Darmanović: Podrška Brisela velika, ali ne treba se zavaravati da će nas primiti bez ispunjavanja uslova; Popović: Članstvo prije 2029. teško ostvarivo

Izvještaj Evropske komisije o Crnoj Gori za 2026. godinu, koji će biti predstavljen sjutra, trebalo bi da potvrdi snažnu podršku evropskih institucija crnogorskom članstvu. Ipak, ta podrška neće biti dovoljna ukoliko Crna Gora ne napravi konkretne pomake u ispunjavanju završnih mjerila i ne riješi otvorena bilateralna pitanja sa Hrvatskom, ocijenjeno je u emisiji "Eurozona" na Televiziji E.

Bivši šef crnogorske diplomatije i profesor Fakulteta političkih nauka Srđan Darmanović ističe da je Evropska komisija trenutno jedan od najvećih saveznika Crne Gore u procesu proširenja, kao i jedan od najsnažnijih zagovornika njenog članstva u najkraćem mogućem roku.

- Već je više puta konstatovano da je, kada je riječ o proširenju EU, geopolitika bila na našoj strani. Evropska komisija će sigurno uraditi ono što je radila posljednjih godina – gurati Crnu Goru. Njemačka je prilično snažno stala iza crnogorskog članstva u EU, a poslate su i snažne poruke da bilateralni sporovi ne bi trebalo da utiču na prijem Crne Gore u Uniju - kazao je Darmanović.

Ipak, upozorava da podršku Brisela ne treba posmatrati kao garanciju članstva, ukoliko Crna Gora ne ispuni ono što se od nje očekuje.

- Na Brisel možemo gledati kao na veliku podršku, ali ne treba da se zavaravamo da će nas Brisel uvesti u EU ako ne napravimo poteze u tehničkom ispunjavanju uslova za zatvaranje poglavlja, kao i u zatvaranju političkog, odnosno pregovaračkog procesa sa Hrvatskom - poručio je Darmanović.

Govoreći o posljednjoj izjavi premijera te zemlje Andreja Plenkovića da je zatvaranje poglavlja do kraja godine moguće ako postoji politička volja za rješavanje otvorenih pitanja, Darmanović je rekao da se hrvatski predsjednik Vlade i ranije držao takvog kursa, ali smatra da je u međuvremenu ostvaren određeni napredak.

Darmanović ukazuje da je broj hrvatskih zahtjeva manji nego ranije, te da pojedina pitanja nijesu podjednako realna za rješavanje.

- Nestala lica nijesu u Crnoj Gori i ne vjerujem da će se ispostaviti da ona postoje u našoj državi. To je pitanje koje će Hrvatska, pretpostavljam, u budućnosti rješavati sa Srbijom. Restitucija imovine je pitanje koje dugo stoji. Slično pitanje Hrvatska je morala da rješava sa italijanskom manjinom u toj zemlji. Očigledno je da članice EU koriste privilegovan položaj prema zemljama kandidatima kako bi rješavale otvorena pitanja - ocijenio je on.

Prema njegovim riječima, Njemačka bi eventualno mogla da utiče na Hrvatsku i pokuša da je ubijedi da ne opterećuje crnogorski evropski put, ali neće ostaviti svoju članicu bez podrške.

- Njemačka će možda vršiti određena ubjeđivanja prema Hrvatskoj kada je Crna Gora u pitanju, ali neće svoju članicu ostaviti na cjedilu. Tako da mi moramo rješavati ta bilateralna pitanja - istakao je Darmanović.

Kao dva realna pitanja koja zahtijevaju dogovor naveo je školski brod "Jadran" i pitanje kopnene granice.

- Nikada nijesam razumio zašto je toliko važan brod "Jadran". Ne znam da li ima neku drugu vrijednost osim simbolične. Drugo pitanje je takozvana kopnena granica. Nije mi jasno zašto ga je Hrvatska postavljala, jer razgraničenje zemalja bivše Jugoslavije na osnovu preporuka Badinterove komisije i granice Hrvatske nijesu sporni. Crna Gora treba da potvrdi da nema teritorijalnih zahtjeva prema Hrvatskoj - kazao je Darmanović.

Za Crnu Goru je, kako je pojasnio, mnogo značajnije pitanje razgraničenja na moru, ali Hrvatska to trenutno ne traži.

- Razumio sam da pitanje razgraničenja na moru ostaje za period kada obje zemlje budu članice EU i da će najvjerovatnije biti povjereno jednom od sudova - Međunarodnom sudu pravde u Hagu ili Međunarodnom sudu za pravo mora u Hamburgu - naveo je on.

Darmanović smatra da bi Podgorica i Zagreb trebalo što prije da riješe otvorena pitanja kako ona ne bi dodatno opterećivala pregovarački proces Crne Gore.

- Ovu stvar sa Hrvatskom treba da riješimo što prije, da ne opterećuje naš pregovarački proces. Hrvatskoj je u interesu da Crna Gora bude u EU, jer bi čitav Jadran tada bio pod evropskim kišobranom - kazao je Darmanović.

Osvrćući se na način na koji Plenković insistira na rješavanju otvorenih pitanja, Darmanović je kazao da mu nije jasno zašto se ona ne rješavaju kroz tišu diplomatsku proceduru.

- Ima tu malo političkog spektakla. To je mogao da riješi u tihoj proceduri i trilateralnom sastanku sa našim predsjednikom, kancelarom ili predsjednicom Evropske komisije. Ovdje možda ima i unutrašnje politike u Hrvatskoj. Ne mogu da nagađam. Bilo je pitanje da li Andrej Plenković na taj način jača svoj položaj u EU. Ne mislim da je imao lični motiv da jača svoj kredibilitet, ali ako racionalno pristupite ovim stvarima, ova pitanja što prije treba skinuti sa dnevnog reda - rekao je Darmanović.

On je naglasio da je vrhunski cilj aktuelne Vlade i države da Crna Gora postane članica EU u najkraćem mogućem roku, zbog čega se diplomatski napori moraju usmjeriti i na zemlje koje će ratifikovati pristupni sporazum.

- Izazova može biti još. Ne razgovaramo o tome da li imamo uticaja i lobiranja u francuskom parlamentu. Tamo slijede izbori, međutim, treba da se posvetimo intenzivnim komunikacijama sa zemljama koje treba da ratifikuju sporazum o pristupanju - upozorio je on.

Darmanović, ipak, ne vidi pesimizam ni sa hrvatske strane, niti smatra da se trenutno govori o blokadama.

Popović: EK će dati zeleno svjetlo za zatvaranje poglavlja, ali to ne znači članstvo do kraja 2026.

Izvršna direktorica Mreže za evropske politike Andrea Popović smatra da bi predstojeći izvještaj mogao biti najpohvalniji do sada, uz zeleno svjetlo za završetak pregovaračkog procesa do kraja 2026. godine. Ipak, upozorava da to ne znači i članstvo u Uniji do kraja 2028, te da bi realniji rok, čak i uz ubrzanu dinamiku, mogao biti početak 2029. godine.

- Vidjeli smo da bi ovo trebalo da bude najpohvalniji izvještaj o napretku i posljednji, što bi trebalo da znači da bi Crna Gora do kraja 2026. trebalo da završi pregovarački proces. Međutim, 14 godina vodimo pregovore, do sada imamo 21 zatvoreno poglavlje od ukupno 33, što znači da smo za 12 godina zatvorili tri, a u dvije godine 18 poglavlja - kazala je Popović.

Ona smatra da je promjena geopolitičkih okolnosti značajno uticala na dinamiku evropskih integracija Crne Gore.

- Nakon agresije Rusije na Ukrajinu postali smo prihvatljiva članica EU. Nemamo neke sporove sa susjednim zemljama i sa članicama EU i potpuno smo usaglašeni sa politikom EU. Zato je Evropa shvatila da je bolje da nas drži bliže sebi nego nekim drugim interesnim sferama - navela je Popović.

Ipak, očekuje da će Evropska komisija u izvještaju ukazati i na probleme koji i dalje predstavljaju prepreku na evropskom putu, prije svega u oblastima vladavine prava i borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije.

- Mislim da će targetirati probleme kao što su vladavina prava i jača borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, ali smatraju da smo dovoljno ispunili mjerila da bismo zatvorili poglavlja - kazala je ona.

Popović je posebno naglasila da eventualno zeleno svjetlo Evropske komisije za zatvaranje svih poglavlja do kraja 2026. godine ne znači da će Crna Gora do kraja 2028. postati članica Unije.

- EK će, izgleda, dati zeleno svjetlo za zatvaranje svih poglavlja do kraja 2026, ali to ne znači da ćemo postati članica do kraja 2028. godine. Smatram da prije početka 2029. ne možemo ući u EU, i to ako se sve bude radilo ubrzanim tempom - upozorila je Popović.

Kako je objasnila, Evropska komisija može preporučiti zatvaranje pregovaračkih poglavlja, ali konačnu odluku donosi 27 država članica, koje moraju dati saglasnost i ratifikovati pristupni proces.

- Poruke iz Brisela su važne, ali Evropska komisija je tu da preporuči, a 27 zemalja članica da kažu "da" zatvaranju poglavlja. Moraju da ratifikuju naš pristupni proces i to može biti najveći rizik za nas - istakla je Popović.

Prema njenim riječima, od ljeta naredne godine počeće trka za ratifikaciju, a i najmanji unutrašnjopolitički problem u Francuskoj mogao bi da odloži crnogorsko članstvo.

- I u savršenim uslovima mislim da je teško da se to desi 2028. godine. Ipak, do kraja godine nećemo zatvoriti sva poglavlja, već će najvažnija, 23, zbog situacije sa Hrvatskom, biti odložena za početak 2027. godine, što će odložiti i ulazak u EU - ocijenila je ona.

Među poglavljima koja će zahtijevati najviše pažnje i napora navela je poglavlja 23 i 24, koja se odnose na pravosuđe, temeljna prava, pravdu, slobodu i bezbjednost, ali i Poglavlje 27, za čije je zatvaranje je, kako je rekla, potrebno mnogo fondova i odgovarajući administrativni kapaciteti.

- Mislim da će posljednje zatvoreno pitanje biti Poglavlje 23, zbog situacije sa Hrvatskom i ispunjavanja njihovih zahtjeva - kazala je Popović.

Ona je ukazala i na pitanje saobraćajne politike, koje bi, zbog granice Crne Gore i Hrvatske na primorju, takođe moglo da utiče na završnicu pregovora.

- Mislim da će do samog kraja ostati neizvjesno na koji način i šta će Crna Gora uraditi diplomatskim kanalima da dobije zeleno svjetlo za zatvaranje poglavlja - navela je Popović.

Zaključila je da odnosi sa Hrvatskom mogu predstavljati ozbiljnu prepreku i usporiti evropski put Crne Gore, ali da to ne mora nužno značiti blokadu.

- Kočnica može biti, ali blokada ne. Ova situacija sa Hrvatskom pokazaće nam da li smo diplomatski zreli da rješavamo ozbiljna pitanja - poručila je Popović.

Darmanović: Promjena u Srbiji impresivna, vidjećemo kako će se odraziti na region

Komentarišući smjenu vlasti u Srbiji, Darmanović je rekao da je ta promjena impresivna. 

- Radi se o načinu i modelu borbe protiv autoritarnog režima koji nije skoro viđen na prostoru Jugoistočne Evrope. Pokret predvođen studentima uspio je da u toku duge dvije godine obezbijedi zavidni stepen mobilizacije, privuče mnoge ljude ka svom programu i otporu prema režimu i odupre se nekim nasilnim scenarijima. Sve to je dovelo do ovakvog izbornog rezultata. Jedan pokret bez jasnog liderstva, sa modelima odlučivanja koji su bili vrlo difuzni i orizontalni je ostavrio uspjeh što je nesvakidašnji način promjen i on će se izučavati i na fakultetima političkih nauka - smatra Darmanović.

Teško je ocijeniti, navodi on, kako će se ova promjena odraziti na odnose u regionu, ali očekuje drugačiju politiku od one koju je vodio doskorašnji predsjednik Srbije i predvodnik liste Srpske napredne stranke (SNS) Aleksandar Vučić.

- Studentsku listu čine raznorodni subjekti, tu su različite ideološke boje, i teško je sada reći koja će prevagnuti. Vrlo je vjerovatno da će nova vlast biti okrenuta zapadu, evro-atlantskim integracijama (ovo atlantskim ostaje pitanje), a što se regiona tiče teško mogu da zamislim da to može biti ista politika koju je vodio Aleksandar Vučić - zaključio je Darmanović.