Amerikanci odlaze, ali ne odlaze mirno i dostojanstveno, već prkosno, poručujući da Evropsku uniju treba ukinuti i vratiti suverenitet pojedinačnim državama — stav koji američki vladajući nacionalpopulisti, što nas uopšte ne čudi, dijele sa ruskim neoimperijalistima.
Iako su Evropljani prethodnih 11 mjeseci pokušavali sve kako bi se, uprkos očiglednom međusobnom animozitetu, ipak nekako dodvorili patološki narcisoidnom i halapljivom američkom predsjedniku, neograničeno mu laskajući i podmićujući ga darovima, milionskim poslovima i neumjerenim obećanjima, čini se da je toj neukusnoj i nedostojnoj igri konačno došao kraj. Na evropskoj strani, doduše, i dalje ima onih — poput šefice evropske diplomatije Kaje Kalas — koji pokušavaju umanjiti značaj objavljivanja nove američke spoljnopolitičke strategije, tvrdeći da je Amerika i dalje glavni saveznik Evrope. Ali sada bi svima trebalo biti jasno da je jedno istorijsko razdoblje okončano i da Amerika više nije najveća saveznica Evrope, kao što, uostalom, nije još od prvih dana nakon Trampovog januarskog povratka u Bijelu kuću, premda na evropskoj strani mnogi to nisu željeli prihvatiti.
Štaviše, ne samo da Trampova Amerika nije saveznik ujedinjene Evrope, već je, uz Putinovu Rusiju, i njen glavni protivnik. Amerikanci odlaze, ali ne mirno i dostojanstveno, već prkosno, uz poruku da EU treba ukinuti i vratiti suverenitet državama članicama — stav koji američki nacionalpopulisti dijele sa ruskim neoimperijalistima. I Trampu i Putinu ujedinjena Evropa najveća je smetnja, jer znaju da će se sa pojedinačnim evropskim državama lakše obračunati nego sa blokom u cjelini.
Zamjenik američkog državnog sekretara Kristofer Landau, koji je ovih dana na redovnom polugodišnjem zasjedanju NATO-a u Briselu mijenjao državnog sekretara Rubija — koji se nije udostojio lično doći — izjavio je po povratku u SAD da evropske nacije dopuštaju „neizabranoj, nedemokratskoj i nereprezentativnoj birokratiji EU u Briselu da sprovodi politiku civilizacijskog samoubistva“, što je bizaran narativ koji Amerikanci ponovo dijele sa kremaljskim ideolozima. Trampovi jurišnici sada otvoreno poručuju EU da će se posvetiti njenoj disoluciji, dok je Vašington istovremeno Evropi dao rok do 2027. da preuzme odgovornost za većinu nenuklearnih odbrambenih sposobnosti NATO-a.
Okrećući leđa Evropi, Tramp ima novi prioritet — „obnavljanje strateške stabilnosti s Rusijom“, a povlačenjem iz Evrope Tramp jasno poručuje Putinu da ga ne zanima sudbina Ukrajine, od koje zavisi i budućnost Evrope. Ako Evropa ništa ne preduzme, Putin će, iako se Ukrajinci neće lako predati, prije ili kasnije slomiti Ukrajinu. A to bi imalo nesagledive posljedice za cijeli kontinent.
Zbog toga današnji sastanak britanskog premijera Starmera, njemačkog kancelara Merca, francuskog predsjednika Makrona i ukrajinskog predsjednika Zelenskog u Londonu ne može biti važniji i sudbonosniji. Ovo je zapravo posljednja prilika koju Evropa ima — ne samo da spasi Ukrajinu, već i samu sebe i evropski projekat. Dok nam Amerikanci sa jedne strane nedvosmisleno poručuju da ostajemo sami, Putin sa druge strane pojačava pritisak. Evropa se suočava sa sličnom dilemom kao 1949. ili 1991. godine.
Makron, Merc i Starmer danas odlučuju o tome hoće li Evropa postati politički subjekt ili tek geografski prostor između SAD-a i Rusije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Makron, Merc i Starmer danas odlučuju o sudbini Evrope

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sastaće se danas s ključnim evropskim saveznicima u Londonu, pošto ga je američki predsjednik Donald Tramp optužio da nije pročitao najnoviji mirovni predlog.
- Upravo sada počinjemo novu diplomatsku nedjelju – biće konsultacija s evropskim liderima. Prije svega, bezbjednosna pitanja, podrška našoj otpornosti i paketi podrške za našu odbranu- naveo je Zelenski u svom večernjem obraćanju, snimljenom u vozu u nedjelju.
Predsjednik Ukrajine u Londonu bi trebalo da se sastane s britanskim premijerom Kirom Starmerom, francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom i njemačkim kancelarom Fridrihom Mercom, koji najviše podržavaju Kijev u Evropi.
Američki predsjednik kritikovao je svog ukrajinskog kolegu, navodeći da je "malo razočaran".
- Razgovarali smo s (ruskim) predsjednikom (Vladimirom) Putinom i razgovarali smo sa ukrajinskim liderima, uključujući Zelenskog, predsjednika Zelenskog, i moram reći da sam pomalo razočaran što predsjednik Zelenski još nije pročitao predlog, to je bilo prije nekoliko sati- rekao je Tramp novinarima u nedjelju.
Londonski razgovori uslijediće poslije trodnevnih pregovora ukrajinskih i američkih zvaničnika u blizini Majamija. Ti razgovori su završeni pozitivnim tonom, ali nisu doveli do jasnog napretka.
Trampova administracija vrši pritisak na Kijev da prihvati mirovni predlog za koji su mnogi kritičari rekli da je u velikoj mjeri naklonjen Rusiji.
Poslije pregovora u Majamiju, Zelenski je rekao da je razgovarao s američkim pregovaračima Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom.
- Američki izaslanici su svjesni ključnih stavova Ukrajine i razgovor je bio konstruktivan, mada ne lak- rekao je Zelenski.
On je naveo da od ukrajinskih pregovarača u Majamiju Rustema Umerova i Andrija Hnatova očekuje detaljne informacije o svemu što je rečeno američkim izaslanicima u Moskvi i "o nijansama koje su Amerikanci spremni da modifikuju u pregovorima s nama i s Rusima".
Rusija je dotle nastavila vazdušne napade na ključnu ukrajinsku infrastrukturu dok temperature nastavljaju da padaju.
Ruske snage su napale Ohtirku u Sumskoj oblasti tokom noći između nedjelje i ponedjeljka, saopštile su regionalne vlasti.
Guverner Oleg Grigorov rekao je da je sedam ljudi povrijeđeno u napadu na devetospratnu stambenu zgradu i da su svi prevezeni u bolnicu.
Prema saopštenju ukrajinske službe za vanredne situacije, vatrogasci su ugasili požar na drugom do petom spratu i evakuisali 35 stanovnika, spasavajući sedam ljudi, uključujući jedno dijete, iz oštećenih stanova.
U Černihivu je stambena zgrada oštećena kao rezultat pada ruskog drona. Tri osobe su povrijeđene, od kojih je jedna hospitalizovana, napisala je Služba za hitne slučajeve na Telegramu.
Uoči planiranih posjeta Zelenskog Londonu, Briselu i Rimu radi razgovora o mirovnom procesu, italijanska premijerka Đorđa Meloni &nbsp;razgovarala je s njim telefonom.
Ona je ponovo potvrdila solidarnost Rima s Kijevom i obećala da će pružiti hitnu pomoć za podršku energetskoj infrastrukturi Ukrajine i njenom stanovništvu, navodi se u saopštenju njenog kabineta.
U saopštenju se dodaje da će Italija poslati dodatne isporuke, uključujući generatore, za podršku energetskoj infrastrukturi i ukrajinskom stanovništvu, i da cilj ostaje trajan i pravedan mir.

Zelenski razgovara u Londonu s evropskim saveznicima pošto ga je Trump kritikovao

Nastup američkog predsjednika Donalda Trampa na konferenciji za novinare u Egiptu, održanoj povodom mirovnog sporazuma o Gazi, prema ocjenama analitičara, zasijenio je izjave britanske vlade o njihovoj navodnoj „ključnom ulozi“ u pregovorima.
Na samom početku konferencije, Tramp je postavio pitanje: „Gdje je Ujedinjeno Kraljevstvo?“ Kada je britanski premijer Kir Starmer podigao ruku, Tramp ga je pozvao da mu se pridruži na bini. Rukovali su se kratko, Tramp ga je nazvao „prijateljem“, ali mu nije omogućio da se obrati prisutnima. Umjesto toga, nastavio je govoriti o svojoj ulozi u donošenju mira na Bliski istok.
Ovakav postupak, prema mišljenju brojnih komentatora, otkriva stvarni uticaj Britanije u regiji. Premijer se našao u neugodnoj situaciji, a mnogi analitičari istakli su da je Velika Britanija bila samo posmatrač, dok su ključne odluke dolazile iz Vašingtona i od strane regionalnih lidera.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fclashreport%2Fstatus%2F1977797787195523561%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1977797787195523561%7Ctwgr%5E982a26431ff653548e0ef664dffe513becf77dbd%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
<h2>Dodatni dokaz</h2>
Snimci i fotografije tog trenutka brzo su obišli svijet, a kritičari su ih iskoristili kao dodatni dokaz ograničenog britanskog uticaja u pregovorima.
Dan ranije, američki ambasador u Izraelu Majk Hakabi javno je kritikovao izjavu britanske ministarke obrazovanja, nazivajući je „zabludjelom“, zbog tvrdnje da je London imao „ključnu ulogu“ u postizanju dogovora.
Izraelski ministar vanjskih poslova Gideon Saar dodatno je doveo tu tvrdnju u pitanje tako što je podijelio izjavu bivšeg britanskog oficira Ričarda Kempa, koji je ustvrdio da je „britanska vlada igrala samo negativnu ulogu, ohrabrujući Hamas kroz priznanje nepostojeće palestinske države“.
<h2>Značajan doprinos</h2>
Uprkos ovim kritikama, iz Dauning Strita tvrde da je doprinos Velike Britanije bio značajan. Kao dokaz, pozivaju se na riječi specijalnog izaslanika za Bliski istok Stiva Vitkofa, koji je pohvalio rad britanskog savjetnika za nacionalnu bezbjednost Džonatana Pauela.
- Tokom proteklih sedmica i mjeseci, uložili smo veliki napor kako bismo podržali ovaj proces – radeći iza kulisa sa Sjedinjenim Američkim Državama, kao i s partnerima iz arapskog i evropskog svijeta. Razvijali smo ideje i gradili konsenzus o budućnosti Gaze - saopštio je portparol britanskog premijera, prenosi Avaz.

(VIDEO) Tramp pozvao britanskog premijera na govornicu, pa ga poslao nazad

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je, nakon današnjeg sastanka, da se ne slaže s britanskim premijerom Kirom Starmerom oko priznavanja palestinske države.
Upitan na konferenciji za novinare o priznavanju palestinske države, Tramp je rekao da se "ne slaže s premijerom po tom pitanju", dodajući da je to "zapravo jedno od naših rijetkih neslaganja."
Starmer je poručio da se on i Tramp slažu oko krajnjeg cilja, a to je mir u regiji.&nbsp;
- Apsolutno se slažemo oko potrebe za mirom i smjernicama jer je situacija u Gazi nepodnošljiva- rekao je.
<h3>"Čekate li da Tramp napusti zemlju da priznate Palestinu?"</h3>
Novinari su britanskog premijera pitali čeka li da Tramp napusti zemlju kako bi onda formalno priznao palestinsku državu ovog vikenda.&nbsp;
- Jasno sam iznio svoj stav krajem jula o vremenu priznanja, što nema nikakve veze s ovim državnim posjetom- odgovorio je.
Dodao je da je razgovarao tome s američkim predsjednikom, kao što se i očekuje između dvojice čelnika koji se međusobno poštuju i vole te žele postići bolje rješenje na najbolji mogući način.
List Times izvijestio je juče da će Velika Britanija ovog vikenda formalno priznati palestinsku državu.
Starmer je u julu upozorio da bi Britanija mogla priznati Palestinu ako Izrael ne preduzme korake za ublažavanje patnje u Gazi i ne postigne primirje u gotovo dvogodišnjem ratu s Hamasom.
List Times napisao je, bez navođenja izvora, da će Britanija objaviti izjavu nakon što američki predsjednik završi svoju posjetu Velikoj Britaniji.

Tramp poslije razgovora sa Starmerom: Ne slažem se da treba priznati palestinsku državu

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp danas je stigao u rezidenciju britanskog premijera Kira Starmera, na razgovore koji su osmišljeni da fokusiraju njegovu drugu državnu posjetu na globalna pitanja, a ne na unutrašnje političke probleme.
Nakon ceremonijalnog dana, tokom kojeg se Tramp vozio u kočiji sa kraljem Čarlsom i prisustvovao državnoj večeri, američki predsjednik i Starmer obilježavaju predstavljanje paketa američkih investicija u privredu Britanije vrijednog 150 milijardi funti.
Starmer je dočekao Trampa u svojoj seoskoj rezidenciji Čekers, uz zvuke gajdi, na sastanku koji nije bez rizika.

Tramp stigao na razgovore sa Starmerom

Britanija se "nikada neće predati“ desničarskim demonstrantima koji koriste englesku zastavu kao paravan za nasilje i širenje straha, izjavio je Kir Starmer, osuđujući napade na policajce i rasističko zastrašivanje manjina, piše Guardian.
Starmer je rekao da zastava Svetog Đorđa „predstavlja našu raznoliku zemlju“ i da neće tolerisati da ljudi budu „zastrašivani na našim ulicama zbog svog porijekla ili boje kože“.
Poslanici i antifašističke grupe pozvali su premijera da se oglasi povodom retorike najvećeg nacionalističkog protesta u posljednjih nekoliko decenija, koji je organizovao desničarski aktivista Tomi Robinson, pravim imenom Stiven Jaksli-Lenon.
U svom prvom komentaru na subotnji marš, Starmer je rekao da postoji pravo na miran protest, ali da su nasilje i zastrašivanje neprihvatljivi, te je osudio prisvajanje zastave Svetog Đorđa od strane desničarskih, antiimigracionih demonstranata.

Starmer: Britanija nikada neće predati zastavu desničarskim demonstrantima

Britanski premijer Kir Starmer rekao je predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donaldu Trampu i evropskim liderima da je podrška Ukrajini nepokolebljiva i da bi u okviru bilo kakvog mirovnog sporazuma sa Rusijom trebalo obezbijediti snažne bezbjednosne garancije.
- Premijer je jasno stavio do znanja da je naša podrška Ukrajini nepokolebljiva - međunarodne granice se ne smiju mijenjati silom i Ukrajina mora imati snažne i vjerodostojne bezbjednosne garancije za odbranu svog teritorijalnog integriteta kao dio bilo kakvog sporazuma - navedeno je u saopštenju Starmerovog kabineta u Dauning stritu.
Razgovor, u kojem su učestvovali i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i lideri Francuske, Njemačke, Italije, Poljske, Finske, NATO-a i Evropske unije, održan je danas uoči sastanka Trampa i ruskog predsjednika Vladimira Putina na Aljasci zakazanog za petak.

Starmer poručio Trampu: Britanska podrška Ukrajini „nepokolebljiva“

Francuski predsjednik Emanuel Makron objavio je da je razgovarao s predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim, te da su u pozivu učestvovali i njemački kancelar Fridrih Merc i britanski premijer Kir Starmer.
U objavi na društvenoj mreži Iks, Makron je otkrio detalje razgovora, u kontekstu najavljenog sastanka američkog predsjednika Donalda Trampa s ruskim liderom Vladimirom Putinom.
- Ostajemo odlučni u podršci Ukrajini, radeći u duhu jedinstva i nadovezujući se na rad koji je poduzet u okviru Koalicije voljnih - napisao je Makron, referišući se na grupu država koje podržavaju ovu zemlju.
Posebno se osvrnuo na plan za sastanak Putina i Trampa, odnosno na činjenicu da će se ovaj sastanak vjerovatno desiti bez prisustva ukrajinskih zvaničnika.
- Budućnost Ukrajine ne može se odlučivati bez Ukrajinaca, koji se već više od tri godine bore za svoju slobodu i bezbjednost - napisao je francuski predsjednik.
Naveo je i da će „Evropljani takođe nužno biti dio rješenja, jer je i njihova sopstvena bezbjednost u pitanju.“
- Nastaviću blisku koordinaciju s predsjednikom Zelenskim i našim evropskim partnerima - dodao je na kraju objave Makron.

Evropa stala uz Zelenskog: Ne može biti razgovora o budućnosti Ukrajine bez Ukrajinaca

Premijer Velike Britanije Kir Starmer izjavio je danas da će ta zemlja priznati palestinsku državu u septembru – osim ako Izrael ne pristane na prekid vatre u Gazi i ne preduzme korake ka dugoročnom miru.
Starmer je zbog toga sazvao ministre na rijetku ljetnju sjednicu kabineta kako bi razmotrili situaciju u Gazi.
On je ministrima poručio da će Ujedinjeno Kraljevstvo priznati državu Palestinu pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija, „osim ako izraelska vlada ne preduzme suštinske korake ka okončanju užasne situacije u Gazi, ne postigne prekid vatre, jasno ne stavi do znanja da neće biti aneksije na Zapadnoj obali, i ne se obaveže na dugoročni mirovni proces koji će rezultirati rješenjem o dvije države“.
Velika Britanija već dugo podržava ideju o nezavisnoj palestinskoj državi koja bi postojala uporedo s Izraelom, ali je do sada insistirala da priznanje treba da bude dio pregovaranog rješenja u okviru modela dvije države.
Pritisak da se formalno prizna palestinska državnost dodatno je porastao nakon što je predsjednik Francuske Emanuel Makron najavio da će njegova zemlja u septembru postati prva velika zapadna sila koja će priznati Palestinu.

Starmer: Velika Britanija će priznati Palestinu ako Izrael ne pristane na prekid vatre

Britanski premijer Kir Starmer izjavio je danas da priznavanje palestinske države mora biti jedan od koraka ka trajnom miru na Bliskom istoku.
Starmer je naveo da se on i saveznici angažuju da bi bio postignut trajni mir u regionu Bliskog istoka, kao i prekid vatre u Pojasu Gaze, prenio je Rojters. 
&nbsp;
&nbsp;- Priznavanje palestinske države mora biti jedan od tih koraka. Nedvosmislen sam po tom pitanju. Ali to mora biti dio šireg plana koji će na kraju rezultirati rješenjem koje podrazumijeva uspostavljanje dvije države i trajnom bezbjednošću za Palestince i Izraelce- naveo je Starmer.
On je to izjavio nakon što je razgovarao sa francuskim predjsednikom Emanuelom Makronom, koji je rekao da će Francuska priznati palestinsku državnost u septembru ove godine, i nakon što je više od 200 britanskih poslanika potpisalo pismo u kojem ga pozivaju da prizna palestinsku državu.

Više od 200 poslanika traži od Starmera da prizna Palestinu

Službenici Stanice granične policije I Ulcinj lišili su slobode državljanina Republike Albanije R.I. (30), koji se potražuje po međunarodnoj potjernici, saopšteno je iz Uprave policije.
Kako se navodi, hapšenje je izvršeno na zajedničkom graničnom prelazu Sukobin – Murićani, prilikom ulaska R.I. u Crnu Goru. Tokom pasoške kontrole utvrđeno je da je za njim raspisana međunarodna potjernica od strane NCB Interpol Atina, radi izdržavanja kazne zatvora u trajanju od 11 godina, na koju je osuđen zbog krivičnog djela silovanje.
Nakon potvrde identiteta u saradnji sa službenicima NCB Interpol Podgorica, R.I. je lišen slobode i predat na dalju nadležnost sudiji za istragu.
U narednom periodu slijede dalje aktivnosti nadležnih pravosudnih organa Crne Gore i Grčke, u cilju sprovođenja postupka ekstradicije ovog lica.

Na Sukobinu uhapšen državljanin Albanije po međunarodnoj potjernici

Policijski službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“ – Odjeljenja bezbjednosti Bijelo Polje, u okviru pojačanih aktivnosti na suzbijanju ekonomskog kriminaliteta, podnijeli su krivične prijave protiv jednog pravnog i dva fizička lica iz tog grada, zbog sumnje da su počinili krivično djelo falsifikovanje isprave.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, krivična prijava podnijeta je protiv pravnog lica „S.B.D.“ d.o.o. iz Bijelog Polja, odgovornog lica u tom preduzeću D.K., kao i protiv B.M., zbog sumnje da su falsifikovali uvjerenja o izmirenim porezima i doprinosima.
Sumnja se da su navedena falsifikovana dokumenta upotrijebljena prilikom podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava na subvencije za zapošljavanje lica sa invaliditetom, kod Zavoda za zapošljavanje Crne Gore – Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom.
Iz Uprave policije poručuju da će suzbijanje ekonomskog, kao i svih drugih oblika kriminaliteta, i dalje biti u fokusu aktivnosti Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“, u cilju stvaranja sigurnijeg ambijenta za život i rad građana.

Bijelo Polje: Krivične prijave zbog falsifikovanja isprava

Ministri finansija Evropske unije su se složili da od jula naredne godine uvedu privremenu taksu od tri eura po pošiljci na sve male pakete koji stižu iz Kine i drugih zemalja van Evropske unije.
Taj režim biće prelazno rješenje do 2028. godine, kada stupa na snagu novi carinski sistem sa trajnim carinama za pakete vrijednosti ispod 150 eura, za koje se do sada nijesu plaćale dažbine, prenose agencije.
Privremena taksa uvedena je pod pritiskom Francuske, a ministar finansija te zemlje Rolan Leskir poručio je da male pošiljke koje su oslobođene carina predstavljaju nelojalnu konkurenciju tradicionalnoj trgovini i da je bilo vrijeme da se uvede paušalna naknada.
Cilj nove mjere je, kako ističu evropski ministri, da se obezbijedi ravnopravnija konkurencija evropskim kompanijama, koje godinama trpe zbog ogromnog priliva jeftinih pošiljaka kineskih onlajn prodavnica kao što su Šejn, Temu i Aliekspres.
Prema podacima Evropske unije, broj paketa iz Kine vrijednih manje od 150 eura porastao je sa 1,9 milijardi u 2023. na 4,2 milijarde u prošloj godini, što čini čak 91 odsto takvih pošiljaka.
Evropski zvaničnici, takođe, upozoravaju da veliki dio robe iz Kine ne zadovoljava standarde kvaliteta, zaštite potrošača i zaštite životne sredine.
Nova pravila se formalno odnose na sve pakete iz trećih zemalja van EU vrijednosti do 150 eura, gdje spadaju i Srbija, Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, Turska i druge države.

Paketi iz Kine će biti malo skuplji

Policija Novog Južnog Velsa potvrdila je kako je u pucnjavi na plaži Bondi u Sidneju ubijeno 10 osoba, uključujući jednog napadača, piše Index. Drugi napadač je u pritvoru i povrijeđen je.
Hitna pomoć potvrdila je da je 18 osoba u bolnici, a bolničari još uvijek pružaju pomoć drugima na mjestu događaja. Na plaži Bondi održavao se događaj povodom prvog dana jevrejske proslave Hanuke.

Pucnjava u Sidneju: Deset osoba ubijeno, među njima i napadač

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dobio je juče na dar rever značku sa crnogorskom državnom zastavom od šefa Odborničkog kluba u pljevaljskom parlamentu Marka Tošića u znak podrške što je ovaj na svečanoj večeri Udruženja Pljevljaka u Sarajevu uživao, kako se to vidi na snimku koji je nedavno objavio Portal ETV, uz pjesmu „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore"><figcaption>Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  Vraneš je prihvatio Tošićev poklon, što su mnogi odbornici ispratili glasnim smijehom. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu Vraneš se pohvalio na društvenoj mreži Instagram 6. decembra, kada je objavio fotografiju i napisao da je poziv dobio od predsjednika Udruženja Alena Sulejmanovića. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju, Sulejmanović koji nije odgovorio na naše pitanje o motivima poziva Vranešu da bude gost Udruženja, oglasio se dva dana kasnije na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima – saopštio je, pored ostalog Sulejmanović, uz konstataciju da Vranešov dolazak u Sarajevo smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“.

Vraneš: Istina je da nebo nigdje nije plavo kao iznad Crne Gore

Crna Gora zatvoriće pet poglavlja na Međuvladinoj konferenciji 16. decembra, nakon intenzivne diplomatske misije premijera Milojka Spajića i njegovog tima, javio je dopisnik RTCG iz Brisela. Kako javlja TVCG, sve zemlje članice saglasne su da Crna Gora treba da zatvori planiranih pet poglavlja.
Crna Gora će zatvoriti poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom: poglavlje 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), poglavlje 4 (Slobodno kretanje kapitala) i poglavlje 6 (Pravo privrednih društava). Iako je Francuska na jučerašnjoj sjednici Radne grupe Savjeta EU – COELA blokirala zatvaranje poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo), kako javlja TVCG, zemlje članice ipak će dati zeleno svjetlo i za njih.
Premijer Spajić, kako je najavljeno, dolazi 16. decembra u Brisel, gdje će na konferenciji za medije nakon formalne ceremonije zatvaranja poglavlja govoriti sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.

Dobre vijesti iz Brisela: Crna Gora ipak zatvara pet poglavlja do kraja godine?

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dostavio je Portalu ETV pozivno pismo predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića da prisustvuje tradicionalnoj svečanoj večeri ove organizacije u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, demantujući Sulejmanovićeve tvrdnje na društvenoj mreži Fejsbuk da Vraneš nije bio lično pozvan već da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“.&nbsp; - Ako ovo nije poziv za lično prisustvo, onda ne znam šta jeste. Gospodin Sulejmanović da ne zloupotrebljava Udruženje Pljevljaka u Sarajevu u političke svrhe. Uvijek ću štiti interese Pljevalja i Crne Gore i beskompromisno se boriti protiv zloupotreba izbornog procesa – saopštio je Vraneš u reagovanju dostavljenom našem portalu. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, dva dana kasnije na Fejsbuku je napisao da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - ... Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika Opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk. Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je on. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Pozivno pismo, međutim, kaže drugačije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a" data-rendition-name="original" width="1114" height="1600" loading="lazy" alt="pismo"> <figcaption>Ilustracija – Pozivno pismo Udruženja Pljevljaka u Sarajevu</figcaption> </figure>  - Istovremeno očekujemo da „Dan Pljevalja u Sarajevu“ svojim prisustvom uveliča predsjendik Općine g. Vraneš Dario sa svojim saradnicima i da nam tom prilikom predstavi naša Pljevlja danas, kao i budući razvoj sa prijedlozima i sugestijama kako Pljevljaci iz dijaspore mogu pomoći u realizaciji planova razvoja našeg zavičaja – piše, pored ostalog, u pozivnom pismu koje je Portalu ETV na uvid dostavio Vraneš. A njegovo gostovanje na večeri u Sarajevu izazvalo je veliku pažnju, ne samo u Pljevljima, već i među iseljenicima koji su bili na večeri. Tako se na snimku koji je Portalu ETV dostavio čitalac čuje komentar: „Dario u Sarajevu“, a na kojem se vidi Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Mnogi su, međutim, ogorčeni što je Vraneš pozvan, a zbog ksenofobnih ispada prema Bošnjacima/Muslimanima i veličanja fašističkog četničkog pokreta koji je na teritoriji Pljevalja tokom Drugog svjetskog rata počinio jezive zločine. Četnici Pavla Đurišića 1943. napravili su pokolj u tom kraju, kada su klali i bebe u kolijevkama.&nbsp; Vraneš u kabinetu drži minijaturu biste četničkog vođe zločinca Dragoljuba Draže Mihailovića. U izbornom danu 30. avgusta 2020. godine, tada zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“... A njegovo gostovanje kod sarajevskih Pljevljaka inspirisalo je šefa Odborničkog kluba Demokratske partije socijalista Marka Tošića da juče, tokom sjednice Skupštine opštine, Vranešu daruje rever značku sa državnom zastavom Crne Gore. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu. Vraneš je prihvatio Tošićev poklon. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tag: kir-starmer