Operativni tim za praćenje sprovođenja Strategije za borbu protiv korupcije, kojim predsjedava savjetnik potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Vladan Raičević održao je 17. sjednicu, na kojoj su razmatrane ključne strateške mjere u cilju unapređenja efikasnosti razmjene podataka između institucija. - Na mjere koje se tiču interoperabilnosti je stavljen posebni akcenat, jer sa postizanjem automatske razmjene podataka između institucija sistema doprinijeće se efikasnijem otkrivanju i sprječavanju korupcije - saopšteno je iz Vlade. Na sastanku se diskutovalo o konkretnim koracima koji su potrebni za unapređenje interoperabilnosti, kao i o izazovima koji se mogu pojaviti tokom implementacije.&nbsp; Takođe, razmatrana je potreba za obezbjeđivanje resursa za uspješno sprovođenje ovih mjera.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251125111112_816c3e910472bf20222094392f83d8fc7018bdf929b70be8ede4de2196a0fdd7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251125111112_816c3e910472bf20222094392f83d8fc7018bdf929b70be8ede4de2196a0fdd7" data-rendition-name="original" width="1280" height="853" loading="lazy" alt="Sa sjednice"> <figcaption>Sa sjednice(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  - Identifikovane su sve relevantne institucije koje su uključene u borbu protiv korupcije u cilju uspostavljanja najbolje koordinacije, kao i zajedničkog pravnog i operativnog okvira koji će definisati kako institucije treba da sarađuju, razmjenjuju informacije i resurse - navedeno je u saopštenju. Kroz rad Operativnog tima, kao i funkcionisanje Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije, uključene su nevladine organizacije kako bi se obezbijedila transparentnost i odgovornost, a sve u cilju stvaranja efikasnijeg i koordinisanijeg sistema koji će doprinijeti borbi protiv korupcije u Crnoj Gori. Kako su rekli iz Vlade, U fazi je priprema završnog izvještaja o sprovođenju dvogodišnjeg Akcionog plana, koji će u martu biti predstavljen kako Nacionalnom savjetu, tako i međunarodnim institucijama koje daju ocjenu na uspješnost sprovođenja reformske agende u Crnoj Gori.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Razmatrane ključne mjere za unapređenje efikasnosti razmjene podataka između institucija

Ekstremizam i mržnja više se ne kriju – slobodno izlaze na ulice, dok oni koji bi trebali da ih spriječe odlučuju da ćute. Ćutanje institucija šalje jasnu poruku: „Ovo je dozvoljeno.“ Mi poručujemo: nije, kazali su u Centru za građanska prava (CGP).
Kako su rekli u CGP-u, predvodnici fašističke hajke na jednu nacionalnu grupu, koji tvrde da čuvaju tradiciju, treba da se zapitaju đe su izgubili čojstvo i poruku „čuvaj drugoga od sebe“. Ta vrijednost, ističu, danas mora postati moralna obaveza svakog građanina.
- Ali jasan je potpis i strategija destabilizacije Crne Gore,sa beogradske adrese kao što su I poznati izvođači njihovih prljavih rabota - navedeno je u saopštenju CGP.
Pozvali su institucije da prestanu da ćute i zauzmu odlučan stav protiv mržnje i nasilja, ili će nastaviti da svojim nečinjenjem budu saučesnici.
- Pozivamo građane da brane zajedništvo, antifašizam i ljudsko dostojanstvo. Naša budućnost zavisi od toga hoćemo li ćutati – ili stati u odbranu onoga što nas čini ljudima - zaključeno je u saopštenju.

CGP: Fašizam raste - institucije ćute

Hakeri iz Irana napali su više od stotinu državnih institucija širom Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, koristeći napredni malver pod nazivom Phoenix Backdoor.
Istraživači sajber bezbjednosti otkrili su novu kampanju iranske hakerske grupe MuddyWater, koja je ciljala navedene institucije.
Prema izvještaju kompanije Group-IB, napadi su započeli polovinom avgusta, kada su hakeri pomoću kompromitovanog naloga na servisu NordVPN slali fišing mejlove državnim organima.
Samo nekoliko dana kasnije, komandno-kontrolni server (C2) je ugašen, što ukazuje na prelazak u drugu fazu operacije.
U središtu napada nalazi se malver Phoenix Backdoor v4, skriven u Word dokumentima sa makro kodom, koji se aktivira nakon što korisnik otvori fajl. Jednom instaliran, malver prikuplja informacije o sistemu, uključujući ime računara, domen, verziju Windowsa i korisničko ime i omogućava napadačima potpunu daljinsku kontrolu nad zaraženim uređajem.
Osim toga, otkriven je i alat za krađu podataka iz veb pregledača kao što su Chrome, Edge, Opera i Brave, uključujući lozinke i pristupne ključeve.
Istraživači navode da se u ovom slučaju koriste poznate taktike i alati karakteristični za MuddyWater, koji već godinama deluje pod pokroviteljstvom iranske vlade.

Iranski hakeri napali više od 100 državnih institucija

Više od godinu od smrti geometra Ranka Despotovića na gradilištu firme Mili Kompani u Pljevljima, odgovorni i dalje nisu poznati. Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju tek 22. septembra saslušalo je investitora i izvođače radova. Niko od njih nije znao da li je gradilište bilo bezbjedno za rad i čija je to obaveza, ali su bili izričiti da nisu krivi. Inspekcija je zabranila radove čak dva mjeseca prije smrti radnika, ali su oni nastavljeni uprkos zabrani, pa i uprkos stradanju Despotovića. Porodica pravdu traži sama, dok institucije ćute.
<h2>Bez sankcija</h2>
Ovaj predmet se prebacivao između tužilaštava, a gradilište nastavilo sa radom uprkos zabrani koja je nastupila čak dva mjeseca prije smrti radnika. Iako je inspekcija više puta konstatovala da su radovi na gradilištu izvođeni uprkos zabrani, do danas niko za to nije sankcionisan.
Državni tužilac u bjelopoljskom Višem državnom tužilaštvu Marko Bojović tek 22. septembra ove godine saslušao je odgovorno lice Mili Company Željka Anđelića, te odgovorno lice firme “Elektron” Anu Pupović. Na pitanje TVE zašto se čekalo tako dugo da se preduzmu radnje i to ne po službenoj dužnosti, već po krivičnoj prijavi punomoćnice porodice, tužilaštvo nije odgovorilo.
Punomoćnicu porodice Despotović, Maju Zeković takva praksa zabrinjava. Ona je u ovom slučaju morala da uradi i posao tužioca.
- Nadležno tužilaštvo u Bijelom Polju ne samo da nije pokrenulo istragu procesuiranjem svih odgovornih lica, već je tek po krivičnoj prijavi koju sam u svojstvu punomoćnice oštećene porodice podnijela, počelo sa saslušanjima odgovornih lica. Samo iz odbrana do sada saslušanih lica jasno je da VDT u BP ne postupa u skladu sa zakonom i prije svega svojom ulogom procesuiranja po službenoj dužnosti. Pa tako u konkretnom, činjenice potvrđene nalazima vještaka i inspekcije, da gradilište nije bilo adekvatno obezbijeđeno, da se nije vodio uredan građevinski dnevnik, da je ugovor o građenju manjkav i nezakonit, u svemu su potvrđene odbranom osumnjičenih, koji su u pokušaju prebacivanja i izbjegavanja svake vrste odgovornosti, pa i elementarne ljudske humane za jedan nestali život, suštinski aminovali sopstveno neodogovorno postupanje - kazala je Zeković.
Advokatica ističe da je investitor Željko Anđelić, naveo da ne zna ko mu je na gradilištu projektant, a ko stručni nadzor, te da je izvođač radova firma “Elektron” preduzimla mjere obezbjeđenja. Nije znao, navodi advokatica, ni da li njegova firma Mili Company ima zaključen ugovor sa Elektronom u vezi izvođenja pripremnih i zemljanih radova, ali misli da ima. Ustvrdio je na saslušanju da su ga iz Elektrona zamolili da angažuje geometra, te da ne zna zašto Elektron kao izvođač nije angažovao svog.
- Naveo je i to da on nije stručno lice da procijeni da li je bilo bezbjedno gradilište dana kada se dogodila smrtna posljedica. S druge strane, osumnjičena Ana Pupović kao odgovorno lice Elektron doo kao izvođaca radova, takođe je negirala svaku vrstu odgovornosti, potencirajući naročito da oni nisu bili nadležni za zemljane radove, a ko je bio, njoj nije poznato. Takođe je navela da ni njoj nije poznato da li je gradilište bilo bezbjedno, jer je ona po zanimaju saradnik u prirodnim naukama i nije stručna za ovu oblast, a da misli da njena firma nije u obavezi generalno da obezbijedi gradilište, već je odgovorna samo za svoje radnike - istakla je ona.
<h2>Porodica bez odgovora na peticiju</h2>
Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju je 17. jula ove godine obavijestilo TVE da su predmet dostavili na vještačenje komisiji vještaka Građevinskog fakulteta u Podgorici, ali, tri mjeseca kasnije, na novi upit da li je vještačenje završeno i šta je pokazalo, nisu odgovorili. Advokatica Zeković pita se i koji su razlozi motivisali nadležnog tužioca da prije saslušanja osumnjičenih šalje predmet na vještačenje, a pritom ne preduzme niti jednu radnju po službenoj dužnosti.
Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine ranije je potvrdilo da im je elaborat o sanaciji jame dostavljen tek 12 dana nakon smrti radnika.
Ipak, TVE u julu nisu odgovorili zašto inspekcija nije zatvorila gradilište ni nakon zabrane od 7. maja 2024., te ko je odgovoran što je prijava građenja prihvaćena bez ugovora koji definiše izvođenje zemljanih radova.&nbsp;
Međutim, tokom saslušanja investitor Anđelić potvrdio je da se sjeća da ga je inspektorka Zorica Čolović zvala da prisustvuje inspekcijskim nadzorima, kao i da je u jednom od zapisnika konstatovano da se zabranjuje dalje izvođenje radova, o čemu je, kaže, upoznao izvođača radova i nadzor.
Dok se postupak razvlačio, porodica je bila prinuđena da pokrene peticiju za zaustavljanje radova na gradilištu, što nadležni nisu bili u stanju da učine. Radilo je i na godišnjicu smrti Despotovića, iskopavajući besprizorno rane porodice koja nehumano dugo čeka pravdu.
Anastasija Despotović, ćerka stradalog geometra kazala je da nije moguće pronaći prave riječi koje će opisati osjećaj tuge, praznine i bola koji porodica osjeća.
- Način na koji se to desilo je nepojmljiv, pa i pored unutrašnjih bitki koje moramo voditi, strašno je što se moramo boriti i za pravdu koju je on zaslužio. Prošlo je godinu i tri mjeseca a još nismo dobili odgovore na peticiju koju smo pokrenuli, još nije podignuta optužnica, radovi na gradilištu na kom je Ranko tragično stradao su nastavljeni. Institucije su u potpunosti zakazale u vezi sa ovim slučajem. Naš jedini zahtjev i apel kao porodice jeste da institucije samo rade svoj posao, ništa više, ništa manje - rekla je Despotović.
Ignorisanje zabrana i zakona, bez posljedica i kontrole, dovelo je do tragičnog ishoda. Ranko Despotović život je izgubio jer je na njega pala obrušena zemlja na gradilištu koje nije bilo adekvatno obezbijeđeno, kao što nije ni sistem kojem je ljudski život kolateralna šteta.

Amra Tahirović

Izričiti da nisu krivi za smrt geometra, ali ne znaju je li gradilište bilo bezbjedno

Crna Gora je sve češće poprište nasilja, ne samo među odraslima, već i među djecom. Nakon nedavnog brutalnog obračuna kriminalnih klanova, dodatno uznemirenje izazvao je novi slučaj vršnjačkog nasilja u Budvi, gdje su maloljetnici napali svog vršnjaka, u sred bijela dana, pred očima drugih, navela je predsjednica Foruma žena SDP Podgorica i predstavnica Evropskog saveza Danijela Brajović.
Nažalost, navodi Brajović, ovakvi događaji više nijesu izolovani incidenti, već simptom mnogo dubljeg problema – sistemskog zanemarivanja i izostanka konkretne reakcije nadležnih.
- Svakodnevno svjedočimo nasilju, posebno nad najranjivijima: djecom i ženama. Mnogi su, ako ne lično, onda kroz iskustva bližnjih, doživjeli slične situacije. I dok društvo vapi za zaštitom, institucije uglavnom ćute - ističe Brajović.
Prema njenim riječima, vrijeme je da se postavi jasno pitanje - ko preuzima odgovornost?
- Da li će nadležni konačno početi da rade svoj posao ozbiljno i sistematski? Da li će se formirati službe za prevenciju nasilja, u školama i lokalnim zajednicama? Hoće li policija reagovati na vrijeme, a ne tek nakon što se dogodi tragedija? Gospodine Šaranoviću, kao ministar unutrašnjih poslova, ovo pitanje ide direktno vama. Građani ne traže saopštenja. Traže zaštitu, sistemsku reakciju i konkretne mjere, jer nasilje neće prestati samo od sebe i sigurno neće prestati dok institucije ćute - poručila je Brajović.

Brajović: Institucije ćute, a nasilje postaje svakodnevica, vrijeme je za sistemsku reakciju i konkretne mjere

Crnogorska politikološka zajednica pozvala je međunarodnu zajednicu da jasno osudi upotrebu prekomjerne sile policije na sinoćnjem protestu protiv dodjele ovogodišnje Trinaestojulske nagrade, da prati dalji razvoj događaja i insistira na poštovanju osnovnih ljudskih prava i demokratskih principa u Crnoj Gori.
- Sinoćnja upotreba prekomjerne sile od strane policijskih snaga, u cilju rastjerivanja građana i građanki koji su mirno protestovali protiv dodjele Trinaestojulske nagrade, izaziva duboku zabrinutost i otvara ozbiljne sumnje u zloupotrebu sistema prinude. Ovim postupanjem grubo su prekršeni Ustav i zakoni Crne Gore, kao i međunarodne konvencije koje jasno garantuju pravo građana na slobodu izražavanja i mirno okupljanje. Umjesto da zaštiti temeljna demokratska prava, policija je upotrijebila silu protiv građana/ki koji su mirno izražavali svoje stavove u vezi sa očigledno spornom dodjelom najviše državne nagrade - ocijenili su u Crnogorskoj politikološkoj zajednici u otvorenom pismu.
Posebno je zabrinjavajuće, ističu, što su u ovom nasilnom postupku povrijeđeni članovi akademske zajednice — prof. dr Aleksandar Radoman, dekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost, i mr Stefan Todorović, asistent u nastavi. Upozoravaju da napad na akademske radnike predstavlja dodatni udar na slobodu mišljenja i integritet obrazovne zajednice.
- Smatramo da je nedopustivo korišćenje sile nad građanima i akademskom zajednicom, te da ovakvi događaji predstavljaju ozbiljan korak unazad u razvoju demokratskog društva. Prekomjerna upotreba policijske sile s ciljem sprečavanja građana da protestuju gura Crnu Goru dalje od demokratskog sistema ka autoritarnom modelu vlasti - navedeno je u otvorenom pismu.
Pozvali su nadležne institucije da hitno ispitaju postupanje policijskih službenika/ca, utvrde odgovornost, sankcionišu one koji su primijenili prekomjernu silu i obezbijede da se ovakve situacije ne ponove.
- Od akademske zajednice Crne Gore očekujemo da stane u odbranu slobode mišljenja i prava na mirni protest, te da jedinstveno i javno osudi nasilje nad njenim članovima/cama i građanima/kama. Međunarodnu zajednicu pozivamo da jasno osudi upotrebu prekomjerne sile, prati dalji razvoj događaja i insistira na poštovanju osnovnih ljudskih prava i demokratskih principa u Crnoj Gori - navedeno je u pismu.
Crnogorska politikološka zajednica izrazila je punu solidarnost sa svim građanima/kama i predstavnicim/cama akademske zajednice koji su pretrpjeli povrede i nečovječno ponašanje prilikom mirnog izražavanja svog građanskog stava.
- U demokratskom društvu, sloboda izražavanja i mirno okupljanje moraju biti nepovrediva prava svakog građanina - poručili su u pismu.
Potpisnici otvorenog pisma su:
Prof. dr Olivera Komar, Fakultet političkih nauka, Univerzitet Crne Gore
Prof. dr Zlatko Vujović, Fakultet političkih nauka, Univerzitet Crne Gore
Prof. dr Ivan Vuković, Fakultet političkih nauka, Univerzitet Crne Gore
Doc. dr Nemanja Batrićević, Fakultet političkih nauka, Univerzitet Crne Gore
Dr Filip Milačić, Centralnoevropski univerzitet u Beču
Dr Marko Savić, Crnogorsko udruženje za političke nauke MoPSA
Dr Nemanja Stankov, Fakultet političkih nauka, Univerzitet Crne Gore
Dr Slaven Živković, DeFacto Consultancy

Crnogorska politikološka zajednica: Institucije da ispitaju prekomjernu upotrebu sile policije, međunarodna zajednica da reaguje

Predsjednik Opštine Šavnik Jugoslav Jakić kazao je da su od sticanja nezavisnosti Crne Gore 21. maja 2006. godine postignuti značajni rezultati, ali da treba jačati identitet Crne Gore i njene institucije.
Jakić je za Televiziju E rekao da se u prethodnih 19 godina sigurno moglo uraditi mnogo više, ali da se moraju uzeti u obzir sve društvene i političke okolnosti.
- Ono što je sigurno je da bi trebalo intenzivnije raditi na utvrđivanju identiteta Crne Gore i jačanju institucija. Iako su snažno postavljeni temelji tih institucija, one nijesu uspjele dovoljno da se izgrade za ovih 19 godina i na sceni je danas njihovo urušavanje - ocijenio je Jakić.
T.K.

Jakić: Intenzivnije raditi na utvrđivanju identiteta Crne Gore

Predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik je najavio da će sačekati da zakon o zabrani djelovanja institucija Bosne i Hercegovine na teritoriji tog entiteta prođe parlamentarnu proceduru nakon čega će ih potpisati.
- SIPA neće moći da djeluje na teritoriji Republike Srpske, ni Sud ni Tužilaštvo BiH, niti će se primjenjivati njihove odluke. Ako misle da mogu, neka probaju - kazao je Milorad Dodik u Mostaru 3. marta, nakon sastanka sa predsjednikom Hrvatske demokratske zajednice BiH Draganom Čovićem.
Skupština Republike Srpske usvojila je 27. februara Prijedlog zakona o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH.
Njime je predviđena je zabrana rada i postupanja Suda BiH, Tužilaštva BiH, Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), te Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH u Republici Srpskoj (RS). Po proceduri, o zakonu se treba izjasniti Vijeće naroda Republike Srpske koje može zatražiti od entitetskog Ustavnog suda RS-a da li krši prava jednog od tri konstitutivna naroda - Bošnjaka, Hrvata ili Srba. Nakon toga zakon ukazom proglašava predsjednik RS-a.
Jednostrano ukidanje nadležnosti države BiH na jednom njenom dijelu teritorija nije u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine, kako je ranije utvrdio Ustavni sud BiH. Da bi bili ukinuti, o tome se ponovno mora izjasniti Parlament BiH.
Usvajanje zakona o zabrani djelovanja institucija Bosne i Hercegovine na teritoriji tog entiteta došlo je dan nakon presude Dodiku, kome je Sud BiH izrekao prvostepenu presudu kojom je osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije.
Vršilac dužnosti direktora Službenog glasnika RS-a Miloš Lukić oslobođen je krivice. Na tu presudu se mogu žaliti i odbrana i Tužilaštvo BiH.
Oni su optuženi za nepoštovanje odluka visokog predstavnika Kristijana Šmita koji je poništio dva zakona, o neprimjenjivanju odluka visokog predstavnika i odluka Ustavnog suda BiH na teritoriji RS-a.
Dodik je ponovio ranije teze da država Bosna i Hercegovina "nema pravo" na fiskalni sistem, vojsku i pravosuđe, te da su to nametnuli raniji visoki predstavnici međunarodne zajednice i onda "natjerali poslanike" da za to glasaju u državnom parlamentu.
Sud, Tužilaštvo, Agencija za istrage i zaštitu, te Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH su osnovani odlukama u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine prije više od 20 godina, glasanjem prisutnih poslanika, među kojima su, u skladu sa važećim zakonima, morali da budu i predstavnici srpskog naroda.
Dodik je kazao i da su visoki predstavnici mijenjali entitetski Ustav Republike Srpske, te je najavio donošenje novog uz ukidanje Vijeća naroda kao drugog doma u kojem klubovi delegata – bošnjački, hrvatski i srpski – mogu zatražiti od entitetskog Ustavnog suda da preispituje zakone tokom zakonodavne procedure.
- Mi se slažemo da u Narodnoj skupštini bude zagarantovan broj predstavnika drugih naroda. Sve ostalo ne može - kazao je Dodik, pozivajući se pri tome na Ustav Bosne i Hercegovine. Dodao je da su pokušali raditi na zakonima o Sudu i tužilaštvu, kao i o Ustavnom sudu BiH.
- I to nije moglo. Oni hoće da stranac može predložiti odluke i da nepoštivanje tih odluka bude krivično djelo. Mi u RS-u to nećemo - kazao je Dodik.
Prema Aneksu 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, visoki predstavnik je "konačni autoritet u zemlji u pogledu tumačenja" sporazuma kojim je prekinut rat u BiH, a čiji je sastavni dio i državni Ustav. Visoki predstavnik, takođe, raspolaže tzv. Bonskim ovlašćenjima, koja se odnose na odluke Savjeta za sprovođenje mira (PIC) u BiH sa sastanka u Bonu, u decembru 1997. godine.
PIC je tada, razrađujući Aneks 10, omogućio visokom predstavniku da smijeni sa dužnosti javne zvaničnike koji krše zakonski preuzete obaveze ili Dejton, te da, kada to smatra neophodnim, nametne ključne zakone ukoliko ih ne usvoje zakonodavna tijela BiH. Ovo tijelo se sastoji od 55 država i organizacija, osnovano je u Londonu ubrzo nakon potpisivanja Dejtona. Njegov Upravni odbor, sastavljen od predstavnika nekoliko velikih sila i EU, bira visokog predstavnika i daje mu političke smjernice.

Dodik najavio da će potpisati zabranu institucija BiH u RS: "Ako misle da mogu, neka probaju"

Podaci iz Popisa stanovništva ukazuju na alarmantan pad nataliteta u Crnoj Gori, rekla je predsjednica Fondacije Budi mama, Žana Mihaljević i dodala da zabrinjava izostanak reakcije nadležnih institucija dok broj novorođene djece opada, a populacija stari.
On je agenciji MINA kazala da nevladine organizacije i fondacije, poput “Budi mama”, koje se godinama bore za podsticanje nataliteta i pružanje podrške parovima u procesu vantjelesne oplodnje, već mjesecima upućuju apele Vladi i predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću, ali da odgovori izostaju.
- Ova tišina države prema jednom od najozbiljnijih problema s kojim se Crna Gora suočava postavlja pitanje: da li ćemo, zbog neodgovornosti i nebrige vlasti, izgubiti šansu za demografski oporavak - navela je Mihaljević.
Kako je ukazala, prema najnovijim podacima iz popisa, Crna Gora bilježi zabrinjavajući pad broja rođenih, dok se sve više mladih parova suočava sa problemima steriliteta.
- U zemlji u kojoj su ekonomske poteškoće, nesigurna zaposlenja i skupi tretmani za vantjelesnu oplodnju svakodnevna realnost, državna pomoć u ovoj oblasti je minimalna ili uopšte ne postoji - istakla je Mihaljević.
Prema njenim riječima, sve je manje beba, a sve više porodica koje nemaju mogućnost da prošire svoje domove zbog finansijskih i zdravstvenih ograničenja.
Mihaljević je rekla da Fondacija “Budi mama” godinama pruža podršku parovima koji žele da se ostvare u ulozi roditelja, ali se suočavaju sa ogromnim preprekama na tom putu.
Kako je pojasnila, kroz različite inicijative, uključujući finansijsku pomoć za vantjelesnu oplodnju, podizanje svijesti o važnosti nataliteta i pružanje emocionalne podrške, Fondacija radi na tome da omogući svakoj porodici šansu za potomstvo.
Mihaljević je istakla da su, bez podrške države, ti napori ograničeni.
- Uprkos ponovljenim apelima za hitne mjere – povećanje broja besplatnih ciklusa vantjelesne oplodnje, veće finansijske pomoći za mlade porodice i stvaranje stabilnog okruženja za odgajanje djece – odgovori od Vlade i Milatovića još nijesu stigli - rekla je Mihaljević.
Ona je naglasila da pad nataliteta i ignorisanje apela za pomoć direktno utiču na budućnost Crne Gore.
- Manji broj rođene djece vodi ka demografskoj nestabilnosti, koja se kasnije preliva na sve sfere društva – od ekonomije i tržišta rada, do obrazovanja i zdravstvenog sistema - ukazala je Mihaljević.
Manjak mladih radno sposobnih ljudi, kako je dodala, stvara dodatni pritisak na penzioni i zdravstveni sistem, a odlazak mladih porodica u inostranstvo dodatno pogoršava situaciju.
- Ako država sada ne reaguje, posljedice mogu biti nepovratne - upozorila je Mihaljević ističući da ignorisanje demografske krize neće samo ugroziti budućnost porodica, već i opstanak Crne Gore kao održive države.
Ona je kazala da, u ime svih građana Crne Gore koji žele da se ostvare kao roditelji, Fondacija “Budi mama” i mnoge druge nevladine organizacije zahtijevaju hitne podsticaje i podršku države.
- Potrebna je jasna i konkretna strategija za rješavanje problema pada nataliteta, uključujući povećanje broja besplatnih ciklusa vantjelesne oplodnje za parove sa problemima steriliteta, uvođenje direktne finansijske pomoći porodicama sa novorođenčadima - istakla je Mihaljević.
Prema njenim riječima, potrebni sui povoljni stambeni krediti i olakšice za mlade parove koji žele da zasnuju porodicu, kao i veće subvencije za vrtiće i predškolske ustanove.
Mihaljević je poručila da je sada vrijeme za reakciju.
- Svaki izgubljeni dan može značiti još jednu porodicu koja odustaje od sna o roditeljstvu. Crna Gora mora postaviti natalitet kao prioritet, jer bez djece, nema budućnosti - zaključila je Mihaljević.

Mihaljević: Tišina države postavlja pitanje da li ćemo izgubiti šansu za demografski oporavak

Crnogorski PEN centar izražava ozbiljnu zabrinutost zbog načina na koji Ministarstvo kulture i medija, na čelu sa ministarkom Tamarom Vujović, postupa prema Crnogorskom društvu nezavisnih književnika (CDNK), ali i zbog šire slike selektivne primjene zakona, procedura i javnog interesa u oblasti kulture.
- Dok se CDNK, jedna od rijetkih organizacija koja dosljedno zastupa savremenu crnogorsku književnost i kulturni pluralizam, eliminiše s konkursa pozivanjem na navodne proceduralne propuste, u isto vrijeme se Udruženje književnika Crne Gore, čiji predśednik i brojni članovi dosljedno plutaju na valu velikosprske ideologije i ratnohuškačke prošlosti koju su etablirali 90-ih, finansira direktno iz tekuće budžetske rezerve Vlade Crne Gore, dakle izvan redovne konkursne procedure - naveli su u PEN Centru.
Takva praksa, cijene oni, ozbiljno dovodi u pitanje argumentaciju Ministarstva da se odluke donose isključivo na osnovu formalno‑pravnih kriterijuma.
- Posebno zabrinjava činjenica da Ministarstvo pokazuje potpunu administrativnu i inspekcijsku inertnost u slučajevima koji se tiču otvorenog istorijskog revizionizma i javne rehabilitacije zločinačkih ideologija – od neadekvatnog postupanja u vezi sa spomenikom Pavlu Đurišiću, do izostanka reakcije na imenovanje ulice u Pljevljima po Pavlu Bulatoviću, kao i kroz netransparentno i sporno prekrajanje odluka o spomeniku Ristu Radoviću – da o skandaloznoj dodjeli Trinaestojulske nagrade i ulozi Ministarstva u tom sramnom činu i ne govorimo - naglasili su u PEN Centru.
Cijene da, u tom kontekstu, opravdanja Ministarstva o „proceduralnoj dosljednosti“ u slučaju CDNK‑a postaju krajnje neuvjerljiva.
- Crnogorski PEN centar smatra da se ovđe više ne radi o administrativnim greškama, već o sistemskoj pristrasnosti u kulturnoj politici, u kojoj se jedni subjekti strogo formalno eliminišu, dok se drugi politički i ideološki preferiraju direktnim budžetskim intervencijama - jasni us oni.
PEN pita Vujović o kojim kriterijumima se iz tekuće budžetske rezerve finansira jedno književno udruženje.
- Ako su propisi prema svima jednaki, zašto ne primjenjuje zakonske mehanizme u slučajevima javne rehabilitacije fašističkih i ratnohuškačkih figura? - dodali su oni.
Crnogorski PEN centar upozorava i da se ovakvim postupanjem ozbiljno urušavaju principi ravnopravnosti, povjerenja u institucije i demokratski karakter kulturne politike.
- Posebno je zabrinjavajuće što Ministarstvo reaguje na javne prigovore CDNK‑a optužujući ih za narušavanje ugleda, čime se dodatno obeshrabruje svaka legitimna kritika. Umjesto da preispita transparentnost i dosljednost sopstvenih odluka, Ministarstvo pokušava da delegitimiše one koji na te odluke ukazuju. No, ukoliko Ministarstvo kulture i medija zaista brine o svom ugledu, onda mora znati da taj ugled daleko više urušava ćutanje pred spomenicima ratnim zločincima, institucionalna tolerancija simbola fašizma i podrška organizacijama koje baštine ideološko nasljeđe devedesetih od javnog protesta protiv selektivne i politički motivisane raspodjele sredstava u kulturi - jasni su u PEN Centru.
Zaštita kulturnoga pluralizma, antifašističkih vrijednosti i dosljedna primjena zakona ne mogu, podvlače oni, biti selektivne.
- Stoga će PEN nastaviti da javno prati i kritički reaguje na svaki oblik institucionalne pristrasnosti, ideološkog favorizovanja i erozije kulturne autonomije - zaključili su u saopštenju.

PEN Centar: Ministarstvo kulture sprovodi ideološku selekciju u oblasti književnosti

Građani Spuža, Grba i Daljma održaće protestni skup u nedjelju od 10 do 11 sati kako bi ukazali na kršenje ustavnih i zakonom garantovanih prava koja su im, prema njihovim navodima, uskraćena radom farme svinja.
Organizatori navode da je cilj okupljanja zaštita životne sredine i zdravlja stanovnika ovih naselja.
Protest će početi u 10 sati, a od 10.30 do 11 će biti na kružnom toku kod &nbsp;kafane Stoglav, a onda slijedi protestna šetnja od Stoglavа do farme svinja.
Protest organizuje organizacioni odbor građana i NVO za zaštitu životne sredine sredine Grba i Daljma.

U neđelju protest građana Spuža, Grba i Daljma zbog farme svinja

Rad na reformi javne uprave vidimo kao ključni temelj za funkcionalnu vladavinu prava i ekonomsko upravljanje, a ne samo kao tehnički uslov - &nbsp;poručio je ministar javne uprave Maraš Dukaj tokom zvanične posjete Briselu u okviru koje se sastao sa generalnim direktorom Gertom Janom Kopmanom DG ENEST-a.
Potvrdivši snažnu političku posvećenost Vlade Crne Gore punopravnom članstvu u Evropskoj uniji, Dukaj je podsjetio da se fokus reformskih aktivnosti nalazi na ispunjavanju obaveza iz klastera 1 - Temeljna prava.
- Sastanak je bio prilika da se istakne i poseban značaj reforme javne uprave, sa fokusom na proces zapošljavanja u skladu sa kompetencijama i daljem jačanju administrativnih kapaciteta javne uprave - naveli su u MJU.
Kopman je, prema njihovim riječima, posebno potcrtao značaj administrativnih kapaciteta i profesionalne javne uprave.
- Naglasio je da je proces popunjavanja slobodnih radnih mjesta u narednom periodu od krucijalne vaznosti za ispunjavanje završnih mjerila u svim poglavljima. Važno je da CG administracija do septembra naredne godine bude spremna da preuzme obaveze koje proisticu iz clanstva CG u EU - naveli su oni.
Dukaj je naglasio tri ključna stuba reforme - digitalizaciju usluga, profesionalizaciju kadra zasnovanu na sistemu zasluga i optimizaciju uprave. Podsjetio je da Ministarstvo javne uprave predvodi proces digitalne transformacije države, dajući ključni doprinos Poglavlju 10 - Informatičko društvo i mediji, koje je privremeno zatvoreno u decembru 2024. godine.
- U nastavku sastanka ministar Dukaj je izvijestio da je MJU implementiralo obaveze u oblasti digitalne transformacije u kontekstu Plana rasta za Zapadni Balkan. Takođe je informisao da je na posljednjoj sjednici Vlade imenovan vd direktora Agencije za sajber bezbjednost - naveli su u saopštenju.

Dukaj - Kopman: Administrativni kapaciteti javne uprave stub proces pristupanja EU

Preventino edukativna kampanja „Pojas za spas“ biće sprovedena u periodu od 8. do 14. decembra biće sprovedena preventivno edukativna kampanja pod nazivom „Pojas za spas“.
- Ova kampanja koja se realizuje već dugi niz godina ima za cilj podizanje svijesti građana o značaju poštovanja zakonske obaveze korišćenja sigurnosnog pojasa na svim sjedištima u vozilima na kojima su pojasevi fabrički ugrađeni, kao i obaveze korišćenja bezbjednosnih sjedišta za djecu, čija će kontrola upotrebe biti prioritet u radu službenika saobraćajne policije tokom trajanja kampanje - naveli su u Upravi policije.
U okviru kampanje „Pojas za spas“ biće, kažu, realizovane preventivno-edukativne, ali i represivne aktivnosti, uključujući pojačane saobraćajne kontrole na teritoriji cijele države, ali i podjelu 10.000 flajera edukativno-informativnog karaktera.
- Ističemo da zakonske odredbe preciziraju da svi vozači i putnici u vozilu koje ima fabrički ugrađene sigurnosne pojaseve – ili ima mogućnost njihove ugradnje – moraju koristiti pojaseve. Takođe, propisano je da se djeca do pet godina starosti moraju prevoziti u posebno dizajniranom bezbjednosnom sjedištu, odnosno u korpi čvrsto pričvršćenoj sigurnosnim pojasom ili kopčama unutar vozila, osim ako je riječ o javnom prevozu putnika - naveli su u policiji.
Napominju i da je od početka godine preko 42.400 vozača i putnika u vozilu sankcionisano zbog nepoštovanja zakonske obaveze korišćenja sigurnosnog pojasa.
- Što nedvosmisleno ukazuje na neophodnost kontinuiranog podizanja svijesti građana o značaju upotrebe sigurnosnog pojasa, naročito imajući u vidu činjenicu da se od početka godine dogodilo preko 10 saobraćajnih nezgoda u kojima su smrtno stradala lica koja nisu koristila sigurnosni pojas - naveli su u policiji.

Kampanja „Pojas za spas“ od 8. do 14. decembra

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: institucije