Sindikat medija Crne Gore pozdravlja presudu kolašinskog suda kojom je &nbsp;Miodrag Novaković zbog prijetnji novinarki Televizije E Itani Kaludjerović osuđen na devet mjeseci zatvora - poručio je predsjednik te organizacije Radomir Kračković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 50%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fnovakovicu-devet-mjeseci-zatvora-zbog-prijetni-novinarki-televizije-e-itani-kaluderovic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Smatraju, kako je rekao u izjavi za Televiziju E, da je ova presuda vrlo značajna zbog toga što je promijenjen novi Krivični zakonik kojim je povećana kazna za napade na novinare.
- I da je ovdje bilo kvalifikovan oblik krivičnog djela ugrožavanje sigurnosti i da se radi o ugrožavanju sigurnosti novinarke i zbog toga je kazna veća nego što bi bila da nije došlo do izmjena Krivičnog zakonika prije četiri godine - naglasio je Kračković.
Sindikat, kako je dodao, takođe pozdravlja i činjenicu da je ovaj slučaj dosta brzo riješen pred kolašinskim sudom.
- Vjerujemo da će ova presuda imati odgovarajući efekat na buduće prijetnje novinarima u njihovom radu i da će to imati uticaj da se smanje prijetnje novinarima, pogotovo onlajn uznemiravanja novinara - što je jedan vid napada najučestaliji proteklih nekoliko godina po podacima Sindikata medija - istakao je Kračković.
&nbsp;Očekuju, kako je dodao, da sudovi budu efikasniji u drugim slučajeva napada na medije i da donesu odluke.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Kračković: Vrlo značajna presuda za ugrožavanje sigurnosti Kaluđerović, vjerujemo da će imati efekat na buduće prijetnje novinarima

Miodrag Novaković osuđen je danas u kolašinskom Osnovnom sudu na devet mjeseci zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke Televizije E Itane Kaluđerović. Presudu je donio sudija Arsen Popović.
Novakoviću je izrečena i mjera liječanja zavisnosti od alkohola.
On je 26. maja uputio prijeteću poruku novinarki Kaluđerović na njenom Fejsbuk nalogu. Novaković je napisao „Pazi ti, na metak“. Komentar je ostavljen ispod fotografije snimljene na Cetinju na kojoj je novinarka Kaluđerović u crnogorskoj košulji.
Optuženi pred sudom nije iznosio odbranu, već je ostao pri iskazu koji je dao u Tužilaštvu. Novinarka Kaluđerović je rekla da nema što da doda u odnosu na izjavu koji je dala tužiocu.
U završnim riječima tužiteljka Maja Šćepanović tražila je od suda da Novakovića osudi na godinu zatvora zbog prijetnji upućenih novinarki Kaluđerović.
- Optužni akt je u cjelosti potvrđen sprovedenim dokazima. Okrivljeni je priznao da je na Fejsbuku ostavio komentar prijeteće sadržine: „ pazi ti na metak“. Da je Klauđerović nakon toga imala osjećaj straha i nesigurnosti utvrđuje se iz njenog svjedočkog iskaza, ali ne samo verbalnog kazivanja već i navođenja konkretnih razloga zbog čega je osjećaj lične nesigurnosti prisutan – kazala je tužiteljka Šćepanović.
Ona je obrazložila i da smatra da bi kazna od godinu zatvora uticala na okrivljnog koji ranije nije osuđivan. Prema stavu tužiteljke, visina te kazne ne bi bila samo u svrhu specijalne nego i generalne prevencije s obzirom da je Kaluđerović novinarka i da radi posao od javnog interesa.
- Ovakvim prijetnjama šalje se opasna poruka svim novinarima koji su svakodnevno suočavaju sa prijetnjama. Istovremeno predstavljaju pritisak na slobodno i nezavisno izvještavanje što direktno ugrožava osnovne demokratske vrijednosti – obrazložila je Šćepanović.
Obaveza države koju ovdje predstava sud, prema riječima Šćepanović, jeste da kaznenom politikom stavi do znanja da se napadi na novinare neće dolerisati i da će biti adekvatno sankcionisani.
Kaluđerović je u završnoj rijeći navela da se pridružuje krivičnom gonjenju optužnog. Novaković nije iznosio zaršne riječi već je ostao pri iskazu koji je dao ranije.

Marija Žižić

1084x550

Novakoviću devet mjeseci zatvora zbog prijetnji novinarki Televizije E Itani Kaluđerović

U informativnoj emisiji "24 sata" na Televiziji E u 19 sati pogledajte:
- Kada će biti prohodan put Cetinje-Budva?
- Da li je Crna Gora u začaranom krugu zaduženja?
- O porukama sa protesta podrške Palestini...
Gost emisije je ekonomski analitičar Mirza Mulešković.
Informativnu emisiju "24 sata" večeras vodi Itana Kaluđerović.

1250x600

Informativna emisija "24 sata": Gost Mirza Mulešković

U informativnoj emisiji "24 sata" na Televiziji E u 19 sati pogledajte:
- Poruke predsjednika države uoči vanredne sjednice Skupštine
- Koliko uvoz šteti domaćim proizvođačima?&nbsp;
- Što je uzrok spora u crmničkom selu Brčeli?
Gost emisije je bivši ministar poljoprivrede Budimir Mugoša.
Informativnu emisiju "24 sata" večeras vodi Itana Kaluđerović.

Informativna emisija "24 sata": Gost Budimir Mugoša

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici podnijelo je optužni predlog Osnovnom sudu protiv Miodraga Novakovića zbog krivičnog djela ugrožavanje sigurnosti prema novinarki Televizije E Itani Kaluđerović, zbog upućenih prijetnji po njen život i tijelo.
Podsjećamo, Novaković je 26. maja uputio prijeteću poruku novinarki Kaluđerović na njenom Fejsbuk nalogu. On je napisao „Pazi ti, na metak“. Komentar je ostavljen ispod fotografije snimljene na Cetinju na kojoj je novinarka Kaluđerović u crnogorskoj košulji.
Novaković je uhapšen 24. juna i on je nakon saslušanja kod sudije za istrage pušten da se brani sa slobode.
Nakon tri dana on je ponovo uhapšen jer je ometao službenike polcije prilikom pretresanja njegovog stana, pa je počinio prekršaja iz Zakona o javnom redu i miru. Policija je pretresla stan Novakovića i oduzela vazdušnu pušku i 177 komada municije.
- M.N. je policijskim službenicima povišenim tonom upućivao uvrede i ometao pretres, a zatim pokušao da se udalji, nakon čega je lišen slobode zbog prekršaja iz člana 11 Zakona o javnom redu i miru – ometanje i omalovažavanje ovlašćenog službenog lica. M.N. je uz zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka sproveden sudiji za prekršaje koji mu je izrekao novčanu kaznu od 500 eura - saopšteno je tada iz Uprave policije.

ODT podnijelo optužni prijedlog protiv Miodraga Novakovića, zbog upućenih prijetnji novinarki Kaluđerović

U predmetu koji je formiran protiv Kolašinca Miodrag Novaković zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke Televizije E Itane Kaluđerović u toku su vještačenja – saopšteno je Portalu ETV iz Osnovnog državnog tužilaštva Podgorica na upit u kojoj fazi je postupak protiv osumnjičenog.
Novaković je 26. maja uputio prijeteću poruku novinarki Kaluđerović na njenom Fejsbuk nalogu. On je napisao „Pazi ti, na metak“. Komentar je ostavljen ispod fotografije snimljene na Cetinju na kojoj je novinarka Kaluđerović u crnogorskoj košulji.
Novaković je uhapšen 24. juna i on je nakon saslušanja kod sudije za istrage pušten da se brani sa slobode.
Nakon tri dana on je ponovo uhapšen jer je ometao službenike polcije prilikom pretresanja njegovog stana, pa je počinio prekršaja iz Zakona o javnom redu i miru. Policija je pretresla stan Novakovića i oduzela vazdušnu pušku i 177 komada municije.
- M.N. je policijskim službenicima povišenim tonom upućivao uvrede i ometao pretres, a zatim pokušao da se udalji, nakon čega je lišen slobode zbog prekršaja iz člana 11 Zakona o javnom redu i miru – ometanje i omalovažavanje ovlašćenog službenog lica. M.N. je uz zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka sproveden sudiji za prekršaje koji mu je izrekao novčanu kaznu od 500 eura - saopšteno je tada iz Uprave policije.

U toku vještačenja u predmetu koji je formiran zbog ugrožavanja sigurnosti novinarki Kaluđerović

Da bi sve učestalije rodno zasnovano nasilje nad novinarkama &nbsp;bilo adekvatno kažnjavano, u krivično, medijsko i zakonodavstvo koje se odnosi na zabranu diskriminacije i na rodnu ravnopravnosti, treba unijeti odredbe o seksizmu.
To je zaključak &nbsp;jučerašnjeg &nbsp;panela „Novinari i jednakost: rodno zasnovani napadi na novinarke“, u kome su učestvovale novinarke, civilne aktivistkinje, političarke, državna tužiteljka i predstavnici OEBS-a.
- Inicijativu o seksistički zasnovanom nasilju nad novinarkama najprije ćemo podnijeti na Predlog izmjena Krivičnog zakonika Crne Gore, koji je na ekspertizi Evropske komisije. Predlog izmjena KZ-a već predviđa oštrije kazne za napade na novinare, ali smatramo da to nije dovoljno sa aspekta zabrinjavajućeg trenda rasta rodno zasnovanog nasilja nad novinarkama, posebno verbalnog nasilja u online sferi - saopšteno je.&nbsp;
Krivičnim zakonikom, kako se dodaje, &nbsp;bi trebalo da se definiše koje su profesije od javnoga značaja, što je novinarstvo svakako, pa bi u tom smislu trebalo obezbjediti i zaštitu za sve žene koje obavljaju javne poslove, jer je online nasilje postalo sveprisutno.
- Preporukom Savjeta Evrope o sprječavanju i borbi protiv seksizma CM/REC (2019), seksizam je definisan kao svaki čin, gest, vizuelno predstavljanje, izgovorene ili pisane riječi, praksu ili ponašanje zasnovano na ideji da je osoba ili grupa osoba inferiorna zbog svog pola, koja se javlja u javnoj ili privatnoj sferi, bilo onlajn ili oflajn, sa ciljem ili svrhom da se, između ostalog, naruši njihovo dostojanstvo i uspostavi i održi sistem rodnih stereotipa - navodi se u saopštenju Društva profesionalnih novinara Crne Gore.
Podaci Vrhovnog državnog tužilaštva, kako navode, dostavljeni DPNCG, pokazuju da je Državno tužilaštvo &nbsp;prošle godine formiralo 14 predmeta napada na novinare od čega je devet za novinarke. Za šest mjeseci ove godine od devet formiranih predmeta, šest se tiču novinarki.
Statistika Uprave policije takođe svjedoči da se povećava broj online prijetnji novinarima (na društvenim mrežama i putem komentara na portalima), pa ih je za prva četiri mjeseca bilo pet od ukupno prijavljenih šest.
Među novinarkama koje su bile meta rodno zasnovanih napada, zbog posla koji rade, su Ana Raičković (Pobjeda), Itana Kaluđerović (TVE), Dragana Šćepanović (Vijesti), koje su o tome govorile na panelu.
Seksističke i rodno zasnovane uvrede i prijetnje Ani Raičković i Dragani Šćepanović u komentarima na portalu Aktuelno, tužilaštvo tretira kao prekršaj. Zbog prijetnje Itani Kaluđerović na Facebooku da “pripazi na metak", &nbsp;tužilaštvo je podnijelo krivičnu prijavu koju je sud međutim odbacio i prekršajno kaznio počinioca. On je međutim krivično procesuiran zbog napada na policiju.
- Dodatan šok sam doživjela kad smo se sreli u Tužilaštvu. On je u izjavi rekao da nije mislio da mi prijeti nego je, nakon tragedije na Cetinju, htio da me upozori da možda metak ne zaluta, neko ga je naučio. Rekao je da nije znao da sam novinarka. Podsmijehnuo mi se kad me je ugledao u hodniku, što je nešto što ću se sjećati kad ga vidim i prokomentarisao da se digla buka kao da je počinio državni udar - rekla je.
Dragana Šćepanović rekla je da je rodno nasilje koje ja trpjela, kroz komentare na portalu Aktuelno, pored nje, uticalo i na njenu porodicu.&nbsp;
- U patrijahalnim, tradicionalnim i malim sredinama, taj vid nasilja postaje još izraženije i ostavlja posljedice i na međuljudske odnose, a može značajno da naruši i lični i profesionalni ugled - navela je.
Ana Raičković je rekla da se nakon što je dobila policijsku pratnju osjeća bezbednije, ali ne i bezbjedno. Omalovažavanje i vrijeđanje nje kao novinarke takođe ne prestaje u komentarima portala, čiji je vlasnik fizički napao.
Državna tužiteljka Ivana Petrušić Vukašević rekla je da je neophodmo unaprijediti zakonodavni okvir, jer tužioci dolaze u situaciju da neki događaj bude simpromatičan kao krivično djelo, ali da ga oni ne mogu tako tretirati jer nemaju zakonski osnov.
Kazala je da se seksistički i mizogini komentari tretiraju kao prekršaj i pozvala novinare, političarke i civilne aktivistikinje da prijavljuju svaki događaj koji doživljavaju kao napad jer kontinuirano ponavljanje određenog negativnog ponašanja na kraju može biti krivično djelo proganjanja.
Direktorica NVO Ženska akcija Slavica Striković rekla je da 30 godina radi na podizanju svijesti o rodnoj ravnopravnosti i da je iskustvo pokazalo da samo oštra kaznena politika daje rezultate.
- Mi smo mentalitet koji kroz kazne mijenja ponašanje - rekla je, podsjećajući na slučajeve „užasnog govora mržnje i želje da im se naudi“ poslanicama Aleksandri Vuković Kuč i Draginji Vuksanović Stanković.
Pored oštrije kaznene politike predložila je veću žensku solidarnost i stalnu edukaciju novinara i urednika oko izvještavanja bez predrasuda i stereotipa, ukazujući na važnu ulogu medija u oblikovanju javnog mnjenja.
Ona je, kao i većina učesnika panela, ukazala na veću odgovornost za širenje govora mržnje od strane javnih funkcionera, zalažući se da za njih budu oštrije sankcije jer imaju veći uticaj od običnih građana.
Poslanica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč, koja je u više navrata bila meta mizoginije, predložila je da novinari dobiju status službenog lica. Rekla je da bi krivičnim zakonodavstvom trebalo propisati dvostruku ugroženost za novinarke, po osnovu posla od javnog značaja i po osnovu identiteta.
- Došli smo do dna - rekla je ona, navodeći da je zadovoljna jer je izmjenama KZ-a koji je ne ekspertizi u EK, predviđeno krivično djelo teški govor mržnje.
Potpredsjednica GP URA Milena Vuković ukazala je da političari ne razumiju ovu problematiku i da im nije jasno zašto je isticanje ljepote, umjesto znanja i profesionalnog integriteta, uvredljivo za žene.
Više učesnika kritikovalo je nedavno izjavu poslanika Demokrata Borisa Bogdanovića, koji je targetirao pojedine medije i novinare, optužujući ih da rade za kriminalne klanove. To je na žalost stara praksa, koji nijesu prekinuli ni sadašnji zvaničnici.
Društvo profesionalnih novinara Crne Gore sa NVO UZOR i Hans Sjedel fondacijom sprovodi projekat “Efektivna prevencija i zaštita novinara”, zahvaljujući finansijskoj podršci Evropske Unije i Ministarstva javne uprave.&nbsp;
NVO UZOR je u okviru istog projekta izradio Vodič za zaštitu novinarki, koji sadrži analizu pravnog okvira i preporuke ( <a href="https://uzor.me/vodic-za-zastitu-novinarki" target="_blank">https://uzor.me/vodic-za-zastitu-novinarki</a>).

Inicijativa: U zakone uvesti seksitički zasnovano nasilje nad novinarkama

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odredilo je zadržavanje do 72 sata osumnjičenom M.N. zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično djelo ugrožavanje sigurnosti, na štetu novinarke Televizije E Itane Kaluđerović upućujući joj prijetnje po život i tijelo.
Policijski službenici Sektora za borbu protiv kriminala – Grupa za suzbijanje krivičnih djela visokotehnološkog kriminala, u saradnji sa službenicima Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“ – Odjeljenja bezbjednosti Danilovgrad i Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“ – Odjeljenja bezbjednosti Kolašin, a pod koordinacijom Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, prethodno su identifikovali i lišili slobode lice M.N. (44) iz Kolašina.
Podsjećamo, novinarki Televizije E, Itani Kaluđerović, je 26. maja oko 15.13 časova, dok se nalazila na radnom mjestu u Telviziji E, sa profila pod imenom Mijodrag Novaković upućena poruka prijeteće sadržine: „Pazi ti, na metak”.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 50%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fprijetnje-novinarki-tv-e-na-fejsbuku-prijavljene-policiji&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Osumnjičenom za prijetnje novinarki Televizije E ODT odredilo zadržavanje do 72 sata

Policijski službenici Sektora za borbu protiv kriminala – Grupa za suzbijanje krivičnih djela visokotehnološkog kriminala, u saradnji sa službenicima Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“ – Odjeljenja bezbjednosti Danilovgrad i Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“ – Odjeljenja bezbjednosti Kolašin, a pod koordinacijom Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, identifikovali su i lišili slobode lice M.N. (44) iz Kolašina.
M.N. se sumnjiči da je izvršio krivično djelo ugrožavanje sigurnosti, na način što je, kao kreator i korisnik Facebook naloga, uputio komentar prijetećeg sadržaja upućen novinarki Televizije „E“, I.K.
Protiv M.N. je podnijeta krivična prijava, a u zakonskom roku biće sproveden nadležnom tužilaštvu u Podgorici, saopštila je Uprava policije.
Podsjećamo, novinarki Televizije E, Itani Kaluđerović, je 26. maja oko 15.13 časova, dok se nalazila na radnom mjestu u Telviziji E, sa profila pod imenom Mijodrag Novaković upućena poruka prijeteće sadržine: „Pazi ti, na metak”.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 50%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fprijetnje-novinarki-tv-e-na-fejsbuku-prijavljene-policiji&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Zbog prijetnji novinarki Televizije „E“ uhapšen muškarac iz Kolašina

Platforma Savjeta Evrope za bezbjednost novinara (CoE Safety of Journalists Platform) objavila je<a href="https://fom.coe.int/en/alerte/detail/107642510"> novo upozorenje</a> za Crnu Goru nakon što je novinarka Televizije E Itana Kaluđerović dobila prijetnju smrću u komentarima na društvenoj mreži Fejsbuk.
Incident se, kako su konstatovali, dogodio 26. maja oko 15:13 sati, kada je ispod fotografije na kojoj Kaluđerović, na Cetinju, nosi tradicionalnu crnogorsku nošnju ostavljen komentar: „Pazi ti na metak.“ Prijetnja je upućena sa naloga pod imenom Mijodrag Novaković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 50%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fprijetnje-novinarki-tv-e-na-fejsbuku-prijavljene-policiji&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Na Platformi Savjeta Evrope za bezbjednost novinara ovo upozorenje je kategorizovano kao „Napad na fizičku bezbjednost i integritet novinara“, sa nivoom prijetnje 2 i nepoznatim izvorom prijetnje.
Nivo 2 obuhvata ozbiljne prijetnje slobodi medija, uključujući, ali ne ograničavajući se na: fizičke napade koji prouzrokuju stvarne tjelesne povrede; akte zastrašivanja i uznemiravanja; upotrebu prijetećeg ili krajnje uvredljivog jezika od strane javnih funkcionera prema predstavnicima medija; neosnovano oduzimanje ili oštećenje imovine ili opreme; zakone i propise koji neprimjereno ograničavaju slobodu medija ili pristup informacijama; radnje koje ugrožavaju povjerljivost izvora ili nezavisnost javnih emitera; zloupotrebu ili nesrazmjernu primjenu zakonskih odredbi; zloupotrebu vladinih ili drugih ovlašćenja u cilju usmjeravanja medijskog sadržaja ili kažnjavanja medija i novinara; miješanje u slobodu medija putem vlasništva, kontrole i regulative; kao i druge radnje koje predstavljaju ozbiljnu prijetnju slobodi medija, bilo u online ili offline prostoru.
Kaluđerović je, kako je zabilježeno, slučaj odmah prijavila policiji, koja je predmet proslijedila Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici.&nbsp;
Nadležni tužilac je naložio Odjeljenju za visokotehnološki kriminal da preduzme sve radnje iz svoje nadležnosti u cilju identifikacije osobe koja je uputila prijetnju.
Prema podacima dostupnim na ovoj platformi, od njenog pokretanja 2015. godine registrovano je ukupno 18 upozorenja koja se odnose na Crnu Goru, od čega je 10 riješeno, dok osam slučajeva još nije zatvoreno.
Iz Platforme su najavili da će sve informacije o ovom slučaju, uključujući eventualne odgovore državnih institucija, biti blagovremeno objavljene i ažurirane.

Platforma Savjeta Evrope izvijestila o prijetnjama novinarki TV E Itani Kaluđerović: Napad nivoa 2 na fizičku bezbjednost i integritet od nepoznatog izvora

Ustavni sud Crne Gore ukinuo je presudu Vrhovnog suda iz februara 2023. godine u predmetu bivše viceguvernerke Irene Radović utvrdivši da joj u postupcima pred redovnim sudovima za mobing nije pružena djelotvorna sudska zaštita, u skladu sa standardima Evropskog suda za ljudska prava. Predmet je vraćen Vrhovnom sudu na ponovno odlučivanje.
Osnovni i Viši sud u Podgorici, a potom i Vrhovni sud, presudili su da Radović nije učinila vjerovatnim da je od oktobra 2017. do jula 2018. godine, bila zlostavljana na radu, odnosno da je prema njoj diskriminatorski postupano jer je žena. Ustavni sud je ocijenio da sudovi, prilikom utvrđenja postojanja mobinga i diskriminacije nijesu na adekvatan način cijenili nalaz i mišljenje neuropsihijatra, koji je utvrdio da je Radović usljed konfliktnih odnosa na radnom mjestu, bila liječena i ispoljavala simptome posttraumatskog stresnog poremećaja.
- Takav nalaz je obavezivao sudove da ispitaju da li su konkretne radnje posmatrane pojedinačno i u zbiru mogle predstavljati zadiranje u psihički integritet Radović bez obzira na to da li bi svaka od tih radnji, sagledana izolovano, formalno bila dopuštena - navodi se u odluci Ustavnog suda.
U odluci Ustavnog suda se dalje navodi da je izostala suštinska analiza činjenica da su diskreciona ovlašćenja tadašnjeg guvernera primjenjivana selektivno, jer su nadležnosti kontinuirano smanjivane samo Radović dok prema drugoj dvojici viceguvernera takve mjere nijesu preduzimane.
Za Ustavni sud je sporno i to što redovni sudovi nijesu adekvatno cijenili činjenicu da je Centralna banka protiv Radović podnijela krivičnu prijavu nakon što se ona žalila na mobing. Iako je prijava kasnije odbačena, sudovi nijesu razmotrili da li je takvo postupanje poslodavca moglo imati negativan efekat na njen profesionalni ugled.
Takođe, u postupku utvrđenja mobinga sudovi nijesu cijenili ni činjenicu da je Radović smijenjena prije isteka mandata i u toku sudskog postupka za zaštitu od mobinga.
Vijeće Ustavnog suda je ukazalo da je suprotno praksi Evropskog suda i to što sudovi nijesu adekvatno cijenili dokument kojim je Radović optužena za nemoralno ponašanje, odnosno sveli su ovo na pitanje da li je formalno distribuiran među zaposlenima, bez razmatranja sadržine informacije kojom se zadire u privatni život.
- Sudovi su bili dužni da razmotre cjelokupni činjenični i pravni kontekst predmeta i da sagledaju kumulativni efekat svih prethodno navedenih okolnosti, uključujući i pokretanje krivičnog postupka, koje su u konkretnom slučaju rezultirale razrješenjem podnositeljke sa javne funkcije. Propuštanjem takve sveobuhvatne analize, sudovi nijesu ocijenili posljedice koje su navedene okolnosti imale na profesionalni ugled, lično dostojanstvo i psihički integritet podnositeljke - naveli su u Ustavnom sudu.
Ustavni sud je naglasio i da ovom odlukom ne prejudicira ishod ponovnog postupka o tome da li su događaji na radnom mjestu zaista predstavljali mobing, ali da način na koji su sudovi sagledali te događaje ne ispunjava standarde djelotvorne zaštita u smislu prakse i standarda Evropskog suda za ljudska prava, zbog čega je bilo nužno ukinuti osporenu presudu i predmet vratiti na ponovno odlučivanje Vrhovnom sudu.&nbsp;

Ustavni sud ukinuo presudu Vrhovnog: Radović nije pružena djelotvorna sudska zaštita

Ruska naftna kompanija Lukoil pristala je da proda većinu svoje strane imovine, ukupne vrijednosti oko 22 milijarde dolara, američkoj privatnoj investicionoj kompaniji Carlyle Group, uz odobrenje američke vlade.
Lukoil je saopštio da je sa Carlyle-om postigao dogovor o prodaji svoje jedinice Lukoil International GmbH, koja upravlja imovinom kompanije u inostranstvu, prenosi Capital.ba.
- Potpisani sporazum nije ekskluzivan za kompaniju i podliježe određenim prethodnim uslovima kao što je pribavljanje neophodnih regulatornih odobrenja, uključujući dozvolu Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAC) Ministarstva finansija Sjedinjenih Američkih Država (SAD) za transakciju sa Carlyle-om - saopštio je Lukoil.
Sporazum ne uključuje imovinu u Kazahstanu, koja će ostati vlasništvo ruske naftne kompanije. Analitičari procjenjuju ukupnu stranu imovinu Lukoila na oko 22 milijarde dolara.
Nakon uvođenja sankcija SAD i Velike Britanije 15. oktobra, Lukoil je objavio namjeru da proda svoju stranu imovinu.
Lukoil je uključen u projekte u Azerbejdžanu, Kazahstanu, Uzbekistanu, Iraku, Egiptu, Kamerunu, Nigeriji, Gani, Meksiku, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Republici Kongo. Kompanija posjeduje rafinerije u Bugarskoj, Rumuniji i Holandiji, kao i mrežu od približno 2,5 hiljada benzinskih stanica u 19 zemalja.&nbsp;

Lukoil prodao glavninu imovine američkoj kompaniji

Urbanističko-građevinski inspektor, koji je zapečatio gradilište postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu, konstatovao je manji broj jednostavno i u kratkom roku otklonjivih nepravilnosti - kazali su iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.&nbsp;
Iz tog Vladinog resora su Vijestima rekli da vjeruju da će gradilište veoma brzo biti u punoj funkciji, imajući u vidu obim i prirodu tih nedostataka.
Vijesti su jutros pitale koji je to "najkraći mogući rok" koji je postupajući inspektor Novak Lakušić u zapisniku ostavio podgoričkom Vodovodu i kanalizaciji za otklanjanje nepravilnosti koje se konstatutuju u zapisniku o vršenju inspekcijskog pregleda na gradilištu postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.
Redakcija je to pitala u vezi sa članom 36 Zakona o inspekcijskom nadzoru, koji u stavu 2 predviđa da inspektor ostavlja "rok za otklanjanje nepravilnosti koje se konstatuju u zapisniku o vršenju inspekcijskog pregleda".
Odgovarajući na pitanje da li je Lakušić učinio sve u skladu sa zakonom i, ako nije, šta će Ministarstvo u vezi sa tim preduzeti, iz resora Slavena Radunovića su kazali da građevinska inspekcija dosljedno i jednako prema svima sprovodi svoje nadležnosti u cilju obezbjeđivanja potpune zakonitosti u procesu građenja svih objekata, u skladu sa odredbama Zakona o izgradnji, čime se obezbjeđuje zaštita javnog interesa i jednak tretman svih subjekata.
- Tako je i u slučaju postrojenja u Botunu građevinska inspekcija Ministarstva bez odlaganja postupila po prijemu zahtjeva za nadzor, izašla na teren i konstatovala manji broj jednostavno i u kratkom roku otklonjivih nepravilnosti. Imajući u vidu obim i prirodu utvrđenih nedostataka, vjerujemo da će gradilište veoma brzo ponovo biti u punoj funkciji - poručili su iz tog resora.
Iz Ministarstva nijesu odgovorili na pitanje da li su tačne medijske spekulacije da je taj inspektor bio "posebno oštar" u ovom slučaju zbog svoje i navodne povezanosti vršioca dužnosti generalnog direktora Direktorata za inspekcijski nadzor Dalibora Đerića sa Demokratskom narodnom partijom.
Predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović sinoć je pozvao tužilaštvo da procesuira gradonačelnika Podgorice Sašu Mujovića i direktora podgoričkog Vodovoda i kanalizacije Aleksandra Nišavića, tvrdeći da je Glavni grad počeo da gradi postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu "protivustavno, protivtakonito i mimo svih dozvola".
Mještani Zete i rukovodstvo Opštine Zeta danima su protestovali zbog gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.
Oni su prethodnih dana blokirali saobraćajnice u Zeti i Podgorici, a protestovali su i ispred Glavnog grada.

Ministarstvo urbanizma: Vjerujemo da će gradilište postrojenja u Botunu brzo biti u funkciji

Događaji koji su planirani za dan parlamentarnih izbora 2016. nijesu tada doživjeli punu realizaciju u formi klasičnog prevrata i terorizma. Ta faza, odnosno militantna komponenta te faze, spriječena je, ali je proces nastavio da teče i završen je pobjedom litijaške kontrarevolucije 2020.
Podsjećanja radi, za one koji su zaboravili ili žele da zaborave, plan je uključivao nasilnu promjenu vlasti, likvidaciju tadašnjeg predsjednika Vlade Mila Đukanovića i uspostavljanje marionetske, prorusko-velikosrpske vlade koja bi zaustavila integraciju Crne Gore u NATO.
Imajući rezervnu varijantu, po onoj staroj da se u ozbiljnim operacijama koriste vagabundi i avanturisti, poput galerije likova poznatih crnogorskoj javnosti, računalo se da će, ako uspiju – dobro je, a ako ne uspiju – jednostavno biti odbačeni.
Međutim, njihova noseća podloga bila je dugotrajna i sistemska kampanja relativizacije i negiranja. Tu su kampanju bespogovorno nosili tada slavljeni nezavisni mediji i prvaci civilnog sektora. Riječju, zapadnim novcem finansirana je antizapadna ujdurma. Uz institucionalnu i logističku podršku crkve Srbije i uz političko pokroviteljstvo Demokratskog fronta, proces destabilizacije nastavljen je obrascima koji se označavaju hibridnima, iako suptilnost nije jača strana ruskim prijateljima.
U političkom smislu, očigledno, nije došlo do rasvjetljavanja tog procesa, u pravosudnom traljavo. Konsekventno, vinovnici, arhitekte, duhovni pokrovitelji i sponzori projekta koji lako može nositi radni naziv „Ukinuti Crnu Goru“ nijesu procesuirani. Naprotiv, danas su na ključnim državnim pozicijama, dok oni koji su nosili kampanju relativizacije izigravaju moralne vertikale i pripremaju se za nove, slične poduhvate.
Jedino za crnogorske pravosudne organe i partije na vlasti dva agenta GRU-a, kodnih imena Šišmakov i Popov, nijesu teroristi. Svuda drugo, uključujući Češku i Poljsku, oni su kao takvi jasno označeni.
Dodatni razlog za sumnju predstavlja ostavka predsjednice vijeća Apelacionog suda, koja ozbiljno narušava kredibilitet postupka. Pravo da sumnja ima onaj dio javnosti koji je i dalje dovoljno zreo i znaven da shvati da ovo nije običan krivično-pravni proces, već postupak čije političke posljedice mogu trajno obilježiti društvo.
Taj događaj, ta sudbina onih koji su ga planirali i sprovodili, paradigma je svega što se u Crnoj Gori dešavalo i onoga što će se dešavati.Istovremeno, taj događaj razobličava civilizacijski okvir, onako kako je to objašnjavao Samuel Huntington, sukob koji se odvija u Crnoj Gori. Zbog toga niko nema pravo da taj događaj ostavi nerazjašnjenim. Čak i u slučaju da presuda bude onakva kakvu su priželjkivali Aleksandar Vučić i njegovi politički saveznici Andrija Mandić i Milan Knežević, istina će, prije ili kasnije, ostati.
Iz takve pozicije, prije svega opozicija ima obavezu da ovu temu pokuša aktuelizovati, da traži odgovore, problematizuje i uporno postavlja pitanja – ne samo o ulozi Ruske Federacije, već i o aspektu koji je u cijeloj priči sistematski zapostavljen, a to je uloga zvaničnog Beograda i bezbjednosnih službi pod njegovom kontrolom.

Tag: itana-kaluderovic