Kina planira potpisivanje trgovinskih i investicionih sporazuma sa Velikom Britanijom tokom predstojeće posjete premijera Kira Starmera toj zemlji, saopštilo je tamošnje Ministarstvo trgovine. To će, kako navode, da potpomogne razvoj bilateralne ekonomske i trgovinske saradnje.
- Kina pridaje veliku važnost ekonomskoj i trgovinskoj saradnji sa Britanijom i aktivno radi sa njom na pripremi ekonomskih i trgovinskih rezultata koji će proizaći iz posjete, kao i sastanka kineskih i britanskih preduzetnika - navodi se u saopštenju koje prenosi Sinhua.
Kineske i britanske kompanije pokazale su veliki interes za sastanak, a više od 100 njih se registrovalo za učešće, dodalo je ministarstvo.
Na poziv kineskog premijera Li Ćijanga, britanski premijer će boraviti u zvaničnoj posjeti Kini do 31. januara, saopštio je portparol kineskog Ministarstva spoljnih poslova.
AP piše da Starmer putuje u Kinu u pokušaju da ublaži napetosti u odnosima sa Pekingom u vrijeme kada su odnosi sa SAD napeti.
On se, pišu, nada ekonomskom ojačanju za Britaniju, međutim, rizikuje da izazove oštru kritiku onih kod kuće koji zauzimaju tvrd stav prema Kini, ali i gnijev predsjednika SAD Donalda Trampa.
Starmer će se sastati sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom i kineskim premijerom tokom posjete Pekingu i Šangaju.
Ovo je prva zvanična posjeta britanskog lidera Kini od 2018. godine. Očekuje se da će biti u pratnji sekretara za privredu Petera Kajla i desetina šefova korporacija, jer Velika Britanija traži kineske tehnologije i investicije, kao i veći pristup drugoj najvećoj svjetskoj ekonomiji za britanske finansijske usluge, automobile i škotski viski.
Ključna riječ koju obje strane naglašavaju je pragmatizam. Kako Tramp uzburkava svjetski poredak, tako London i Peking traže stabilniji odnos zasnovan na trgovini i saradnji u velikim pitanjima kao što su klimatske promjene, piše AP.
Starmer je danas, prije nego što je otputovao u Peking, rekao svom kabinetu da su odnosi Britanije i Kine otišli od "zlatnog doba do ledenog doba", ali da će pratiti "strateški i dosljedan plan".
Odnosi između Velike Britanije i Kine pogoršali su se od kratkotrajne "zlatne ere" koju je 2015. godine proklamovao konzervativni premijer Dejvid Kamerun, koji je tokom državne posjete odveo kineskog predsjednika Sija u tradicionalni engleski pub.
Represija Pekinga u Hongkongu, podrška Kine Rusiji u ratu u Ukrajini, kao i sve veća zabrinutost zbog špijunaže i ekonomskih miješanja, proširili su jaz između Londona i Pekinga.
Konzervativni nasljednici Kameruna zabranili su kineske investicije u osjetljivu infrastrukturu telekomunikacija i isključili Kinu iz ulaganja u nove britanske nuklearne elektrane.
Vlada Starmerove laburističke stranke, koja je na vlasti 18 mjeseci, sprovela je reviziju odnosa sa Pekingom. Oni tvrde da će zaštititi nacionalnu sigurnost Britanije od kineske špijunaže i miješanja, dok će istovremeno održavati diplomatski dijalog i ekonomsku saradnju sa ovom azijskom supersilom.
Kako britanska ekonomija, šesta po veličini u svijetu, tako i popularnost Starmera, mogu da imaju korist od jačanja odnosa.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Britanski premijer popravlja odnose s Kinom i rizikuje Trampov gnijev

Britanski premijer Kir Starmer izjavio je u utorak da Velika Britanija (VB) ne bi morala birati između SAD-a i Kine, dodajući da bi se mogao sastati s kineskim predsjednikom bez narušavanja veza s Vašingtonom.
- Velika Britanija ne može ignorisati najveće ekonomije na svijetu - rekao je Keir Starmer za "Bloomberg" uoči svoj posjete Kini.
Starmer će započeti trodnevnu posjetu Kini, postavši prvi britanski premijer u osam godina koji je posjetio Peking.
Šezdeset čelnika iz kompanija, univerziteta i kulturnih institucija pratiće ga u Peking i Šangaj usred napetosti u odnosima Britanije i Amerike.
<h2>Starmer želi da održi kontakt s Kinom</h2>
Britanski premijer je odbacio pitanja o tome traži li jače veze s Kinom na štetu odnosa sa SAD-om, ali je insistirao da bi se VB mogla sastati s kineskim predsjednikom Si Đinpingom bez ljutnje američkog predsjednika Donalda Trampa ili narušavanja veza sa Amerikom.
- Imamo vrlo bliske odnose sa Amerikom - naravno, želimo - i održavaćemo te odnose, uz sigurnost i odbranu. Jednako tako, samo gurati glavu u pijesak i ignorisati Kinu, kada je to druga najveća privreda na svijetu i postoje poslovne prilike, ne bi bilo razumno - istakao je Starmer.
Iako je Starmer rekao da će tokom posjete izraziti neke zabrinutosti, uključujući ljudska prava, naglasio je da su ekonomski odnosi glavni prioritet.
Posjeta dolazi nakon nekoliko turbulentnih sedmica u odnosima između Amerike i evropskih saveznika zbog problema, uključujući Grenland.
<h2>Grenland je i dalje osjetljiva tema</h2>
Američki predsjednik Donald Tramp pokazao je interes za Grenland zbog njegovog strateškog arktičkog položaja, bogatih mineralnih resursa i zabrinutosti zbog rastućeg ruskog i kineskog uticaja u regiji.
Danska i Grenland odbacili su prijedloge za prodaju teritorije, potvrđujući danski suverenitet nad ostrvom.
Nakon sastanka s glavnim sekretaom NATO-a Markom Ruteom u Davosu prošle sedmice, Tramp je objavio da je uspostavljen okvir za potencijalni sporazum koji uključuje Grenland i širu arktičku regiju.
Takođe je odustao od prijetnje uvođenjem carina za osam evropskih zemalja - Danske, Norveške, Švedske, Francuske, Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva, Holandije i Finske - koje su se protivile njegovom zahtjevu za akviziciju, prenosi Anadolija.

Starmer: Britanija ne bi morala da bira između SAD-a i Kine

Britanski premijer Kir Starmer izjavio je da ne vjeruje da američki predsjednik Donald Tramp zaista planira vojnu akciju radi zauzimanja Grenlanda, sugerišući da se radi o „zveckanju oružjem“. Na direktno novinarsko pitanje, Starmer je odgovorio: „Zapravo ne.“ Dodao je da vjeruje kako se „ovo može i treba riješiti mirnom raspravom“, prenosi Sky News.
Istovremeno je naglasio da svaka odluka o budućnosti Grenlanda „pripada isključivo narodu Grenlanda i Kraljevini Danskoj“. 
- To pravo je temeljno i mi ga podržavamo- rekao je premijer. Dansku je nazvao bliskim saveznikom Ujedinjenog Kraljevstva i SAD-a te važnom članicom NATO-a, saveza koji je, kako je istakao, „izgrađen na poštovanju i partnerstvu, a ne na pritisku“.
Starmer je otkrio da je juče razgovarao sa Trampom, evropskim liderima i generalnim sekretarom NATO-a kako bi se pronašlo rješenje „ukorijenjeno u partnerstvu, činjenicama i međusobnom poštovanju“. Naglasio je da bi „preferirao rješenja umjesto slogana“ te saradnju sa saveznicima u Evropi, unutar NATO-a i sa SAD-om.
<h3>Kritika carina</h3>
Premijer je priznao da bi se Britanci mogli osjećati uznemireno zbog Trampovih komentara o carinama.
 - Potpuno razumijem zašto je ono što je predsjednik Tramp rekao o carinama tokom vikenda tako loše primljeno u ovoj zemlji- rekao je Starmer.
Dodao je da je važno jasno istaći „koja su naša načela i vrijednosti, a ne pretvarati se da nemamo razlike“.
 - Snažni, puni poštovanja savezi zahtijevaju zrelost da se kaže gdje se ne slažemo… i o tome sam razgovarao s predsjednikom. Nastavićemo to činiti- poručio je.
Iako je priznao neslaganja, Starmer je pohvalio Trampovu ulogu u „guranju naprijed“ mirovnih napora na Bliskom istoku i u bliskoj saradnji oko Ukrajine. 
Ipak, bio je jasan u osudi ekonomskih prijetnji.
- Korištenje carina na ovaj način potpuno je pogrešno. Trgovinski rat nije u interesu nijedne strane, a moj je posao uvijek djelovati u nacionalnom interesu Ujedinjenog Kraljevstva- poručio je britanski premijer.
<h3>Bezbjednosna saradnja</h3>
Upitan je li njegov pristup američkom predsjedniku bio „previše blag“ i da li je to razlog zašto se Ujedinjeno Kraljevstvo našlo na finansijskoj meti, Starmer je odgovorio da se ne slaže sa tom procjenom,
- Ne slažem se s tom procjenom. Pristup koji smo zauzeli donio je stotine milijardi funti stranih ulaganja u Ujedinjeno Kraljevstvo- istakao je, naglašavajući važnost toga za ekonomiju i radna mjesta.
Premijer je dodao da bezbjednosne službe Ujedinjenog Kraljevstva i SAD-a imaju „najbliži odnos na svijetu“. 
- Svakodnevno smo uključeni u pitanja sigurnosti, odbrane i razmjene obavještajnih podataka, 24/7… To nas čuva sigurnima na načine koje ne mogu objasniti- rekao je Starmer. 
Naglasio je da se to mora uravnotežiti sa održavanjem britanskih nuklearnih sposobnosti, koje je nazvao „jedinim najvažnijim sredstvom odvraćanja“.

Starmer: Rješenje treba biti mirno, a odluka o budućnosti Grenlanda pripada narodu tog ostrva i Danskoj

Portparol britanskog premijera Kira Starmera saopštio je da je premijer danas telefonom razgovarao sa Donaldom Trampom.
- Premijer je ponovio svoj stav o Grenlandu. Rekao je da je bezbjednost na krajnjem sjeveru prioritet za sve saveznike u NATO-u, kako bi se zaštitili evroatlantski interesi - naveo je portparol, prenosi BiBiSi (BBC).
Dodao je da je takođe rekao da je pogrešno uvoditi carine saveznicima zbog nastojanja da se obezbijedi kolektivna bezbjednost NATO saveznika.
Portparol je dodao da je Starmer danas razgovarao i sa premijerkom Danske Mete Frederiksen, predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen, kao i sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom.
Starmer je, dodao je, dosljedno isticao da je Grenland „dio Kraljevine Danske i da je njegova budućnost pitanje Grenlanđana i Danaca“.
Ubrzo nakon što je Tramp u subotu najavio uvođenje carina za osam evropskih saveznika, Starmer je potvrdio svoj stav, što predstavlja rijetku javnu kritiku američkog predsjednika.
- Uvođenje carina saveznicima zbog nastojanja da se obezbijedi kolektivna bezbjednost NATO saveznika potpuno je pogrešno. Naravno, o tome ćemo direktno razgovarati sa administracijom Sjedinjenih Američkih Država - napisao je Starmer na društvenim mrežama.
Britanska ministarka kulture Lisa Nendi jutros je izjavila da Ujedinjeno Kraljevstvo neće praviti ustupke po ovom pitanju.
Ona je rekla da su Trampove prijetnje „duboko nekorisne i kontraproduktivne“ i ocijenila da je sa Bijelom kućom potrebna „ozbiljna, zrela rasprava“ o ovom pitanju, koje Tramp smatra pitanjem nacionalne bezbjednosti.

Starmer razgovarao sa Trampom: Američku najavu carina nazvao "pogrešnom"

Amerikanci odlaze, ali ne odlaze mirno i dostojanstveno, već prkosno, poručujući da Evropsku uniju treba ukinuti i vratiti suverenitet pojedinačnim državama — stav koji američki vladajući nacionalpopulisti, što nas uopšte ne čudi, dijele sa ruskim neoimperijalistima.
Iako su Evropljani prethodnih 11 mjeseci pokušavali sve kako bi se, uprkos očiglednom međusobnom animozitetu, ipak nekako dodvorili patološki narcisoidnom i halapljivom američkom predsjedniku, neograničeno mu laskajući i podmićujući ga darovima, milionskim poslovima i neumjerenim obećanjima, čini se da je toj neukusnoj i nedostojnoj igri konačno došao kraj. Na evropskoj strani, doduše, i dalje ima onih — poput šefice evropske diplomatije Kaje Kalas — koji pokušavaju umanjiti značaj objavljivanja nove američke spoljnopolitičke strategije, tvrdeći da je Amerika i dalje glavni saveznik Evrope. Ali sada bi svima trebalo biti jasno da je jedno istorijsko razdoblje okončano i da Amerika više nije najveća saveznica Evrope, kao što, uostalom, nije još od prvih dana nakon Trampovog januarskog povratka u Bijelu kuću, premda na evropskoj strani mnogi to nisu željeli prihvatiti.
Štaviše, ne samo da Trampova Amerika nije saveznik ujedinjene Evrope, već je, uz Putinovu Rusiju, i njen glavni protivnik. Amerikanci odlaze, ali ne mirno i dostojanstveno, već prkosno, uz poruku da EU treba ukinuti i vratiti suverenitet državama članicama — stav koji američki nacionalpopulisti dijele sa ruskim neoimperijalistima. I Trampu i Putinu ujedinjena Evropa najveća je smetnja, jer znaju da će se sa pojedinačnim evropskim državama lakše obračunati nego sa blokom u cjelini.
Zamjenik američkog državnog sekretara Kristofer Landau, koji je ovih dana na redovnom polugodišnjem zasjedanju NATO-a u Briselu mijenjao državnog sekretara Rubija — koji se nije udostojio lično doći — izjavio je po povratku u SAD da evropske nacije dopuštaju „neizabranoj, nedemokratskoj i nereprezentativnoj birokratiji EU u Briselu da sprovodi politiku civilizacijskog samoubistva“, što je bizaran narativ koji Amerikanci ponovo dijele sa kremaljskim ideolozima. Trampovi jurišnici sada otvoreno poručuju EU da će se posvetiti njenoj disoluciji, dok je Vašington istovremeno Evropi dao rok do 2027. da preuzme odgovornost za većinu nenuklearnih odbrambenih sposobnosti NATO-a.
Okrećući leđa Evropi, Tramp ima novi prioritet — „obnavljanje strateške stabilnosti s Rusijom“, a povlačenjem iz Evrope Tramp jasno poručuje Putinu da ga ne zanima sudbina Ukrajine, od koje zavisi i budućnost Evrope. Ako Evropa ništa ne preduzme, Putin će, iako se Ukrajinci neće lako predati, prije ili kasnije slomiti Ukrajinu. A to bi imalo nesagledive posljedice za cijeli kontinent.
Zbog toga današnji sastanak britanskog premijera Starmera, njemačkog kancelara Merca, francuskog predsjednika Makrona i ukrajinskog predsjednika Zelenskog u Londonu ne može biti važniji i sudbonosniji. Ovo je zapravo posljednja prilika koju Evropa ima — ne samo da spasi Ukrajinu, već i samu sebe i evropski projekat. Dok nam Amerikanci sa jedne strane nedvosmisleno poručuju da ostajemo sami, Putin sa druge strane pojačava pritisak. Evropa se suočava sa sličnom dilemom kao 1949. ili 1991. godine.
Makron, Merc i Starmer danas odlučuju o tome hoće li Evropa postati politički subjekt ili tek geografski prostor između SAD-a i Rusije.

Makron, Merc i Starmer danas odlučuju o sudbini Evrope

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sastaće se danas s ključnim evropskim saveznicima u Londonu, pošto ga je američki predsjednik Donald Tramp optužio da nije pročitao najnoviji mirovni predlog.
- Upravo sada počinjemo novu diplomatsku nedjelju – biće konsultacija s evropskim liderima. Prije svega, bezbjednosna pitanja, podrška našoj otpornosti i paketi podrške za našu odbranu- naveo je Zelenski u svom večernjem obraćanju, snimljenom u vozu u nedjelju.
Predsjednik Ukrajine u Londonu bi trebalo da se sastane s britanskim premijerom Kirom Starmerom, francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom i njemačkim kancelarom Fridrihom Mercom, koji najviše podržavaju Kijev u Evropi.
Američki predsjednik kritikovao je svog ukrajinskog kolegu, navodeći da je "malo razočaran".
- Razgovarali smo s (ruskim) predsjednikom (Vladimirom) Putinom i razgovarali smo sa ukrajinskim liderima, uključujući Zelenskog, predsjednika Zelenskog, i moram reći da sam pomalo razočaran što predsjednik Zelenski još nije pročitao predlog, to je bilo prije nekoliko sati- rekao je Tramp novinarima u nedjelju.
Londonski razgovori uslijediće poslije trodnevnih pregovora ukrajinskih i američkih zvaničnika u blizini Majamija. Ti razgovori su završeni pozitivnim tonom, ali nisu doveli do jasnog napretka.
Trampova administracija vrši pritisak na Kijev da prihvati mirovni predlog za koji su mnogi kritičari rekli da je u velikoj mjeri naklonjen Rusiji.
Poslije pregovora u Majamiju, Zelenski je rekao da je razgovarao s američkim pregovaračima Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom.
- Američki izaslanici su svjesni ključnih stavova Ukrajine i razgovor je bio konstruktivan, mada ne lak- rekao je Zelenski.
On je naveo da od ukrajinskih pregovarača u Majamiju Rustema Umerova i Andrija Hnatova očekuje detaljne informacije o svemu što je rečeno američkim izaslanicima u Moskvi i "o nijansama koje su Amerikanci spremni da modifikuju u pregovorima s nama i s Rusima".
Rusija je dotle nastavila vazdušne napade na ključnu ukrajinsku infrastrukturu dok temperature nastavljaju da padaju.
Ruske snage su napale Ohtirku u Sumskoj oblasti tokom noći između nedjelje i ponedjeljka, saopštile su regionalne vlasti.
Guverner Oleg Grigorov rekao je da je sedam ljudi povrijeđeno u napadu na devetospratnu stambenu zgradu i da su svi prevezeni u bolnicu.
Prema saopštenju ukrajinske službe za vanredne situacije, vatrogasci su ugasili požar na drugom do petom spratu i evakuisali 35 stanovnika, spasavajući sedam ljudi, uključujući jedno dijete, iz oštećenih stanova.
U Černihivu je stambena zgrada oštećena kao rezultat pada ruskog drona. Tri osobe su povrijeđene, od kojih je jedna hospitalizovana, napisala je Služba za hitne slučajeve na Telegramu.
Uoči planiranih posjeta Zelenskog Londonu, Briselu i Rimu radi razgovora o mirovnom procesu, italijanska premijerka Đorđa Meloni &nbsp;razgovarala je s njim telefonom.
Ona je ponovo potvrdila solidarnost Rima s Kijevom i obećala da će pružiti hitnu pomoć za podršku energetskoj infrastrukturi Ukrajine i njenom stanovništvu, navodi se u saopštenju njenog kabineta.
U saopštenju se dodaje da će Italija poslati dodatne isporuke, uključujući generatore, za podršku energetskoj infrastrukturi i ukrajinskom stanovništvu, i da cilj ostaje trajan i pravedan mir.

Zelenski razgovara u Londonu s evropskim saveznicima pošto ga je Trump kritikovao

Nastup američkog predsjednika Donalda Trampa na konferenciji za novinare u Egiptu, održanoj povodom mirovnog sporazuma o Gazi, prema ocjenama analitičara, zasijenio je izjave britanske vlade o njihovoj navodnoj „ključnom ulozi“ u pregovorima.
Na samom početku konferencije, Tramp je postavio pitanje: „Gdje je Ujedinjeno Kraljevstvo?“ Kada je britanski premijer Kir Starmer podigao ruku, Tramp ga je pozvao da mu se pridruži na bini. Rukovali su se kratko, Tramp ga je nazvao „prijateljem“, ali mu nije omogućio da se obrati prisutnima. Umjesto toga, nastavio je govoriti o svojoj ulozi u donošenju mira na Bliski istok.
Ovakav postupak, prema mišljenju brojnih komentatora, otkriva stvarni uticaj Britanije u regiji. Premijer se našao u neugodnoj situaciji, a mnogi analitičari istakli su da je Velika Britanija bila samo posmatrač, dok su ključne odluke dolazile iz Vašingtona i od strane regionalnih lidera.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fclashreport%2Fstatus%2F1977797787195523561%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1977797787195523561%7Ctwgr%5E982a26431ff653548e0ef664dffe513becf77dbd%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
<h2>Dodatni dokaz</h2>
Snimci i fotografije tog trenutka brzo su obišli svijet, a kritičari su ih iskoristili kao dodatni dokaz ograničenog britanskog uticaja u pregovorima.
Dan ranije, američki ambasador u Izraelu Majk Hakabi javno je kritikovao izjavu britanske ministarke obrazovanja, nazivajući je „zabludjelom“, zbog tvrdnje da je London imao „ključnu ulogu“ u postizanju dogovora.
Izraelski ministar vanjskih poslova Gideon Saar dodatno je doveo tu tvrdnju u pitanje tako što je podijelio izjavu bivšeg britanskog oficira Ričarda Kempa, koji je ustvrdio da je „britanska vlada igrala samo negativnu ulogu, ohrabrujući Hamas kroz priznanje nepostojeće palestinske države“.
<h2>Značajan doprinos</h2>
Uprkos ovim kritikama, iz Dauning Strita tvrde da je doprinos Velike Britanije bio značajan. Kao dokaz, pozivaju se na riječi specijalnog izaslanika za Bliski istok Stiva Vitkofa, koji je pohvalio rad britanskog savjetnika za nacionalnu bezbjednost Džonatana Pauela.
- Tokom proteklih sedmica i mjeseci, uložili smo veliki napor kako bismo podržali ovaj proces – radeći iza kulisa sa Sjedinjenim Američkim Državama, kao i s partnerima iz arapskog i evropskog svijeta. Razvijali smo ideje i gradili konsenzus o budućnosti Gaze - saopštio je portparol britanskog premijera, prenosi Avaz.

(VIDEO) Tramp pozvao britanskog premijera na govornicu, pa ga poslao nazad

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je, nakon današnjeg sastanka, da se ne slaže s britanskim premijerom Kirom Starmerom oko priznavanja palestinske države.
Upitan na konferenciji za novinare o priznavanju palestinske države, Tramp je rekao da se "ne slaže s premijerom po tom pitanju", dodajući da je to "zapravo jedno od naših rijetkih neslaganja."
Starmer je poručio da se on i Tramp slažu oko krajnjeg cilja, a to je mir u regiji.&nbsp;
- Apsolutno se slažemo oko potrebe za mirom i smjernicama jer je situacija u Gazi nepodnošljiva- rekao je.
<h3>"Čekate li da Tramp napusti zemlju da priznate Palestinu?"</h3>
Novinari su britanskog premijera pitali čeka li da Tramp napusti zemlju kako bi onda formalno priznao palestinsku državu ovog vikenda.&nbsp;
- Jasno sam iznio svoj stav krajem jula o vremenu priznanja, što nema nikakve veze s ovim državnim posjetom- odgovorio je.
Dodao je da je razgovarao tome s američkim predsjednikom, kao što se i očekuje između dvojice čelnika koji se međusobno poštuju i vole te žele postići bolje rješenje na najbolji mogući način.
List Times izvijestio je juče da će Velika Britanija ovog vikenda formalno priznati palestinsku državu.
Starmer je u julu upozorio da bi Britanija mogla priznati Palestinu ako Izrael ne preduzme korake za ublažavanje patnje u Gazi i ne postigne primirje u gotovo dvogodišnjem ratu s Hamasom.
List Times napisao je, bez navođenja izvora, da će Britanija objaviti izjavu nakon što američki predsjednik završi svoju posjetu Velikoj Britaniji.

Tramp poslije razgovora sa Starmerom: Ne slažem se da treba priznati palestinsku državu

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp danas je stigao u rezidenciju britanskog premijera Kira Starmera, na razgovore koji su osmišljeni da fokusiraju njegovu drugu državnu posjetu na globalna pitanja, a ne na unutrašnje političke probleme.
Nakon ceremonijalnog dana, tokom kojeg se Tramp vozio u kočiji sa kraljem Čarlsom i prisustvovao državnoj večeri, američki predsjednik i Starmer obilježavaju predstavljanje paketa američkih investicija u privredu Britanije vrijednog 150 milijardi funti.
Starmer je dočekao Trampa u svojoj seoskoj rezidenciji Čekers, uz zvuke gajdi, na sastanku koji nije bez rizika.

Tramp stigao na razgovore sa Starmerom

Britanija se "nikada neće predati“ desničarskim demonstrantima koji koriste englesku zastavu kao paravan za nasilje i širenje straha, izjavio je Kir Starmer, osuđujući napade na policajce i rasističko zastrašivanje manjina, piše Guardian.
Starmer je rekao da zastava Svetog Đorđa „predstavlja našu raznoliku zemlju“ i da neće tolerisati da ljudi budu „zastrašivani na našim ulicama zbog svog porijekla ili boje kože“.
Poslanici i antifašističke grupe pozvali su premijera da se oglasi povodom retorike najvećeg nacionalističkog protesta u posljednjih nekoliko decenija, koji je organizovao desničarski aktivista Tomi Robinson, pravim imenom Stiven Jaksli-Lenon.
U svom prvom komentaru na subotnji marš, Starmer je rekao da postoji pravo na miran protest, ali da su nasilje i zastrašivanje neprihvatljivi, te je osudio prisvajanje zastave Svetog Đorđa od strane desničarskih, antiimigracionih demonstranata.

Starmer: Britanija nikada neće predati zastavu desničarskim demonstrantima

Služenje obaveznog vojnog roka u Srbiji će početi ili u decembru 2026. ili u martu 2027. godine.
To je, između ostalog, najavio predsjednik ove zemlje Aleksandar Vučić, prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE).&nbsp;
Naveo je da odluka o početku vojnog roka zavisi od spremnosti kapaciteta i vojnih objekata.
- Tu odluku ćemo uskoro donijeti, u narednih mjesec ili dva, i ići pred Skupštinu i krenuti sa evidentiranjem vojnih obveznika - rekao je on danas nakon sastanka sa vojnim čelnicima o stanju i analizi sposobnosti Vojske Srbije za 2025. godinu.
Vojni rok će, napominje Vučić, trajati 75 dana.
- Moramo da spremimo sve objekte. Imamo dovoljno pušaka i čizama ali postoje neke stvari koje još nisu potpuno spremne - kazao je on.
Prema njegovom mišljenju, Srbija mora da obnovi regrutne centre, unaprijedi i obnov ambulante...
- To su važna pitanja jer želimo da to spremno dočekamo i da ti mladi ljudi vojsku provedu u najboljim uslovima. Da steknu potrebnu odgovornost i ozbiljnost, kao i odnos prema patriotizmu - izjavio je on.
Uvođenje obaveznog vojnog roka mora da izglasa parlament donošenjem zakona. Predstavnici tamošnjih vlasti su proteklih godina u više navrata najavljivali vraćanje vojnog roka. Ideja je konkretizovana u januaru 2024. Tada je Generalštab Vojske Srbije pokrenuo inicijativu i predložio predsjedniku uvođenje vojnog roka.
Vučić je potom, u septembru iste godine, potpisao saglasnost da se u Srbiju vrati obavezni vojni rok. Od njegovog ukidanja, 1. januara 2011. godine, u vojsku se ide samo dobrovoljno.
Vraćanje obaveznog vojnog roka je u oktobru 2025. izglasala je i susjedna Hrvatska.
Među zemljama koje nisu ukidale obavezan vojni rok su: Švajcarska, Norveška, Danska, Finska, Austrija, Turska, Estonija, Grčka, Kipar, Ukrajina, Rusija i Belorusija.

Vučić: Obavezni vojni rok od decembra 2026. ili marta 2027.

Njemački automobili su statusni simbol i za 1,45 milijardi Indijaca. Zato su njemački proizvođači s nestrpljenjem dočekali trgovinski sporazum sa Indijom i drastično niže carine. Ipak, ni Indija nije lako tržište.
Indija je najmnogoljudnija država na svijetu. U proteklim godinama ostvarila je impresivan ekonomski rast od prosječno šest do sedam odsto godišnje, stope rasta o kojima druge države mogu samo sanjati, piše Dojče vele (DW).
U Indiji postoji sve brojnija srednja klasa i mlado stanovništvo koje postaje sve imućnije.
„Zbog toga je novi sporazum o slobodnoj trgovini sa EU za njemačku automobilsku industriju sigurno prilika da otvori novi pristup tržištu“, smatra Konstantin Gal, savjetnik u firmi EY Parthenon.
„Indiji su potrebni terenci“
U prvoj fazi, carine na određene uvozne automobile, koje sada iznose i do 110 odsto, trebalo bi da se smanje na 40, a kasnije i na deset odsto. To bi se trebalo odnositi na kvotu od 250.000 vozila godišnje. Na auto-dijelove carine bi trebalo potpuno da se ukinu nakon pet do deset godina.
Frank Švope s Visoke škole za menadžment u Kelnu smatra da je to važna osnova za njemačke proizvođače automobila kada je riječ o otvaranju novih tržišta i pronalaženju kupaca.
„SUV vozila u Indiji su potrebna, kao i robusniji automobili, jer putevi u Indiji su daleko od evropskih standarda“, naveo je Švope.
Šta sa fabrikama u samoj Indiji?
Indija je već odavno važno tržište za svjetsku automobilsku industriju. Potražnja je ogromna, a zemlja bi sve više mogla da postane tržište poput SAD ili Kine.
Stručnjak za automobilsku industriju Kristof Štirmer oprezniji je: po njemu, za njemačke proizvođače to je „dvosekli mač“ – novim trgovinskim sporazumom može se podstaći direktan izvoz u Indiju.
„S druge strane, kompanije poput Audija već su otvorile fabrike u Indiji koje čekaju proširenje. To opet postavlja pitanje smisla uvoza vozila iz Evrope“, kazao je Štirmer.
I Indijci sve više voze „na struju“
Elektromobilnost u Indiji danas ima veliku ulogu, jer je zagađenje vazduha u nekim gradovima ozbiljan problem.
„Indija počinje sa sektorima koji su najvažniji za saobraćaj, dakle sa malom i mikromobilnošću“, kaže Štirmer.
To uključuje skutere, motocikle i brojne trokolice „tuk-tuk“ koje se koriste širom zemlje. I autobusi voze na struju.
„U nekim gradovima već su u potpunosti prešli na električne autobuse. Slediće ih i drugi. To je u Indiji centralna strategija“, dodao je.
Država to podstiče, postoje poreske olakšice i subvencije.
Mnoštvo domaćih vozila i „Japanaca“
Teško je procijeniti u kojoj mjeri njemački proizvođači mogu profitirati od rasta tržišta u Indiji. U novom sporazumu o slobodnoj trgovini ne spominju se poreske olakšice za uvezena električna vozila.
Domaći i japanski proizvođači dominiraju tržištem. Suzuki i Honda u Indiji imaju velike pogone, ulažu milijarde u nove fabrike i razvoj modela. Snažno napreduju i južnokorejski proizvođači poput Hjundaija i Kije.
Vlada, s druge strane, podstiče domaće proizvođače:
„Vlada želi da ti proizvođači prvi udovolje potrebama mladog i rastućeg tržišta“, objašnjava Gal.
Frank Švope ipak ostaje optimista:
„Smatram da ima dovoljno prostora i za njemačke proizvođače.“
Sporazum je prilika da se ponovo pozicioniraju na tržištu koje postaje sve zahtjevnije. S tim se slaže i Gal:
„U predstojećim godinama to će za njemačke proizvođače sigurno biti tržište koje ne smiju izgubiti iz vida.“

Njemački automobili pojeftinjuju nakon sporazuma EU–Indija

Premijer Velike Britanije Kir Starmer sastao se danas u Pekingu sa kineskim liderom Si Đinpingom, gdje su dogovorili više sporazuma - a među njima i onaj prema kom će građani Ujedinjenog Kraljevstva koji idu u Kinu poslovno ili kao turisti, moći da putuju bez vize za boravke kraće od 30 dana.
Starmer je rekao da je sastanak, koji je trajao sat i 20 minuta, bio produktivan i da je donio „stvarne, konkretne rezultate“.
Građani Ujedinjenog Kraljevstva koji putuju u Kinu poslovno ili kao turisti moći će da putuju bez vize za boravke kraće od 30 dana. Time se UK usklađuje sa drugim zemljama, uključujući Francusku, Njemačku i Austriju.
Nije naveden datum kada će ovaj bezvizni režim stupiti na snagu, ali se vlada nada da će se to desiti što je prije moguće, prenosi BBC.

Postignut dogovor: Državljani Velike Britanije putovaće bezvizno u Kinu

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski zahvalio je danas američkom predsjedniku Donaldu Trampu na mogućnosti obezbjeđivanja bezbjednosti Kijeva i drugih ukrajinskih gradova tokom ekstremnog zimskog perioda.
- Snabdijevanje električnom energijom je temelj života. Cijenimo napore naših partnera da nam pomognu da zaštitimo živote. Hvala vam, predsjedniče Tramp. Naši timovi su o tome razgovarali u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Očekujemo da će sporazumi biti sprovedeni. Koraci deeskalacije doprinose stvarnom napretku ka okončanju rata - rekao je Zelenski u objavi na društvenoj mreži Iks.
Ranije danas, predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da je ruski predsjednik Vladimir Putin pristao da tokom sedam dana ne izvodi napade na Kijev i druge ukrajinske gradove zbog, kako je naveo, ekstremno niskih temperatura u regionu.
- Lično sam zamolio predsjednika Putina da nedjelju dana ne gađa Kijev i druge gradove, i on je na to pristao - rekao je Tramp na sastanku kabineta u Bijeloj kući, navodeći "izuzetno hladno vrijeme" kao razlog za taj zahtjev, prenosi Gardijan.
On je dodao da su ga pojedini savjetovali da "ne troši poziv", jer, kako su rekli, neće dobiti takav ustupak, ali da je ruski predsjednik ipak pristao.
Ukrajinski ministar energetike Denis Šmihalj rekao je juče da je zbog nestašice struje usled ruskog granatiranja u Kijevu 610.000 potrošača ostalo bez struje.
Najveći ukrajinski proizvođač električne energije DTEK grupa objavio je prethodno da Kijev prelazi sa vanrednog na privremeni režim isključenja struje.

Tag: kir-starmer