Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine prihvatilo je gotovo sve zahtjeve za planiranje vjerskih objekata koje su tokom javne rasprave na Nacrt Prostorno-urbanističkog hrama (PUP) Podgorice podnijeli Srpska pravoslavna crkva i Islamska zajednica.
Kako prenose Vijesti, SPC želi crkve i parohijske domove u Donjoj Gorici, Dajbabama, Kućama Rakića i na brdu Pardus, koje se nalazi na ulazu u Podgoricu iz pravca Cetinja.
Pored toga, SPC bi i hramove Dajbabama, ali i u Beglacima u Zeti..
Sa druge strane, Mešihat Islamske zajednice tražio je planiranje parcela za džamije u naseljima Velje Brdo, Delta City i u katastarskoj opštini Podgorica III, koja obuhvata područje Konika i Starog aerodroma.&nbsp;
Mešihat je inicirao ucrtavanje džamije u Staroj Varoši, ali to nije prihvaćeno.
Obje vjerske zajednice, kako prenosi taj list, svoje zahtjeve temelje na značaju očuvanja duhovnog, kulturnog i identitetskog prostora zajednica koje predstavljaju, uz obrazloženje da bi planiranje novih vjerskih objekata doprinijelo razvoju Podgorice, multikulturalnom skladu i većoj dostupnosti vjerskog života građanima.
Bude li to na kraju i sastavni dio PUP-a, onda će detaljnije biti razrađeno planovima nižeg reda.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

SPC planira dva hrama u okolini Podgorice, IZ džamije na Veljem brdu i kod Delte

Apelacioni sud odbio je kao neosnovanu žalbu branioca optuženog i potvrdio presudu Višeg suda u Podgorici kojom je P.M. oglašen krivim i osuđen na pola godine zatvora zbog krivičnog djela izazivanje nacionalne, rasne ili vjerske mržnje.
P.M. je, u periodu od 17. januara 2023.godine do 2. februara 2023.godine javno podsticao na nasilje i mržnju prema pripadnicima islamske zajednice tako što je na zvanični Fejskub profil Islamske zajednice slao više audio poruka prijeteće i uvredljive sadržine.
Time je, kako je saopšteno iz Apelacionog suda, neodređeni broj osoba podsticao na nasilje i mržnju prema pripadnicima islamske religije.
Optuženom je izrečena mjera bezbjednosti obaveznog psihijatrijskog liječenja i čuvanja u zdravstvenoj ustanovi koja će trajati dok postoji potreba za tim. Vrijeme koje će provesti u ustanovi za liječenje uračunaće se u izrečenu kaznu zatvora.
- Određeno je da ova mjera može trajati i duže od izrečene kazne zatvora - navedeno je u saopštenju.
Prema ocjeni Apelacionog suda prvostepeni sud je pravilno utvrdio i u dovoljnoj mjeri vrednovao sve okolnosti koje su od uticaja na izbor krivične sankcije i koje su od značaja da kazna bude veća ili manja. Ističe se da je Viši sud od olakšavajućih okolnosti na strani optuženog pravilno cijenio njegovo jasno i potpuno priznanje učinjenog djela što je doprinijelo efikasnosti postupka, njegovo loše imovno stanje i nezaposlenost. 
Pavilno je cijenjen, navode u Apelacionom sudu, i stepen krivice obzirom da je vještačenjem utvrđeno da je prilikom izvršenja krivičnog djela uračunljivost optuženog bila bitno smanjena, dok je od otežavajućih okolnosti pravilno cijenio njegovu raniju osuđivanost. 
Po mišljenju Apelacionog suda izrečena kazna zatvora u trajanju od šest mjeseci predstavlja adekvatnu kaznu težini krivičnog djela i stepenu krivice optuženog. 
- Imajući u vidu činjenicu da je optuženom izrečena zatvorska kazna i sadržinu nalaza i mišljenja vještaka psihijatra iz kojeg proizilazi da optuženi pokazuje društveno neprilagođeno ponašanje u dužem vremenskom periodu, koje proizilazi iz njegove granično organizovane, paranoidno strukturisane i emocionalno nestabilne ličnosti, Apelacioni sud je mišljenja da je izricanje mjere obaveznog psihijatrijskog liječenja i čuvanja u zdravstvenoj ustanovi (a ne na slobodi kako se ukazuje žalbom branioca) opravdano, nalazeći da će se ovom mjerom ostvariti svrha mjera bezbjednosti propisana zakonom u okviru opšte svrhe krivičnih sankcija - zaključeno je u saopštenju.

1250x600

1084x550

Dobio šest mjeseci zatvora zbog prijetnji Islamskoj zajednici putem Fejsbuka

Predsjednik Bošnjačkog saveza Crne Gore u Njujorku Esad Rastoder pozvao je sve Bošnjake u SAD-u da otkažu svaku poslušnost organizatorima koji su pozvali potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova i predsjednika Bošnjačke stranke Ervina Ibrahimovića u Ameriku, u organizaciji Islamske zajednice.
- Još jednom pozivamo rukovodstvo IZ da se bave poslom za koje su ih izabrali džematlije, a nikako da ne služe i ne budu servis političarima i političkim partijama. U ime svih stradalih u Šahovićima, Srebrenici, Plavu, Gusinju i Limskoj dolini tražimo da se svi oni koji su zaboravili stradanja Bošnjaka, podsjete od čije ruke su stradali njihovi preci - kazao je Rastoder.
On upozorava sve one koji će eventualno otići da dočekaju saradnike koji su na vlasti sa onim koji ne priznaju ove zločine i genocid, da dobro razmisle prije nego, kako kaže, pogriješe i preuzmu na sebe rizike odgovornosti od naših Bošnjaka u SAD-u.
Niti jedno udruženje koje okuplja iseljenike u Njujorku nije prisustvovalo prijemu u Konzulatu Crne Gore, koji je sinoć održan u Njujorku, iskazujući na taj način jasan protest zbog dolaska ministra vanjskih poslova i predsjednika Bošnjačke stranke Ervina Ibrahimovića na taj skup, saznaje Antena M iz udruženja.
Kako im je rečeno, iako je svako udruženje planiralo dolazak na koktel, odmah nakon što su saznali da će Ibrahimović biti prisutan, promijenili su odluku i odlučili se za bojkot skupa.
Tako su Fondacija Gusinje, Udruženje Euro Gusinje, Bošnjački savez Crne Gore, Društvo crnogorskih iseljenika “13. jul” i Udruženje iseljenika iz Crne Gore “21. maj”, koja okupljaju kompletnu dijasporu u Njujorku, odlučili da bojkotuju tradicionalni koktel koji se svake godine organizuje u čast crnogorske dijaspore.
Razlog za ovaj bojkot je oštro nezadovoljstvo dijaspore iz Njujorka zbog koalicije Bošnjačke stranke sa Andrijom Mandićem i nekadašnjim Demokratskim frontom, koji, kako su im rekli njihovi izvori, negiraju postojanje bošnjačkog naroda, ne priznaju Rezoluciju o Srebrenici, slave osuđene ratne zločince Ratka Mladića i Radovana Karadžića, te ugrožavaju interese bošnjačkog naroda i države Crne Gore.

Rastoder: Otkazati poslušnost onima koji su pozvali Ibrahimovića u SAD

Vršiteljka dužnosti direktorice Uprave za zaštitu kulturnih dobara Petra Zdravković poništila je rješenje o davanju saglasnosti na konzervatorski projekat sanacije, restauracije i rekonstrukcije Hajdar pašine džamije u Radulićima, iako je ona lično odobrila ovaj projekat dvije godine ranije (2022) - kazao je reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić dodajući da zahtijevaju od Ministarstva kulture i Vlade da preduzmu hitne mjere kako bi se poništila sramna odluka i prethodno rješenje vratilo na pravnu snagu.&nbsp;
Ovu odluku, vrijeme i način na koji je donešena u Upravi za zaštitu kulturnih dobara, kako dodaje na u objavi na društvenoj mreži Iks (X), doživljaju kao ozbiljan korak ka zatiranju islamskog nasljeđa u Crnoj Gori.
- Tražimo i da država obezbijedi pretpostavke i garancije za zaštitu i rekonstrukciju Hajdar pašine džamije u skladu sa relevantnim kulturno-istorijskim standardima i pravom. Islamska zajednica će o ovome obavijestiti sve relevantne subjekte i predstavnike diplomatskog kora u Crnoj Gori - naveo je Fejzić u saopštenju.
Ističe da su duboko uvrijeđeni i zatečeni odlukom Uprave za zaštitu kulturnih dobara da poništi rješenje kojim je data saglasnost na konzervatorski projekat sanacije, restauracije i rekonstrukcije Hajdar pašine džamije u Radulićima u Opštini Bijelo Polje, sa statusom nepokretnog kulturnog dobra.&nbsp;
- Ova odluka je pravno i moralno potpuno neprihvatljiva, te direktno ugrožava očuvanie kulturnog i duhovnog identiteta naše zajednice, ali i države. Otvoreno sumnjamo da je odluka državnog organa posljedica pritiska određenih struktura, a ne profesionalnog pristupa i to iz više razloga. Direktorica Petra Zdravković dvije nedjelje nakon postavljanja za vršiteljku dužnosti ekspresno poništava saglasnost na konzervatorski projekat sanacije, restauracije i rekonstrukcije Hajdar pašine džamije, navodeći da je nezakonita, odnosno da izvršenje rješenja "nije pravno i stvarno moguće", iako je ona lično odobrila i svojeručno potpisala rješenje o davanju saglasnosti dvije godine ranije, odosno 2022. godine - ističe Fejzić.
Pri tome, prema njegovim riječima, Zdravković je donijela rješenje bez davanja mogućnosti držaocu i vlasniku kulturnog dobra da se prije toga izjasni.
- A u obrazloženju nije navela bilo kakve nove dokaze ili razloge, a koji joj nijesu bili poznati prilikom davanja saglasnosti 2022. godine. Hajdar pašina džamija nije samo mjesto molive, vec i značajan spomenik kulture koji svjedoči o bogatom istorijskom nasljeđu Crne Gore, ali i o istorijskim epizodama nasrtanja na iste. Nezakonita i diskriminatorska odluka predstavlja udar na multikulturalno i multivjersko stremljenje društva, podrivajući ga sa adresa koje su neposredno pozvane da štite kulturno-civilizacijske vrijednosti - poručio je Fejzić u objavi u okviru koje je tagovao premijera Milojka Spajića, kao i ambasade Sjedinjenih Američkih Država, Turske, Velike Britanije, Francuske, Italije, Poljske i Delegaciju Evropske unije u Crnoj Gori, kao i njemačkog ambasadora Petera Feltena.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Frifatfejzic%2Fstatus%2F1871247607219077476%3Fs%3D54&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Fejzić: Poništeno rješenje o restauraciji Hajdar pašine džamije, Vlada da preduzme hitne mjere kako bi se poništila sramna odluka

Premijer Slovenije Robert Golob dobio je danas poziv predsjednika SAD Donalda Trampa da bude član njegovog „Odbora za mir“ koji bi trebalo da se bavi završetkom izraelskog rata u Gazi, saopštila je slovenačka vlada.
Po izvještaju Slovenačke novinske agencije (STA), Golob nije naklonjen ulasku u to tijelo, a Vlada će o toj ponudi raspravljati u četvrtak.
Vlada Slovenije je više puta ukazivala na zločine izraelskih snaga u Gazi, a državu Palestinu je priznala u junu 2024. godine. Nedavno je saopšteno i da će se zvanična Ljubljana pred Međunarodnim sudom pravde pridružiti tužbi Južnoafričke Republike protiv Izraela zbog genocida u Gazi.
Rasprava o učešću u Trampovom „Odboru za mir“ se ovih dana vodi i među ostalim evropskim državama, a dolazi u trenutku napetosti između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država o pitanju budućnosti Grenlanda kojeg Tramp želi da SAD preuzmu od Danske.
Tramp je ranije naveo da je „Odbor za mir“ srž njegovog mirovnog plana za okončanje sukoba u Gazi.
- Taj Odbor će biti jedinstven, nikada prije nije bilo ničeg sličnog - napisao je Tramp, koji bi da bude na čelu tog svog tijela.
Po planu svaka država članica bi mogla da izabere svog predstavnika, koji bi u njeno ime učestvovao na sastancima Odbora.
Tramp je mirovni plan u 20 tačaka za rješenje sukoba u Gazi objavio krajem septembra prošle godine, a 17. novembra ga je usvajanjem rezolucije pozdravio i Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
U petak je saopšteno da će pored Trampa u odboru biti američki državni sekretar Marko Rubio, Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof, Trampov zet Džared Kušner, a i Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Robert Gejbrijel, a uz njih predsjednik Svjetske banke Adžej Banga i bivši britanski premijer Toni Bler.
Poziv za učešće u radu Odbora dobili su i predsjednik Rusije Vladimir Putin i premijer Mađarske Viktor Orban koji je odmah prihvatio poziv.

Slovenački premijer dobio poziv Trampa za učešće u Odboru za mir u Gazi

Evropa mora prestati sa pokušajima da "smiri" američkog predsjednika Donalda Trampa i umjesto toga treba da mu se suprotstavi, kao i drugim "tiranima" koji su odlučni da unište poredak utemeljen na pravilima, uspostavljen poslije Drugog svjetskog rata, rekla je generalna sekretarka Amnesti internešenala Agnes Kalamar.
- Potreban nam je mnogo jači otpor - rekla je Kalamar u intervjuu za AFP na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, upozorivši da je "u pitanju kredibilitet Evrope".
Kalamar je pozvala evropske vlade da pokažu više "hrabrosti" i da znaju kako da "kažu ne".
- Moraju prestati s vjerovanjem da mogu pregovarati s tiranima, moraju prestati da misle da mogu prihvatiti pravila predatora, a da sami ne postanu njihove žrtve. To se mora zaustaviti - rekla je Kalamar, prenosi agencija Hina.
Upozorila je da svijet prolazi kroz fazu "uništavanja poretka utemeljenog na pravilima", dodajući da postoje globalne i regionalne sile koje su "odlučne da unište ono što je uspostavljeno" nakon Drugog svjetskog rata.
Otkako se prije godinu vratio u Bijelu kuću, Tramp je, prema njenim riječima, donio "čitav niz odluka koje su dovele do sloma mnogih pravila širom svijeta", a taj sistem uništava i Rusija "agresijom protiv Ukrajine".
Dodala je da poslijeratni poredak "uništava i Izrael, koji je genocidom nad Palestincima u Gazi potpuno zanemario međunarodno pravo".
Navela je da bi bilo fantastično ako forum u Davosu pomogne da se podigne svijest o tome da takvo ponašanje "može samo odvesti svijet u ponor", ali smatra da trenutno "nema dokaza o dijalogu" među globalnim donosiocima odluka.
Kalamar je ocijenila da su evropski čelnici prošle godine vodili politiku smirivanja.
- Nastojali smo da smirimo tiranina, predatora koji živi u Vašingtonu i gdje nas je to dovelo - do sve više napada i sve više prijetnji - rekla je.
Podsjetila je da evropski projekt nije samo ekonomski, već se temelji i na vrijednostima i vladavini prava, a izrazila je nadu da će evropski čelnici aktealne izazove iskoristiti kao priliku da ponovno potvrde evropski projekt.
- To zahtijeva napuštanje politike smirivanja - zaključila je, i poručila da ona "jednostavno ne funkcioniše", pozvavši Evropu na "otpor".

Kalamar: Evropa da prestane da smiruje Trampa i da mu se suprotstavi

Kanada razmatra mogućnost slanja malog kontingenta vojnika na Grenland radi učešća u vojnim vježbama NATO-a, piše Rojters.
Vojni zvaničnici su vladi predstavili planove za ovu operaciju i čekaju odluku premijera Marka Karnija, rekao je izvor za Rojters.
Prijetnje predsjednika SAD-a Donalda Trampa da preuzme Grenland predstavljaju izazov za Karnija, koji želi pokazati solidarnost s evropskim saveznicima, ali istovremeno nastoji ostati u dobrim odnosima s Trampom, koji je u prošlosti prijetio aneksijom Kanade.
- Zabrinuti smo zbog ove eskalacije, da budem potpuno jasan. Uvijek ćemo podržavati suverenitet i teritorijalni integritet država, bez obzira na njihovu geografsku lokaciju - rekao je Karni novinarima u Dohi u nedjelju.
Evropske zemlje su prošle sedmice poslale manji broj vojnog osoblja na Grenland.
Njemačka, Francuska, Švedska, Norveška, Finska i Nizozemska saopštile su da šalju vojno osoblje kako bi počele pripreme za veće vojne vježbe kasnije ove godine.

Kanada se pridružuje evropskim zemljama, razmatra se slanje vojnika na Grenland

Svjetski ekonomski forum saopštio je u ponedjeljak da iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči neće prisustvovati ovogodišnjem samitu u Davosu.
- Iako je pozvan još prošle jeseni, tragičan gubitak života civila u Iranu tokom proteklih nekoliko sedmica znači da nije primjereno da iranska vlada ove godine bude predstavljena u Davosu - saopštila je međunarodna zagovaračka nevladina organizacija sa sjedištem u Švajcarskoj na društvenim mrežama.
Odluka je donesena dan nakon što je nevladina organizacija sa sjedištem u SAD-u, United Against Nuclear Iran, saopštila da je saznala kako je Arakči "tiho dodat u raspored za govorni termin”.
Teheran se posljednjih sedmica suočio s međunarodnim osudama nakon što su antivladini protesti izazvali nasilni obračun vlasti u kojem je, prema navodima novinske agencije AP pozivajući se na izvještaje aktivista, ubijeno više od 3.900 ljudi. Arakči je postupke demonstranata osudio kao “nasilne nerede”.
Nekoliko sati prije objave švajcarskog foruma, američki republikanski senator Lindzi Grejam oštro je kritikovao organizatore zbog poziva upućenog glavnom teheranskom diplomati.
- Siguran sam da će poziv iranskom ministru vanjskih poslova da prisustvuje Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu biti podstrek moralu demonstranata koji umiru na ulicama pokušavajući ostvariti slobode i prava koja Evropa uzima zdravo za gotovo, ili možda i neće. Onima koji su zaduženi za ove programe poručujem: o čemu, pobogu, razmišljate - upitao je Grejam.
Svjetski ekonomski forum održava se od 19. do 23. januara, a predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp trebalo bi održati govor u srijedu.
Minhenska sigurnosna konferencija takođe je prošlog petka saopštila da je povukla poziv iranskim predstavnicima, uključujući Arakčija.

Tag: islamska-zajednica