Ministarstvo vanjskih poslova je, nakon što je Hrvatska Crnoj Gori poslala diplomatsku notu u kojoj traži da se riješi pitanje povrata imovine hrvatskoj zajednici, saopštilo da će preduzeti korake i obavijestiti drugu stranu o konkretnom upitu u skladu sa pravilima diplomatske korespondencije
Crnogorskom Ministarstvu vanjskih poslova zvanični Zagreb je uputio diplomatsku notu, sa zahtjevom da se pripadnicima hrvatske nacionalne manjine povrati imovina u Crnoj Gori, potvrđeno je Radiju Slobodna Evropa.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 67.2551%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fhrvatska-poslala-notu-crnoj-gori-vratite-imovinu-u-tivtu-i-dobroti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Ministarstvo je 8. oktobra primilo verbalnu notu Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Republike Hrvatske koja se odnosi na pitanje povrata imovine pripadnicima hrvatske nacionalne manjine u Crnoj Gori - saopšteno je za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Uz to se navodi, da se za ovaj slučaj ranije interesovalo hrvatsko Ministarstvo, kada im je predočen stav da su ova pitanja u Crnoj Gori regulisana Zakonom o povraćaju oduzetih imovinskih prava i obeštećenju.
Crnogorsko Ministarstvo ukazuje da se taj Zakon jednako primjenjuje na sve građane Crne Gore, bez obzira na njihovu nacionalnu pripadnost.
- Ministarstvo će, nakon dobijanja relevantnih informacija od nadležnih organa, preduzeti korake i obavijestiti hrvatsku stranu o konkretnom upitu u skladu sa pravilima diplomatske korespondencije - poručeno je iz MVP-a.
Prethodno su hrvatski mediji objavili da je krajem pedesetih godina prošlog vijeka 51 hrvatskoj porodici iz Tivta oduzeta imovina na koju se i pored sudskih presuda ne mogu uknjižiti, odnosno upisati u katastar kao njeni vlasnici.
Kako se dodaje na tu imovinu, su se devedesetih godina nezakonito uknjižila treća lica.
O tome je, kao o još jednom problemu između dvije zemlje, početkom oktobra, na 2BS forumu u Budvi, govorio i ministar vanjskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman.
On je naveo da je o otetoj imovini Hrvata na primorju čuo tek prije mjesec dana.
- Bio sam zgrožen. Nisam znao da je 90 posto tih parcela u Dobroti ili Tivtu, jednostavno oteto. Da se neko drugi uknjižio na posjede, a imovina je po međunarodnom pravu neotuđiva. To se mora ispraviti, ako želimo biti zajedno u EU - rekao je Grlić Radman.
Jedan od objekata za koji postoji zahtjev za povraćaj ranijim vlasnicima je Palata Dabinović – "Kokotova kula" u Dobroti sa kraja 17 vijeka, objavio je hrvatski Jutarnji list.
Od palate rađene u u baroknom stilu su opstali samo zidovi od klesanog kamena.
Ministarstvo navodi da je i u dosadašnjoj komunikaciji i pregovorima sa hrvatskom stranom pokazalo konstruktivan i otvoren pristup rješavanju svih pitanja koja opterećuju odnose dvije zemlje.
- Uključujući i ona koja se odnose na hrvatsku manjinu u Crnoj Gori, vodeći pri tome jednako računa da budu ostvarena njihova ustavna prava i zaštićen državni interes - istaknuto je iz Ministarstva.
<h2>Niz otvorenih pitanja</h2>
Crna Gora i Hrvatska imaju narušene odnose od ljeta prošle godine.
Neposredan povod bilo je usvajanje Rezolucije o genocidu u Jasenovcu juna 2024. u Skupštini Crne Gore koju je podržala parlamentarna većina na čelu sa Pokretom Evropa sad premijera Milojka Spajića i prosrpskim strankama koje predvodi predsjednik Skupštine Andrija Mandić.
Mandić, poslanik Milan Knežević i potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić proglašeni su nepoželjnim u Hrvatskoj
Potom je Hrvatska decembra prošle godine blokirala Crnu Goru u zatvaranju pregovaračkog poglavlja 31 - vanjska i bezbjednosna politika.
Još je nekoliko je otvorenih pitanja u odnosima dvije zemlje.
Hrvatska od Crne Gore zahtjeva odštetu za bivše hrvatske logoraše koji su 1991. bili zatočeni u logoru Morinju u Kotoru. Traže i da se promijeni ime bazena koji nosi ime nekadašnjeg vaterpoliste Zorana Gopčevića koji je bio stražar u logoru Morinj.
Pored toga Hrvatska traži da joj se vrati u vlasništvo vojni školski brod "Jadran" koji je više od tri decenije dio crnogorske vojne flote.
Neriješeno je i pitanje granice dvije države na Prevlaci.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

MVP o diplomatskoj noti: Nakon dobijanja relevantnih informacija od nadležnih, preduzećemo korake i obavijestiti hrvatsku stranu

Neformalno udruženje građana “Pravo na đedovinu i privatnu svojinu” nastavilo je danas protest od 18 do 18:30 sati, uz poruku da neće odustati sve dok se ne ispune njihovi zahtjevi upućeni nadležnim državnim organima i institucijama.
Kako su istakli, njihovi zahtjevi odnose se na nesmetano korišćenje privatne svojine koja se nalazi u zoni Nacionalnog parka „Biogradska gora“.
Vlasnici tvrde da decenijama nijesu u mogućnosti da raspolažu imanjem – da ga obrađuju, privređuju ili prenesu na potomke – što, kako navode, predstavlja nepravdu i diskriminaciju u odnosu na ostale građane.
- Do sada nijesmo dobili nikakav odgovor, ali smo spremni da strpljivo sačekamo još kratko vrijeme. Ukoliko se situacija ne riješi, preduzećemo sve zakonom dozvoljene mjere kako bismo ostvarili svoja prava - poručili su okupljeni, prenosi portal RTCG.
Naglasili su da, ukoliko država i dalje bude onemogućavala vlasnike da koriste imovinu, traže da se sprovede eksproprijacija i isplati pravična naknada.
- Ne možemo prihvatiti da nam imanja propadaju i pretvaraju se u šikare, dok nam se uskraćuje pravo na život od sopstvenog rada i imovine. Naša borba je zajednička – samo jedinstveni i odlučni možemo uspjeti. Ne damo našu privatnu svojinu - poručilo je udruženje.
Okupljeni su istakli da se bore za to da njihova djeca ostanu na đedovini, da je obrađuju i ekonomski valorizuju, onako kako su to činili njihovi preci.

1084x550

Protest vlasnika imovine u zoni NP “Biogradska gora”: Ne damo našu privatnu svojinu

Lovćen banka otvorila je namjenski račun za uplatu pomoći stanovnicima čija je imovina stradala u požarima na teritoriji Podgorice i pozvala građane i pravna lica da, ukoliko žele i mogu, uplate novčanu pomoć.
Broj računa na koji se mogu izvršiti uplate pomoći je: 565-20410-64.
Banka je, kako su saopštili, donirala 5.000 eura kako bi pomogla u ublažavanju posljedica vatrenih stihija koje su prethodnih dana pogodile Glavni grad.
Prikupljena sredstva biće, kako su kazali, prenešena na račun Glavnog grada kako bi se mogla staviti na raspolaganje porodicama čija je imovina izgorjela u ovim požarima.
- Saosjećamo sa svima čija je imovina uništena, a posebno žalimo za ugašenim mladim životom. Povrijeđenom vojniku želimo brz oporavak i istovremeno zahvaljujemo svim vatrogascima, vojsci i dobrovoljcima koji ovih dana rizikuju svoje živote kako bi nas odbranili od vatrenih stihija, poručili su iz Lovćen banke.

1250x600

Otvoren račun za uplatu pomoći stanovnicima čija je imovina stradala u požarima

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović sastaće se sljedeće sedmice sa predstavnicima Uprave policije u cilju rješavanja situacije učestalog podmetanja požara na prostoru Konika.
- Kabinetu gradonačelnika danima pristižu zahtjevi stanovnika Vrela ribničkih i Konika da im, od svakodnevnih podmetnutih požara, zaštitimo imovinu, zdravlje i, konkretno, anagažujemo, policijsku patrolu 24 sati. S tim u vezi, Glavni grad se, kroz dopis preduzeća „Deponija“, obratio Upravi policije i Ministarstvu odbrane nekoliko mjeseci unazad - navedeno je u saopštenju Galvnog grada.
Ističu da je prije svega potrebna fizička zaštita od nesavjesnih građana Vrela ribničkih koji više decenija pale gume i instalacione kablove kako bi ostatke od bakra i žice prodavali kao sekundarnu sirovinu na crnom tržištu. 
- Napominjemo da Glavni grad, sve vrijeme, kroz nadležne službe, preduzima potrebne mjere, ali izražavamo bojazan da samo saniramo posljedice ozbiljnog sistemskog problema, višedecenijskih ustaljenih šema i prećutnih dogovora. Ukratko, govorimo o nasilju, ekocidu i krivičnim djelima koje moramo zajedničkim snagama odlučno sankcionisati. Zato, ovu priliku koristimo da vas obavijestimo da je za narednu nedjelju planiran sastanak gradonačelnika Saše Mujovića sa predstavnicima Uprave policije, kako bi zajedničkim institucionalnim djelovanjem konačno stali na put ovom velikom višedecenijskom problemu - poručeno je iz Glavnog grada.
Podsjećamo, služba zaštite i spašavanja danas je ugasila požar u blizini preduzeća "Deponija" koji je prijetio da se proširi na samu deponiju gdje se skladišti više od 2.000 tona otpadnih guma.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.9606%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpozar-kod-deponije-pod-kontrolom-vatra-tinja-zbog-naslaga-smeca-i-guma-ali-nema-bojazni-od-sirenja&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Stanovnici Vrela ribničkih i Konika traže angažman policijske patrole, Mujović sljedeće sedmice sa predstavnicima UP

Potpredsjednik Skupštine Glavnog grada Dragutin Vučinić saopštio je da neko pokušava da proda državnu imovinu na Malom brdu u Podgorici. - Ovo nam je naša borba dala. Ovo je isječak iz jutrošnje ponude na tržištu nekretnina. Državna imovina se krčmi u bescijenje - napisao je Vučinić na Facebooku uz link ka oglasu za prodaju. On je pozvao sve službe Glavnog grada da ne dozvole prodaju te da odgovorne procesuiraju. - Jer im ovo nije đedovina – no nečija muka, seoski ili plemeski komun, koju je država revolucionarnim zakonima 1946. godine prepisala u svoje vlasništvo. Ako ga je prepisala – neka ga odbrani - zaključio je Vučinić.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250609220620_b7339b55c9f64cbd5bc2d945df6475f4ae07a094f3d768133b5a2b83629580b5.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250609220620_b7339b55c9f64cbd5bc2d945df6475f4ae07a094f3d768133b5a2b83629580b5" data-rendition-name="original" width="600" height="459" loading="lazy" alt="x"></figure>

Vučinić tvrdi da neko prodaje državnu imovinu na Malom brdu u Podgorici

Viši sud u Podgorici blokirao je imovinu češkog ljekara Pavela Budinskog, koji je centralna je figura u jednoj od najvećih korupcionaških afera u češkom zdravstvu, u primorskoj opštini Tivat na zahtjev Kancelarije evropskog javnog tužioca, jer postoji osnovana sumnja da je ova imovina stečena kriminalnom djelatnošću.
Rješenjem sudije tog suda određena je privremena mjera zabrana raspolaganja - otuđenjem i opterećenjem kao i korišćenja nepokretnosti navodi se u odgovoru tog suda na upit Radija Slobodna Evropa (RSE).
Sud se pozvao na "Zakon o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću ... jer postoji osnovana sumnja da je navedena imovina stečena kriminalnom djelatnošću".
Kancelarija evropskog javnog tužioca (EPPO) i Vrhovno državno tužilaštvo Crne Gore potpisali su Sporazum o saradnji i 22. septembra 2022. u Luksemburgu.
Član 5 ovog sporazuma omogućava zamrzavanje imovine.
EPPO se bavi istraživanjem i podizanjem optužnica u slučajevima krivičnih djela koja su na štetu finansijskih interesa Evropske unije.
Budinskog, koji je bivši zamjenik direktora Univerzitetske bolnice Motol u Pragu, policija sumnjiči za višegodišnje primanje mita, pranje novca, subvencione prevare i oštećenje finansijskih interesa Evropske unije. Istraga je obuhvatila 17 osoba, uključujući i bivšeg direktora bolnice Miloslava Ludvíka.
Zamrzavanje se odnosi na vilu Budinskog u naselju Bogišići u opštini Tivat i akcije u kompaniji, ACROS MB koja je registrovana u tom gradu.
EPPO je zamolnicu za pružanje međunarodne pravne pomoći u krivičnim slučajevima 4. marta poslala Ministarstvu pravde i tužiteljki Ani Radović koja je njihov kontakt u Crnoj Gori. Potom je zahtjev preko Specijalnog tužilaštva proslijeđen Višem sudu 8. aprila koji je postupio po zahtjevu i zamrznuo imovinu.
Postupk protiv Budinskog vodi Nacionalna policija za borbu protiv organizovanog kriminala.
<h2>Šta pišu Češke novine</h2>
Budinski koji je već pod istragom zbog korupcije, sada se, po pisanju Čeških novina, sumnjiči i za navodno neprijavljivanje imovine.
Motolska bolnica je državna institucija i njeni rukovodioci su po zakonu javni funkcioneri i stoga u obavezi da podnose imovinske prijave.
Prema riječima portparola ministarstva pravde Češke, Vladimira Repke, postoji mogućnost da u prijavama nisu navedeni svi podaci.
Budinski je, prema navodima, sakrio vlasništvo nad raznim nekretninama.
Istraga je otkrila da je posedovao oko 270 parcela, dvije kuće i druge nepokretnosti u Češkoj, Crnoj Gori i Kostariki, ukupne vrijednosti preko 53 miliona čeških kruna, što je više od dva miliona eura.
Ova imovina nije prijavljena u njegovim imovinskim kartonima.
On je navodno primao mito od brojnih firmi i preduzetnika koji su dobijali bolničke ugovore za usluge poput čišćenja, molerskih radova, održavanja i pranja veša.
Zbog optužbi, Budinski je smijenjen sa funkcije zamjenika direktora bolnice.
Policija je zaplijenila dio njegove imovine, uključujući nekretnine, vozila, s obzirom na sumnju da potiču iz nezakonitih aktivnosti.
Budinski se trenutno nalazi u pritvoru.
Ukoliko bude osuđen prijeti mu kazna do 12 godina zatvora.

Imovina češkog doktora blokirana u Crnoj Gori po zahtjevu evropskog tužioca

Stečajna uprava Vektra Jakić raspisala je oglas za prodaju dijela imovine tog preduzeća, po ukupnoj početnoj cijeni od 424,6 hiljada eura.
Imovina se prodaje u cjelosti i nalazi na istoj katastarskoj parceli u Pljevljima, s čine je zemljište, poslovne zgrade u privredi, poslovni prostori i garaža.
Svi zainteresovani ponude mogu dostaviti Privrednom sudu u zatvorenoj koverti do 13. februara do 13 sati. Njihovo otvaranje zakazano je dan kasnije u 13 sati u prostorijama tog suda.
Pravo da učestvuju na javnom nadmetanju imaju sva preduzeća i pojedinci koji po važećim propisima Crne Gore imaju pravo kupovine nepokretnosti i koji blagovremeno dostave odgovarajuću ponudu i uplate predviđeni depozit.
Ponuđači su dužni da uplate depozit u iznosu od pet odsto od iznosa početne cijene.
Stečajni upravnik donijeće odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača najkasnije u roku od osam dana od održavanja javnog otvaranja ponuda.
Imovina dužnika, koja je predmet prodaje, može se razgledati svakog radnog dana za vrijeme trajanja oglasa, od devet do 14 sati, uz prethodnu najavu stečajnom upravniku.
Privredni sud otvorio je 26. decembra 2023. godine stečajni postupak u Vektra Jakić. Stečaj je uveden na predlog Uprave prihoda i carina, zbog duga za porez i koncesije.

Na prodaju imovina Vektre Jakić, početka cijena 424,6 hiljada eura

Odbor direktora kompanije Plantaže je, u cilju stabilizacije poslovanja i očuvanja tog jedinstvenog crnogorskog brenda, donio odluku o prodaji dijela nepokretnosti koje nijesu u funkciji primarne djelatnosti, kazali su u toj kompaniji.
U pitanju je, kako kažu, imovina koja nije aktivna u proizvodnim ili poslovnim procesima kompanije, koja generiše dodatne troškove poreza na nepokretnosti, naročito kada je riječ o urbanizovanim zonama, i ne doprinosi strateškim ciljevima kompanije.
Iz Plantaža su reagovali na navode o prodaji imovine kompanije i proteste dijela mještana Gornje Gorice, objašnjavajući da se preduzeće godinama suočava sa naslijeđenim finansijskim izazovima, uključujući dugovanja prema Poreskoj upravi (PU) i kreditnim institucijama, usljed neodgovornog upravljanja prethodnih uprava.
Oni su objasnili da je zemljište koje je predmet prodaje u vlasništvu Plantaža, osnov prava je svojina, u obimu 1/1, bez upisanih tereta i ograničenja.
- Sve to se lako može provjeriti uvidom u katastar nepoktretnosti, koji je javni registar. Dakle, ne postoji nijedan formalno-pravni razlog da Plantaže, kao zakoniti vlasnik i držalac predmetnih nepokretnosti, budu ograničene u pravu da iste drže, koriste i da njima raspolažu - tvrde u kompaniji.
Odluka je, kako su naveli, dio sveobuhvatne optimizacije i stabilizacije poslovanja, koja omogućava izmirivanje velikih naslijeđenih dugova, jačanje kredibiliteta prema povjeriocima i stvaranje temelja za stabilniju budućnost.
- Osim toga, odluka je usklađena sa investicionom strategijom, koja uključuje diverzifikaciju poslovnih aktivnosti, modernizaciju proizvodnih kapaciteta i usmjeravanje sredstava u projekte koji doprinose jačanju konkurentske prednosti i povećanju efikasnosti - navode u Plantažama.
Iz Plantaža su naglasili da će se sredstva od prodaje prioritetno koristiti za ostvarenje ključnih strateških ciljeva.
Kada je riječ o protestu dijela mještana Gonje Gorice i njihovih tvrdnji da Plantaže prodaju njihovu imovinu, iz kompanije su poručili da su ti navodi neutemeljeni.
- Ukoliko neko smatra da mu je povrijeđeno neko pravo, uključujući i pravo svojine, ima mogućnost da pred nadležnim državnim organima traži zaštitu svojih prava - rekli su iz Plantaža i dodali da je uprava preduzeća posvećena transparentnosti, odgovornom poslovanju i očuvanju povjerenja javnosti.
Prodaja nepokretnosti se, kako su objasnili, sprovodi isključivo putem javnih poziva, tenderskih postupaka ili licitacija, uz puno poštovanje načela obezbjeđivanja konkurencije, transparentnosti, ravnopravnosti i zabrane diskriminacije i standarda konkurentnosti.
Početna cijena se određuje na osnovu izvještaja renomiranih procjenitelja sa REV licencom, a u postupcima licitacije cijene često nadmašuju početne vrijednosti, zavisno od interesovanja učesnika.
U kompaniji takođe tvrde i da se ne slažu sa konstatacijom da se radi o “prodaji ispod cijene i “odlasku na doboš imovine Planaža".
- Svjesni smo da ovakve odluke mogu izazvati različite reakcije, ali smo uvjereni da su one neophodne za nastavak odgovornog poslovanja i postizanje održivog rasta i očuvanju Plantaža kao najznačajnijeg crnogorskog bredna, i da će rezultati biti vidljivi u narednom periodu - zaključili su iz kompanije.

Plantaže: Prodajemo nepokretnosti koje nijesu u funkciji primarne djelatnosti

Vlada Crne Gore izdvojiće 235.066 eura za kupovinu imovine AD „Lenka“ iz Bijelog Polja. to je navedeno u Informaciji o rezultatima Javnog poziva za prodaju imovine u Opštini Bijelo Polje, u postupku naplate potraživanja Države Crne Gore prema izvršnom dužniku AD „Lenka“ iz Bijelog Polja koju je Vlada usvojila na današnjoj sjednici.
U Informaciji se, pored ostalog, ističe da je u postupku izvršenja povjerioca DOO „Mikro u stečaju" iz Bijelog Polja, protiv dužnika AD „Lenka“ Bijelo Polje, na drugom ročištu za prodaju nepokretnosti prihvaćena ponuda predstavnika države, kao izvršnog povjerioca, za kupovinu u visini procijenjene vrijednosti nepokretnosti od 2.200.000 eura. 
- S tim u vezi, javni izvršitelj je donio Zaključak kojim je dodijelio predmetne nepokretnosti državi Crnoj Gori i dao rok od osam dana za uplatu kupopordajne cijene u iznosu od 235.066 eura, koji je uvećan za troškove postupka izvršenja i čini ukupan iznos koji je država dužna da uplati, kako bi se namirio izvršni povjerilac prvog reda kojem isto pripada po prvenstvu pokrenutog postupka izvršenja, dok je država Crna Gora izvršni povjerilac drugog reda - navedeno je u saopštenju Vlade.
Ostatak kupoprodajne cijene od 1.964.933 eura država nije dužna da uplati, s obzirom na to da taj dio namiruje iz svog potraživanja prema AD „Lenka“. 
- Tim povodom, Vlada je donijela zaključke kojima je odobrena isplata navedenih sredstava kako bi se realizovala kupovina nakon koje će Država postati vlasnik cjelokupne imovine izvršnog dužnika - zaključeno je u saopštenju.

Država kupuje imovinu “Lenke” za 235.000 eura

Služenje obaveznog vojnog roka u Srbiji će početi ili u decembru 2026. ili u martu 2027. godine.
To je, između ostalog, najavio predsjednik ove zemlje Aleksandar Vučić, prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE).&nbsp;
Naveo je da odluka o početku vojnog roka zavisi od spremnosti kapaciteta i vojnih objekata.
- Tu odluku ćemo uskoro donijeti, u narednih mjesec ili dva, i ići pred Skupštinu i krenuti sa evidentiranjem vojnih obveznika - rekao je on danas nakon sastanka sa vojnim čelnicima o stanju i analizi sposobnosti Vojske Srbije za 2025. godinu.
Vojni rok će, napominje Vučić, trajati 75 dana.
- Moramo da spremimo sve objekte. Imamo dovoljno pušaka i čizama ali postoje neke stvari koje još nisu potpuno spremne - kazao je on.
Prema njegovom mišljenju, Srbija mora da obnovi regrutne centre, unaprijedi i obnov ambulante...
- To su važna pitanja jer želimo da to spremno dočekamo i da ti mladi ljudi vojsku provedu u najboljim uslovima. Da steknu potrebnu odgovornost i ozbiljnost, kao i odnos prema patriotizmu - izjavio je on.
Uvođenje obaveznog vojnog roka mora da izglasa parlament donošenjem zakona. Predstavnici tamošnjih vlasti su proteklih godina u više navrata najavljivali vraćanje vojnog roka. Ideja je konkretizovana u januaru 2024. Tada je Generalštab Vojske Srbije pokrenuo inicijativu i predložio predsjedniku uvođenje vojnog roka.
Vučić je potom, u septembru iste godine, potpisao saglasnost da se u Srbiju vrati obavezni vojni rok. Od njegovog ukidanja, 1. januara 2011. godine, u vojsku se ide samo dobrovoljno.
Vraćanje obaveznog vojnog roka je u oktobru 2025. izglasala je i susjedna Hrvatska.
Među zemljama koje nisu ukidale obavezan vojni rok su: Švajcarska, Norveška, Danska, Finska, Austrija, Turska, Estonija, Grčka, Kipar, Ukrajina, Rusija i Belorusija.

Vučić: Obavezni vojni rok od decembra 2026. ili marta 2027.

Njemački automobili su statusni simbol i za 1,45 milijardi Indijaca. Zato su njemački proizvođači s nestrpljenjem dočekali trgovinski sporazum sa Indijom i drastično niže carine. Ipak, ni Indija nije lako tržište.
Indija je najmnogoljudnija država na svijetu. U proteklim godinama ostvarila je impresivan ekonomski rast od prosječno šest do sedam odsto godišnje, stope rasta o kojima druge države mogu samo sanjati, piše Dojče vele (DW).
U Indiji postoji sve brojnija srednja klasa i mlado stanovništvo koje postaje sve imućnije.
„Zbog toga je novi sporazum o slobodnoj trgovini sa EU za njemačku automobilsku industriju sigurno prilika da otvori novi pristup tržištu“, smatra Konstantin Gal, savjetnik u firmi EY Parthenon.
„Indiji su potrebni terenci“
U prvoj fazi, carine na određene uvozne automobile, koje sada iznose i do 110 odsto, trebalo bi da se smanje na 40, a kasnije i na deset odsto. To bi se trebalo odnositi na kvotu od 250.000 vozila godišnje. Na auto-dijelove carine bi trebalo potpuno da se ukinu nakon pet do deset godina.
Frank Švope s Visoke škole za menadžment u Kelnu smatra da je to važna osnova za njemačke proizvođače automobila kada je riječ o otvaranju novih tržišta i pronalaženju kupaca.
„SUV vozila u Indiji su potrebna, kao i robusniji automobili, jer putevi u Indiji su daleko od evropskih standarda“, naveo je Švope.
Šta sa fabrikama u samoj Indiji?
Indija je već odavno važno tržište za svjetsku automobilsku industriju. Potražnja je ogromna, a zemlja bi sve više mogla da postane tržište poput SAD ili Kine.
Stručnjak za automobilsku industriju Kristof Štirmer oprezniji je: po njemu, za njemačke proizvođače to je „dvosekli mač“ – novim trgovinskim sporazumom može se podstaći direktan izvoz u Indiju.
„S druge strane, kompanije poput Audija već su otvorile fabrike u Indiji koje čekaju proširenje. To opet postavlja pitanje smisla uvoza vozila iz Evrope“, kazao je Štirmer.
I Indijci sve više voze „na struju“
Elektromobilnost u Indiji danas ima veliku ulogu, jer je zagađenje vazduha u nekim gradovima ozbiljan problem.
„Indija počinje sa sektorima koji su najvažniji za saobraćaj, dakle sa malom i mikromobilnošću“, kaže Štirmer.
To uključuje skutere, motocikle i brojne trokolice „tuk-tuk“ koje se koriste širom zemlje. I autobusi voze na struju.
„U nekim gradovima već su u potpunosti prešli na električne autobuse. Slediće ih i drugi. To je u Indiji centralna strategija“, dodao je.
Država to podstiče, postoje poreske olakšice i subvencije.
Mnoštvo domaćih vozila i „Japanaca“
Teško je procijeniti u kojoj mjeri njemački proizvođači mogu profitirati od rasta tržišta u Indiji. U novom sporazumu o slobodnoj trgovini ne spominju se poreske olakšice za uvezena električna vozila.
Domaći i japanski proizvođači dominiraju tržištem. Suzuki i Honda u Indiji imaju velike pogone, ulažu milijarde u nove fabrike i razvoj modela. Snažno napreduju i južnokorejski proizvođači poput Hjundaija i Kije.
Vlada, s druge strane, podstiče domaće proizvođače:
„Vlada želi da ti proizvođači prvi udovolje potrebama mladog i rastućeg tržišta“, objašnjava Gal.
Frank Švope ipak ostaje optimista:
„Smatram da ima dovoljno prostora i za njemačke proizvođače.“
Sporazum je prilika da se ponovo pozicioniraju na tržištu koje postaje sve zahtjevnije. S tim se slaže i Gal:
„U predstojećim godinama to će za njemačke proizvođače sigurno biti tržište koje ne smiju izgubiti iz vida.“

Njemački automobili pojeftinjuju nakon sporazuma EU–Indija

Premijer Velike Britanije Kir Starmer sastao se danas u Pekingu sa kineskim liderom Si Đinpingom, gdje su dogovorili više sporazuma - a među njima i onaj prema kom će građani Ujedinjenog Kraljevstva koji idu u Kinu poslovno ili kao turisti, moći da putuju bez vize za boravke kraće od 30 dana.
Starmer je rekao da je sastanak, koji je trajao sat i 20 minuta, bio produktivan i da je donio „stvarne, konkretne rezultate“.
Građani Ujedinjenog Kraljevstva koji putuju u Kinu poslovno ili kao turisti moći će da putuju bez vize za boravke kraće od 30 dana. Time se UK usklađuje sa drugim zemljama, uključujući Francusku, Njemačku i Austriju.
Nije naveden datum kada će ovaj bezvizni režim stupiti na snagu, ali se vlada nada da će se to desiti što je prije moguće, prenosi BBC.

Postignut dogovor: Državljani Velike Britanije putovaće bezvizno u Kinu

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski zahvalio je danas američkom predsjedniku Donaldu Trampu na mogućnosti obezbjeđivanja bezbjednosti Kijeva i drugih ukrajinskih gradova tokom ekstremnog zimskog perioda.
- Snabdijevanje električnom energijom je temelj života. Cijenimo napore naših partnera da nam pomognu da zaštitimo živote. Hvala vam, predsjedniče Tramp. Naši timovi su o tome razgovarali u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Očekujemo da će sporazumi biti sprovedeni. Koraci deeskalacije doprinose stvarnom napretku ka okončanju rata - rekao je Zelenski u objavi na društvenoj mreži Iks.
Ranije danas, predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da je ruski predsjednik Vladimir Putin pristao da tokom sedam dana ne izvodi napade na Kijev i druge ukrajinske gradove zbog, kako je naveo, ekstremno niskih temperatura u regionu.
- Lično sam zamolio predsjednika Putina da nedjelju dana ne gađa Kijev i druge gradove, i on je na to pristao - rekao je Tramp na sastanku kabineta u Bijeloj kući, navodeći "izuzetno hladno vrijeme" kao razlog za taj zahtjev, prenosi Gardijan.
On je dodao da su ga pojedini savjetovali da "ne troši poziv", jer, kako su rekli, neće dobiti takav ustupak, ali da je ruski predsjednik ipak pristao.
Ukrajinski ministar energetike Denis Šmihalj rekao je juče da je zbog nestašice struje usled ruskog granatiranja u Kijevu 610.000 potrošača ostalo bez struje.
Najveći ukrajinski proizvođač električne energije DTEK grupa objavio je prethodno da Kijev prelazi sa vanrednog na privremeni režim isključenja struje.

Tag: imovina