Potpredsjednik Bošnjačke stranke i poslanik Jasmin Ćorović oštro je osudio pjevanje četničkih pjesama kojima se glorifikuju ratni zločinci Pavle Đurišić i Dragoljub Mihailović.
- Da ponovimo, Pavle Đurišić i Dragoljub Mihailović su zločinci, saradnici okupatora i simboli jedne pogubne ideologije, koja je u krajnjem dovela do katastrofalnih posljedica, ubistava i razaranja. Svako veličanje lika i djela ovih zločinaca najoštrije osuđujem - navodi Ćorović.
Posebnu štetu djelovanja ovih pojedinaca i generalno četničkog pokreta su, kako ističe, osjetili pripadnici bošnjačkog/muslimanskog življa u drugom svjetskom ratu, kao i kasnije kroz raspad SFRJ.&nbsp;
- Ali, posljedice djelovanja četničkog pokreta osetili su i drugi narodi pa i brojni Srbi. Nažalost, ova retrogradna i nazadna ideologija i danas ima svoje sljedbenike. Crna Gora takođe, nije imuna na ovu bolest. Bilo mi je žao danas gledati mlade ljude, ali i one starije koji su na pravoslavni praznik “Bogojavljanje” na Morači u Podgorici pjevali četničke pjesme “Izvidnica Pavla Đurišića” i “Sve su straže đenerala Draže”, glorifikujući ratne zločince i ideologiju krvi i tla - navodi Ćorović.&nbsp;
Pita se kakve veze ima plemenito pravoslavlje koje se vodi univerzalnim idejama ljubavi i mira sa ideologijom etničkog čišćenja, ubijanja i istrebljenja.&nbsp;
- Kako se u vezu uopšte može dovesti najznačajnija biblijska poruka “ljubi bližnjeg svoga” sa djelovanjem Pavla Đurišića? I po čemu je to on zaslužan da se veliča baš na jednom vjerskom prazniku? Umjesto javljanja Boga, javile su se fašističke pjesme i zle poruke. I to nije prvi put. To je postala praksa. Pitam sve te mladiće a i vjerska lica kojima ne smetaju ovakve pjesme, slavi li se pravo ako se ne slavi ljubav nego mržnja - rekao je Ćorović.
Pita "umije li ovaj narod uopšte da se veseli ne mrzeći".&nbsp;
- Ili samo kroz mržnju prema drugom se može osjetiti slavlje i radost? &nbsp;Kakvo je to slavlje? Pravo ili krivo? Ko to zapravo iskrivljuje pravoslavlje? I sluđuje ovaj narod? I dokle? Kako god, svim iskrenim vjernicima čestitam pravoslavni praznik “Bogojavljanje” uz žal zbog ovakvog reagovanja. A onima koji još uvijek ne znaju šta pravoslavlje zaista jeste, želim da im se umjesto Pavla i Draže javi Bog - poručio je Ćorovića.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Ćorović osudio pjevanje četničkih pjesama na skupu u Podgorici: Umije li ovaj narod uopšte da se veseli ne mrzeći?

Savjet JU „Ratkovićeve večeri poezije“ je na sjednici održanoj dana 6. novembra 2025. godine, postupajući po Zaključku i nalogu osnivača – Skupštine opštine Bijelo Polje, a u skladu sa svojim zakonskim i statutarnim nadležnostima, jednoglasno donio Odluku o oduzimanju književne nagrade „Ratkovićeve večeri poezije“ Radovanu Karadžiću, dodijeljene 1993. godine za knjigu poezije „Slovenski gost“. To je za Antenu M potvrdio predsjednik Savjeta ove ustanove Jasmin Ćorović.
- Mi smo imali rok od 30 dana, tako da smo mi donijeli odluku da se oduzme nagrada na osnovu zaključka Skupštine i Opštine. Tako da smo mi, što je do nas, završili i poslali Opštini. Mislim da oni imaju sjednicu 3. decembra. Na njima da je izmjene Statuta, koje smo napravili, potvrde. I to je to. To je završena priča - kaže Ćorović.
Odluci je prethodilo usvajanje izmjena i dopuna Statuta JU „Ratkovićeve večeri poezije“, u kojima su precizirane nadležnosti Savjeta u slučajevima oduzimanja već dodijeljenih priznanja. Savjet je postupao striktno u okviru svojih nadležnosti, poštujući institucionalni okvir i odluke osnivača Ustanove.
- U Statut smo ubacili da možemo da oduzemo nagradu. Donijeli smo i novi Pravilnik o oduzimanju nagrade. Pravilnik, koji do sada nijemo imali, a koji ima 19 čranova, pored ostalog, jasno sadrži član kojim nam omogućava da oduzemo nagradu ukoliko je li neko osuđen za neko krivično dijelo, ratne zločine, genocid, plagijat itd - navodi Ćorović.
JU „Ratkovićeve večeri poezije“, ističe Ćorović, smatra da književna nagrada mora predstavljati ne samo umjetničku, već i moralnu i civilizacijsku vrijednost, u skladu sa temeljnim principima humanosti, prava i dostojanstva žrtava. Dodaje da Savjet ostaje posvećen očuvanju ugleda Manifestacije i njenoj misiji afirmacije književnosti i kulturnih vrijednosti zasnovanih na antifašizmu, toleranciji i poštovanju ljudskog dostojanstva.
Karadžić je nagradu Risto Ratković dobio 1993. godine, a Haški tribunal ga je 2019. osudio na doživotnu robiju za genocid u Srebrenici i druge zločine protiv čovječnosti.
Inicijativu za oduzimanje nagrade 26. juna pokrenulo je više NVO i građanskih aktivista, a dan kasnije i bjelopoljski odbor BS.
Tokom glasanja, sjednicu su napustili odbornici PES-a, Demokrata i DF-a, a inicijativu je podržalo 19 odbornika.

1084x550

Savjet JU „Ratkovićeve večeri poezije“ donio Odluku o oduzimanju književne nagrade Radovanu Karadžiću

Ako je neko iz tužilaštva uradio nešto nezakonito, treba da odgovara, bilo etički, disciplinski, krivično, i vjerujte mi, Ministarstvo pravde niti jednoj osobi u takvim radnjama neće biti saveznik. Naprotiv, poručio je ministar pravde Bojan Božović.
Božović je to istakao u pisanom odgovoru poslaniku Demokratske partije socijalista (DPS) Oskaru Huteru kojeg je interesovalo da li ministar smatra da je povrijeđen član 35 Ustava Crne Gore i ostvareno biće jednog od krivičnih djela iz Krivičnog zakonika Crne Gore (protiv sloboda i prava čovjeka i građanina, ili zloupotreba službenog položaja) time što su iz tužilaštva dostavljene telefonske, lične prepiske određenim medijima.
Podsjećamo, dio medija objavio je djelove sadržaja naredbe o sprovođenju istrage Specijalnog državnog tužilaštva protiv crnogorskog biznismena Aleksandra Mijajlovića, visokih funkcionera policije i bezbjednosnih službi Milovana Pavićevića i Draga Spičanovića, policajca Vladana Lazovića, tužiteljke Andrijane Nastić i bivšeg ministra odbrane Predraga Boškovića, zavedenu pod brojem Kti-S br. 21/25 iako je bila pod oznakom tajnosti. Naknadno su se oglasili iz SDT-a, navodeći da je postupak do 5. oktobra bio tajan, kad je skinuta oznaka tajnosti.
Huter je u pitanju, koje je bilo predviđeno da danas postavi u parlamentu, istakao da je Zakonom o krivičnom postupku, u dijelu koji se odnosi na istragu, jasno propisan postupak i ovlašćenja iz nadležnih organa.
- Ovo posebno imajući u vidu činjenicu da je postupak bio proglašen tajnim, a oznaka tajnosti skinuta sa istog ne obavještavajući advokate pritvorenih lica, koji su za skidanje oznake tajnosti saznali putem medija – naveo je Huter.
Božović je u pisanom odgovoru kazao da ne nema informaciju da su lični podaci građana nezakonito proslijeđeni medijima iz tužilaštva.
- Ja takvu informaciju nemam, a da imam, i sam bih bio u obavezi da takvo postupanje prijavim nadležnim institucijama u ciiju utvrđivanja odgovornosti. Sve dok takva tvrdnja ne bude potvrđena neću je komentarisati, baš kao što nisam komentarisao niti jedno hapšenje, niti jedno otvaranje istrage, podizanje optužnice – poručio je Božović.
<h2>Mandićevu izjavu o VDT-u doživljava kao politički stav</h2>
Odgovarajući na drugo pitanje Hutera o izjavi predsjednika Skupštine Andrije Mandića da je on bio presudan političar koji je odlučio da Milorad Marković postane vrhovni državni tužilac, Božović je rekao da je ne doživljava kao urušavanje procedura i institucije, već kao politički stav.
Na sličan način Božović kaže da je doživio pitanje poslanika DPS-a da li je Mandić svojim javnim svjedočenjem o izboru VDT-a diskreditovao sve institucije koje su učestvovale u predlaganju i izboru VDT-a, te da li je njegovo izlaganje javni uticaj na tužilaštvo i pravi pokazatelj stanja u Crnoj Gori?
- Činjenica je da se VDT bira u Skupštini Crne Gore kvalifikovanom većinom od strane poslanika, dakle nas političara. Pravo je svakog od vas da iz određenih razloga glasate za ili protiv nekog kandidata. Dobro je što je danas Crna Gora na tom nivou demokratije da javno svi 
 iznosimo stavove i što je sloboda izražavanja doprla do svih pora ovog društva, iako svi mi ponekad moramo imati i mjeru, jer ni ta sloboda nije apsolutna. Uostalom, EU je u svom posljednjem Izvještaju govorila i o tome, i kako je dobro da nekad svi malo zastanemo, jer pravosuđe nije i ne treba da bude u poziciji da nam odgovara i da komunicira uvijek na način na koji to Vi i ja činimo trenutno – zaključio je Božović u pisanom odgovoru.
<h2>Prenijeće poruku Ankari da Crna Gora ne podržava nasilje</h2>
Ministar Božović izrazio je očekivanje da će uskoro posetiti Ankatu i tom prilikom prenijeti poruku crnogorskoj dijaspori koja je, kaže, zabrinuta zbog nedavnih dešavanja u Podgorici i ksenofobnih ispada.
Božović je to saopštio u odgovoru poslaniku Bošnjačke stranke (BS) Jasminu Ćoroviću koji je pitao ministra da li planira da nešto učini po pitanju sprečavanja stvaranja, izazivanja, podsticanja i učestvovanja u “atmosferi linča”, kakvu smo nedavno imali u glavnom gradu, čiji su motivi vjerska i nacionalna netrpeljivost, ksenofobija, politički motivi i slično?
Božović navodi da se trudio da lično ne istupa u javnosti kako se njegove riječi ne bi okarakterisale kao pritisak na pravosuđe i zaštita bilo koga, dok je, podsjeća, institucionalni, ali i lični stav javno iznio i državni sekretar Sergej Sekulović, osuđujući ova dešavanja.
- Ako mislite da treba nešto da uradim, što već nijesam, otvoren sam za vaše sugestije. Naš Krivični zakonik je jedan od najstrožih u Evropi i pozivam sve koji ga primjenjuju da to čine dosljedno i nediskriminatorno. Osim toga, nadam se da ću uskoro posjetiti i Ankaru i da ću i zvanično razmijeniti iskustva i poruke sa uvaženim kolegama iz prijateljske Turske, ali i kako bih prenio poruku našoj dijaspori koja se trenutno osjeća veoma zabrinuto, da Crna Gora ne podržava nasilje, napade i atmosferu linča, i da ćemo dati institucionalni odgovor – poručio je Božović.
On je istakao dobre odnose sa Turskom i podsjetio da više od 250.000 naših građana živi u toj zemlji.
- Moramo nastaviti saradnju koja je u prethodnom periodu bila izuzetno kvalitetna, posebno u oblasti ekstradicija. Naši ljudi u Turskoj, kao i turski državljani koji poštuju zakone i propise Crne Gore, moraju se osjećati dobrodošlo i bezbjedno - zaključio je Božović.

Tamara Klikovac

1250x600

Božović: Nemam informaciju da su lični podaci građana proslijeđeni medijima iz tužilaštva, ako je neko uradio nešto nezakonito treba da odgovara

Crna Gora mora biti sigurno mjesto za sve, posebno mlade i posebno goste - poručio je poslanik Bošnjačke stranke Jasmin Ćorović povodom incidenta koji se desio u Podgorici u kojem je napadnut petnaestogodišnjak iz Sarajeva.
Vršnjačko nasilje u Crnoj Gori, kako je istakao, postaje više nego zabrinjavajuće.
- Država bi morala ozbiljnije da se pozabavi ovim problemom jer ono što je do sada preduzimala očigledno ne daje rezultate - ocijenio je Ćorović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fkrivicna-prijava-protiv-dva-maloljetnika-osumnjicena-za-prebijanje-vrsnjaka-iz-sarajeva&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Dodaje da nasilje uzrokovano vjerskom i nacionalnom mržnjom i netrpeljivošću predstavlja trend koji je u Crnoj Gori suviše dugo prisutan, a sa kojim naše društvo ne samo da se ne suočava, već ga pojedini njegovi segmenti podržavaju i podstiču.
- Državni organi ne smiju ostati nijemi na današnji slučaj i tražimo da sprovedu detaljnu istragu i utvrde sve aspekte događaja u Podgorici, te da svaki aspekt nazovu svojim pravim imenom i provedu odgovarajuće postupke. Svako skrivanje činjenica i svaka relativizacija pojedinih činjenica &nbsp;pod plaštom drugih, put je u pogrešnom smjeru koji nas neće dovesti do građanskog i slobodnog društva - naveo je Ćorović.

Ćorović: Crna Gora mora biti sigurno mjesto za sve, posebno mlade i posebno goste

Poslanik Bošnjačke stranke Jasmin Ćorović pružio je podršku direktorici Akcije za ljudska prava Tei Gorjanc-Prelević nakon napada od strane Demokratske Crne Gore.
Ćorović je naglasio kako su Gorjanc-Prelević i HRA istinski borci za ljudska i manjinska prava i generalno za vladavinu prava i pravedno društvo.
- Njen aktivizam i podrška u brojnim slučajevima ratnih zločina počinjenih u Crnoj Gori ili nad građanima Crne Gore, posebno onih koji su počinjeni nad Bošnjacima (a većina je takvih) bili su veoma značajni, te je zavrijedila pažnju i poštovanje i kao osoba i kao profesionalac - naveo je on.
Napadi na nju su, dodaje, napadi na sve nas.
- Na časnu, pravednu, građansku i evropsku Crnu Goru. Stoga zahtijevam da hitno prestanu svi pritisci na nju, njen rad i njenu porodicu, te pozivam nadležne organe da se ozbiljno pozabave njenim pozivom da joj je sigurnost ugrožena - istakao je Ćorović.
Kako on naglašava, napadi na bilo koga, iz bilo kakvih poriva ne smiju biti tolerisani.
- Posebno ne na one kojih Crna Gora ima malo, a koji pale svjetlo u mraku ratnih zločina i brojnih drugih slučajeva kršenja ljudskih i manjinskih prava - zaključio je on.

Ćorović: Napad na Gorjanc-Prelević napad je na časnu, pravednu, građansku i evropsku Crnu Goru

Savjet JU "Ratkovićeve večeri poezije" doniio je odluku da se ime ratnog zločinca Radovana Karadžića izbriše iz javne evidencije dobitnika nagrade "Risto Ratković", potvrdio je za Antenu M član Savjeta Jasmin Ćorović.&nbsp;
Kako je Ćorović rekao, odluka je donijeta na sjednici koja je održana 1. jula.&nbsp;
Na pitanje Antene M da li su se tim povodom obraćali Ministarstvu kulture ili pravde, on je odgovorio da su upućivali dopis Ministarstvu kulture.
- Oni su odgovorili da nijesu nadležni oko te nagrade- kazao je Ćorović.&nbsp;
Objašnjava da po Statutu ta Javna ustanova ne može retroaktivno da oduzima nagradu, ali da su na sjednici Savjeta usvojili izmjene pravilnika te su ostavili mogućnost oduzimanja nagrade za buduće laureate.
Što se tiče nagrade Radovanu Karadžiću, kaže da je sada na potezu Skupština Opštine na prvoj narednoj sjednici, od koje očekuju mišljenje kako se nagrada može oduzeti.&nbsp;
Podsjećmo, Karadžić je tu nagradu dobio 1993. godine, tokom rata u Bosni i Hercegovini.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 140px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmisterija-nestanka-imena-radovana-karadzica-sa-spiska-dobitnika-ratkoviceve-nagrade&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Ćorović: Savjet odlučio da se Karadžićevo ime izbriše iz evidencije dobitnika nagrade, Ministarstvo kulture se proglasilo nenadležnim

Poslanik Bošnjačke stranke (BSCG) Jasmin Ćorović pozvao je nadležno Ministarstvo kulture kao i Ministarstvo unutrašnjih poslova i sudske organe da hitno i bez odlaganja reaguju i narede uklanjanje spomenika Pavlu Đurišiću, četničkom komandantu iz drugog svjetskog rata, koji je danas postavljen u selu Gornje Zaostro kod Berana.
Ćorović je rekao da je čin postavljanja spomenika kvislingu i fašisti Đurišiću je atak na Crnu Goru i njen ustavni poredak, kojim se šalje opasna poruka manjinskim narodima Crne Gore koji su za vrijeme drugog svjetskog rata stradali od kame Pavla Đirišića. 
- Ministarstvo kulture pod čijom ingerencijom su i pitanja postavljanja spomenika, ne dužno da spriječi ovaj javašluk i postavljanje spomenika mimo svih propisanih zakonskih procedura. Takođe, ministarstvo policije se mora uključiti i bar asistirati u uklanjanju spomenika kojii može izazsvati različite posljedice i narušavanje javnog reda i mira i sigurnosti građana - naglasio je Ćorović u objavi na Fejsbuku.
On je rekao da je pokretanje krivičnih prijava protiv svih pojedinaca i eventualnih organizacija koji su učestvovali u postavljanju ovog spomenika, ali i protiv pojedinaca iz sistema i institucija koji su svojim nečinjenjem dopustili da do ovoga dođe .
- Pozivam sve Bošnjake i organizacije koje su nas kontaktirale povodom postavljanja spomenima na mir i strpljenje, u nadi da će institucije odreagovati na pravi način - poručio je Ćorović.

Ćorović povodom podizanja spomenika Pavlu Đurišiću: Podnijećemo krivične prijave zbog gnusnog ataka na državu

Poslanici Bošnjačke stranke nijesu učestvovali u današnjoj raspravi oko smjene predsjednika Skupštine, Andrije Mandića, jer se, prema njihovim riječima, radi o neozbiljnoj i namještenoj inicijativi koja za cilj ima samo prikupljanje sitnih dnevnopolitičkih poena neinventivne opozicije, koji svakodnevno pokušavaju da nanesu političku štetu njihovoj partiji.&nbsp;
Oni su na Feksbuk stranici kazali da za razliku opozicije, Bošnjačka stranka ostaje vjerna svojoj ideologiji i ključnom vanjskopolitičkom cilju Crne Gore, učlanjenju u Evropsku uniju.&nbsp;
Ističu da je dobrobit građana i prosperitet naše Crne Gore je prioritet, dodajući da ovakvi pokušaji političke zloupotrebe ne dotiču Bošnjačku stranku, samo je čine još jačom!&nbsp;
- Dragi građani, drage Bošnjakinje i Bošnjaci ne pristajemo na dupli pas DPS-a i ZBCG-a i ne želimo učestvovati u namještenoj igri smjene predsjednika Skupštine, koja ima za cilj isključivo jačanje ove dvije partije koje se međusobno hrane ovakvim i sličnim inicijativama - poručio je poslanik BS, Jasmin Ćorović.&nbsp;
Ćorović se osvrnuo na navode poslanika DPS-a Jevta Erakovića.&nbsp;
- A Jevtu Erakoviću, koji se upinje pokazati kao zaštitnik manje brojnih naroda poručujem da umjesto što neuspješno pokušava zadati neki sitni udarac BS-u, pojasni npr. izjave bivšeg službenika bezbjednosti Paunovića o podiljeljenih 10000 cijevi oružja iz magacina MUP-a Crne Gore 1992. godine – zaključio je Ćorović.&nbsp;

Ćorović: Ne želimo učestvovati u namještenoj igri smjene Mandića, koja ima za cilj isključivo jačanje DPS-a i ZBCG-a

Albanske partije i Bošnjačka stranka, prema eventualnom pozivu predsjednika Opštine Ulcinj Gencija Nimanbegua, da napuste Vladu, ukoliko se ne poništi tender za zakup plaža odlučiće, kažu, na organima partija. Ističu kako podržavaju stavove ulcinjskih zakupaca. I iz ostalih opština nijesu zadovoljni procedurom i najvaljuju da će uložiti žalbe, navodi se u prilogu Radija Crne Gore.
Ne stišava se bura oko zakupa plaža. Nakon što je jedna arapska firma ponudila najveće novčane naknade za više od deset kupališta na Velikoj plaži, negodovali su lokalni zakupci i tražili poništenje tendera.
I predsjednik Opštine Ulcinj, Gencini Nimanbegu, kazao je da će, ukoliko vlada ne poništi tender, pozvati sve albanske partije da izađu iz vlasti.
Šef Poslaničkog kluba Albanskog foruma Artan Čobi kazao je da će o tom pitanju odlučivati i u organima partije i najjače albanske koalicije.&nbsp;
- Mi ćemo težiti tome da se tender poništi, pošto ima dosta sumnjivih stvari tu, registar koji pokazuje kada je ova firma registrovana i mislim da tu treba da reaguje i Vlada i premijer - navodi šef poslaničkog kluba Artan Čobi.
Čobi se nada da će se, ipak, naći rješenje.
- Ja se nadam da ćemo imati razumijevanje Vlade i premijera. On je čuo naš stav, to je stav ne samo političkih partija nego i cijelog grada i svih građana Ulcinja. Treba da nađemo soluciju - ističe Čobi.
I u Bošnjačkoj partiji se nadaju kompromisnom rješenju, ali ukoliko do njega ne dođe, kako je kazao Jasmin Ćorović, odluku o eventualnom izlasku iz vlade donijeće na stranačkim organima.
- Još nijesmo dobili takav jedan zahtjev i ako pratimo tu situaciju, nadam se da će do rješenja, ipak, doći. Ukoliko ne dođe, a mi dobijemo takav zahtjev, svakako da ćemo ga razmotriti na organima partije, gdje ćemo se nakon toga i zvanično izjasniti - kaže Ćorović.
Iz drugih primorskih opština podržavaju zahtjeve Ulcinjana. Zakupac iz Petrovca Ilija Armenko ipak sumnja da će tender biti poništen, ali da svakako slijede žalbe.
- Ovaj tender je prošao, ja mislim da nema povratka nazad, biće tu nezadovoljnih i tužićemo se, pa ćemo vidjeti. Mi stari zakupci imamo preče pravo, pa ćemo vidjeti za ove visoke iznose, što su dati, to je vjerovatno fiktivno ponuđena cijena, niko nema te pare. To je po zakonu, pa kako je tako, ili krivo ili pravo, ali po zakonu. Pa kada je tender prošao, nemamo direktora, gospodin Mikijelj je trebao da bude, prošle godine je spasio sezonu - kaže Armenko.
Premijer Milojko Spajić saopštio je da vlada ne vidi pravni osnov po kom bi tender za zakup plaža u Ulcinju mogao biti poništen. Ipak, ukoliko neko smatra da je došlo do kršenja propisa i može to da dokaže, poručuje da je spreman da razmotri.

Albanski forum i BS još neće o statusu ministara, nadaju se kompromisnom rješenju

Podaci o multikulturalizmu, ali i aktuelne prakse, ukazuju na potrebu za većim angažmanom svih aktera u promovisanju međusobnog razumijevanja i smanjenju diskriminacije, kako bi se osiguralo istinsko multikulturalno društvo u Crnoj Gori, iako je sve jasnije da je koncept multikulturalizma smetnja određenim političkim interesima koji ga urušavaju - poručeno je na Forumu o multikulturalnosti, koji je danas organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO) u Podgorici uz podršku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.
Vršiteljka dužnosti generalne direktorice Direktorata za interkulturalizam Ministarstva ljudskih i manjinskih prava Ljudmila Popović rekla je da predstoji prva izrada nacrta strategije za društvenu koheziju.
- Ovo je trenutak u kojem moramo stati iza vrijednosti koje dijelimo. Potrebna nam je nova priča, novi društveni ugovor koji će odrediti vrijednost i cijenu svemu što radimo, kako bismo se osjećali dostojanstveno i spremno za izazove budućnosti - istakla je Popović.
Naglasila je da je multikulturalizam stvarnost Crne Gore, pri čemu svaki grad, s obzirom na etničku i identitetsku raznolikost, ima svoju specifičnost.&nbsp;
- Multikulturalizam nas je naučio da moramo složno živjeti i poštovati prava i slobode drugih. Međutim, taj koncept se često zloupotrebljava, vodeći ka podjelama, a svi moramo da idemo na istu stranu," navela je ona. Popović je ukazala da je potrebno preći s multikulturalizma na interkulturalizam, koji podrazumijeva aktivnu međusobnu saradnju i razumijevanje. "Interkulturalizam je razvojna smjernica koja vodi napretku - zaključila je Popović.
Programski direktor u Centru za građansko obrazovanje Petar Đukanović kazao je da Crna Gora zemlja bogate istorije i raznolikosti, ali se suočava s izazovima u očuvanju zajedničkog multikulturalnog identiteta.
- Ključno je da se kao društvo i država suočimo s prošlošću na otvoren i iskren način. Preispitivanje istorijskih događaja, politika i društvenih praksi koje su dovele do nepravdi, diskriminacije ili sukoba među različitim etničkim, vjerskim i kulturnim grupama preduslov je izgradnje povjerenja i harmoničnih odnosa u društvu - ocijenio je Đukanović.
Podvukao je neophodnost jačanje obrazovanja koje promoviše toleranciju, podršku nevladinim organizacijama, unaprijeđenje transparentnosti institucija i odgovornije medijsko izvještavanje.&nbsp;
- Bez podsticanja dijaloga i kulturne razmjene među zajednicama nema društva zasnovanog na solidarnosti i međusobnom razumijevanju. A to zahtijeva angažman svih društvenih aktera - kazao je Đukanović.
Saradnik na programima u CGO Nikola Đurašević predstavio je rezultate istraživanja o percepciji multikulturalnosti u Crnoj Gori koje je obuhvatilo zasebno dvije kategorije - opštu populaciju i srednjoškolsku populaciji.
- Iako je prvi utisak većine od 76,8 odsto građana da je Crna Gora multikulturalno društvo, taj procenat je opao u odnosu 2023. godinu za skoro pet odsto Istovremeno, porasla je percepcija onih koji Crnu Goru ne vide kao multikulturalnu - sa 18,3 odsto na 23,2 odsto - istakao je Đurašević.&nbsp;
Kad je riječ o mladima, i tu imamo većinu od 70,1 odsto kojia cijeni da je naše društvo multikulturalno, dok je suprotnog stava 14,8 odsto, a 15,1 odsto ne može da se odredi o ovom pitanju.&nbsp;
- Mi u CGO-u cijenimo da su ovo podaci koje bi već sad morali uzeti za ozbiljno, a posebno zato što dalji podaci, koje ću predstaviti, pokazuju da se ispod ove prve percepcije krije mnogo onih koje dovode u pitanje podrazumijevajući stav o multikulturalnosti - kazao je Đurašević.&nbsp;
On je podsjetio na izraženu percepciju diskriminacije po vjerskoj i nacionalnoj osnovi, kao i privilegonosti određenih etničkih grupa.&nbsp;
- Brinu i distance, koje su naglašene u užoj zoni privatnosti. U 2024. godini 52,3 odsto građana navodi da ne bi sklopilo brak s osobom druge etničke pripadnosti, što je porast u odnosu na 50,4 odsto iz 2023. godine. Među mladima, većina (55,6 odsto) je otvorena za takve veze, dok značajnih 44,4 odsto to odbija - istakao je Đurašević.
Poslanik i potpredsjednik Demokratske partije socijalista Abaz Dizdarević ocijenio je da ne iznenađuju ovakvi rezultati istraživanja, s obzirom na aktuelna dešavanja u zemlji, ali i na geopolitičkom planu. Crna Gora nije izolovan sistem.
- Važno je prepoznati polarizaciju i negativne trendove koji se pojačavaju, jer oni produbljuju jaz unutar društva - istakao je Dizdarević.
Dodao je da je odgovornost na političkim akterima, ali i na civilnom društvu, da zajednički rade na pronalaženju izlaza iz ove situacije.
- Cikličnost istorijskih situacija nas je dovela do civilizovanog društva kakvo imamo danas, i to bi trebalo da služi kao podsjetnik da ništa ne počinje od nas, već je rezultat djelovanja ljudi u prošlosti - rekao je Dizdarević.
Ukazao je i na potrebu za boljim kanalima komunikacije s mladima, ističući da civilni sektor u tom pogledu ima bolje rezultate od političara.&nbsp;
- Revolucija u obrazovanju ne znači povratak u prošlost ili dogme. Ustavno je riješeno pitanje društvenog uređenja – postoje licencirane škole koje se bave religijom, dok svjetovne škole treba da prenose građansko obrazovanje - dodao je Dizdarević.
Predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) i funkcioner Evropskog saveza Ivan Vujović je, komentarišući rezultate istraživanja, kazao da je sve ono što se dešava u našem društvu posljedica političkih procesa.&nbsp;
- Mislim da je prisutan jedan vid regresije i negativnih trendova, a što je opet indukovano kroz ove nedovršene političke proces. Na žalost, mi kao društvo nismo skupili snage da se suočimo sa suštinskom regresijom koja se desila 90-ih godina. Naši mladi ljudi ne znaju šta se desilo 90-ih godina, i zato nam se te godine u recikliranom obliku i danas, u određenim formama, dešavaju, i to se snažno osjeća u društvu - istakao je Vujović.&nbsp;
Proces suočavanja sa prošlošću moramo proći.
- Jer i dan danas relativizujemo šta nama se to desilo, a iz takvog neznanja, nepoznavanja prošlosti, nakaradna ideologija koju smo izbacili kroz prozor nam se vraća a tako se ne može ići naprijed - rekao je Vujović.
Poslanik i potpredsjednik Bošnjačke stranke (BS) Jasmin Ćorović smatra da su promjena vlasti 2020. godine i formiranje tzv. apostolske vlade donijeli snažno su uzdrmali multikulturalizam kroz "čišćenje" institucija i klanjanje kadrova prema njihovom izjašnjavanju.&nbsp;
- Takav pristup nije mogao dugo opstati, društvo u Crnoj Gori je reagovalo pruživši otpor - rekao je Ćorović.
On je istakao da su odnosi prema nekim događajima, poput Srebrenice, kada je jedan od ministara pao na ispitu, poslali poruku da jednovjerske vlade ne mogu uspjeti u Crnoj Gori.&nbsp;
Ćorović je mišljenja da građansko društvo u Crnoj Gori postoji i da je to temelj na kojem treba graditi dalje, podsjećajući i da mnogi današnji problemi imaju istorijske korijene.&nbsp;
- Ne možemo kvalitetno rješavati probleme bez vraćanja u istoriju. Ne smijemo zanemarivati probleme iz prošlosti jer nacionalizam, koji je bio potisnut, eskalirao je u ratove čije posljedice još osjećamo. No, i danas imamo političke partije koje poentiraju na tim pričama - rekao je Ćorović.&nbsp;
Iznio je i svoj stav o vjeronauci u obrazovanju, ističući da je pristalica sekularnosti države.&nbsp;
- Uvođenje vjeronauke u obrazovni proces nije dobro ni za obrazovanje, ni za vjeru - kategoričan je Ćorović.&nbsp;
Zaključio je da je ključ u izgradnji građanske svijesti, te da su političke partije, NVO i obrazovanje potrebni za formiranje razumnog i savjesnog društva.
Nezavisna poslanica u Skupštini Crne Gore Radinka Ćinćur takođe ne vidi nalaze istraživanja kao iznenađenje.&nbsp;
- Mi osjećamo u društvu da teme skreću sa građanskih na nacionalne…Mislim da moramo pokazati više širine i razumijevanja za druge. Mene je ohrabrila ideja koja treba sve da nas okupi na temu patriotizma, zasnovanog na poštenom odnosu prema zemlji, ljudima, svima - kazala je Ćinćur.
Iskazala je i razumijevanje prema mladima.&nbsp;
- Uvijek mislim da su mladi žrtva naših političkih procesa, poremećenih vrijednosti, praznine jedne kulturne scene, očigledno je da im ne nudimo ono što ima treba, pa se oni okreću nekim drugim kvazivrijednostima. Sistem obrazovanja nije dobar i treba ga mijenjati, prije svega kritičko mišljenje nije na onom nivou na kojem bi trebalo biti. &nbsp;Moramo dobro da osvijestimo šta je to što nije dobro i na čemu trebamo raditi, i moramo uhvatiti korak sa evropskim obrazovanjem - navela je Ćinćur.
Zalaže se za uvođenje multikulturalizma i etike u obrazovni sistem i to kroz prisustvo u različitim predmetima. Na drugoj strani, navela je da lično nije za uvođenje vjeronauke u škole, osim ukoliko bi postoja većinski stav za to.
Predsjednik Savjeta Muslimana Crne Gore Sabrija Vulić rekao je da se možemo plašiti negativnog trenda koji pokazuje istraživanje.
- Rezultati su opominjujući, posljedica su negativnih političkih prilika u kojima desne snage preovlađuju, kako na globalnom nivou tako i u našem društvu. Osjećaj je kao da nas tjeraju u torove, i u tome leži problem - ističe Vulić.
On je pojasnio da je za njega religija intimna stvar, a da problemi nastaju kad ona počne sa svojim janim manifestovanjem.&nbsp;
- U posljednjih 10 godina, doživio sam žestoke nacionalne uvrede. Imamo problem od kojeg ne možemo bježati i o kojem moramo razgovarati. Kada je u pitanju multikulturalizam, napraviću jednu komparaciju - &nbsp;problem multikulturalizma ne postoji u kriminalu, zašto? Jer, postoji zajednički cilj. Pitanje za sve je: da li Crna Gora treba da bude naš zajednički cilj? Koje god vjere i nacionalnosti bili, moramo težiti istom cilju, ujediniti se. Multikulturalizam je potreba zajedničkog cilja, bilo ekonomski cilj, bilo građanski, suština je postojanje zajedničkog cilja. No, izgleda da se, u našim okolnostima, javlja kao smetnja političkim interesima - zaključio je Vulić.

Multikulturalizam se pozicionira kao smetnja određenim političkim partijama u Crnoj Gori

Doskorašnji predsjednik Državne izborne komisije (DIK) i novoizabrani sudija Ustavnog suda (US) Nikola Mugoša podnio je ostavku na tu funkciju, objavljeno je na sajtu Skupštine.
On se pozvao na Zakon o izboru odbornika i poslanika (član 121a stav 2), kojim je propisano da predsjedniku DIK-a, članovima i njihovim zamjenicima mandat traje do izbora Centralne izborne komisije (CIK).
Kako je dodao, članom 153 stavom 7 Ustava Crne Gore propisano je da predsjednik i sudija Ustavnog suda ne može vršiti poslaničku i drugu javnu funkciju niti obavijati drugu djelatnost.
- Imajući u vidu prethodno navedene ustavne i zakonske odredbe, kao i činjenicu da me Skupština izabrala za predsjednika DIK-a 8. decembra 2021. godine, te da sam na Sedmoj sjednici Drugoj redovnog zasijedanja izabran za sudiju Ustavnog suda 31. decembra 2025. godine, obavještavam Vas da podnosim ostavku na funkciju predsjednika DIK-a - kazao je Mugoša.
On se ovom prilikom zahvalio parlamentu na podršci DIK-u u prethodnom periodu, kao i na ukazanom povjerenju prilikom izbora za sudiju US.

Mugoša podnio ostavku na mjesto predsjednika DIK-a

Ulaganje u ljudski kapital, prilagođavanje novim uslovima rada i povezivanje sa savremenim tehnologijama, temelji su dugoročnog ekonomskog napretka i društvenog razvoja, poručio je predsjednik Vlade Milojko Spajić.
Kako je saopšteno, Spajić učestvuje na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, gdje je, na marginama skupa, razgovarao sa Kristofom Kotoarom, predsjednikom kompanije Adeko (ADECCO), jedne od najvećih svjetskih kompanija za zapošljavanje i upravljanje radnom snagom.
Kako je istaknuto na sastanku, General Assembly, kompanija Adecco grupe, u Crnoj Gori uspješno je završila pilot program, u okviru koga je oko 40 nezaposlenih, kroz tromjesečnu obuku, steklo digitalne vještine.
Naglašeno je da je u uslovima ubrzanih tehnoloških promjena, digitalizacije i transformacije tržišta rada, od presudnog značaja da javne politike budu usmjerene na razvoj vještina, prekvalifikacije i stvaranje uslova za kvalitetan život i rad.
- Ulaganje u ljude ključno je u svijetu brzih promjena industrija i tržišta rada. Samo snažna, prilagodljiva i dobro povezana radna snaga može odgovoriti potrebama moderne ekonomije - kazao je Spajić.
Kotoar je pohvalio napore Crna Gore da kroz razvoj različitih programa unapređuje znanja i vještine domaće radne snage, naročito u zahtjevnoj završnoj fazi pregovaračkog procesa sa EU.
Kako se navodi u saopštenju, bilo je riječi o savremenim trendovima na tržištu rada, ulozi tehnologije u povezivanju ljudi i poslova, kao i o konkretnim modelima kojima države mogu odgovoriti na nedostatak kvalifikovanog kadra.
Poseban fokus bio je na tome kako Crna Gora može iskoristiti međunarodna iskustva, unaprijediti sistem obrazovanja i obuka, te kroz partnerstva sa privatnim sektorom stvoriti održiv okvir za razvoj radne snage.
Razmjena znanja, iskustava i dobrih praksi sa globalnim liderima predstavlja važan korak ka jačanju konkurentnosti Crne Gore i izgradnji tržišta rada koje je otporno, inkluzivno i spremno za izazove budućnosti.

Spajić i Kotoar: Uspješno završen pilot program sa kompanijom General Assembly u Crnoj Gori - oko 40 nezaposlenih steklo digitalne vještine

Košarkaši Budućnost Volija igraće sjutra u Istanbulu protiv Bešiktaša utakmicu &nbsp;15. kola B grupe Eurokupa.
Bešiktaš je u prošlom kolu pobijedio vodeći Burg, a u dosadašnjem dijelu takmičenja zabilježio je deset pobjeda.
Budućnost ima trijumf manje, a prvi međusobni duel u Podgorici dobila je 82:79.
Od tog duela turski predstavnik jači je za beka Meta Tomasa i centra Sertača Šanlija.
Trener Andrej Žakelj kazao je da je Bešiktaš jedan od favorita za osvajanje Evrokupa.&nbsp;
- Pokazali smo da možemo da igramo protiv njih, ali je to drugačija ekipa kada nastupa na domaćem terenu. Doveli su dva nova igrača, a uz to mi imamo određenih problema sa povredama - rekao je Žakelj.
On je naglasio da će njegov tim, bez obzira na sve probleme, pružiti maksimum.
- Bez obzira na sve, idemo u Tursku da damo svoj maksimum i pokušamo da ih iznenadimo. Riječ je o veoma čvrstoj i agresivnoj ekipi koja igra brzu košarku, sa mnogo šuteva za tri poena, na šta moramo obratiti posebnu pažnju. Kao i uoči prethodnih utakmica, želimo da budemo fokusirani na svoju igru, koncentraciju i čvrstinu - kazao je trener Budućnosti.
Budućnost je u prethodnom kolu Evrokupa savladala Litkabelis u Podgorici, potom je u ABA ligi, u Ljubljani, bila bolja od Cedevita-Olimpije.
Američki bek Skajler Mejs kazao je da Budućnost čeka teška utakmica i zahtjevno gostovanje.
- Raduje nas prilika da se izborimo za dobru poziciju pred predstojeći plej-of. Očekujemo čvrstu, borbenu utakmicu, a uz nekoliko dobrih treninga bićemo spremni - kazao je Mejs.
Početak utakmice zakazan je za 18 sati.

Budućnost Voli sjutra u Istanbulu protiv Bešiktaša; Žakelj: Idemo u Tursku da pružimo maksimum

Država Crna Gora se, do kraja prošle godine, zbog privilegujuće poreske politike na promet goriva za bogate jahtaše u Porto Montenegru, odrekla 104 miliona eura, pokazuju podaci Akcije za socijalnu pravdu (ASP) dobijeni od zvaničnih institucija.
- ASP napominje da, kao i sve podatke koje dobija zvaničnim putem, uzima te podatke kao pouzdane samo ako su kao takvi i dostavljeni - navodi se u saopštenju.
Iz ASP-a su podsjetili da je privilegije na poresku i akciznu politiku na promet goriva, odnosno poreska oslobođenja, uvela svojevremeno vlada Demokratske partije socijalista (DPS) kroz poseban pravilnik, „kojeg je, u jednom od rjeđih poteza u javnom interesu, ukinula manjinska vlada Dritana Abazovića, ali je te privilegije ponovo vratila vlada Milojka Spajića“.
Ta vrsta poreske politike, kako su dodali iz ASP-a, nije saglasna sa politikama EU.&nbsp;
- Projekat Porto Montenegro, iza kojeg je danas kapital iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), označava se luksuznim, a inostrani partner je svojevremeno diktirao ključne uslove da bi investirao u tu lokaciju, pa je povlašćeni poreski režim za jahting turizam bio jedan od tih zahtjeva i predstavljao je njegovo direktno favorizovanje, dok pojedini zahtjevi tadašnjeg investitora (u vezi sa zakupom) nijesu imali zakonskog uporišta - dodaje se u saopštenju.
Prodaja imovine nekada renomirane tivatske kompanije za remont vojnih brodova na izuzetno atraktivnoj lokaciji, a uz davanje višedecenijskog zakupa morskog akvatorijuma i dijela zone morskog dobra, predstavljala je svojevremeno jedan od prvih hibridnih privatizacionih modela, koji je primijenila tadašnja vlada.&nbsp;
Tenderom je bila ponuđena samo prodaja imovine kompanije, koja se nalazila na kopnu i uz obalu mora, ali je izabranom kupcu dato i pravo zakupa zone morskog dobra na period od čak 90 godina.&nbsp;
- Inostrani vlasnik je u prvim godinama realizacije investicije putem ugovora o zajmovima uvećavao osnovni kapital kompanije, što su transakcije na koje nije postojala obaveza plaćanja poreza, a turistički projekat je promijenio vlasnika 2015. godine - navodi se u saopštenju.
Kako su dodali, kroz promjenu sjedišta kompanije iz jedne evropske države u drugu evropsku državu i osnivanje kćerke kompanije, kojoj je prvo prodat Porto Montenegro, pa zatim preprodat, strateški investitor crnogorske Vlade je izbjegao i primjenu poreskih zakona Crne Gore u vezi plaćanja poreza na kapitalnu dobit.&nbsp;
- Država je po tom osnovu mogla da prihoduje oko 8,7 miliona eura, ali je tadašnji vlasnik iskoristio olakšice u poreskoj jurisdikciji Malte i to što sa tom državom Crna Gora ima zaključen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Projekat je danas u rukama kapitala iz UAE - navodi se u saopštenju. &nbsp;
Država Crna Gora je, kako su zaključili, u Ustavu deklarisana kao država socijalne pravde.

Tag: jasmin-corovic