Izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda pitanje je od nacionalnog značaja za Crnu Goru, rekao je ambasador Evropske unije (EU) Johan Satler, navodeći da se nada da će vlast i mještani Botuna postići dogovor.
Satler je u intervjuu agenciji MINA rekao da ambiciozan, ali izvodljiv plan Crne Gore da naredne godine zatvori oko 20 poglavlja u pregovorima sa EU zahtijeva „vojničku disciplinu“, jasne planove i snažnu političku disciplinu.
Komentarišući zatvaranje dodatnih pet poglavlja na posljednjoj Međuvladinoj konferenciji u Briselu, Satler je kazao da je to važna prekretnica za Crnu Goru.
- Prvo, zbog veličine paketa. Nije to jedno poglavlje, nijesu to dva poglavlja, bilo je to pet poglavlja, uključujući i ona teška - naveo je Satler, podsjećajući da je EU posljednji put odjednom pet poglavlja zatvorila 2009. godine, u pregovorima sa Hrvatskom.
Prema njegovim riječima, drugi razlog zbog kog je zatvaranje pet poglavlja važno je to što su se zainteresovane strane u Crnoj Gori, kojih je bilo mnogo, borile do kraja.&nbsp;
- U jednom trenutku nije izgledalo dobro, ali ono što smo onda vidjeli je da se ide korak dalje - kazao je Satler, ukazujući na napore koji su preduzeti da bi došlo do zatvaranja pregovora.
Satler je naglasio da nijedno poglavlje koje je ostalo za narednu godinu nije lako.&nbsp;
- A to znači da morate uraditi domaći zadatak, ali i boriti se do kraja - naveo je Satler.&nbsp;
Na pitanje da li je blokada Francuske koja je bila u opticaju pred održavanje Međuvladine konferencije bila političke ili tehničke prirode, Satler je naglasio da je jasno da svako poglavlje zahtijeva mnogo rada i da je uključeno svih 27 država članica.
- To znači da morate biti vrlo dobro pripremljeni. Mislim da je lekcija ove sedmice i to da u 2026. godini morate imati gotovo vojnu disciplinu za svako poglavlje - naveo je Satler.&nbsp;
Kako je dodao, veoma je važno biti dobro pripremljen, a nema razlike da li je pitanje Francuske blokade koja se na kraju nije dogodila bilo političko ili tehničko.
- Nema razlike. Na kraju krajeva, države članice moraju biti uvjerene da Crna Gora ispunjava sve kriterijume, sve zahtjeve. To je važno za napredak - poručio je Satler.
Na pitanje o raspoloženju među državama članicama kada je u pitanju pristupanje Crne Gore, Satler je ukazao na ohrabrujuće poruke u kojima se naglašava pristup zasnovan na zaslugama.
Satler je ukazao i na poruke iz EU u kojima se ističe da Crnu Goru čeka puno posla sljedeće godine.
- Ogroman je obim posla za 20 poglavlja, biće zakazan značajan broj međuvladinih konferencija sljedeće godine, zato nastavite raditi, pratite situaciju i krenite naprijed . rekao je Satler.
Na pitanje da li blokada zaključaka Odbora za spoljne poslove EU Mađarske ima veze sa činjenicom da je zaključcima bilo predviđen i početak sastavljanja ugovora o pristupanju Crne Gore EU, Satler je odgovorio da nema.
- Živimo u turbulentnim vremenima, ima mnogo pitanja o Ukrajini, i da, ponekad se dogodi da se među 27 ne možete složiti oko svega. To se već dešavalo u prošlosti, nekida nije bilo zaključaka Savjeta, ali je bilo zaključaka predsjedništva - rekao je Satler.
Na pitanje da li se na osnovu zaključaka koji su usvojeni kao zaključci Danskog predsjedavanja može formirati radna grupa i započeti rad na nacrtu ugovora, Satler je odgovorio potvrdno, ističući da će radna grupa sa radom početi u narednih pola godine.
- Savjet je odlučio da se formira radna grupa koja radi na pristupnom ugovoru s Crnom Gorom. Dakle, tačka, to će se dogoditi. Očekujem da će u narednih pola godine ova radna grupa početi s radom - naveo je Satler.&nbsp;
Prema njegovim riječima, to je važan posao, jer svi sporazumi o različitim poglavljima moraju biti uključeni u rad te radne grupe i ima puno posla.
Na pitanje koliko bi Crna Gora mogla čekati da se ugovor sastavi i bude spreman, Satler je ponovio da će početi u narednom periodu, dodajući da su već imali razgovore sa predstavnicima Kipra koji će preuzeti predsjedavanje Savjetom EU.
Na pitanje da li je izvodljivo zatvaranje oko 20 poglavlja za godinu, Satler je kazao da jeste.
- Ambiciozno je, ali izvodljivo. Zahtijeva mnogo discipline, jasne planove za svako poglavlje, podjelu rada, rokove, kada parlament treba djelovati, a kada vlada treba djelovati. Napravili ste korak bliže postizanju cilja ove sedmice, ali to je samo jedan korak - rekao je Satler.
Upitan šta vidi kao ključne izazove na tom putu, Satler je kazao da postoje poglavlja koja su teža i istakao da su to posebno poglavlja koja dolaze na kraju i odnose se na vladavinu prava, pravosuđe, borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije, ali i viznu politiku, migracije.
Osim toga, kako je dodao, Poglavlje 27, koje se odnosi na životnu sredinu, očigledno je jedno od najtežih i najzahtjevnijih.
<h2>"Na sastanku sa Vesnom Pejović prvi put sam dobio uvid kroz šta prolaze porodice žrtava"</h2>
Na pitanje da li je stav EU da Poglavlje 24 ne može biti zatvoreno ukoliko se ne usvoji takozvani Markov i Mašanov zakon, Satler je odgovorio potvrdno.&nbsp;
- Da, ovo odražava stav EU. Potreban je moderan i restriktivan zakon o oružju - kazao je Satler.
On je rekao da je na sastanku sa majkom i bakom žrtava jedne od tragedija na Cetinju, Vesnom Pejović, prvi put dobio uvid u ono kroz šta ona, ali i druge žrtve porodice žrtava prolaze.
- Važno da država bude osjetljiva na ovo, da država odgovori na zahtjeve žrtava. I zato je toliko važno da restriktivan zakon o oružju, uskoro stupi na snagu - naglasio je Satler.
Komentarišući Poglavlje 27, koje se odnosi na životnu sredinu, Satler je rekao da je to jedno od ključnih poglavlja jer se radi o načinu života i o okruženju u kom se živi.&nbsp;
- Ovo se odnosi na vazduh koji udišete, vodu koju pijete, način na koji se organizuje upravljanje otpadom, način na koji štitite ekološke parkove prirode ili nacionalne parkove. Dakle, ovo je fundamentalno - kazao je Satler.
Na pitanje kakave posljedice Crna Gora može imati, u smislu EU integracija, ukoliko u predviđenom roku ne dođe do početka gradnje postrojenja u Botunu, Satler je naglasio zdravstvene i ekološke aspekte.
- Ovo je zaista pitanje od nacionalnog značaja - naveo je Satler, dodajući da je dobro što se sada razgovara nakon što, kako je dodao, predugo građani Zete nijesu slušani.
Satler je ukazao na ponudu i garancije vlasti koje su dobili stanovnici Botuna, koja je, kako je naveo, velikodušna i podrazumijeva reagovanje na mnoge pritužbe stanovnika Zete.&nbsp;
Satler je naglasio da je važno da se dijalog održi, dodajući da se nada da će na kraju biti postignut dogovor.
Na pitanje da li, nakon sastanka sa predstavnicima građana koji se protive izgradnji postrojenja, smatra da postoji volja za postizanje dogovora, Satler je rekao da misli da svi razumiju da je potreban napredak.&nbsp;
- I postoji napredak. To je suština dijaloga ili kompromisa, da obje strane moraju nešto preduzeti. Vidio sam napredak i iskreno se nadam da će to dovesti do situacije u kojoj izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda može početi - rekao je Satler.
Na pitanje da li će biti posljedica kod zatvaranje Poglavlja 27 ukoliko izgradnja postrojenja ne počne u predviđenom roku, Satler je ukazao na mjerila za to poglavlje, podsjećajući da se dio mjerila odnosi na kvalitet vode.
On je pojasnio da se u mjerilima radi o tome kako država štiti vodu i kako čisti vodu, podsjećajući da države članice sagledaju cijelu sliku.&nbsp;
Satler je istakao da je to pitanje poznato državama članicama i da neke od njih imaju vrlo snažne stavove o pitanjima zaštite životne sredine.
- Budite uvjereni da će ova tema biti na dnevnom redu i kada dođe do pregovora i finalizacije Poglavlja 27 - kazao je Satler.&nbsp;
Na pitanje o prelaznim klauzulama za koje se pominje da će biti sastavni dio crnogorskog ugovora o pristupanju, Satler je rekao da je važno da su prelazne klauzule uvijek ograničene prirode i privremene.
Prema riječima Satlera, prelazne klauzule su uobičajena praksa i postojale su i kada su se Uniji pridruživale druge države, uključujući Austriju, Hrvatsku, Rumuniju, Bugarsku, Češku.
- Crna Gora će tražiti, to već znam, neke prelazne periode, jer je vrlo teško biti spreman za sve prvog dana članstva. Što se tiče životne sredine, po nekim pitanjima, tražiće prelaznu fazu - rekao je Satler.
On je naglasio da je važno znati da zahtjevi za prelazne klauzule idu u oba pravca, kao i da su uvijek privremene i ograničene.
Na pitanje da li u ovom trenutku u okviru parlamentarne većine u Crnoj Gori ima dovoljno političke volje da se proces pridurženja Uniji privede uspješno kraju, Satler je rekao da je njegov odgovor jasan i da smatra da postoji.
Kako je pojasnio, odgovor je da zato što je to vidio tokom protekle godine, koja nije bila laka.&nbsp;
- Ali pokazalo se da postoji, po važnim pitanjima, nacionalno jedinstvo kada je u pitanju evropska integracija - kazao je Satler.
On je rekao da se to vidjelo u parlamentu, ukazujući i na inicijativu Odbora za evropske integracije &nbsp;o Rezoluciji o evropskoj integraciji Crne Gore, koju su podržali predstavnici svih političkih partija.
Prema njegovim riječima, uvjeren je da se isto može ponoviti i tokom sljedeće godine, koja će biti odlučujuća.
Satler je istakao da je dobro vidjeti da je vrlo velika javna podrška članstvu EU u Crnoj Gori pretvorena u političku podršku svih političkih stranaka.
- Ne postoji nijedna politička stranka koja se protivi evropskim integracijama. To je dobar znak i uliva mi povjerenje i za sljedeću godinu - zaključio je Satler.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Satler: Garancije vlasti velikodušne i reaguju na mnoge pritužbe mještana Botuna, nadam se dogovoru

Posjeta njemačkog ministra spoljnih poslova Johana Vadefula državama Zapadnog Balkana ovog novembra 2025. nosi višeslojnu poruku: Njemačka, ključni akter u Evropskoj uniji, snažno podržava integraciju zemalja regiona u Uniju, ali pod jasnim uslovima. Berlin prije svega zahtijeva reforme i usklađivanje spoljne i bezbjednosne politike sa politikom EU.
Šef njemačke diplomatije je tokom zapadnobalkanske turneje posjetio Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Albaniju, Srbiju, Kosovo i Sjevernu Makedoniju.
Prema ocjeni analitičara, ova posjeta signalizira dugo očekivani preokret. Dušan Janjić, direktor beogradskog Centra za međuetničke odnose, za Dojče vele navodi da su mnogi u Srbiji već 15 godina čekali da se otvori pitanje Poglavlja 31, koje se tiče usklađivanja spoljne i bezbjednosne politike.&nbsp;
- Bolje ikad nego nikad - kaže Janjić, komentarišući dolazak Vadefula u Beograd.
Janjić upozorava da je Srbija, suočena s unutrašnjom nesigurnošću, postala teret i sebi i svojim susjedima.
- Kriza u kojoj se Srbija našla – paraliza institucija i istovremeno bezbjednosna kriza – govori o tome da EU i Njemačka moraju da shvate realnost: Srbija nije nikakav regionalni lider i treba joj neposredna pomoć da bi riješila unutrašnje probleme, jer nema kapacitet za mirni prenos vlasti - navodi on.
<h2>Ruski uticaj i energetska zavisnost Zapadnog Balkana</h2>
Janjić takođe naglašava da je ruski uticaj u Srbiji daleko dublji od ideološke prisutnosti.&nbsp;
- Nije riječ samo o ideologiji i hibridnom uticaju na Evropu preko Srbije, već i o kontroli resursa za energetsku bezbjednost – snabdijevanje naftom i gasom - upozorava analitičar iz Beograda. Po njegovim riječima, „Rusija koristi resurse kako bi zadržala političku polugu u Srbiji, a Berlin to prepoznaje.“
Njemački ministar je u sklopu turneje jasno istakao energetsku dimenziju regionalne krize.&nbsp;
- Za zemlje Zapadnog Balkana ključno je proširiti izvore energije kako bi dugoročno ojačale svoju nezavisnost i suverenitet (…) Mi u Njemačkoj znamo koliko to može da bude bolno, ali je i neophodno - rekao je Vadeful.&nbsp;
Time Berlin šalje poruku da energetska zavisnost regiona od Rusije nije samo ekonomsko, već i bezbjednosno pitanje.
<h2>Poruke Srbiji</h2>
Vlada Srbije suočena je s pritiskom studentskih demonstracija, pokrenutim nakon pada nadstrešnice u Novom Sadu, kada je poginulo 17 ljudi. O demonstracijama je, na upit Dojče velea, Vadeful govorio na konferenciji za novinare u Beogradu.
- Za EU su sloboda okupljanja i sloboda mišljenja nešto o čemu se ne pregovara. To su osnovni stubovi demokratskog poretka i od svake zemlje-kandidata očekujemo da to poštuje. Na kraju, na slobodnim i fer izborima odlučiće se kojim putem će Srbija dalje ići - rekao je on.
Ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić izjavio je da će vlast „udvostručiti napore“ da smanji društvene tenzije, ali je optužio studente za „napade“ na prostorije Srpske napredne stranke (SNS) u više gradova.
Janjić, međutim, smatra da prava odluka o smirivanju tenzija ne zavisi toliko od vlasti u Srbiji, koliko od Rusije. A ona, prema njegovoj analizi, i dalje drži ključne poluge moći u političkim strukturama Srbije.
<h2>Dijalog Beograd-Priština</h2>
Tokom posjete Kosovu, Vadeful se sastao sa predsjednicom Vjosom Osmani i premijerom u tehničkom mandatu Aljbinom Kurtijem. Naglasio je važnost nastavka dijaloga između Beograda i Prištine.
- U dijalogu postoji zastoj. Ko god zadržava (koči) ključne elemente za normalizaciju, mora brzo i u potpunosti da ih sprovede, što zahtijeva veću posvećenost i Kosova i Srbije - kazao je Vadeful.
Njemački ministar posebno je spomenuo formiranje zajednice opština sa srpskom većinom, što je jedan od spornih elemenata briselskih dogovora.
Politički analitičar iz Prištine Aljbinot Maljoku ukazuje za Dojče vele da je posjeta njemačkog ministra spoljnih poslova došla u trenutku kada Kosovo još nema formiranu vladu.
- Njemački ministar poručuje da Kosovo što prije treba da dobije novu vladu zbog unutrašnjopolitičkih potreba, ali i spoljnopolitičkih obaveza - kaže Maljoku.
Naglašava da je šef njemačke diplomatije posebno insistirao na sprovođenju obaveza iz Briselskog sporazuma i Ohridskog aneksa, „uključujući i ono što Vadeful vidi kao obavezu Kosova – konkretne korake u vezi sa asocijacijom opština sa srpskom većinom“.
- Prepreke u dijalogu između Kosova i Srbije nisu novost, a evidentno je da ni Beograd ni Priština, ali ni zvanični Brisel, u posljednje vrijeme nisu bili dovoljno angažovani - ocjenjuje Maljoku.&nbsp;
On napominje da su Njemačka i Francuska bile glavni dizajneri briselskog i ohridskog procesa, ali da dijalog trenutno nije stvarni prioritet ni za Kosovo ni za Srbiju – za šta, po prištinskom analitičaru, odgovornost snosi i Eropska unija.
<h2>Crna Gora i šira regionalna vizija</h2>
U Podgorici je njemački ministar ponovio podršku evropskom putu Crne Gore i takođe naglasio značaj energetske nezavisnosti. To se, prema mišljenju analitičara, uklapa u širi plan Berlina – političko proširenje EU i smanjenje energetske zavisnosti Zapadnog Balkana od Rusije.
U Sarajevu je 16. novembra izrazio „snažnu podršku“ Njemačke Kristijanu Šmitu i Kancelariji visokog predstavnika, te državnim institucijama, naglašavajući pritom potrebu da Bosna i Hercegovina što prije ispuni prioritete Evropske komisije.
<h2>Dosljednost u vezi sa BiH, bez distanciranja od Vučića</h2>
Politički analitičar i viši saradnik Savjeta za politiku demokratizacije iz Berlina, Bodo Veber, za Dojče vele ocjenjuje da je posjeta Vadefula zemljama Zapadnog Balkana, kao i poruke koje je poslao iz glavnih gradova, „ogledalo trenutne nemačke politike prema regionu“.&nbsp;
To je, pojašnjava Veber, svojevrsna međufaza u kojoj njemačka vlada, opterećena geopolitičkim kriznim žarištima, „još nije pronašla vrijeme da jasno definiše svoju politiku prema Zapadnom Balkanu, niti da preuzme preko potrebno vođstvo unutar Evropske unije“.
- U Beogradu je Vadeful uputio kritičnije poruke od onih koje dolaze iz njegove stranke CDU, koja još nije smogla snage da se odrekne bliskih veza sa svojom sestrinskom Srpskom naprednom strankom (SNS). Nije napravio ključni, davno potrebni korak – da se njemačka vlada jasno pozicionira protiv antievropskog i antidemokratskog režima Aleksandra Vučića - kaže Veber.
Na Kosovu je, dodaje, Vadeful naglasio tradicionalnu njemačku podršku toj zemlji, ali kada je riječ o dijalogu Beograda i Prištine insistirao je na okviru „propale njemačko-francuske inicijative koja ni u Berlinu već duže vrijeme nema realnu političku težinu“.
U Sarajevu je, ističe Veber, ministar imao jasnu i doslednu poruku – odlučnu odbranu suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH, te čvrstu podršku Kancelariji visokog predstavnika i širem okviru Dejtonskog mirovnog sporazuma. Sve to, zaključuje Veber, u velikoj mjeri je podstaknuto nedavnim pokušajem administracije Donalda Trampa da smijeni visokog predstavnika Kristijana Šmita.

500x500

Jasniji tonovi iz Berlina - šta je Vadeful poručio Balkanu

Od priča oko logorskih vatri do digitalnih algoritama, narativi nastavljaju da oblikuju društva i politike, dok razvoj vještačke inteligencije istovremeno otvara nove prilike i rizike za bezbjednost, poručili su učesnici jubilarnog 2BS Foruma u Budvi.&nbsp;
Saša Blažeković, politički i komunikacijski konsultant, u okviru prezentacije Najstarije oružje u najnovijem ratu: Moć narativa od logorskih vatri do digitalnog doba, podsjetio je na nedavne izjave zvaničnog Pekinga, da ‘Živimo u vremenu promjena, a riječ je o promjenama koje se dešavaju jednom u otprilike sto godina.&nbsp;
- Zastanimo na trenutak nad tim. To je vrlo smjela izjava i intrigantna misao koju imamo pred sobom. Živimo u zanimljivim vremenima – to može biti blagoslov, a može biti i prokletstvo. Vidjećemo kako će se to odvijati - rekao je Blažeković.&nbsp;
Prema njegovim riječima, borba za umove i srca ljudi traje hiljadama godina.
- Od kad postoji ljudsko društvo, bilo je važno doprijeti do srca i umova ljudi – više do srca nego do umova. Ljudi su sjedjeli oko logorskih vatri i pričali priče, prenosili vrijednosti s generacije na generaciju, rješavali strahove i nudili rješenja, pružali utjehu. Mi smo bića koja žive u društvu i duboko smo uslovljeni da mu pripadamo. To je ono što je i danas isto – i dalje pamtimo priče i priče i dalje utiču na naše živote - istakao je Blažeković.
Govoreći iz perspektive svog rada u brendiranju i kampanjama, Blažeković je govorio o nekoliko vrsta kampanja.&nbsp;
- Postoje tri vrste kampanja. Imate kognitivne kampanje, u kojima pokušavate da utičete na ljudski razum. Onda imate emotivne kampanje. To su kampanje koje se zapravo odnose na određene emocije i pokušavaju da stimulišu ljude da nešto osjete. A onda imate i bihevioralne kampanje koje imaju tendenciju da podstaknu ljude da djeluju na određeni način - rekao je on.
Govoreći o narativima, Blažeković kaže da živimo u stalnoj borbi narativa.&nbsp;
- Oni nijesu apsolutne istine, niti su neporecive istorijske činjenice. Iracionalni faktor u politici i društvu, po mom mišljenju, suviše je potcijenjen. Ljudi često ne reaguju na racionalne razloge. Uglavnom reaguju na emocije, na svoje aspiracije, na svoje strahove - dodao je on.
Blažeković je podsjetio da i u Crnoj Gori postoji više narativa koji su u stalnom sudaru.&nbsp;
- Evo nekoliko njih koje ću samo pomenuti kao hranu za razmišljanje. Imate priču o Crnogorcima Ustašama iz davnih vremena. To je istorijski marginalna priča, ali postoji narativ kojim neko pokušava da je uveća i učini relevantnom. Koja je svrha takvih narativa? Da li u Crnoj Gori zaista ima Ustaša? Hajde da budemo realni – nema. Ali postoji ideja da se izgradi zid kojim se poručuje: "To su ti ljudi koji se identifikuju sa Ustašama, s njima nema razgovora". Dakle, ta priča ne omogućava dijalog, ona ga prekida - rekao je Blažeković.
Još jedan primjer je, navodi on, narativ da je Crna Gora "mafijaška država".
- Kada vam to kaže neko iz Skandinavije – Danac ili Finac – možda ćete zaista razmisliti o problemima korupcije i mafije u svojoj zemlji. Ali kada taj narativ dolazi iz susjednog režima koji kontroliše medije i agresivno ga plasira, onda moraš reći stanimo malo - kazao je Blažeković.
<h2>AI nam može biti saveznik, ali i izazov</h2>
U okviru panela “Budućnost vještačke inteligencije: Tehnologija u središtu digitalne transformacije i informacionog okruženja”, ocijenjeno je da vještačka inteligencija ima dvostruku ulogu.&nbsp;
Žils Švoerer, rukovodilac Centra za sajber kapacitete Zapadnog Balkana (WB3C) kazao je da svaka tehnološka revolucija donosi napredak, modernizaciju, ali i nove izazove i prijetnje.&nbsp;
On je naglasio da AI ima dvostruku ulogu – s jedne strane omogućava da radimo brže i efikasnije, a s druge strane otvara prostor za zloupotrebe.&nbsp;
- AI nam daje ogromnu efikasnost. Ona može da unaprijedi bezbjednosne sisteme, posebno kroz nadzor i rano otkrivanje prijetnji – daleko bolje nego što to može čovjek - kazao je Schwoerer, dodajući da takve tehnologije značajno unapređuju zaštitu podataka i mreža.&nbsp;
Međutim, Schwoerer je upozorio da ista ta tehnologija stoji na raspolaganju i kriminalcima.
- Ako AI može da ubrza rad u pozitivnom smislu, isto tako može i da ubrza djelovanje kriminalnih grupa. Može da olakša širenje ransomware-a, olakša socijalni inženjering, doprinese širenju dezinformacija i lažnih vijesti - rekao je.&nbsp;
Zaključio je da je ključno razvijati sposobnost prepoznavanja ovih prijetnji i ulagati u obrazovanje i svijest korisnika.
- Moramo znati s čime se suočavamo. AI nam može biti saveznik, ali i izazov, pa moramo biti spremni za obje strane ove tehnološke revolucije - kazao je Schwoerer.
Ivan Stanković, stručnjak za sajber bezbjednost i menadžer prodaje, Čikom, kaže da kada govorimo o sajber bezbjednosti, vještačka inteligencija mijenja čitav njen pejzaž. Pitanje nije kakav će oblik ona dobiti, već ko će ga oblikovati – hoće li ga koristiti napadači ili ćemo mi, kao branioci sistema, upotrijebiti AI da ojačamo otpornost i zaštitu.&nbsp;
On je upozorio da AI donosi nove izazove za zaštitu podataka i sistema, ističući posebno porast sofisticiranih oblika socijalnog inženjeringa.&nbsp;
- U prošlosti je fišing napade bilo relativno lako prepoznati – mejlovi su imali greške u slovima, loš prevod i često nisu zvučali uvjerljivo. Danas, uz pomoć AI, ti mejlovi su napisani u besprijekornom kontekstu, u jeziku primaoca i često prilagođeni konkretnim osobama, kao da dolaze od prijatelja, poslovnog partnera ili direktora kompanije. Zato su mnogo teži za prepoznavanje - objasnio je Stanković.&nbsp;
On je dodao da će, zbog toga, odbrambena strana takođe morati da koristi AI u prepoznavanju ovakvih prijetnji.&nbsp;
- Na kraju, moraćemo koristiti AI alate iz domena sajber bezbjednosti da bismo otkrili da je mejl zapravo fišing - istakao je on.
Stanković je upozorio i na sve veću prijetnju deepfake tehnologije – lažnih audio i video snimaka.
- Već sada vidimo slučajeve u kojima napadači koriste deepfake glas ili video kako bi dobili odobrenje za lažne finansijske transakcije - rekao je.&nbsp;
Kao treći značajan rizik naveo je iskorišćavanje AI u otkrivanju ranjivosti sistema.
- Napadači sada mogu da koriste AI modele da skeniraju veliki broj sistema, identifikuju ranjive tačke i generišu izvještaje sa gotovim eksploatacijama koje pokazuju kako iskoristiti te slabosti. To drastično skraćuje vrijeme potrebno za razvoj napada - rekao je Stanković.
<h2>Pred Crnom Gorom izazovi i prilike</h2>
Jelena Danilović i Draško Jabučanin, analitičari Digitalnog forenzičkog centra, predstavili su nalaze svojih istraživanja, ukazujući na to da dezinformacije mogu da potkopaju stremljena Crne Gore.&nbsp;
Izvršni direktor Atlantskog saveza Savo Kentera je na zatvaranju ovogodišnjeg Foruma, rekao da su imali poteškoće, opstrukcije , ali i uz veliku podršku međunarodnih partnera i javnosti napravili su da sve izgleda kako izgleda. Zahvalio se svima onima koji su učestovali, i najavio da će idući 2BS Forum biti održan u poslednjoj sedmici maja, ili prvoj juna iduće godine.&nbsp;
Tokom dva dana ovogodišnjeg, jubilarnog 15. To Be Secure (2BS) Foruma, zabilježeno je nikad veće interesovanje međunarodne javnosti, posjetilaca i medija.&nbsp;
Domaći i strani zvaničnici, stručnjaci iz oblasti bezbjednosti, biznismeni dali su svoje viđenje trenutne političke i bezbjednosne klime u Evropi i osvrnuli se na izazove sa kojima se region Zapadnog Balkana suočava. Zaključeno je da je pred Crnom Gorom izazovan period ali i prilike koje bi zemlja trebalo da iskoristi kako bi ispunila svoj najvažniji spoljnopolitički cilj, pristupanje EU.&nbsp;
Pozvano je i na oprez od spoljnih uticaja koji mogu ometati taj put ali i ukazano na značajno partnerstvo koje Crna Gora ima sa NATO, kao glavnim garantom mira u regionu. Tokom drugog dana Foruma, razgovarano je o odnosima Crne Gore i Hrvatske, bilateralnim pitanjima koja moraju biti riješena prije ulaska u EU. Dobar dio dana posvećen je i političkim narativima koji se plasiraju u zemlji i regionu a oblikuju umove i srca misli, ali i o vještačkoj inteligenciji kao važnom alatu današnjice.&nbsp;

1250x600

1084x550

Borba za srca i umove traje vjekovima, AI mijenja pravila igre

Evropskim liderima još jednom sam poručio da smo najnaprednija zemlja kandidat za članstvo, da smo postavili jasan cilj da postanemo 28. zemlja članica do 2028. godine i vrlo jasno i glasno tražio da se počne sa strane Evropske unije sa draftovanjem Ugovora o pristupanju Crne Gore EU, poručio je predsjednik države Jakov Milatović nakon učešća na Samitu Evropske političke zajednice u Kopenhagenu.
On je kazao da je ta poruka dobro prihvaćena u razgovorima sa brojnim evropskim liderima koje je imao na marginama Samita.
- Danas sam dobio fidbek da je ono što sam tražio dobra platforma i da su shvatili poruku. I oni žele da Crna Gora bude jedna uspješna priča, i rekao sam da bi upravo draftovanje Ugovora o pristupanju bilo sa njihove strane jedan dobar signal da ćemo ovaj proces dovesti do kraja. To je poruka ne samo Crnoj Gori, to je poruka svim zemljama kandidatima - rekao je Milatović.
On je kazao da je lopta u potpunosti u našem dvorištu, da zemlje EU očekuju dodatno intenzivniji reformski proces i da cijelo društvo, svi politički akteri, budu usmjereni na finalizaciju ovog procesa.
- Neke stvari poput nefunkcionalnog Ustavnog suda, one scene koje smo vidjeli u Skupštini Crne Gore, gdje Skupština nije uopšte ni željela da diskutuje o mom prijedlogu za sudiju Ustavnog suda, ne idu u tom pravcu, i to je definitivno jasna poruka. Pozivam još jednom sve političke aktere da se uozbilje, da se puno odgovornije odnesu prema ovom procesu, zato što je ovo nešto što je zaista zajednički imenitelj svih građana u Crnoj Gori. Treba biti puno odgovorniji, treba Evropsku uniju zaista prihvatiti kao našu radnu akciju koja je svakodnevna, ne samo od strane predsjednika države ili predsjednika vlade, nego od svih političkih aktera u zemlji - rekao je Milatović.
On je ocjene dijela vladajućih partija u Parlamentu da će se dio sudija Ustavnog suda izabrati do dolaska predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen u Crnu Goru ocijenio "pomalo tužnim".
- Zato što ne pravimo mi naš Ustavni sud funkcionalnim zbog Ursule fon der Lajen, već ga pravimo zbog naših građana, zbog našeg pravnog poretka. To je izjava koja dolazi od strane neodgovornih političara, neodgovornih političkih aktera. Nažalost, čini mi se da je upravo ta politika neodgovornosti trenutno dominantna u našoj parlamentarnoj većini, i prosto to mora da se promijeni ukoliko zaista želimo da završimo ovaj proces. Ponavljam, ja sam danas iskoristio ovaj skup svih lidera EU, uključujući, naravno, i druge evropske lidere, da pošaljem dobru poruku Crne Gore. Da je ona najnaprednija, da imamo izazove sa kojima se suočavamo, ali da želimo da završimo proces i da u tom smislu želimo i da vidimo EU koja otpočinje Ugovor o pristupanju sa nama. Mislim da je to bio moj zadatak danas ovdje. Neka građani prosude sami, da li svi drugi politički akteri u Crnoj Gori zaista rade svoje zadatke odgovorno i u korist države. Ja mislim da ne rade - zaključio Milatović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DaYIlPuygJjs&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Milatović: Poziv na veću odgovornost, pomalo tužne ocjene dijela većine da će sudije US biti izabrane do dolaska Fon der Lajen

Crna Gora, kroz sprovođenje reformi, pokazuje da je spremna za članstvo u Evropskoj uniji (EU), kazala je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević na sastanku sa ministrom za evropske poslove i upravljanje državnim vlasništvom Finske, Joakimom Strandom.
Kako je saopšteno iz Ministarstva evropskih ploslova (MEP), Gorčević je rekla da je Crna Gora već usvojila ključne reforme iz Reformske agende i da ostaje posvećena njihovoj dosljednoj implementaciji.
- Naš cilj je da kroz sprovođenje reformi pokažemo da smo spremni da preuzmemo obaveze koje proizilaze iz članstva u EU, zato je ekspertska podrška od neprocjenjivog značaja za jačanje naših institucija i ubrzanje reformskih procesa - poručila je Gorčević.
Vlada Crne Gore, kako je istakla, ostaje snažno posvećena sprovođenju obaveza iz pregovaračkog procesa, jer je to ključni uslov da se građanima obezbijedi bolji životni standard i stabilna evropska budućnost.
- Podrška naših evropskih partnera, među kojima Finska zauzima posebno mjesto, od izuzetnog je značaja za sprovođenje reformi i napredak ka punopravnom članstvu u EU - kazala je Gorčević.
Govoreći o investicijama iz evropskih instrumenata, ona je istakla da efikasnim korišćenjem sredstava obezbjeđuju ulaganja u održivi transport, čistu energiju, digitalnu transformaciju i razvoj ljudskog kapitala.
Gorčević je dodala da se time ne samo ubrzava evropski put Crne Gore, već direktno unapređuje kvalitet života građana.
Strand je naglasio da će Finska nastaviti da pruža snažnu političku podršku članstvu Crne Gore u EU.
- Istakao je da ta država raspolaže značajnim znanjem i iskustvom u oblasti obnovljivih izvora energije, upravljanja &nbsp;otpadom i otpadnim vodama i da su spremni da Crnoj Gori pruže ekspertsku i tehničku podršku u oblastima koje su predmet poglavlja 27 - Životna sredina, kao i u svim drugim pregovaračkim oblastima - kaže se u saopštenju.
Navodi se da je Strand posebno ukazao na značaj dobre regionalne saradnje za stabilnost i napredak cijelog Zapadnog Balkana.
Na sastanku je, kako su rekli iz MEP-a, potvrđena snažna podrška Finske evropskom putu Crne Gore i zajednička posvećenost daljem jačanju saradnje u okviru evropskih instrumenata i programa.
- Dogovoreno je da će dvije države nastaviti da blisko sarađuju na sprovođenju reformi i jačanju institucionalnih kapaciteta, uz uvjerenje da će takva saradnja doprinijeti bržoj integraciji Crne Gore u EU, kao i stabilnosti i prosperitetu čitavog regiona - kaže se u saopštenju.

Gorčević sa Strandom: Sprovođenjem reformi Crna Gora pokazuje da je spremna za članstvo

Crna Gora dobila snažnu podršku evropskih parlamentaraca za članstvo u EU
Usvajanjem Deklaracije Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje u crnogorskom parlamentu potvrđen je značajan napredak Crne Gore u procesu evropskih integracija, saopšteno je iz Vlade Crne Gore.
Potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović istakao je da sadržaj i ton Deklaracije nose snažnu poruku ohrabrenja i jasnu potvrdu opredjeljenja Crne Gore da pregovore sa Evropskom unijom završi do 2026. godine.
On je naglasio da je riječ o dokumentu koji, pored priznanja dosadašnjim naporima, šalje i snažnu poruku podrške od strane evropskih parlamentaraca.
- Pohvale za dinamiku procesa pridruživanja, posvećenost Vlade i Skupštine, napredak u oblasti vladavine prava i ekonomsku stabilnost predstavljaju priznanje dosadašnjem radu naših institucija, ali i podsticaj da nastavimo sa reformama, čiji je krajnji cilj članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji 2028. godine - poručio je Ivanović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Ffivanovicpg%2Fstatus%2F1969028911469093324%3Fs%3D46&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Ivanović nakon usvajanja Deklaracije POSP-a: Priznanje dosadašnjem radu naših institucija

Ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović kazao je da je Crna Gora u završnoj fazi u pristupnim pregovorima sa Evropskom unijom (EU) i apelovao je da sve institucije, ali i NVO i pojedinci koji tome mogu da doprinesu budu jedinstveni. Razgovori sa Hrvatskom se nastavljaju, i očekuje pomoć od te države u integracijskom procesu kao i do sada.
Ibrahimović je, gostujući u Dnevniku 2 TVCG, podsjetio da je 27. juna zatvoreno još jedno poglavlje, poglavlje pet, koje je izuzetno važno.
- Posvećeni smo tom putu, ali ovde treba jasno reći da smo u završnoj fazi i sada treba cijelo naše društvo zajednički da krene u tom pravcu, ne smijemo biti nejedinstveni. Dakle, evropska priča mora biti jedinstvena. Mi smo stvorili sve tehničke uslove, ali nije evropski integracijski put samo poglavlje 31. Pored toga, što imamo ambiciozan plan do 2026. da zatvorimo sva pregovaračka poglavlja, slijedi još jedna dio a to je da nam svaka država članica da zeleno svjetlo za ulazak u EU. Ja računam na Hrvatsku, kao i do sada. Hrvatska je prijatelj Crnoj Gori, pomaže Crnoj Gori na evropskom putu, pa bez saglasnosti Hrvatske ne bismo mogli da zatvorimo ni poglavlje pet. Na nama je da radimo. Ja ne sumnjam, kao kada smo ulazili u NATO, da će Hrvatska biti snažan promoter našeg evropskog puta - naglasio je Ibrahimović.
Dodao je da je izvjesna budućnost u EU, ali rad mora biti cijelog društva.
- Više puta sam ponovio, nije to pitanje samo političara, to je pitanje NVO sektora i svih onih ljudi koji mogu da doprinesu našoj demokratizaciji, usvajanju evropskih vrijednosti, kako bismo ušli u EU sa što manje tereta, odnosno kako smo bili spremni da budemo punopravna članica EU - kazao je ministar.&nbsp;
On je najavio da je Vlada uradila sve što je do nje po pitanju otvaranja nuncijature u Crnoj Gori.
- Idemo u dobrom pravcu, stvaramo uslove za to i zadovoljni smo odlukom Svete stolice. Vlada je uradila sve što je do nas i nakon odluke parlamenta Glavnog grada očekujemo da ćemo imati tu instituciju u Podgorici - kazao je Ibrahimović.
<h2>Poslata jasna poruka</h2>
Poslije jučerašnjeg kongresaBošnjačka stranka je, navodi on, poslala je još jednu vrlo jasnu poruku.&nbsp;
- Poruku da se radi o jednoj snažnoj, jedinstvenoj partiji koja ima viziju i koja nudi svoj potencijal u pravcu da kreiramo bolji ambijent u Crnoj Gori, da dođemo do političke stabilizacije, da svaki građanin osjeća sigurnost u svojoj državi i da, kao što je i naš moto, Bošnjačka stranka zna put, vidimo se u EU, bude sve više, odnosno bliže i bliže tom cilju - kazao je Ibrahimović.
Podrška Bošnjačkoj stranci, kako je dodao, je stigla od Martina Vebera, predsjednika najjače evropske političke partije u Briselu - EPP, Munire Subašić majke Srebrenice, prisutni su bili i goste iz Turske koji su prenijeli podršku predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana.
- Bošnjačka stranka ima široki krug prijatelja, da oni prepoznaju ono što radimo i još jednom da kažem, sa Bošnjačkom strankom ćemo ući u Evropsku uniju, sa Bošnjačkom strankom kreiramo bolji ambijent u Crnoj Gori i sa juče izabranim glavnim odborom, s jednom snažnom reprezentacijom, još jače ćemo donijeti bolji kvalitet Crnoj Gori. Donijeli toliko dobrih stvari, ne samo Bošnjacima, nego svim građanima Crne Gore. Ja moram biti ponosan posebno na to da smo ostavili, usmjerili smo pažnju svakog građanina Crne Gore prema Evropskoj uniji - zaključio je Ibrahimović.

Ibrahimović: Očekujem samo pomoć Hrvatske integracionom putu Crne Gore

Crna Gora, kao najnapredniji kandidat za članstvo, danas ima realnu priliku da iskoristi ovaj trenutak i da se izdvoji kao država spremna da kapitalizuje godine reformi i političkih odluka koje nas vode ka punopravnom članstvu u EU, kazao je ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović. Ibrahimović i izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević otvorili su danas konferenciju "13 godina evropskog puta: pravci, raskrsnice i skretanja", koju je organizovao CGO.&nbsp; Ministar se, u svom uvodnom izlaganju, osvrnuo na dosadašnje rezultate u procesu integracije i podsjetio da je Crna Gora prva zemlja regiona koja je od 2012. godine otvorila sva pregovaračka poglavlja, od kojih je sedam do sada zatvoreno, te posebno naglasio nedavno zatvaranje Poglavlja 5 – Javne nabavke.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250630120644_38f6d96d57806030fbe2d8b4197abe09718ce1468fa27328f247322354fe13de.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250630120644_38f6d96d57806030fbe2d8b4197abe09718ce1468fa27328f247322354fe13de" data-rendition-name="original" width="2500" height="1661" loading="lazy" alt="Ibrahimović i Uljarević"> <figcaption>Ibrahimović i Uljarević(Photo: MVP)</figcaption> </figure>  - IBAR nas sada vodi ka ispunjenju uslova za privremeno zatvaranje preostalih poglavlja do kraja 2026. godine, a potom i do konačne političke i tehničke pripreme za članstvo - poručio je Ibrahimović, dodajući da je, u bliskoj saradnji sa Evropskom komisijom, pripremljen Plan puta za zatvaranje preostalih pregovaračkih poglavlja. Govoreći o aktuelnim izazovima na međunarodnoj sceni i ruskoj agresiji na Ukrajinu, istakao je da je proširenje postalo geopolitička nužnost. Ibrahimović je naglasio da EU integracija nije samo proces ispunjavanja mjerila i donošenja zakona, već test spremnosti Crne Gore da živi evropske vrijednosti.&nbsp; - Evropska unija od nas ne traži savršenstvo, već dosljednost. Ne traži brzinu, već kontinuiranu posvećenost - zaključio je ministar, uz poruku da Crna Gora svojim vrijednostima pripada Evropi, kao partner koji je stopostotno usaglašen sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom Unije.

Ibrahimović: Proširenje je geopolitička nužnost, Crna Gora spremna da kapitalizuje godine reformi

Izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec rekao je da pred Crnom Gorom na evropskom putu stoji veliki broj pitanja i problema, ali da želi da povjeruje da vladajuća većina zna što radi i da će nastaviti proces. Povodom sporazuma koji je država potpisala sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) kazao je da se još jednom moraju razmotriti sva otvorena pitanja, uz postojanje jasnog stava Evropske komisije.
Komentarišući odgovor Marte Kos, komesarske za proširenje, te upitan da li misli da crnogorske vlasti ozbiljno shvataju upozorenja iz Brisela, Šarec je rekao da je pismo Marte Kos shvatio tako da ona nije apriori rekla da sporazum ne valja u cijelini, kao što to, kaže, nije rekao ni on.
- Komesarka i ja smo iznijeli svoju zabrinutost da bi neke stvari u sporazumu mogle biti problematične ako ne bude dovoljno pažnje. Čitao sam objave u različitim medijima u Crnoj Gori, odnosno interpretacije koje su bile različite. Ako će se ko obradovati pozitivnim rezultatima po ekonomiju Crne Gore biću to ja. A, ubijeđen sam, i komesarka Marta Kos. Što se tiče reakcija na upozorenje, lično sam bio u kontaktu sa predstavnicima Vlade, rekavši isto to - da samo želim da bude sve kako treba, da ne bi bilo nekih poteškoća ubuduće. Stekao sam utisak da je i njima stalo do toga da ne zaobilaze standarde - ocijenio je Šarec za Pobjedu.
<h2>EK mora imati jasan stav o sporazumu</h2>
Na pitanje da li očekuje da će, nakon što je predsjednik države Jakov Milatović vratio sporazum na ponovno usvajanje doći do revidiranja, Šarec je naglasio da je njegov stav za vrijeme usvajanja bio da se još jednom razmotre sva otvorena pitanja da bi se, kako navodi, otklonila svaka sumnja.
- Ali tu mora postojati i jasno stajalište Evropske komisije kojim pravcem treba ići, da će na kraju biti pozitivnog ishoda. Ali dobro bi bilo i da se ne politizuje previše to pitanje i da ostaje na stručnom nivou. Ipak mislim, da premijer kao ekonomista želi to da postigne - stav je Šareca.
Kada su u pitanju poteškoće na evropskom putu i izgledi za zatvaranje određenog broja poglavlja do kraja godine, Šarec ocjenjuje da postoji dosta pitanja i problema pred Crnom
Gorom, ali da je ključno fokusirati se na traženje rješenja korak po korak.
- Vrijeme je faktor koji je jači svakog dana. Sad smo već u maju mjesecu. Ali kao čovjek koji je obavljao izvršne funkcije moram isto da naglasim da je lako kritikovati iz domaće fotelje. Ja želim povjerovati da vladajuća većina zna što radi i da će nastaviti proces. Istina je da nije sve obavljeno odlično, da se moglo nešto drugačije, ali nema te sredine, gdje bi sve bilo bez greške. Kao uvijek ću reći - da pobjedu možemo proglasiti tek kada Crna Gora bude ušla u EU - istakao je Šarec.
Napominje i da je teško davati prognoze o tome da li bi, kako vlasti tvrde, do kraja 2026. godine mogla biti zatvorena sva pregovaračka poglavlja.
- Uvijek može da se desi nešto nepredviđeno kao u slučaju poglavlja o dobrosusjedskim odnosima i sigurnosti prošle godine. Ali što se mene tiče, sigurno će dosta napora biti potrebno po pitanju kriminala i korupcije, životne sredine i izbornog zakonodavstva - poruka je Šareca.
<h2>Nije dobar trenutak za reformu EU</h2>
Govoreći o koalicionom sporazumu njemačke vlade, u kojem jedna od klauzula sugeriše da proces proširenja treba zaustaviti dok se ne reformira sistem donošenja odluka, Šarec kaže da, iako nije čitao ugovor, dijeli stav da nije sve samo na Crnoj Gori.
- Što se tiče ideja da treba prvo reformisati sistem pa onda primiti nove članice, meni se to ne čini dobrim, jer bi to moglo potrajati. Ako ne zbog drugog, onda zbog dešavanja u svijetu. To je kao da mijenjaš krov u oluji. Sistem odlučivanja jeste spor i ja sam prvi koji bi želio da odluke krenu brže. Ali ova medalja ima dvije strane. Male zemlje bi mogle kod odlučivanja sa kvalifikovanom većinom izgubiti uticaj. Ubijeđen sam da je ovaj sistem u tekućem mandatu u stanju primiti „front runnere“, što Crna Gora sigurno jeste - naveo je Šarec.
EU će, kaže on, konačno trebati da pokaže i neku aktivnost pa da ispuni neka obećanja.
- To bi bilo pošteno zbog Crne Gore pa i drugih. Ako neko pravi korake, zatvara poglavlja, ima snažnu intenciju, na kraju treba za to biti i nagrađen. A ne kao u slučaju Sjeverne Makedonije koja je radila sve što se od nje tražilo, mijenjala ustav nekoliko puta, a napretka nije bilo. To je bila vrlo loša poruka sa strane EU - naglasio je Šarec.
<h2>Napredak Albanije može biti motivacija za Crnu Goru</h2>
Upitan o tome da li Albanija može „preteći“ Crnu Goru u pregovorima, kao što se već neko vrijeme spekuliše, Šarec je stava da je konkurencija uvijek dobra za ispitivanje vlastitog rada.
- Bez konkurencije možeš zaspati na prošlim uspjesima. Napredak Albanije ocjenjujem kao motivaciju za Crnu Goru da nastavi putem kojim je išla do sada. Realno, kako sada stvari stoje, Crna Gora i Albanija su zemlje s kojima se najviše računa- zaključio je Šarec.

Šarec: Pred Crnom Gorom veliki broj pitanja i problema, želim da vjerujem da vladajuća većina zna što radi

Koalicioni sporazum nove njemačke vlade, koji je potpisan prošle sedmice, po prvi put decidno navodi da ne bi trebalo biti daljeg širenja Evropske unije sve dok se ona sama ne reformiše i ne smanji broj oblasti gdje je neophodna jednoglasnost, piše Pobjeda. Sve to moglo bi da se reflektuje na put Crne Gore ka članstvu, a prema riječima predsjednice Crnogorske panevropske unije Gordane Đurović, čak i u nekom optimističnom scenariju mogla bi vrlo lako izostati ratifikacija pristupnog ugovora naše zemlje od strane parlamenata država članica EU u finalnoj fazi pristupanja. - Zbog dužeg perioda izostanka reformi EU, a rastuće potrebe za njima, mnoge politike postale su još osjetljivije, posebno usvajanje budžeta EU, ali i politika proširenja. Tako da se može reći da postoji realna „opasnost“ da se neka zemlja kandidat približi okončanju pristupnih pregovora, ali da u nekoj od finalnih faza ne uspije dobiti jednoglasnu podršku - navodi Đurović za Pobjedu. Ona podsjeća na dio koalicionog sporazuma, koji su potpisale konzervativna desnocentristička Hršćansko-demokratska unija (CDU), zajedno sa svojom bavarskom sestrinskom strankom Hršćansko-socijalnom unijom (CSU) i Socijaldemokratskom partijom (SPD), a u kojem se navodi da proširenje EU i njen kapacitet da apsorbuje nove članice moraju ići ,,ruku pod ruku“. Konzervativni lider Fridrih Merc (69) je u drugom krugu glasanja izabran za njemačkog kancelara. Samo nekoliko sati ranije 6. maja neočekivano je ostao bez potrebne većine u Bundestagu, koji broji 630 mjesta, zbog čega je glasanje ponovljeno. U sporazumu, u dijelu koji se tiče EU, piše i da je potrebna unutrašnja konsolidacija i reforma bloka, koja će je institucionalno ojačati, najkasnije do sljedećeg proširenja. - Iako ovo do sada nije privuklo mnogo pažnje, očito je riječ o oblikovanju vanjske politike Berlina u godinama koje dolaze - ocijenila je za &nbsp;Đurović. Ovo, kako kaže, označava promjenu u stavu Njemačke prema proširenju EU i javno priznanje da je nemogućnost donošenja odluka glavna prepreka u prihvatanju novih zemalja. Dodaje da bi, u situaciji kad svaka nova država članica dobije pravo veta, jednoglasno donošenje odluka postalo nemoguće. Ona podsjeća da je na ovo ukazao i njemački novinar, pisac i stručnjak za dešavanja na Balkanu Mihael Martens. On je u svom članku podsjetio da drugi evropski lideri, poput Makrona, već dugo upozoravaju da bi dalje širenje EU otežalo donošenje odluka više nego što već jeste sa 27 članica. Dodaje i da je teško zamisliti kako bi blok funkcionisao ako bi se pridružile sve trenutne države kandidatkinje, čime bi se broj povećao na 35. U koalicionom sporazumu se navodi da je prijem šest zemalja Zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija), kao i Ukrajine i Moldavije, „važan“ i „u obostranom interesu“ tih zemalja i EU. Ipak, u jednom dijelu ističe se da na zemlje kandidate, koje još nijesu ispunile sve uslove za pridruživanje, treba primijeniti postepeni pristup integraciji. - To uključuje njihovo postepeno učešće u programima EU i dodjelu pridruženog članstva bez prava glasa u oblastima kao što su zajednička vanjska i sigurnosna politika - piše u sporazumu nove njemačke vlade. U analizi sporazuma, njemački novinar Martens predlaže rješenje prema kojem bi se zemljama koje žele pristupiti EU dao pristup zajedničkom tržištu bez statusa punopravnog članstva, što bi im omogućilo da izbjegnu probleme koji proizlaze iz toga što više zemalja ima pravo veta. Đurović smatra da Crnoj Gori, kao i drugim budućim neto korisnicama strukturnih fondova EU, a koje nijesu ni velike, ni konkurentne, ovo ne odgovara. - Uslovi konkurencije na jedinstvenom tržištu postali bi još oštriji, posebno državna pomoć, a niska konkurentnost nas inače i danas sprečava da više iskoristimo pozitivne strane i već postignute evropske ekonomske integracije - navela je ona. <h2>U prilog nam ne idu prilike u zemlji, ali ni u EU</h2> Odgovarajući na pitanje kakvi su, uzimajući u obzir sve okolnosti, kako one na unutrašnjem, tako i spoljašnjem planu, izgledi za skorije članstvo Crne Gore u EU, Đurović ističe da je važno da se na evropskoj sceni stabilizuju političke prilike u ključnim državama članicama. - Važno je bilo da najjača evropska ekonomija dobije stabilnu vladu i ojača poziciju EU u današnjim brojnim izazovima na globalnoj sceni, kao i unutar samih država članica. Politiku proširenja prati taj izraženi geopolitički kontekst, koji eventualno pristupanje u ovom mandatu Parlamenta i Komisije vidi kao političku odluku, a ne kao uspješno okončan put usvajanja neophodnih demokratskih i ekonomskih reformi u zemlji - navela je ona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405070456_639be3d25914a33c17acc2a512b8acbd22f2b48d4e2a53e40993d759d64d9a99.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405070456_639be3d25914a33c17acc2a512b8acbd22f2b48d4e2a53e40993d759d64d9a99" data-rendition-name="original" width="568" height="313" loading="lazy" alt="Gordana Đurović"> <figcaption>Gordana Đurović(Photo: Televizija E)</figcaption> </figure>  Govoreći o unutrašnjim prilikama i političkoj klimi u Crnoj Gori, Đurović ističe da smo svjedoci svakodnevnih potvrda urušavanja, inače krhke, društvene kohezije. Kako dodaje, danas u Crnoj Gori možemo vidjeti da ni EU agenda nije konsolidacioni faktor. - Parlament postaje glavna kočnica usporavanja ispunjavanja mjerila za zatvaranje poglavlja i suštinskih demokratskih reformi. Vladi ostaje ogroman posao na tehničkom uvezivanju postignutog, ispunjavanju mjerila iz svoje nadležnosti i sprovođenju novih propisa, a vrijeme ide veoma brzo - navodi Đurović. Ona dodaje da je neizvjesnost sve veća kako se ubrzava satnica do decembra 2026, umjesto da je obratno. - Možemo konstatovati da našoj integraciji u EU ne idu u prilog ni aktuelne političke prilike u zemlji, ali ni one u EU i globalno - zaključuje ona. Njemački novinar Mihael Martens, u svom članku objavljenom u Frankfurter Algemajne Cajtungu, napominje da su prethodni njemački kabineti odavno shvatili da je napuštanje principa jednoglasnosti prijeko potrebno, ali su bili oprezni u otvorenom rješavanju. Ipak, Đurović konstatuje da se i to često čini nemogućim, jer bi zahtijevalo upravo jednoglasnost. Ona podsjeća da u osnivačkim ugovorima EU (Ugovor o Evropskoj uniji – UEU, i Ugovor o funkcionisanju Evropske unije – UFEU) pravo veta postoji u ograničenom broju ključnih područja i najčešće je vezano uz jednoglasno odlučivanje u različitim formatima Savjeta. - Trend povećanja broja odluka, kojima se odlučuje kvalifikovanom većinom, povećavao se sa svakim ciklusom reformi EU. Lisabonskim ugovorom jasno su popisana područja politika koje se smatraju osjetljivima i koja i dalje podliježu jednoglasnom glasanju. To su oporezivanje, socijalna zaštita, pristupanje novih država članica EU, zajednička vanjska i bezbjednosna politika, uključujući i zajedničku bezbjednosnu i odbrambenu politiku EU, kao i operativna policijska saradnja između država članica - navodi ona. Podsjeća i da je Lisabonski ugovor uveo i tzv. premošćujuće klauzule, koje dopuštaju izuzeća kod zakonodavnih postupaka predviđenih ugovorima, omogućavajući postupke kojima je dopušteno da glasanje kvalifikovanom većinom zamijeni jednoglasno glasanje ili da se promijene postupci odlučivanja primjenljivi na određena područja (npr. kod nekih odredbi o zajedničkoj spoljnoj i bezbjednosnoj politici, kod usvajanja višegodišnjeg finansijskog okvira EU, kod porodičnog prava sa prekograničnim implikacijama, kod nekih odredbi u vezi sa socijalnom politikom, te nekim odredbama u oblasti zaštite životne sredine). Kad je riječ o politici proširenja, Đurović napominje da kod nje nema pasarela niti izuzeća. - O članstvu odlučuje Savjet jednoglasno, nakon savjetovanja s Komisijom i nakon odobrenja Evropskog parlamenta većinom svojih članova. Sve ovo znači da svaka država članica ima pravo veta u svakom koraku procesa pristupanja neke zemlje Uniji. Proces pristupanja uključuje više faza, a u svakoj od njih države članice, okupljene u Savjetu za opšte poslove, odlučuju jednoglasno - podsjeća ona. Kako navodi Đurović, međuvladine prirode procesa proširenja, prakse i zaključenih pregovaračkih okvira, koji se takođe usvajaju jednoglasno, kao i savjetodavnih i tehničkih izvještaja Komisije, znače da se pregovori o pristupanju temelje na članu 49 Ugovora koje potvrđuje dosadašnje iskustvo pristupanja novih država članica, od kojih su mnoge imale iskustvo blokiranja u raznim fazama pristupanja, od strane jedne ili više država članica. <h2>Mađarska i Slovačka ubrzavaju potrebu za reformom</h2> Đurović ističe da smo često svjedoci koliko je složen proces donošenja odluka unutar EU i da se posljednjih godina često događa da jedna država ili više njih blokiraju donošenje nekih važnih odluka. Ona kao primjer izdvaja Mađarsku, predvođenu kontroverznim liderom Viktorom Orbanom. Kada se govori o blokadi, neizostavan primjer je svakako i Slovačka koja sve češće talasa unutar evropskog bloka. - Vidjeli smo da jedna ili više zemalja blokiraju donošenje nekih važnih odluka unutar EU vezano za pitanja bezbjednosti, pomoći Ukrajini, budžeta EU i njegove veze sa evropskim vrijednostima. Još od nove metodologije pregovora 2020. godine i Makronovih prstenova integracija, glas država članica u politici proširenja je povećan, a ne smanjen - ističe Đurović. Ona dodaje da ne smetaju nove države članice same po sebi, već ono što dobijaju učlanjenjem, a to je pravo veta. - Ono postaje noćna mora za EU i logična posljedica takvog straha država članica Unije jeste promišljanje da se novo proširenje treba desiti istovremeno sa reformama u EU, koje će dalje smanjiti broj prava veta u pojedinim politikama i time omogućiti da Unija normalno funkcioniše i lakše donosi važne odluke. Nijedna zemlja EU ne spori potrebu daljih reformi Unije, jer je posljednja bila 2007. godine, a život i novi geopolitički i ekonomski izazovi nameću njeno dalje prilagođavanje, koje treba da joj omogući funkcionalnost, efikasnosti i konkurentnost na globalnoj sceni. Problem je u činjenici da se teško stiču „mirniji“ uslovi da se taj važan proces pokreće, jer su konstantno neka politička previranja, nestabilnosti ili vanredni izbori u velikom broju država članica, što ometa reformske inicijative - zaključuje Đurović.

Berlin bi da zaustavi proširenje do reforme, problem u najavi za Crnu Goru

U aktuelnim geopolitičkim okolnostima, kada je prvi put u istoriji Evropska unija, zbog Grenlanda, u sukobu sa američkom administracijom, te situacijom u Venecueli i Iranu, teško je očekivati da će se evropske institucije koncentrisati na Crnu Goru i dešavanja u državi - ocijenila je za Antenu M bivša šefica hrvatske diplomatije Vesna Pusić.&nbsp;
Ipak, kako je kazala u Drugačijoj radio vezi, unutar institucija EU postoje funkcioneri koji su se zainteresovali za Crnu Goru.
- Mislim da je to najviše što se u ovom trenutku može očekivati i da bi za Crnu Goru bilo od velikog interesa da uspostavi dobru komunikaciju sa onim segmentima unutar Evropske unije i onim pojedincima i dijelovima organizacije koji pokazuju stvarni interes za Crnu Goru - poručila je Pusić.
<h2>Nema napretka bez političkog jedinstva u zapadnim vrijednostima&nbsp;</h2>
Pusić, koja je i članica tink tank organizacije WestBalkanNet, a čiju je analizu u stanju u Crnoj Gori Antena M juče ekskluzivno objavila, ističe da je za ispunjenje ovog cilja neophodno jedinstvo ključnih aktera. Ukoliko je riječ o jedinstvu u podršci suverenosti i samostalnosti Crne Gore, u stavu o odvojenosti crkve od države, o članstvu u EU, o nezavisnom sudstvu, slobodnim medijima, onda to znači napredak Crne Gore, ističe Pusić i dodaje da ipak postoji druga strana medalje.
- Cijeli problem u Crnoj Gori je što u političkim subjektima, prije svega mislim na Demokrate pod Bečićem i DF, koji je sad pod drugim imenom, u koaliciji pod Andrijom Mandićem, ne postoje politički akteri koji de facto podržavaju suverenost i samostalnost Crne Gore. To je trajni problem i po tome se Crna Gora razlikuje od svih drugih država koje su do sada postale članice EU - ističe sagovornica Antene M.
Akteri unutar EU, koji detaljnije prate proces proširenja, uvjerena je Pusić, su postali svjesni činjenice da sa Crnom Gorom, zbog njene lokacije, EU dobija značajnu geopolitičku prednost, ali da je iz istih razloga, na djelu i vrlo snažan interes Vučićevog režima u Srbiji i Putinovog u Rusiji.
- Njihov interes je dvostruk. S jedne strane geopolitički, zbog lokacije Crne Gore, a drugi je mogućnost destabilizovanja kako NATO-a, a tako i same Evropske unije. Moje mišljenje je da Vučićev režim, i ne samo režim već i cijelo društvo u velikoj mjeri, u Srbiji ne može zamisliti da Crna Gora bude članica Evropske unije, a da Srbija ne bude - smatra Pusić.
<h2>Granična policija kao polje političke manipulacije</h2>
Analiza WBN-a, navodi Pusić, jasno ukazuje na veliki problem koji se tiče političkog uticaja na sastav granične policije, što je, kako pojašnjava, u direktnoj vezi sa uvozom birača.
- Na svakim izborima, zavisno od toga koga imate na granici, lakše ili teže ćeteuvoziti autobusima glasače koji će se nakon glasanja vratiti ili u Republiku Srpsku ili u Srbiju. To je jedna priprema za mijenjanje političke volje izražene na izborima u Crnoj Gori, koja de facto više neće reflektovati stavove ljudi koji žive u Crnoj Gori, nego će se, obzirom na relativno mali broj stanovnika i glasača, modelirati po željama u prvom redu Srbije pa onda i Rusije - pojašnjava Pusić.
<h2>Botun - primjer planske destabilizacije države</h2>
Govoreći o situaciji u Botunu, Pusić istče da je to čisti primjer destabilizacije države zarad sprječavanja evropske intregracije.
- Mislim da tu nema nikakve sumnje. Stranke koje su aktivno uključene u organizaciju tih demonstracija i političari kao što su Knežević i Mandić, koji to podržavaju, imaju dugu i vrlo vidljivu i jasnu karijeru opstrukcije napretka Crne Gore prema članstvu EU - podsjeća Pusić.
Naglašava da je važno, dok god postoji većinska podrška građana članstvu Crne Gore u Evropskoj uniji, jasno ukazivati da ovi akteri unutar vladajuće većine rade sve u suprotnosti sa onim što građani žele.&nbsp;
Komentarišući percepciju javnosti u kojoj se Milan Knežević doživljava kao ekstremni radikal, a Andrija Mandić kao dobar momak, Pusić kaže da je riječ o žrtvovanju piona zarad spašavanja važnije i djelotvornije figure.
- Ne treba previše obraćati pažnju na riječi, već mnogo više na djela. Dakle, što ti ljudi rade, a konkretno šta Andrija Mandić, kao predsjednik Parlamenta ali i kao član Savjeta za odbranu i bezbjednost, radi. Posebnu pažnju treba obratiti na odluke tog Savjeta, na inicijative koje se stavljaju na dnevni red Skupštine, a još više one koje se guraju sa strane i ne stavljaju na dnevni red, a trebalo bi - navodi Pusić.
<h2>Opozicija ima respektabilnu podršku - ali se živa ne čuje</h2>
Govoreći o spekulacijama o rekonstrukciji crnogorske Vlade, koja bi podrazumijevala da proruske snage budu zamijenjene proevropskim, Pusić smatra da bi to bio spas u posljednji čas. Ali, kako dodaje, problem je što se proevropska opozicija po ovom pitanju ne oglašava.
- To je stranka koja ima respektabilnu podršku u crnogorskom društvu, a niti je vidite niti je čujete. Da bi oni ušči u takvu jednu koaliciju, morao bi postojati neki pritisak, zahtjev ili inicijativa sa njihove strane. To je jedna stvar. Drugo, prosrpske stranke sa snažnim vanjskim finansiranjem i podrškom iz Srbije i Rusije, ne koriste samo demokratske metode. Ja veoma sumnjam da bi oni dobrovoljno došli i kazali - bilo je lijepo dok je trajalo, mi sad izlazimo iz vlasti, a vi izvolite formirati neku drugu vlast. Dakle, za sve ovo bi trebalo da bude spreman i cijeli bezbjednosni aparat, koji bi morao biti pod kontrolom proevropskih snaga. Svi znamo da u ovom trenutku to nije tako - naglašava Pusić.
<h2>Etnofederalizacija Crne Gore smrtonosno opasna za opstanak države</h2>
U emisiji je bilo riječi i o aktivnostima manjinskih partija koje participiraju u Vladi, a koje svjesno ili ne, idu na ruku procesu etnofederalizacije Crne Gore, što je dalje u saglasju sa ciljevima koje je postavio prosrpski blok partija, a koje je u formi zahtjeva nedavno saopštio lider DNP-a Milan Knežević.
Na pitanje da li je realno da u velikosrpskom naumu o etnofederalizaciji Crne Gore, Albanci i naročito Bošnjaci, mogu računati da na dugi rok opstanu njihove enklave unutar, na taj način preuređene Crne Gore, Pusić naglašava da bi to bilo smrtonosno opasno za opstanak države.
- Ne mogu računati na to. Prvo, to je smrtonosno opasno za opstanak Crne Gore kao države. To zadire i uvijek će zadirati u arhitekturu države. Najbolji primjer je Dodik i Republika Sprska. Konačno, to je apsolutno protiv interesa pripadnika tih zajednica, ali kratkoročno u interesu lidera koji ih u ovom trenutku vode ili su dio vlasti - poručuje Pusić.
Takvim aranžmanom lideri postaju, navodi Pusić, bog i batina u svojoj zajednici.
- Građani tih malih zajednica više nijesu ravnopravni i ne podliježu zakonima i institucijama države Crne Gore. Na ovaj način takve zajednice postaju taoci njihovih lidera - zaključila je Pusić.

Pusić: Rekonstrukcija Vlade posljednja šansa za Crnu Goru

Međunarodni monetarni fond (MMF) podigao je prognozu rasta svjetske ekonomije u ovoj godini, istakavši prilagođavanje firmi i privrede ublaženim američkim carinama i kontinuirana ulaganja u vještačku inteligenciju.
Svjetska ekonomija bi, prema najnovijim MMF-ovim prognozama, u ovoj godini trebalo da poraste 3,3 odsto. U oktobru je MMF prognozirao rast aktivnosti 3,1 odsto.
Tempo rasta trebalo bi da se zadrži na nivou iz prošle godine, uz blago podignutu procjenu prošlogodišnje stope rasta, za 0,1 procentni poen, prenosi Hina.
MMF očekuje ravnomjeran rast i u narednoj godini, po stopi od 3,2 odsto.
- Smatramo da je rast svjetske ekonomije i dalje prilično otporan - rekao je novinarima glavni ekonomista MMF-a Pjer-Olivije Gurinšas.
On je dodao da su prognoze za prošlu i ovu godinu bolje nego što su bile u oktobru 2024. godine, prije pobjede Donalda Trampa na američkim predsjedničkim izborima.
- Dakle, moglo bi se reći da se svjetska ekonomija oporavlja od trgovinskih i carinskih poremećaja iz prošle godine i postiže bolje rezultate nego što smo očekivali, prije nego što je sve počelo - napomenuo je Gurinšas.
Firme su se, prem njegovim riječima, prilagodile višim američkim carinama preusmjeravanjem lanaca snabdijevanja, a Vlade su neke namete snizile trgovinskim sporazumima. Kina je pak preusmjerila izvoz na druga tržišta.
U eurozoni u cjelini, ekonomska aktivnosti trebalo bi ove godine da porasti 1,3 odsto, pokazuju podaci MMF-a.
MMF zimi i ljeti objavljuje samo prognoze za vodeće svjetske ekonomije, grupe i regije.

Međunarodni monetarni fond podigao prognozu rasta svjetske ekonomije

Informativnu emisiju "24 sata" na televiziji E, večeras vodi Amra Tahirović.
Tema dana: Optužbe iz Zete, tišina u Podgorici
Gošća emisije je Daliborka Uljarević, izvršna direktorica &nbsp;Centra za građansko obrazovanje.
U večerašnjem izdanju gledajte i:
- Bogojavljenje u Podgorici obilježeno uz veličanje osuđenog ratnog zločinca i četničke simbolike.
- Protesti u Botunu privremeno utihnuli, ali se politička kriza produbljuje – Opština Zeta optužuje gradonačelnika Podgorice za korupciju i traži reakciju tužilaštva; premijer Milojko Spajić bez odgovora dok rastu tenzije unutar parlamentarne većine.
- Sin bivšeg glavnog specijalnog tužioca Radan Katnić optužuje tužilaštvo za progon porodice; krivična prijava protiv njega odbačena.
- Tragedija u Španiji: desetine poginulih u iskliznuću vozova.
Emisiju "24 sata" gledajte večeras na Televiziji E od 19 sati.

Informativna emisija "24 sata": Gošća Daliborka Uljarević

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), protekle sedmice, obavljeno je 9.196 ambulantnih pregleda, od čega 1.435 u Institutu za bolesti djece (IBD).
Kako su kazali iz KCCG, u dnevnim bolnicama zbrinuto je 295 pacijenata, a u Urgentnom centru 1.433.&nbsp;
- U istom periodu obavljeno je 295 operativnih zahvata, od toga 41 u IBD-u - dodaje se u saopštenju KCCG.
Iz te zdravstvene ustanove su naveli da je na bolničko liječenje primljeno 648 pacijenata, od čega 112 u IBD-u.
- U Centru za radiološku dijagnostiku odrađeno je 2.705 dijagnostičkih procedura, od čega 302 CT i 237 MR pregleda - kaže se u saopštenju.
Navodi se da je u Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađeno 705 dijagnostičkih procedura, od toga 36 CT i 46 MR pregleda.
- U Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovano je 6.867 pacijenata i odrađeno 225.419 analiza - rekli su iz KCCG.
U Porodilištu KCCG-a, protekle sedmice, rođeno je 66 beba.

Tag: integracije