
Koliko su dobronamjerni i stručni pokazuje, navodi on, njihov zvanični stav iz početka aprila da neće nijedna kompanija aplicirati za koncesiju.
- A aplicirale su dvije od tri, da ne idem dalje za sada - zaključio je Đeljošaj.
<h2>NEDOZVOLJENO UPLITANJE</h2>
Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša kritikovao je premijera &nbsp;Spajića zbog, kako navodi, nedozvoljenog uplitanja u rad Tenderske komisije koja vodi postupak davanja koncesije za aerodrome. Mugoša smatra da Spajićevo javno pozivanje Komisije da „pažljivo razmotri ekspertske stavove Svjetske banke – IFC“ predstavlja politički pritisak na njenu samostalnost.
- Tendersku komisiju nije formirao premijer i on nema nadležnosti nad njom. Komisiju je formiralo Ministarstvo saobraćaja i ona podnosi izvještaj tom resoru, a ne Vladi. Ovakvo obraćanje premijera je svojevrsni pritisak na nezavisnost članova komisije - poručio je Mugoša.
On je reagovao i na navode da je Vlada odložila današnju sjednicu Tenderske komisije, koja je bila zakazana za 10 časova, te zadužila potpredsjednika Vlade i predsjednika Komisije Nika Đeljošaja da se sjednica ne održi dok se članovi Vlade ne upoznaju sa pismom Svjetske banke i dosadašnjim aktivnostima Komisije.

Sindikati ACG: Zaustavite koncesioni postupak, tender je nakaradan i nepovratno kompromitovan

Obraćanje Svjetske banke - IFC ozbiljno je upozorenje da bi dovođenje u pitanje regularnosti Tenderskog postupka za koncesiju Aerodroma Crne Gore moglo naštetiti ugledu Crne Gore, evropskom putu i zatvaranju Poglavlja 5 - Javne nabavke za koje smo ispunili sve uslove - poručio je premijer Milojko Spajić.
On je to napisao u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter), nakon što je Međunarodna finansijska korporacija (IFC), članica Grupacije Svjetske banke, izrazila ozbiljnu zabrinutost zbog odluke Tenderske komisije Vlade Crne Gore da odbaci tehničku ponudu jednog od ponuđača u postupku davanja koncesije za crnogorske aerodrome, bez ikakvog obrazloženja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fifc-trazi-objasnjenje-od-vlade-zbog-sporne-odluke-o-koncesiji-aerodroma&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Spajić je Tendersku komisiju da pažljivo razmotri ekspertske stavove Svjetske banke - IFC.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1931365876181131570%3Ft%3D1WbvrVCh7eHtbrxmpYoLJw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Kako bismo ovaj važan postupak doveli do kraja, u najboljem interesu građana i Crne Gore - dodao je on.

Spajić: Ozbiljno je upozorenje IFC da bi dovođenje u pitanje regularnosti tenderskog postupka za koncesiju AECG moglo naštetiti našem ugledu, EU putu i zatvaranju poglavlja 5

Aktuelna vlast nastavlja da iritira najširu javnost, što počinje obuhvatati i građane sa neznatnom političkom pameću, ocijenili su iz Građanske inicijative "21. maj".
Kako kažu, u duhu prethodnih vlada koje su bile zbir neukosti, populizma i litijaške neuroze, djeluje i sadašnja u cjelini podgojena i rastrojena, a dijelom i agenturna izvršna vlast.
- Sjetimo se Bratićke i njene štetočinske i nezakonite "sječe direktora", pa nebuloznog programa “Evropa sad 1”, pa Dritanovog temeljnog ugovora i tunela do sudskog depoa bez krivaca i krivice, pa blokiranih EU integracija. Da bi nakon svega toga stigli do neurasteničnog “Evropa sad 2”, beskičmenog odnosa prema Vučićevom intervencionizmu, milionskog granta petokolonaškoj i nacionalističkoj SPC, plitkoumnog sukoba sa Hrvatskom, botunske rapsodije i na kraju do odbjeglog "Pavla Đurišića" i Miloša Medenice koji se narugao policijskim vlastima - podsjećaju iz GI "21. maj".
Saberemo li realne domete ove Vlade u unutrašnjoj politici primijetićemo, ističu, da ni razvučeno zatvaranje pregovaračkih poglavlja sa EU nije za utjehu.

GI "21. maj": Ne može ni Brisel zamaskirati provincijalni podgorički cirkus

Narodna banka Ukrajine snizila je referentnu kamatnu stopu sa 15,5 na 15 odsto, jer inflatorni pritisci u zemlji slabe, a rizici spoljnog finansiranja se smanjuju.&nbsp;
Godišnja inflacija u Ukrajini je krajem prošle godine usporila na oko osam odsto, kako potrošačka, tako i bazna, prije svega zahvaljujući dobrim poljoprivrednim prinosima, ublažavanju pritisaka na tržištu rada i stabilnoj situaciji na deviznom tržištu, prenosi Tanjug.&nbsp;
Prema procjenama banke, inflacija u Ukrajini će nadalje padati u prvoj polovini ove godine, s tim da će u drugoj polovini privremeno porasti.&nbsp;
Inflacija bi ove godine trebalo da se spusti na oko 7,5 odsto, zatim na šest odsto krajem naredne, dok se povratak na ciljnu vrijednost od pet odsto očekuje tokom 2028. godine.&nbsp;
Narodna banka Ukrajine očekuje privredni rast od oko 1,8 odsto u ovoj godini, a nakon toga ubrzanje na tri do četiri odsto u periodu 2027–2028, pod uslovom da se energetska infrastruktura oštećena u ratu obnovi, a investicije ojačaju.&nbsp;
- Značajnu ulogu u makroekonomskoj stabilnosti ima spoljašnja finansijska pomoć - navodi se na sajtu banke.&nbsp;
Evropska unija (EU) je krajem prošle godine odlučila da Ukrajini obezbijedi oko 90 milijardi EUR podrške u periodu 2026–2027, dok su u toku i pregovori o novom aranžmanu sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) za 8,1 milijardu USD.&nbsp;
Kako ocjenjuje banka, međunarodne devizne rezerve Ukrajine trebalo bi da dostignu oko 65 milijardi USD do kraja ove godine.&nbsp;
Glavni rizik za ekonomski oporavak Ukrajine prevashodno predstavlja rat s Rusijom, ali i potencijalna nova budžetska opterećenja, nedostatak radne snage usljed migracija i rastuća geopolitička fragmentacija.

Ukrajina snizila kamatnu stopu

Američki predsjednik je u objavi na svojoj društvenoj mreži Trut naveo da Kanada „neopravdano, nezakonito i uporno“ odbija da izda sertifikate američkim mlaznjacima Golfstrim 500, 600, 700 i 800.
Zbog toga je najavio da će opozvati sertifikate kanadskih aviona Bombardije, kao i „svih aviona proizvedenih u Kanadi“, i zaprijetio carinama od 50 odsto na druge avione proizvedene u Kanadi.
- Ovim opozivamo sertifikaciju njihovih poslovnih mlaznjaka Bombardije Global Ekspres i svih aviona proizvedenih u Kanadi, sve dok Golfstrim, velika američka kompanija, ne dobije punu sertifikaciju - napisao je Donald Tramp.
„Hiljade privatnih i komercijalnih aviona izgrađenih u Kanadi svakodnevno lete u Sjedinjenim Državama. Nadamo se da će se ova situacija brzo riješiti kako bi se izbjegao značajan uticaj na vazdušni saobraćaj i putnike“, saopštila je Bombardije u izjavi za AFP.
Kompanija je dodala da je „u kontaktu s kanadskom vladom“ povodom tog pitanja. FlajtRadar24 je u petak objavio da je više od 400 aviona kanadske proizvodnje letjelo ka i iz američkih aerodroma oko 13 sati.
Nije jasno kako će Tramp oduzeti sertifikat avionima, budući da je to u nadležnosti Federalne uprave za vazduhoplovstvo, ali je u prošlosti davao slične izjave koje su na kraju sprovele nadležne agencije.
Prema globalnim pravilima vazduhoplovstva, zemlja u kojoj je avion projektovan – Sjedinjene Države u slučaju Golfstrima – odgovorna je za primarnu sertifikaciju, poznatu kao tipski sertifikat, koji garantuje bezbjednost dizajna.
Druge zemlje obično potvrđuju odluku primarnog regulatora, dopuštajući avionu ulazak u svoj vazdušni prostor, ali imaju pravo da odbiju ili zatraže dodatne podatke. Nakon krize s Boingom 737 Maks, evropski regulatori su odložili odobrenje nekih američkih odluka o sertifikaciji i vršili pritisak za dalje promjene dizajna, što je izazvalo tenzije s FAA.
Takođe nije jasno da li Federalna uprava za vazduhoplovstvo može da opozove sertifikate za avione na osnovu ekonomskih razloga ili šta bi to značilo za američke vlasnike aviona i da li bi ih to spriječilo da posluju u Sjedinjenim Državama. FAA može da opozove sertifikat aviona iz bezbjednosnih razloga.
Ta prijetnja bi, ukoliko se sprovede, imala drastičan uticaj i na američke prevoznike poput Amerikan Erlajnsa i Delta Er Lajnsa, koji se za mnoge svoje regionalne usluge oslanjaju na avione kanadske proizvodnje.
Prema podacima kompanije za analizu vazduhoplovstva Sirijum, američke avio-kompanije koriste 648 putničkih mlaznjaka proizvedenih u Kanadi. Planirano je da ti avioni obavljaju više od 2.600 letova dnevno, s ukupno 175.000 dostupnih putničkih sjedišta svakog dana.
Bombardije upravlja s više servisnih centara u Sjedinjenim Državama i ima pogon u Vičiti u Kanzasu, gdje razvija svoje poslovanje. Sjedinjene Države su najveće svjetsko tržište za poslovno vazduhoplovstvo, a kanadska kompanija tamo ima oko 3.000 zaposlenih.

Tramp najavio oduzimanje sertifikata kanadskim avionima i nove carine

Kako se pred našim očima „izmišlja“ tradicija, ništa nam bolje ne može poslužiti za ilustraciju od mjeseca januara. Od Badnjega do Savindana prelati Beogradske patrijaršije i njihova prateća kvazimedijska menažerija ne propušte ni jednu jedinu priliku da Crnu Goru ne označe jednonacionalnom i jednovjerskom, njenu istoriju i identitet anomalijom, a sve koji se ne uklapaju u taj hegemonijski okvir – otpatkom. Koristi se, pritom, svaka prilika da se Hrist skloni s oltara, a na njegovo mjesto posade sveta telad krvi i tla. I sve to uz milozvučni pjev o povratku tradiciji.
Među pseudomedijskim promoterima takve nakaradne propagandistike čelno mjesto, već deceniju i kusur, pripada Rektorovom čedu, trovačnici pod imenom IN4S. Tako je i ove godine, valjda nezadovoljna ovogodišnjim mlakim odjekom Joanikijevih etnofiletističkih i šovinističkih beśeda, redakcija IN4S-a posegla za manipulativnom strategijom zloupotrebe prošlosti u svrhu promocije svojih hegemonijskih projekata. Ovoga puta, doduše, Rektorova je trovačnica poslužila samo kao posrednik za promociju teksta s manje čitanog, opskurnog Barskoga portala.&nbsp;
Članak „Sveti Sava u Gluhom dolu“ tako već naslovom nagovještava kontekst svetkovanja ili memorijalnoga prisustva jednog kulta u naznačenom crmničkom selu. Takav kontekst nagovještava i početna rečenica teksta: „U Crmnici se nekada nije raspravljalo o tome ko smo i kome pripadamo. To se znalo.“ Potom se prelazi na razradu zadate teme, pa se nasuprot duboko ukorijenjenom srpskom identitetu kao navodno izvorno narodnom postavljaju komunisti: „Komunistički period, kao što je opštepoznato, sproveo je sistematski ideološki obračun sa pravoslavljem i srpskim identitetom, uklanjanjući iz javnog i prosvjetnog prostora sve što je podsjećalo na duhovne i nacionalne korijene. Taj proces nije bio izraz volje naroda, već rezultat nove ideologije koja je nastojala da prekine kontinuitet i nametne zaborav kao normu.“ Eto ga. Sve jasno.
Neko je svoju hipotezu, iako ničim potkrijepljenu, prvo definisao kao „opštepoznato“, a potom iz nje izvukao željeni zaključak. Ispalo bi tako da su komunisti, umjesto što su obavili složeni postupak dislokacije Pivskoga manastira, ovaj jednostavno potopili. Ispalo bi da su umjesto što je u njihovo vrijeme obavljen do danas nedostižni zahvat konzervacije, restauracije i zaštite sakralnih spomenika, osobito nakon zemljotresa 1979. godine, sve to sravnili sa zemljom da zatru svaki trag pravoslavnog, a to, dabome, znači, srpskog nasljeđa. Ispalo bi da su državni projekat izrade Istorije Crne Gore povjerili „crnogorskim nacionalistima“, a ne mahom srpskim istoričarima, pa bi još ispalo da su iz tog projekta uklonili svaki pridjev srpski, a ne tim projektom štedro finansirali i promovisali rezultate hegemonijske istoriografije u kojoj izvan srpstva i srpskog u Crnoj Gori nema ni ledine ni mogile. Ispalo bi, velim, da je onako kako tvrdi autor, ali što da se radi kad tako nije.&nbsp;
Nasuprot tom strašnom komunizmu koji „čisti“ sve srpsko i pravoslavno, autor postavlja vrijeme koje doživljava kao uzor slobodnog promišljanja i djelovanja – međuratni period, pa veli: „Dokumenta iz međuratnoga perioda to (srpski identitet Crmnice – A. R.) potvrđuju bez ostatka. Imenovanje škola u Crmnici nije bio rezultat bilo čije prisile, već odraz jasnog kulturnog i duhovnog samorazumijevanja lokalnih zajednica. Narod je sam birao svoje uzore i svoje svetionike.“ Pa da bi to ilustrovao, navodi kako je 1931. godine „na izričiti zahtjev mještana“ škola u Dupilu dobila ime Osnovna škola „Stevan Vojislav“, po, kako veli autor teksta, srpskom knezu Duklje i Travunije, premda je Vojislav, kako nam svjedoče verifikovani istoriografski nalazi, bio dukljanski, a ne srpski vladar.
Kao drugi primjer narodnoga samoiskaza navodi to što je „Država prihvatila“ „narodnu“ volju pa školi u Gluhome Dolu dala ime „Sveti Sava“: „Za te ljude Sveti Sava nije bio apstraktan pojam, niti ideološki znak. On je bio temelj pismenosti, morala, duhovnog poretka. Bio je ime koje se izgovaralo s poštovanjem, bez zadrške i bez straha.“ Tako nam nadahnuti autor opisuje što je sve ponukalo Glu(h)odoljane da školi te 1933. godine, „bez prisile“, nađenu ime po prvome arhiepiskopu srpskih zemalja i pomorskih. Za autora tih redaka međuratni je period, za razliku od komunističkog, svojevrsna povijesna Arkadija.
Zanemarimo to što je u tome periodu Srbija nasilno anektirala Crnu Goru, što su je vlasti, vojska i žandarmerija Aleksandra Karađorđevića popalile i opljačkale, zanemarimo to što je više ili manje intenzivan otpor toj sili pružan gotovo cijelu jednu deceniju, uzmimo da kralj Aleksandar, samo koju godinu prije no će Crmničani krenuti da „bez prisile“ daju nazive svojim školama, nije uveo diktaturu, pa razmotrimo samo ono što nam ovaj tekst želi dokazati – da imenovanje škole po Svetome Savi 1933. ilustruje viševjekovnu narodnu tradiciju svetkovanja Svetoga Save u Crmnici.&nbsp;
Izuzme li se jedan dokument crmničkih glavara iz sredine XVIII vijeka, kao odraz tadašnje učene a ne tradicijske kulture, stvari sa svetkovanjem Svetoga Save u Crmnici, a i šire, do sredine XIX vijeka stoje bitno drugačije od onoga kako bi nam to htjeli prikazati propagatori kolonijalnih istorijskih predstava.&nbsp;
O fenomenu širenja kulta Svetoga Save ključno je zapažanje donio Pavle Apolonovič Rovinski u svojoj Etnografiji Crne Gore, đe veli da Sv. Savu „u zadnje vrijeme sa posebnom svečanošću proslavljaju škole, a preko njih slavljenje sve više i više ulazi u narod“. Jedan drugi marljivi istraživač crnogorske starine, Andrija Jovićević, u svojoj monografiji o Riječkoj nahiji, potvrđuje da je Ivan Crnojević jedina ličnost iz starije istorije zapamćena u narodnoj tradiciji; „...i mi vjerujemo, da je 16. vijek naselio Crnu Goru, pa i ovu nahiju, koja je svagda bila nerazdvojna cjelina sa starom i najstarijom Crnom Gorom; a što predanje kaže, da se to doseljavanje izvršilo samo za Ivanova doba, vrlo je pojimljivo, jer svaki želi, da svoje pretke dovede u vezu sa istorijskim imenom Ivana Crnojevića, čije jedino ime iz davne naše prošlosti i pamti narodno predanje.“
I Rovinski i Jovićević u svojim knjigama donose izvjesna „predanja“ o Svetome Savi, no nakon ovih konstatacija očito je da je riječ o pričama koje se – pod uticajem formiranja crkveno-prosvjetnoga ceremonijala vezanog za Svetoga Savu od 1856. godine na Cetinju, i nešto ranije na Primorju – oblikuju u njihovo vrijeme. Tada se i drevne tradicije o srednjovjekovnome zaštitniku Budve, Svetome Sabi Osvećenom, pripisuju Svetome Savi srpskom, istovremeno i druga stara predanja mijenjaju prvobitne protagoniste pa je Cara Dukljana, Svetoga Nikolu, Svetoga Iliju ili neke druge svece potiskivao Sveti Sava, a Svetoga Martina Tûrskog kao krsnu slavu pojedinih bratstava – Sveti Stefan Dečanski. Da je Sveti Saba Osvećeni bio poštovan u Budvi, svjedoči u svojim analima još 1650. godine don Krsto Ivanović, a crkva posvećena tom svecu spominje se još u XII vijeku, preciznije, prema natpisu koji je pronađen nakon zemljotresa 1979. godine – 1141. godine. Antun Kojović u svojim memoarima, započetim početkom XIX vijeka, veli da je Sveti Saba Osvećeni bio „u davna vremena zaštitnik Budve“.&nbsp;
Samo je po sebi razumljivo da je poštovanje ovoga sveca moralo podrazumijevati i prepisivanje i popularizovanje tekstova posvećenih njemu, a isto tako i postojanje izvjesnih obreda u njegovu čast, što je mogla biti i osnova da kontaminacijom kultova od XIX vijeka Svetoga Sabu Osvećenog potisne njegov znatno mlađi imenjak. Ima pretpostavki i da je prvobitna crkva najvjerovatnije iz XI vijeka na Savini, kraj Herceg Novog, oko koje će se docnije razviti manastirski kompleks, bila posvećena Svetome Sabi Osvećenom. Zanimljiva zapažanja o kultu jednoga drugog Save, Svetoga Save Sedmočislenika, u Crnoj Gori dao je u skorije vrijeme crnogorski istoričar Vukota Vukotić.
Za period ranoga novoga vijeka redovno se u (re)interpretacijama brkaju crkvena („učena“) i narodna kultura, iako je riječ o dva koegzistirajuća fenomena toga vremena, koja se ponegđe dodiruju, ali znatno češće razmimoilaze.&nbsp;
Pišući o kosovskoj tradiciji u Crnoj Gori, istoričar Gligor Stanojević je primijetio: „Tako je tradicija o Crnojevićima bila narodna tradicija. Ali pored ove tradicije postojala je, tačnije razvijala se, i kosovska tradicija. Nosilac ove tradicije bila je cetinjska mitropolija.“ Stanojević je zapravo skicirao postojanje dviju paralelnih kultura ranoga novovjekovlja, od kojih bi se jedna, starijom terminologijom, nazvala narodnom, a druga crkvenom. I dok se prva, narodna, odnosno tradicijska kultura prenosi dominantno usmenim putem i uobličava u usmenoknjiževnim tekstovima i običajnim praksama, druga, crkvena, posredovana je u prvome redu rukopisima, vezana za uže krugove sveštenstva i monaštva, i ostvarena na crkvenoslovenskome jeziku, pa su tekstovi nastali u njezinu okrilju, bez obzira na to jesu li s bugarskoga, makedonskoga, crnogorskoga, srpskoga ili bosanskoga prostora, cirkulisali unutar te kulturno-jezičke cjeline, koja bilježi, naravno, i svoje specifičnosti u svakoj od naznačenih sredina.
Tek kad se ima u vidu ova krucijalna razlika između narodne i crkvene tradicije, neki se procesi i fenomeni mogu pouzdanije tumačiti. Otud se jedini spomen Svetoga Save u Crmnici prije sredine XIX vijeka, pismo Crmničana Paštrovićima, nastalo između 1739. i 1742. godine, u kojem se „Sava srbski“ spominje kao neko ko je „u(t)vrdio vjeru i zakon“, može tumačiti isključivo kao refleks učene odnosno crkvene, ne i narodne, kulture koja je funkcionisala po drevnim tradicijskim pravilima, nesputanim normiranom „vjerom i zakonom“.
To, međutim, ne znači da se prije sredine XIX vijeka u Crmnici, i šire, kao dio tradicijske kulture nije svetkovao Sveti Sava. O tome nam najvjerodostojnije svjedočanstvo donosi risanski pop Vuk Vrčević u knjizi „Tri glavne narodne svečanosti Božić, krsno ime i slava“, objavljenoj u Pančevu 1883. godine. Bilježeći najvažnije tradicijske svetkovine u „Boki-kotorskoj, Crnoj-gori i Ercegovini“, Vrčević veli: „Posle pokladâ, narod svečano i najveselije proslavi tri zasebna sveca, t. j. Varindan, Savindan i Nikoljdan (4. 5. 6. Dek.) (...) Po sijelima u ove tri noći ne pjeva se, jer se, narod veli, uz post ne smije pjevati; ali nema ni muškog ni ženskog čeljadeta koji nezna narodom izmišljenu pjesnu ovim trima svecima. Evo je:&nbsp;
Var-varica vari (Sveta velikomučenica Varvara)&nbsp;
Sav-savica ladi (Sveti Sava osvećeni)&nbsp;
A Nikola kusa (Sveti čudotvorac Nikola).“
Sveti Sava i Savindan, dakle, postojali su u crnogorskoj tradicijskoj kulturi i prije sredine XIX vijeka. No taj je Sveti Sava poštovan 5. decembra po julijanskome, odnosno 18. decembra po gregorijanskome kalendaru, a ostao je upamćen kao Sveti Saba Osvećeni, kapadokijski kaluđer i svetitelj s početka VI vijeka, čiji se kult u Crnoj Gori može dokumentovati još od sredine XII vijeka, iz vremena kad Rastko Nemanjić, potonji Sveti Sava srpski, još nije bio ni rođen.

Tag: koncesija