<article>Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine prihvatilo je gotovo sve zahtjeve za planiranje vjerskih objekata koje su tokom javne rasprave na Nacrt Prostorno-urbanističkog hrama (PUP) Podgorice podnijeli Srpska pravoslavna crkva i Islamska zajednica.Kako prenose Vijesti, SPC želi crkve i parohijske domove u Donjoj Gorici, Dajbabama, Kućama Rakića i na brdu Pardus, koje se nalazi na ulazu u Podgoricu iz pravca Cetinja.Pored toga, SPC bi i hramove Dajbabama, ali i u Beglacima u Zeti..Sa druge strane, Mešihat Islamske zajednice tražio je planiranje parcela za džamije u naseljima Velje Brdo, Delta City i u katastarskoj opštini Podgorica III, koja obuhvata područje Konika i Starog aerodroma. Mešihat je inicirao ucrtavanje džamije u Staroj Varoši, ali to nije prihvaćeno.Obje vjerske zajednice, kako prenosi taj list, svoje zahtjeve temelje na značaju očuvanja duhovnog, kulturnog i identitetskog prostora zajednica koje predstavljaju, uz obrazloženje da bi planiranje novih vjerskih objekata doprinijelo razvoju Podgorice, multikulturalnom skladu i većoj dostupnosti vjerskog života građanima.Bude li to na kraju i sastavni dio PUP-a, onda će detaljnije biti razrađeno planovima nižeg reda.</article>

Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine prihvatilo je gotovo sve zahtjeve za planiranje vjerskih objekata koje su tokom javne rasprave na Nacrt Prostorno-urbanističkog hrama (PUP) Podgorice podnijeli Srpska pravoslavna crkva i Islamska zajednica.
Kako prenose Vijesti, SPC želi crkve i parohijske domove u Donjoj Gorici, Dajbabama, Kućama Rakića i na brdu Pardus, koje se nalazi na ulazu u Podgoricu iz pravca Cetinja.
Pored toga, SPC bi i hramove Dajbabama, ali i u Beglacima u Zeti..
Sa druge strane, Mešihat Islamske zajednice tražio je planiranje parcela za džamije u naseljima Velje Brdo, Delta City i u katastarskoj opštini Podgorica III, koja obuhvata područje Konika i Starog aerodroma.&nbsp;
Mešihat je inicirao ucrtavanje džamije u Staroj Varoši, ali to nije prihvaćeno.
Obje vjerske zajednice, kako prenosi taj list, svoje zahtjeve temelje na značaju očuvanja duhovnog, kulturnog i identitetskog prostora zajednica koje predstavljaju, uz obrazloženje da bi planiranje novih vjerskih objekata doprinijelo razvoju Podgorice, multikulturalnom skladu i većoj dostupnosti vjerskog života građanima.
Bude li to na kraju i sastavni dio PUP-a, onda će detaljnije biti razrađeno planovima nižeg reda.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Crkva Srbije

Islamska zajednica

Društvo

SPC planira dva hrama u okolini Podgorice, IZ džamije na Veljem brdu i kod Delte

Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine prihvatilo je gotovo sve zahtjeve za planiranje vjerskih objekata koje su tokom javne rasprave na Nacrt Prostorno-urbanističkog hrama (PUP) Podgorice podnijeli Srpska pravoslavna crkva i Islamska zajednica.
Kako prenose Vijesti, SPC želi crkve i parohijske domove u Donjoj Gorici, Dajbabama, Kućama Rakića i na brdu Pardus, koje se nalazi na ulazu u Podgoricu iz pravca Cetinja.
Pored toga, SPC bi i hramove Dajbabama, ali i u Beglacima u Zeti..
Sa druge strane, Mešihat Islamske zajednice tražio je planiranje parcela za džamije u naseljima Velje Brdo, Delta City i u katastarskoj opštini Podgorica III, koja obuhvata područje Konika i Starog aerodroma. 
Mešihat je inicirao ucrtavanje džamije u Staroj Varoši, ali to nije prihvaćeno.
Obje vjerske zajednice, kako prenosi taj list, svoje zahtjeve temelje na značaju očuvanja duhovnog, kulturnog i identitetskog prostora zajednica koje predstavljaju, uz obrazloženje da bi planiranje novih vjerskih objekata doprinijelo razvoju Podgorice, multikulturalnom skladu i većoj dostupnosti vjerskog života građanima.
Bude li to na kraju i sastavni dio PUP-a, onda će detaljnije biti razrađeno planovima nižeg reda.

Premijer Slovenije Robert Golob dobio je danas poziv predsjednika SAD Donalda Trampa da bude član njegovog „Odbora za mir“ koji bi trebalo da se bavi završetkom izraelskog rata u Gazi, saopštila je slovenačka vlada.
Po izvještaju Slovenačke novinske agencije (STA), Golob nije naklonjen ulasku u to tijelo, a Vlada će o toj ponudi raspravljati u četvrtak.
Vlada Slovenije je više puta ukazivala na zločine izraelskih snaga u Gazi, a državu Palestinu je priznala u junu 2024. godine. Nedavno je saopšteno i da će se zvanična Ljubljana pred Međunarodnim sudom pravde pridružiti tužbi Južnoafričke Republike protiv Izraela zbog genocida u Gazi.
Rasprava o učešću u Trampovom „Odboru za mir“ se ovih dana vodi i među ostalim evropskim državama, a dolazi u trenutku napetosti između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država o pitanju budućnosti Grenlanda kojeg Tramp želi da SAD preuzmu od Danske.
Tramp je ranije naveo da je „Odbor za mir“ srž njegovog mirovnog plana za okončanje sukoba u Gazi.
- Taj Odbor će biti jedinstven, nikada prije nije bilo ničeg sličnog - napisao je Tramp, koji bi da bude na čelu tog svog tijela.
Po planu svaka država članica bi mogla da izabere svog predstavnika, koji bi u njeno ime učestvovao na sastancima Odbora.
Tramp je mirovni plan u 20 tačaka za rješenje sukoba u Gazi objavio krajem septembra prošle godine, a 17. novembra ga je usvajanjem rezolucije pozdravio i Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
U petak je saopšteno da će pored Trampa u odboru biti američki državni sekretar Marko Rubio, Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof, Trampov zet Džared Kušner, a i Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Robert Gejbrijel, a uz njih predsjednik Svjetske banke Adžej Banga i bivši britanski premijer Toni Bler.
Poziv za učešće u radu Odbora dobili su i predsjednik Rusije Vladimir Putin i premijer Mađarske Viktor Orban koji je odmah prihvatio poziv.

Slovenački premijer dobio poziv Trampa za učešće u Odboru za mir u Gazi

Evropa mora prestati sa pokušajima da "smiri" američkog predsjednika Donalda Trampa i umjesto toga treba da mu se suprotstavi, kao i drugim "tiranima" koji su odlučni da unište poredak utemeljen na pravilima, uspostavljen poslije Drugog svjetskog rata, rekla je generalna sekretarka Amnesti internešenala Agnes Kalamar.
- Potreban nam je mnogo jači otpor - rekla je Kalamar u intervjuu za AFP na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, upozorivši da je "u pitanju kredibilitet Evrope".
Kalamar je pozvala evropske vlade da pokažu više "hrabrosti" i da znaju kako da "kažu ne".
- Moraju prestati s vjerovanjem da mogu pregovarati s tiranima, moraju prestati da misle da mogu prihvatiti pravila predatora, a da sami ne postanu njihove žrtve. To se mora zaustaviti - rekla je Kalamar, prenosi agencija Hina.
Upozorila je da svijet prolazi kroz fazu "uništavanja poretka utemeljenog na pravilima", dodajući da postoje globalne i regionalne sile koje su "odlučne da unište ono što je uspostavljeno" nakon Drugog svjetskog rata.
Otkako se prije godinu vratio u Bijelu kuću, Tramp je, prema njenim riječima, donio "čitav niz odluka koje su dovele do sloma mnogih pravila širom svijeta", a taj sistem uništava i Rusija "agresijom protiv Ukrajine".
Dodala je da poslijeratni poredak "uništava i Izrael, koji je genocidom nad Palestincima u Gazi potpuno zanemario međunarodno pravo".
Navela je da bi bilo fantastično ako forum u Davosu pomogne da se podigne svijest o tome da takvo ponašanje "može samo odvesti svijet u ponor", ali smatra da trenutno "nema dokaza o dijalogu" među globalnim donosiocima odluka.
Kalamar je ocijenila da su evropski čelnici prošle godine vodili politiku smirivanja.
- Nastojali smo da smirimo tiranina, predatora koji živi u Vašingtonu i gdje nas je to dovelo - do sve više napada i sve više prijetnji - rekla je.
Podsjetila je da evropski projekt nije samo ekonomski, već se temelji i na vrijednostima i vladavini prava, a izrazila je nadu da će evropski čelnici aktealne izazove iskoristiti kao priliku da ponovno potvrde evropski projekt.
- To zahtijeva napuštanje politike smirivanja - zaključila je, i poručila da ona "jednostavno ne funkcioniše", pozvavši Evropu na "otpor".

Kalamar: Evropa da prestane da smiruje Trampa i da mu se suprotstavi

Kanada razmatra mogućnost slanja malog kontingenta vojnika na Grenland radi učešća u vojnim vježbama NATO-a, piše Rojters.
Vojni zvaničnici su vladi predstavili planove za ovu operaciju i čekaju odluku premijera Marka Karnija, rekao je izvor za Rojters.
Prijetnje predsjednika SAD-a Donalda Trampa da preuzme Grenland predstavljaju izazov za Karnija, koji želi pokazati solidarnost s evropskim saveznicima, ali istovremeno nastoji ostati u dobrim odnosima s Trampom, koji je u prošlosti prijetio aneksijom Kanade.
- Zabrinuti smo zbog ove eskalacije, da budem potpuno jasan. Uvijek ćemo podržavati suverenitet i teritorijalni integritet država, bez obzira na njihovu geografsku lokaciju - rekao je Karni novinarima u Dohi u nedjelju.
Evropske zemlje su prošle sedmice poslale manji broj vojnog osoblja na Grenland.
Njemačka, Francuska, Švedska, Norveška, Finska i Nizozemska saopštile su da šalju vojno osoblje kako bi počele pripreme za veće vojne vježbe kasnije ove godine.

Kanada se pridružuje evropskim zemljama, razmatra se slanje vojnika na Grenland

Svjetski ekonomski forum saopštio je u ponedjeljak da iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči neće prisustvovati ovogodišnjem samitu u Davosu.
- Iako je pozvan još prošle jeseni, tragičan gubitak života civila u Iranu tokom proteklih nekoliko sedmica znači da nije primjereno da iranska vlada ove godine bude predstavljena u Davosu - saopštila je međunarodna zagovaračka nevladina organizacija sa sjedištem u Švajcarskoj na društvenim mrežama.
Odluka je donesena dan nakon što je nevladina organizacija sa sjedištem u SAD-u, United Against Nuclear Iran, saopštila da je saznala kako je Arakči "tiho dodat u raspored za govorni termin”.
Teheran se posljednjih sedmica suočio s međunarodnim osudama nakon što su antivladini protesti izazvali nasilni obračun vlasti u kojem je, prema navodima novinske agencije AP pozivajući se na izvještaje aktivista, ubijeno više od 3.900 ljudi. Arakči je postupke demonstranata osudio kao “nasilne nerede”.
Nekoliko sati prije objave švajcarskog foruma, američki republikanski senator Lindzi Grejam oštro je kritikovao organizatore zbog poziva upućenog glavnom teheranskom diplomati.
- Siguran sam da će poziv iranskom ministru vanjskih poslova da prisustvuje Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu biti podstrek moralu demonstranata koji umiru na ulicama pokušavajući ostvariti slobode i prava koja Evropa uzima zdravo za gotovo, ili možda i neće. Onima koji su zaduženi za ove programe poručujem: o čemu, pobogu, razmišljate - upitao je Grejam.
Svjetski ekonomski forum održava se od 19. do 23. januara, a predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp trebalo bi održati govor u srijedu.
Minhenska sigurnosna konferencija takođe je prošlog petka saopštila da je povukla poziv iranskim predstavnicima, uključujući Arakčija.

SPC planira dva hrama u okolini Podgorice, IZ džamije na Veljem brdu i kod Delte

Tagovi

Slovenački premijer dobio poziv Trampa za učešće u Odboru za mir u Gazi

Kalamar: Evropa da prestane da smiruje Trampa i da mu se suprotstavi

Kanada se pridružuje evropskim zemljama, razmatra se slanje vojnika na Grenland

Ministar vanjskih poslova Irana pozvan u Davos pa mu je povučena pozivnica zbog odgovora na proteste

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO