Ministarstvo vanjskih poslova je, nakon što je Hrvatska Crnoj Gori poslala diplomatsku notu u kojoj traži da se riješi pitanje povrata imovine hrvatskoj zajednici, saopštilo da će preduzeti korake i obavijestiti drugu stranu o konkretnom upitu u skladu sa pravilima diplomatske korespondencije
Crnogorskom Ministarstvu vanjskih poslova zvanični Zagreb je uputio diplomatsku notu, sa zahtjevom da se pripadnicima hrvatske nacionalne manjine povrati imovina u Crnoj Gori, potvrđeno je Radiju Slobodna Evropa.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 67.2551%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fhrvatska-poslala-notu-crnoj-gori-vratite-imovinu-u-tivtu-i-dobroti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Ministarstvo je 8. oktobra primilo verbalnu notu Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Republike Hrvatske koja se odnosi na pitanje povrata imovine pripadnicima hrvatske nacionalne manjine u Crnoj Gori - saopšteno je za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Uz to se navodi, da se za ovaj slučaj ranije interesovalo hrvatsko Ministarstvo, kada im je predočen stav da su ova pitanja u Crnoj Gori regulisana Zakonom o povraćaju oduzetih imovinskih prava i obeštećenju.
Crnogorsko Ministarstvo ukazuje da se taj Zakon jednako primjenjuje na sve građane Crne Gore, bez obzira na njihovu nacionalnu pripadnost.
- Ministarstvo će, nakon dobijanja relevantnih informacija od nadležnih organa, preduzeti korake i obavijestiti hrvatsku stranu o konkretnom upitu u skladu sa pravilima diplomatske korespondencije - poručeno je iz MVP-a.
Prethodno su hrvatski mediji objavili da je krajem pedesetih godina prošlog vijeka 51 hrvatskoj porodici iz Tivta oduzeta imovina na koju se i pored sudskih presuda ne mogu uknjižiti, odnosno upisati u katastar kao njeni vlasnici.
Kako se dodaje na tu imovinu, su se devedesetih godina nezakonito uknjižila treća lica.
O tome je, kao o još jednom problemu između dvije zemlje, početkom oktobra, na 2BS forumu u Budvi, govorio i ministar vanjskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman.
On je naveo da je o otetoj imovini Hrvata na primorju čuo tek prije mjesec dana.
- Bio sam zgrožen. Nisam znao da je 90 posto tih parcela u Dobroti ili Tivtu, jednostavno oteto. Da se neko drugi uknjižio na posjede, a imovina je po međunarodnom pravu neotuđiva. To se mora ispraviti, ako želimo biti zajedno u EU - rekao je Grlić Radman.
Jedan od objekata za koji postoji zahtjev za povraćaj ranijim vlasnicima je Palata Dabinović – "Kokotova kula" u Dobroti sa kraja 17 vijeka, objavio je hrvatski Jutarnji list.
Od palate rađene u u baroknom stilu su opstali samo zidovi od klesanog kamena.
Ministarstvo navodi da je i u dosadašnjoj komunikaciji i pregovorima sa hrvatskom stranom pokazalo konstruktivan i otvoren pristup rješavanju svih pitanja koja opterećuju odnose dvije zemlje.
- Uključujući i ona koja se odnose na hrvatsku manjinu u Crnoj Gori, vodeći pri tome jednako računa da budu ostvarena njihova ustavna prava i zaštićen državni interes - istaknuto je iz Ministarstva.
<h2>Niz otvorenih pitanja</h2>
Crna Gora i Hrvatska imaju narušene odnose od ljeta prošle godine.
Neposredan povod bilo je usvajanje Rezolucije o genocidu u Jasenovcu juna 2024. u Skupštini Crne Gore koju je podržala parlamentarna većina na čelu sa Pokretom Evropa sad premijera Milojka Spajića i prosrpskim strankama koje predvodi predsjednik Skupštine Andrija Mandić.
Mandić, poslanik Milan Knežević i potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić proglašeni su nepoželjnim u Hrvatskoj
Potom je Hrvatska decembra prošle godine blokirala Crnu Goru u zatvaranju pregovaračkog poglavlja 31 - vanjska i bezbjednosna politika.
Još je nekoliko je otvorenih pitanja u odnosima dvije zemlje.
Hrvatska od Crne Gore zahtjeva odštetu za bivše hrvatske logoraše koji su 1991. bili zatočeni u logoru Morinju u Kotoru. Traže i da se promijeni ime bazena koji nosi ime nekadašnjeg vaterpoliste Zorana Gopčevića koji je bio stražar u logoru Morinj.
Pored toga Hrvatska traži da joj se vrati u vlasništvo vojni školski brod "Jadran" koji je više od tri decenije dio crnogorske vojne flote.
Neriješeno je i pitanje granice dvije države na Prevlaci.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

MVP o diplomatskoj noti: Nakon dobijanja relevantnih informacija od nadležnih, preduzećemo korake i obavijestiti hrvatsku stranu

Neformalno udruženje građana “Pravo na đedovinu i privatnu svojinu” nastavilo je danas protest od 18 do 18:30 sati, uz poruku da neće odustati sve dok se ne ispune njihovi zahtjevi upućeni nadležnim državnim organima i institucijama.
Kako su istakli, njihovi zahtjevi odnose se na nesmetano korišćenje privatne svojine koja se nalazi u zoni Nacionalnog parka „Biogradska gora“.
Vlasnici tvrde da decenijama nijesu u mogućnosti da raspolažu imanjem – da ga obrađuju, privređuju ili prenesu na potomke – što, kako navode, predstavlja nepravdu i diskriminaciju u odnosu na ostale građane.
- Do sada nijesmo dobili nikakav odgovor, ali smo spremni da strpljivo sačekamo još kratko vrijeme. Ukoliko se situacija ne riješi, preduzećemo sve zakonom dozvoljene mjere kako bismo ostvarili svoja prava - poručili su okupljeni, prenosi portal RTCG.
Naglasili su da, ukoliko država i dalje bude onemogućavala vlasnike da koriste imovinu, traže da se sprovede eksproprijacija i isplati pravična naknada.
- Ne možemo prihvatiti da nam imanja propadaju i pretvaraju se u šikare, dok nam se uskraćuje pravo na život od sopstvenog rada i imovine. Naša borba je zajednička – samo jedinstveni i odlučni možemo uspjeti. Ne damo našu privatnu svojinu - poručilo je udruženje.
Okupljeni su istakli da se bore za to da njihova djeca ostanu na đedovini, da je obrađuju i ekonomski valorizuju, onako kako su to činili njihovi preci.

1084x550

Protest vlasnika imovine u zoni NP “Biogradska gora”: Ne damo našu privatnu svojinu

Lovćen banka otvorila je namjenski račun za uplatu pomoći stanovnicima čija je imovina stradala u požarima na teritoriji Podgorice i pozvala građane i pravna lica da, ukoliko žele i mogu, uplate novčanu pomoć.
Broj računa na koji se mogu izvršiti uplate pomoći je: 565-20410-64.
Banka je, kako su saopštili, donirala 5.000 eura kako bi pomogla u ublažavanju posljedica vatrenih stihija koje su prethodnih dana pogodile Glavni grad.
Prikupljena sredstva biće, kako su kazali, prenešena na račun Glavnog grada kako bi se mogla staviti na raspolaganje porodicama čija je imovina izgorjela u ovim požarima.
- Saosjećamo sa svima čija je imovina uništena, a posebno žalimo za ugašenim mladim životom. Povrijeđenom vojniku želimo brz oporavak i istovremeno zahvaljujemo svim vatrogascima, vojsci i dobrovoljcima koji ovih dana rizikuju svoje živote kako bi nas odbranili od vatrenih stihija, poručili su iz Lovćen banke.

1250x600

Otvoren račun za uplatu pomoći stanovnicima čija je imovina stradala u požarima

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović sastaće se sljedeće sedmice sa predstavnicima Uprave policije u cilju rješavanja situacije učestalog podmetanja požara na prostoru Konika.
- Kabinetu gradonačelnika danima pristižu zahtjevi stanovnika Vrela ribničkih i Konika da im, od svakodnevnih podmetnutih požara, zaštitimo imovinu, zdravlje i, konkretno, anagažujemo, policijsku patrolu 24 sati. S tim u vezi, Glavni grad se, kroz dopis preduzeća „Deponija“, obratio Upravi policije i Ministarstvu odbrane nekoliko mjeseci unazad - navedeno je u saopštenju Galvnog grada.
Ističu da je prije svega potrebna fizička zaštita od nesavjesnih građana Vrela ribničkih koji više decenija pale gume i instalacione kablove kako bi ostatke od bakra i žice prodavali kao sekundarnu sirovinu na crnom tržištu. 
- Napominjemo da Glavni grad, sve vrijeme, kroz nadležne službe, preduzima potrebne mjere, ali izražavamo bojazan da samo saniramo posljedice ozbiljnog sistemskog problema, višedecenijskih ustaljenih šema i prećutnih dogovora. Ukratko, govorimo o nasilju, ekocidu i krivičnim djelima koje moramo zajedničkim snagama odlučno sankcionisati. Zato, ovu priliku koristimo da vas obavijestimo da je za narednu nedjelju planiran sastanak gradonačelnika Saše Mujovića sa predstavnicima Uprave policije, kako bi zajedničkim institucionalnim djelovanjem konačno stali na put ovom velikom višedecenijskom problemu - poručeno je iz Glavnog grada.
Podsjećamo, služba zaštite i spašavanja danas je ugasila požar u blizini preduzeća "Deponija" koji je prijetio da se proširi na samu deponiju gdje se skladišti više od 2.000 tona otpadnih guma.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.9606%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpozar-kod-deponije-pod-kontrolom-vatra-tinja-zbog-naslaga-smeca-i-guma-ali-nema-bojazni-od-sirenja&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Stanovnici Vrela ribničkih i Konika traže angažman policijske patrole, Mujović sljedeće sedmice sa predstavnicima UP

Potpredsjednik Skupštine Glavnog grada Dragutin Vučinić saopštio je da neko pokušava da proda državnu imovinu na Malom brdu u Podgorici. - Ovo nam je naša borba dala. Ovo je isječak iz jutrošnje ponude na tržištu nekretnina. Državna imovina se krčmi u bescijenje - napisao je Vučinić na Facebooku uz link ka oglasu za prodaju. On je pozvao sve službe Glavnog grada da ne dozvole prodaju te da odgovorne procesuiraju. - Jer im ovo nije đedovina – no nečija muka, seoski ili plemeski komun, koju je država revolucionarnim zakonima 1946. godine prepisala u svoje vlasništvo. Ako ga je prepisala – neka ga odbrani - zaključio je Vučinić.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250609220620_b7339b55c9f64cbd5bc2d945df6475f4ae07a094f3d768133b5a2b83629580b5.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250609220620_b7339b55c9f64cbd5bc2d945df6475f4ae07a094f3d768133b5a2b83629580b5" data-rendition-name="original" width="600" height="459" loading="lazy" alt="x"></figure>

Vučinić tvrdi da neko prodaje državnu imovinu na Malom brdu u Podgorici

Viši sud u Podgorici blokirao je imovinu češkog ljekara Pavela Budinskog, koji je centralna je figura u jednoj od najvećih korupcionaških afera u češkom zdravstvu, u primorskoj opštini Tivat na zahtjev Kancelarije evropskog javnog tužioca, jer postoji osnovana sumnja da je ova imovina stečena kriminalnom djelatnošću.
Rješenjem sudije tog suda određena je privremena mjera zabrana raspolaganja - otuđenjem i opterećenjem kao i korišćenja nepokretnosti navodi se u odgovoru tog suda na upit Radija Slobodna Evropa (RSE).
Sud se pozvao na "Zakon o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću ... jer postoji osnovana sumnja da je navedena imovina stečena kriminalnom djelatnošću".
Kancelarija evropskog javnog tužioca (EPPO) i Vrhovno državno tužilaštvo Crne Gore potpisali su Sporazum o saradnji i 22. septembra 2022. u Luksemburgu.
Član 5 ovog sporazuma omogućava zamrzavanje imovine.
EPPO se bavi istraživanjem i podizanjem optužnica u slučajevima krivičnih djela koja su na štetu finansijskih interesa Evropske unije.
Budinskog, koji je bivši zamjenik direktora Univerzitetske bolnice Motol u Pragu, policija sumnjiči za višegodišnje primanje mita, pranje novca, subvencione prevare i oštećenje finansijskih interesa Evropske unije. Istraga je obuhvatila 17 osoba, uključujući i bivšeg direktora bolnice Miloslava Ludvíka.
Zamrzavanje se odnosi na vilu Budinskog u naselju Bogišići u opštini Tivat i akcije u kompaniji, ACROS MB koja je registrovana u tom gradu.
EPPO je zamolnicu za pružanje međunarodne pravne pomoći u krivičnim slučajevima 4. marta poslala Ministarstvu pravde i tužiteljki Ani Radović koja je njihov kontakt u Crnoj Gori. Potom je zahtjev preko Specijalnog tužilaštva proslijeđen Višem sudu 8. aprila koji je postupio po zahtjevu i zamrznuo imovinu.
Postupk protiv Budinskog vodi Nacionalna policija za borbu protiv organizovanog kriminala.
<h2>Šta pišu Češke novine</h2>
Budinski koji je već pod istragom zbog korupcije, sada se, po pisanju Čeških novina, sumnjiči i za navodno neprijavljivanje imovine.
Motolska bolnica je državna institucija i njeni rukovodioci su po zakonu javni funkcioneri i stoga u obavezi da podnose imovinske prijave.
Prema riječima portparola ministarstva pravde Češke, Vladimira Repke, postoji mogućnost da u prijavama nisu navedeni svi podaci.
Budinski je, prema navodima, sakrio vlasništvo nad raznim nekretninama.
Istraga je otkrila da je posedovao oko 270 parcela, dvije kuće i druge nepokretnosti u Češkoj, Crnoj Gori i Kostariki, ukupne vrijednosti preko 53 miliona čeških kruna, što je više od dva miliona eura.
Ova imovina nije prijavljena u njegovim imovinskim kartonima.
On je navodno primao mito od brojnih firmi i preduzetnika koji su dobijali bolničke ugovore za usluge poput čišćenja, molerskih radova, održavanja i pranja veša.
Zbog optužbi, Budinski je smijenjen sa funkcije zamjenika direktora bolnice.
Policija je zaplijenila dio njegove imovine, uključujući nekretnine, vozila, s obzirom na sumnju da potiču iz nezakonitih aktivnosti.
Budinski se trenutno nalazi u pritvoru.
Ukoliko bude osuđen prijeti mu kazna do 12 godina zatvora.

Imovina češkog doktora blokirana u Crnoj Gori po zahtjevu evropskog tužioca

Stečajna uprava Vektra Jakić raspisala je oglas za prodaju dijela imovine tog preduzeća, po ukupnoj početnoj cijeni od 424,6 hiljada eura.
Imovina se prodaje u cjelosti i nalazi na istoj katastarskoj parceli u Pljevljima, s čine je zemljište, poslovne zgrade u privredi, poslovni prostori i garaža.
Svi zainteresovani ponude mogu dostaviti Privrednom sudu u zatvorenoj koverti do 13. februara do 13 sati. Njihovo otvaranje zakazano je dan kasnije u 13 sati u prostorijama tog suda.
Pravo da učestvuju na javnom nadmetanju imaju sva preduzeća i pojedinci koji po važećim propisima Crne Gore imaju pravo kupovine nepokretnosti i koji blagovremeno dostave odgovarajuću ponudu i uplate predviđeni depozit.
Ponuđači su dužni da uplate depozit u iznosu od pet odsto od iznosa početne cijene.
Stečajni upravnik donijeće odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača najkasnije u roku od osam dana od održavanja javnog otvaranja ponuda.
Imovina dužnika, koja je predmet prodaje, može se razgledati svakog radnog dana za vrijeme trajanja oglasa, od devet do 14 sati, uz prethodnu najavu stečajnom upravniku.
Privredni sud otvorio je 26. decembra 2023. godine stečajni postupak u Vektra Jakić. Stečaj je uveden na predlog Uprave prihoda i carina, zbog duga za porez i koncesije.

Na prodaju imovina Vektre Jakić, početka cijena 424,6 hiljada eura

Odbor direktora kompanije Plantaže je, u cilju stabilizacije poslovanja i očuvanja tog jedinstvenog crnogorskog brenda, donio odluku o prodaji dijela nepokretnosti koje nijesu u funkciji primarne djelatnosti, kazali su u toj kompaniji.
U pitanju je, kako kažu, imovina koja nije aktivna u proizvodnim ili poslovnim procesima kompanije, koja generiše dodatne troškove poreza na nepokretnosti, naročito kada je riječ o urbanizovanim zonama, i ne doprinosi strateškim ciljevima kompanije.
Iz Plantaža su reagovali na navode o prodaji imovine kompanije i proteste dijela mještana Gornje Gorice, objašnjavajući da se preduzeće godinama suočava sa naslijeđenim finansijskim izazovima, uključujući dugovanja prema Poreskoj upravi (PU) i kreditnim institucijama, usljed neodgovornog upravljanja prethodnih uprava.
Oni su objasnili da je zemljište koje je predmet prodaje u vlasništvu Plantaža, osnov prava je svojina, u obimu 1/1, bez upisanih tereta i ograničenja.
- Sve to se lako može provjeriti uvidom u katastar nepoktretnosti, koji je javni registar. Dakle, ne postoji nijedan formalno-pravni razlog da Plantaže, kao zakoniti vlasnik i držalac predmetnih nepokretnosti, budu ograničene u pravu da iste drže, koriste i da njima raspolažu - tvrde u kompaniji.
Odluka je, kako su naveli, dio sveobuhvatne optimizacije i stabilizacije poslovanja, koja omogućava izmirivanje velikih naslijeđenih dugova, jačanje kredibiliteta prema povjeriocima i stvaranje temelja za stabilniju budućnost.
- Osim toga, odluka je usklađena sa investicionom strategijom, koja uključuje diverzifikaciju poslovnih aktivnosti, modernizaciju proizvodnih kapaciteta i usmjeravanje sredstava u projekte koji doprinose jačanju konkurentske prednosti i povećanju efikasnosti - navode u Plantažama.
Iz Plantaža su naglasili da će se sredstva od prodaje prioritetno koristiti za ostvarenje ključnih strateških ciljeva.
Kada je riječ o protestu dijela mještana Gonje Gorice i njihovih tvrdnji da Plantaže prodaju njihovu imovinu, iz kompanije su poručili da su ti navodi neutemeljeni.
- Ukoliko neko smatra da mu je povrijeđeno neko pravo, uključujući i pravo svojine, ima mogućnost da pred nadležnim državnim organima traži zaštitu svojih prava - rekli su iz Plantaža i dodali da je uprava preduzeća posvećena transparentnosti, odgovornom poslovanju i očuvanju povjerenja javnosti.
Prodaja nepokretnosti se, kako su objasnili, sprovodi isključivo putem javnih poziva, tenderskih postupaka ili licitacija, uz puno poštovanje načela obezbjeđivanja konkurencije, transparentnosti, ravnopravnosti i zabrane diskriminacije i standarda konkurentnosti.
Početna cijena se određuje na osnovu izvještaja renomiranih procjenitelja sa REV licencom, a u postupcima licitacije cijene često nadmašuju početne vrijednosti, zavisno od interesovanja učesnika.
U kompaniji takođe tvrde i da se ne slažu sa konstatacijom da se radi o “prodaji ispod cijene i “odlasku na doboš imovine Planaža".
- Svjesni smo da ovakve odluke mogu izazvati različite reakcije, ali smo uvjereni da su one neophodne za nastavak odgovornog poslovanja i postizanje održivog rasta i očuvanju Plantaža kao najznačajnijeg crnogorskog bredna, i da će rezultati biti vidljivi u narednom periodu - zaključili su iz kompanije.

Plantaže: Prodajemo nepokretnosti koje nijesu u funkciji primarne djelatnosti

Vlada Crne Gore izdvojiće 235.066 eura za kupovinu imovine AD „Lenka“ iz Bijelog Polja. to je navedeno u Informaciji o rezultatima Javnog poziva za prodaju imovine u Opštini Bijelo Polje, u postupku naplate potraživanja Države Crne Gore prema izvršnom dužniku AD „Lenka“ iz Bijelog Polja koju je Vlada usvojila na današnjoj sjednici.
U Informaciji se, pored ostalog, ističe da je u postupku izvršenja povjerioca DOO „Mikro u stečaju" iz Bijelog Polja, protiv dužnika AD „Lenka“ Bijelo Polje, na drugom ročištu za prodaju nepokretnosti prihvaćena ponuda predstavnika države, kao izvršnog povjerioca, za kupovinu u visini procijenjene vrijednosti nepokretnosti od 2.200.000 eura. 
- S tim u vezi, javni izvršitelj je donio Zaključak kojim je dodijelio predmetne nepokretnosti državi Crnoj Gori i dao rok od osam dana za uplatu kupopordajne cijene u iznosu od 235.066 eura, koji je uvećan za troškove postupka izvršenja i čini ukupan iznos koji je država dužna da uplati, kako bi se namirio izvršni povjerilac prvog reda kojem isto pripada po prvenstvu pokrenutog postupka izvršenja, dok je država Crna Gora izvršni povjerilac drugog reda - navedeno je u saopštenju Vlade.
Ostatak kupoprodajne cijene od 1.964.933 eura država nije dužna da uplati, s obzirom na to da taj dio namiruje iz svog potraživanja prema AD „Lenka“. 
- Tim povodom, Vlada je donijela zaključke kojima je odobrena isplata navedenih sredstava kako bi se realizovala kupovina nakon koje će Država postati vlasnik cjelokupne imovine izvršnog dužnika - zaključeno je u saopštenju.

Država kupuje imovinu “Lenke” za 235.000 eura

Bjelorusija je oslobodila 123 zatvorenika nakon što je iz Vašingtona navedeno da ukidaju sankcije na bjeloruski izvoz đubriva.
Bjeloruski mediji i organizacije za zaštitu ljudskih prava izvijestili su 13. decembra da je lider zemlje Aleksandar Lukašenko pomilovao 123 zatvorenika.
Među oslobođenima su istaknuta liderica protesta iz 2020. godine Marija Kalesnikava i dobitnik Nobelove nagrade Ales Bjaljacki, kao i državljani nekoliko zemalja.
Predstavnik ureda opozicione liderice Svetlane Tihanovskaje rekao je kasnije da su svi oslobođeni politički zatvorenici sigurni i da su napustili Bjelorusiju.
Prema izvještajima državnih medija Bjelorusije, zatvorenici su pomilovani kao rezultat dogovora s američkim predsjednikom Donaldom Trampom.
Zatvorenici su oslobođeni nakon što su izvještaji u državnim medijima citirali Trampovog izaslanika Johna Coalea, koji je rekao da Vašington ukida sankcije na potaš, bjeloruski izvozni proizvod u sektoru gnojiva.
- U skladu s instrukcijama predsjednika Trampa, Sjedinjene Američke Države ukidaju sankcije na potašu. Ovo je veoma dobar potez Sjedinjenih Američkih Država za Bjelorusiju.- rekao je Coale.&nbsp;
Bjelorusija je jedan od najvećih svjetskih proizvođača potaše, ključnog sastojka đubrivo.
Rekao je da su dvije strane takođe razgovarale o mogućnosti poboljšanja odnosa. 7
- Razgovarali smo o budućnosti, o tome kako ići naprijed putem približavanja između SAD-a i Bjelorusije- rekao je Coale.
Godinu dana nakon predsjedničkih izbora u Bjelorusiji američko Ministarstvo finansija uvelo je, u avgustu 2021., sankcije Minsku u augustu 2021. godine.
Sankcije su bile usmjerene na Belaruskali, najvećeg proizvođača gnojiva u zemlji, zbog toga što je "glavni izvor poreskih prihoda i strane valute za režim Lukašenka".
Coale je rekao da je s Lukašenkom razgovarao o širokom spektru pitanja.&nbsp;
- Razgovarali smo o ratu između Ukrajine i Rusije, o Venecueli- rekao je.
Coale je naveo da, s obzirom na Lukašenkovo dugogodišnje prijateljstvo sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, Vašington želi njegovu pomoć u uticanju na Kremlj.
- Vaš predsjednik ima dugu istoriju s predsjednikom Putinom i ima sposobnost da mu daje savjete. To je veoma korisno u ovoj situaciji- rekao je Coale.
Napomenuo je da bi Lukašenko mogao biti u stanju promijeniti Putinovo mišljenje u kontekstu tekućih razgovora o okončanju rata u Ukrajini.
- Naravno, predsjednik Putin može prihvatiti neke savjete, a druge ne. Ovo je način da se olakša proces- rekao je Coale.

Bjelorusija oslobodila 123 zatvorenika

Više od dvije hiljade osoba poginulo je ili nestalo u velikim poplavama i klizištima u Indoneziji i Šri Lanki, pokazali su zvanični podaci. 

Neviđene poplave, klizišta, oluje i cikloni uzrokovali su široko rasprostranjenu devastaciju širom Južne i Jugoistočne Azije, a Indonezija je najteže pogođena, dok je slijedi je Šri Lanka, prenosi Anadolija.
Indonezijska nacionalna agencija za upravljanje katastrofama saopštila je da je do sada na Sumatri poginulo 995 ljudi, 226 je nestalo, a više od pet hiljada je povrijeđeno, dok su spasilačke operacije u toku.
Više od 3,2 miliona ljudi pogođeno je razornim poplavama i klizištima u poplavljenim provincijama Sjeverna Sumatra, Zapadna Sumatra i Aceh.
U Šri Lanki, prema podacima Centra za upravljanje katastrofama, broj žrtava ciklona Ditvah porastao je na 640, a 211 osoba se još vodi kao nestalo od oluje koja je udarila 17. novembra.
Razorna poplava pogodila je i više od 1,6 miliona ljudi i prouzrokovala štetu na oko 110 hiljada kuća, uključujući više od 5,7 hiljada potpuno uništenih.
Ujedinjene nacije su prošle sedmice saopštile da je najmanje 185 ljudi poginulo na jugu Tajlanda, dok se 367 vodi kao nestalo.
Četiri smrtna slučaja zabilježena su i u Indiji, a tri u Maleziji usljed teških vremenskih uslova.

U poplavama u Indoneziji i Šri Lanki više od dvije hiljade mrtvih i nestalih

Nemam dileme da su motivi za blokadu dva poglavlja politički, a ne tehnički. Iz jednostavnog razloga: da se radilo o neispunjenim kriterijumima, to bi nam bilo saopšteno znatno ranije i bila bi data prilika da se nešto popravi i da se nedostaci otklone. To se nije desilo. Ovdje je riječ o namjeri da se napredak Crne Gore u pregovorima uspori.
To, međutim, ne znači da smo ispunili sve obaveze u poglavlju 11, za koje imamo dva završna mjerila, kao ni u poglavlju 13, za koje takođe imamo dva završna mjerila.&nbsp;
Ni u jednom od nedavno zatvorenih poglavlja nismo ispunili sve kriterijume. Politička je odluka bila i kada smo zatvarali i tada nam je to koristilo, politička je i sada kada smo blokirani, kada nam to šteti i usporava naš već veoma spor put.&nbsp;
Izuzetno je važno da istovremeno razumijemo političku realnost procesa i ubrzamo suštinske reforme – jer samo ta kombinacija može spriječiti dalja usporavanja. Bez tog paralelnog djelovanja, svaka naredna odluka može ponovo biti politička – i ponovo na našu štetu.
Novembarski Izvještaj Evropske komisije - objavljen, dakle, prije samo mjesec dana - je ukazao na niz obaveza u poglavljima 11 i 13, koja pripadaju klasteru 5 „Resursi, poljoprivreda i kohezija“.
Kada je u pitanju poglavlje 11 „Poljoprivreda i ruralni razvoj“ Komisija navodi da su preporuke iz 2024. godine samo djelimično sprovedene i da Crna Gora naročito treba da intenzivira sprovođenje programa IPARD III i obezbijedi više resursa, naročito kadrovskih. Osim toga navodi se da država mora da ubrza sprovođenje Akcionog plana za usklađivanje s pravnom tekovinom EU u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja, obezbjeđujući kontinuirano usklađivanje zakonodavstva i finalizaciju registra vinograda.&nbsp;
Traži se i da se osigura da se aktivnosti i mjere utvrđene u sprovedbenom planu za uspostavljanje agencije za plaćanje i integrisanog sistema upravljanja i kontrole preduzimaju i ispunjavaju u određenim vremenskim okvirima, s posebnim fokusom na ažuriranje sistema identifikacije zemljišnih parcela (LPIS) i izradu detaljnih planova za uspostavljanje sistema za nadzor površina. Na kraju, podsjeća se i da su u oblasti borbe protiv korupcije, IPARD tijela obavezna da sprečavaju, otkrivaju i prijavljuju nepravilnosti.
Kada je u pitanju poglavlje 13 „Ribarstvo i akvakultura“, prošlogodišnje preporuke Komisije su takođe samo djelimično sprovedene i ostaju uglavnom važeće. Od Crne Gore je naročito traženo da poveća svoje administrativne, kontrolne i inspekcijske kapacitete, kako je i predviđeno Akcionim planom za jačanje administrativnih, inspekcijskih i kontrolnih kapaciteta usvojenim u julu 2025. godine. U pogledu inspekcija i kontrole, u 2025. godini nije bilo povećanja broja inspektora za ribarstvo, niti povećanja broja zaposlenih u administraciji. U toku su aktivnosti na daljem ažuriranju i unapređenju informacionog sistema za ribarstvo, kao i na obezbjeđivanju neophodne opreme i obuka za inspektore.
Osim toga naglašeno je da je neophodno da se sprovedu Zakon o morskom ribarstvu, Zakon o akvakulturi i Zakon o strukturnim mjerama i državnoj pomoći u ribarstvu i akvakulturi te nastavi rad na razvoju sekundarnog zakonodavstva (podzakonskih akata i pravilnika) neophodnog do trenutka pristupanja. Konačno, decidno se navodi da nije bilo pomaka u oblasti pomorskog prostornog planiranja.
Iz svega navedenog vidimo da smo za ova dva poglavlja usvojili neke od zakona, strategija i akcionih planova, ali da njihovo sprovođenje gotovo da nije ni započeto, dok administrativni kapaciteti nisu unaprijeđeni. Drugim riječima, usvojene javne politike za poljoprivredu i ribarstvo nisu još zaživjele u praksi.&nbsp;
Sprovođenje svih ovih preporuka je u interesu građana i građanki Crne Gore. Zajednička poljoprivredna politika EU (ZPP) podržava poljoprivrednike i osigurava bezbjednost hrane u Evropi. Pomaže u suočavanju s klimatskim promjenama i održivom upravljanju prirodnim resursima; održava ruralna područja i pejzaže širom EU; održava ruralnu ekonomiju živom promovisanjem radnih mjesta u poljoprivredi, agroprehrambenoj industriji i povezanim sektorima. To zahtijeva snažne sisteme upravljanja i kontrole. Postoje i zajednička pravila EU za tržišne standarde, politiku kvaliteta i organsku poljoprivredu koja je važno ne samo da usvojimo, nego da dosljedno sprovodimo.
Sa druge strane, Zajednička politika u oblasti ribarstva (ZRP) propisuje pravila za upravljanje ribarstvom, štiti žive resurse mora i ograničava uticaj ribarstva na životnu sredinu. To uključuje postavljanje kvota za ulov, upravljanje kapacitetima flote, pravila o kontroli i inspekciji, pravila o tržištima i akvakulturi i podršku za ribarstvo i obalne zajednice. Pored toga, ona podstiče održivu akvakulturu.&nbsp;
Činjenica da je odluka o blokadi dva poglavlja politička ne oslobađa domaće institucije obaveze da ubrzaju ispunjavanje preuzetih obaveza, već upravo suprotno – povećava potrebu za ozbiljnijim i organizovanijim pristupom. Nadležno ministarstvo, pregovaračka struktura i Vlada treba što prije da obavijeste javnost šta je preduzeto da sve navedene preporuke budu realizovane.
Svako odlaganje u ispunjavanju ovih obaveza znači ne samo sporije pregovore, već i gubitak prilika za razvoj ruralnih područja, jačanje prehrambene bezbjednosti i održivo upravljanje morskim resursima.

Motivi za blokadu poglavlja su politički, ali to ne znači da smo ispunili sve obaveze u poglavljima

XXIII Maslinijada, najznačajnija poljoprivredno-turistička manifestacija Bara svečano je otvorena danas u Starom Baru, te su starobarsku pjacu ispunili izlagački štandovi bogati domaćim proizvodima, maslinama, maslinovim ulje, delicijama iz tradicionalne kuhinje, iz svih barskih krajeva, kao i gosti – proizvođači meda, vina i ljekovitog bilja, kao i alata za poljoprivredu.
Ova tradicionalna manifestacija koju NVO „Maslinijada“ i NVO Udruženje maslinara „Antivari“ organizuju pod pokroviteljstvom Opštine Bar i Turističke organizacija Bar, uz podršku „Kuće maslina“ Bar i Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa NVO okupila je oko 70 izlagača iz Bara i drugih gradova Crne Gore.
Jedan od utemeljivača manifestacije i predsjednik Organizacionog odbora Maslinijade, Suljo Mustafić podsjetio je na začetke ove manifestacije i ukazao na napredak koji su tokom 23 godine održavanja Maslinijade ostvarili.
- Kada smo, prije 23 godine, pokrenuli Maslinijadu, nošeni entuzijazmom, naša ideja je bila da revitalizujemo maslinarstvo, da unaprijedimo i modernizujemo proizvodnju, i vratimo Starom Baru onaj sjaj koji mu pripada. Znali smo da je to neodvojivo, jer milenijumska stabla govore o posvećenosti plemenitom stablu masline, a ovaj Stari grad i sve oko njega svjedoči o visokoj kulturi i graditeljskom umijeću naših predaka. Uspjeli smo sa našim prijateljima maslinarima, kojima je ova fešta postala omiljeno mjesto susreta, zbližavanja, druženja i pozitivnog natjecanja. Zato im se od srca zahvaljujemo. Sjećamo se i onih koji, nažalost, više nisu sa nama. Njihovu plemenitost i podršku maslinarstvu, Starom Baru i ovoj manifestaciji nećemo zaboraviti, a njihove porodice i nasljednici su zajedno sa nama i danas i uvijek. Mi smo posvećeni okupljanju ljudi u plemenitoj misiji zbližavanja, u maslinarstvu, u kulturi, u čovjekoljublju i civilizacijskim vrijednostima. Vjerujemo da ćemo to prenijeti na našu djecu i na generacije koje dolaze. Ovo je manifestacija posebnog duha- bliskosti, radosti i vedrine. Želimo da takva uvijek i ostane! Stari Bar to zaslužuje, jer „Maslina je ime Bara“-poručio je Mustafić.
Mustafić je na kontinuiranoj podršci zahvalio Opštini Bar i Ministarstvu poljoprivrede, ali je i pozvao na unapređenje saradnje u oblasti maslinarstva.
- Znamo da maslinarstvo u Baru i Crnoj Gori zaslužuje i veću podršku ako želimo bolje rezultate. Moraju se napraviti bolji putevi kroz maslinjake, i dati nove podsticajne mjere, po uzoru na Hrvatsku. Revitalizacija starih maslinjaka, podizanje novih zasada, ranija berba, još bolji kvalitet ulja i zaštita domaćeg i autohtonog proizvoda- barske žutice- zadaci su svih nas. Samo uz pomoć države i lokalne uprave, zajednički možemo imati rezultat -zadovoljnog maslinara, uzorno gazdinstvo i veće količine kvalitetnog ulja. Zato tražimo značajniju podršku da bi maslinari ostajali na svojim stoljetnim posjedima i radili više i bolje, i za sebe i za porodice- naveo je on.
Podsjetio je da su ove godine težili unapređenju zakona o maslinarstvu.
- Našim amandmanima, pored ostaloga, tražili smo izmjene predviđenih zakonskih rješenja, gdje se predviđala totalna zabrana gradnje u maslinjacima. To bi, po našem mišljenju bilo kažnjavanje onih koji su stoljećima sačuvali svoje maslinarske posjede. Zato smo, nakon zahtjeva naših brojnih članova- ozbiljnih maslinara, tražili smo da se dozvoli kontrolisana gradnja, ali isključivo maslinarima sa većim posjedima i površinama, da mogu izgraditi objekat za vlastito individualano stanovanje, objekte koji služe proizvodnji ili preradi maslinovog ulja ili kojima će turistički bolje valorizovati svoj porodični maslinjak. Takođe, apelovali smo, tražimo to i danas - da državni organi kontrolišu gradnju i rade svoj posao kažnjavajući one nesavjesne i neodgovorne graditelje, a među njima je najmanje autetničnih maslinara. Naša zalaganja su prepoznata i amandmani su postali dio zakona, stoga zahvaljujemo svim poslanicima koji su ih podržali, posebno poslanicima iz Bara- Edini Dešić i Dejanu Đuroviću, koji su obrazlagali naše prijedloge, kao i ministru Jokoviću na razumijevanju- dodao je Mustafić.
Svoju podršku Maslinijadi i danas je pokazao ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Vladimir Joković.
- Maslinijada je manifestacija koja je prerasla u simbol upornosti i tradicije naših vrijednih maslinara. Maslinijada je mnogo više od sajma, ona je nosilac poruke zajedništva, okupljanja, mudrosti i trajanja. Svako stablo masline u Baru svjedoči istrajnosti, povezanosti čovjeka sa zemljom i vjerovanju da se pravi rezultat postiže strpljenjem i ljubavlju. Naš zajednički zadatak i proizvođača i institucija je dalje podizanje standarda u proizvodnji, preradi i plasmanu, kao i stalno unapređenje kvaliteta koje je preduslov uspjeha na domaćem i međunarodnom tržištu- istakao je Joković.
Predsjednik Opštine Bar, Dušan Raičević zvanično je otvorio XXIII Maslinijadu, te istakao da i ove godine potvrđuju krilaticu „Maslina je ime Bara“.
- Sa ponosom možemo da istaknemo da je rod u ovoj godini bio kvalitetan, da je maslinovo ulje ekstra kvaliteta, nakon par godina prilično velikih izazova sa kojima su se maslinari sreli. Posebno me raduje da je ovogodišnje takmičenje potvrdilo da maslinarstvo kao poljoprivredna grana možda i najviše napreduje od svih poljoprivrednih kultura u Crnoj Gori. Savremene metode modernog maslinarstva se već u kontinuitetu primjenjuju u Baru i to potvrđuje činjenica da su od svih analiziranih uzoraka u ovom takmičarskom dijelu samo dva ocijenjena kao djevičanska, dok su ostala ocijenjena kao ekstra djevičanska- naveo je Raičević.
Takmičarski dio trodnevne manifestacije i ove godine čini izbor najkvalitetnijih maslinovih ulja proizvedenih u 2025.
Panel Instituta za maslinarstvo Zavoda za mediteranske kulture Univerziteta u Dubrovniku, pod šiframa, ocjenjivao je uzorke maslinovog ulja. Izdvojeno je dvanaest prijavljenih uzoraka sorte žutica, i gotovo sva su bila izuzetnog kvaliteta i hemijskih svojstava. O pobjedniku i nagrađenima odlučivale su nijanse uglavnom u organoleptici - u ukusima. Ti rezultati pokazuju da su rana berba sa grane i pravilan transport ubranog ploda, te pravovremena prerada i čuvanje maslinovog ulja postali dominantni u Baru.
Sa 94 boda prvo mjesto je osvojilo ekstra djevičansko ulje Fahrudina Haverića.
- Ovo mi je jedna od dražih nagrada i pokazuje sav moj uloženi trud u maslinarstvu. Za kvalitetno maslinovo ulje presudan je faktor da se maslina ubere u optimalnom roku kad je plod zeleno-žućkast. Vrlo je važno da se trese maslina, da ona ne padne na zemlju- poručio je Haverić.
Il nagrada pripala je proizvođaču Matiji Ćetkoviću sa 91 bodom, dok je Ill mjesto osvojio proizvođač Haris Međedović sa osvojenih 90 bodova
IV nagrada otišla je u ruke proizvođača Sulja Mustafića sa osvojenih 89 bodova, dok je V nagradu zavrijedio proizvođač Avdulah Rašketić sa osvojenih takođe 89 bodova.
U kategoriji indukovanih uvoznih sorti – odnosno kupaža, su takođe ostvareni izvanredni rezultati. Pro mjesto sa 95 bodova osvojio je Edin Petović, dok je drugo mjesto pripalo Milanu Markoloviću sa osvojenih 93 boda.
Nagrada za najbolji rod u 2025. godini pripala je Sabriji Bajraktareviću, nagrade za najbolje održavane maslinjake dobili su Predrag Ćetković i Ibrahim Markičić.
Nagradu za mladi zasad osvojili su Šaban Pelinković i Esad Velović.
Nagrade su dodijeljene i za najljepše štandove na Maslinijadi, a prvo mjesto je osvojio Mujo Asović.
- Moj najstariji sin i ja smo se trudili da to lijepo predstavimo, da sve bude lijepo uređeno i da se na najljepši način prikažu proizvodi. Prije dvije godine sam osvojio istu nagradu, ali nam je tada pomogla ženska ruka. Ovo mi je 15. put da učestvujem na Maslinijadi i mnogo sam zadovoljan- saopštio je Asović.
Maslinijadu tradicionalno prati bogat kulturno umjetnički program, te su danas nastupili KUD i Klapa „Jedinstvo“ i mlada Nikolija Pandurica, zatim poznati muzički sastavi- barska Akademia i cetinjski Perper, kao i podgorički sastav Meraklije sa Hamzom Haverićem.
U Kući maslina u večernjim satima, biće priređeno druženje maslinara i njihovih prijatelja sa maestrom harmonike Safetom Drljanom.
Sjutra, 14. decembra u okviru muzičko-zabavnog programa nastupaju KUD Rumija, barski Padrino bend, kao i poznati mladi izvođač pop muzike Edis Agić.
Program zatvara nastup poznatog muzičkog sastava Bjelopoljski tamburaši i solistica Saška Rakonjac.
Osim bogatog kulturno-umjetničkog i zabavnog programa, ovogodišnja Maslinijada, obogaćena je likovnom kolonijom umjetnika iz država regiona pod nazivom „Street in art- Oliva“ koji će na otvorenom prostoru oslikavati platna i imati i izložbu sa motivima masline i Starog grada-zaključuju iz Organizacionog odbora starobarske manifestacije.

XXIII Maslinijada u Starom Baru: Fahrudinu Haveriću nagrada za najbolje ekstra djevičansko maslinovo ulje, Muju Asoviću za najljepši štand

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Tag: imovina