Uspjeh ekonomskih reformi ne mjeri se samo rastom plata nego i šansama za zapošljavanje mladih

Ekonomske reforme moraju, uz povećanje zarada, mladima obezbijediti bolje mogućnosti zapošljavanja, zbog čega je neophodno reformisati program stručnog osposobljavanja, zakonski urediti studentske poslove i uvesti podsticaje za angažovanje domaće radne snage.

To je poručeno na studentskoj tribini „Euromodel i mladi: veće zarade, veće šanse ili nove prepreke?“, koju je organizovao Studentski parlament Univerziteta Crne Gore (SPUCG) u holu zgrade tehničkih fakulteta.

Povjerenik za međunarodnu saradnju SPUCG Vuk Radusinović kazao je da se u javnosti mnogo govorilo o najavljenim ekonomskim reformama, ali nedovoljno o njihovom uticaju na mlade.

Naveo je da su na tribinu pozvani predstavnici nadležnih ministarstava i privrede, ali da se nijesu odazvali pozivu, iako su studenti željeli da dobiju odgovore na pitanja važna za njihovu budućnost.

- SPUCG nije organizovao ovu tribinu kako bi kritikovao najavljeno povećanje zarada niti osporio mjere koje za cilj imaju povećanje životnog standarda građana. Naprotiv, SPUCG podržava svako održivo rješenje materijalnog položaja građana, posebno mladih - rekao je Radusinović.

Prema njegovim riječima, uspješnost jedne ekonomske reforme ne smije se mjeriti samo povećanjem zarada već zaposlenih ljudi, već mogućnostima koje te redorme nude mladim ljudima koji tel treba da zakorače na tržište rada.

- Zato smo danas željeli predatavnicima resornih ministarstava da postavimo tri pitanja: 1. Da li će ekonomske reforme pratiti i reforme programa stručnog osposobljavanja, o kojima se već duži vremenski period givori, i da li ce doći do povećanja naknada mladih ljudi koji su korisnici ovog programa? 2. Kada će konačno biti rješena pitanja studentskih poslova i servisa, i da li će država u okolnostima sve većeg priliva strane radne snage, preduzeti mjere kako bi zaštitila položaj domaće radne snage, posebno mladih, koji traže privremene i povremene poslove? 3. Možda i najvažnije, da li će poslodavci i nakon najavljenog povećanja zarada pružiti jednake šanse za zaposlenje mladima koji tek završavaju fakultete ili program stručnog osposobljavanja, ili će povećanje troškova rada dovesti do smanjenja zapošljavanja mladih? - istakao je Radusinović.

Prema njegovim riječima, tri ključna pitanja odnose se na reformu programa stručnog osposobljavanja i povećanje naknada njegovim korisnicima, donošenje zakona o studentskim poslovima i uspostavljanje studentskog servisa, kao i na uticaj povećanja zarada na mogućnosti zapošljavanja mladih bez radnog iskustva.

- Da li će povećanje zarada na svim nivoima dovesti do toga da poslodavci daju jednake šanse mladim ljudima koji su tek završili fakultet ili program stručnog osposobljavanja, ili će to dovesti do toga da mladi imaju manje prilika za prvi posao? - upitao je Radusinović.

Govoreći o stručnom osposobljavanju, naglasio je da je važnije od samog povećanja naknada reformisati program kako bi mladima omogućio sticanje praktičnog iskustva i veću konkurentnost na tržištu rada.

- Nije poenta stručnog osposobljavanja da student devet mjeseci prima naknadu i bude kod poslodavca. Poenta je da za tih devet mjeseci stekne novo iskustvo koje će mu omogućiti da bude konkurentniji na tržištu rada, a da za tih devet mjeseci dobije naknadu - objasnio je Radusinović.

Alumnista Studentskog parlamenta Univerziteta Crne Gore Vedran Vujisić podsjetio je da je donošenje zakona o obavljanju studentskih poslova dugogodišnja inicijativa SPUCG, čiji je cilj da studentima omogući rad uz pravnu zaštitu, sigurnu isplatu naknada i usklađivanje radnih obaveza sa studijama.

- Ukoliko taj zakon bude sadržao rješenja za koja se mi zalažemo, dobićemo zakon koji štiti studente koji obavljaju privremene i povremene poslove. Imaće studentski servis koji ih spaja sa poslodavcem i pruža im zaštitu. Njihov rad se više ne bi odvijao u okviru sive ili čak crne zone, a studentski servis bi im garantovao isplatu - istakao je Vujisić.

Pojasnio je da bi studentski servis posredovao između studenata i poslodavaca, garantovao isplatu naknada i omogućio studentima da rade u skladu sa obavezama na fakultetu, bez ugrožavanja uspjeha tokom studiranja.

Podsjetio je da je Studentski parlament izradio nacrt zakona i ustupio ga Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija, kao i da je formirana radna grupa koja se bavi tim pitanjem.

- Ne želimo da donesemo zakon koji će nam služiti samo da ispunimo jednu od niza obaveza u kontekstu što skorijeg članstva Crne Gore u Evropskoj uniji i zatvaranja pregovaračkih poglavlja. Cilj nam je uspostavljanje održivog sistema koji može da funkcioniše u praksi - poručio je Vujisić.

Posebno je ukazao na potrebu uvođenja finansijskih podsticaja poslodavcima za angažovanje studenata, navodeći da predloženi nacrt zakona predviđa formiranje posebnog budžetskog fonda kojim bi upravljala država.

Objasnio je da bi se fond finansirao iz posebnog doprinosa poslodavaca koji zapošljavaju državljane zemalja van Evropske unije, u visini od deset odsto njihovih zarada, dok bi poslodavci koji angažuju studente dobijali dotaciju od 20 odsto.

Dodao je da bi se sredstva mogla obezbjeđivati i povećanjem taksi za izdavanje dozvola za privremeni boravak i rad stranaca, dok bi eventualni višak bio usmjeren na izgradnju vrtića, škola, studentskih domova i unapređenje studentskog standarda.

Vujisić je naveo da slična rješenja postoje u Francuskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, Litvaniji i Holandiji, ističući da predloženi model ima uporište u evropskoj praksi.

- Neko će reći da mi hoćemo da poslodavci ne zapošljavaju stranu radnu snagu. Neka zapošljavaju i njih, ali mora postojati podsticaj da zapošljavaju studente. Mi više ne možemo da igramo na kartu patriotizma i vezanosti za maticu i da se nadamo da mladi neće otići. Otići će ukoliko ne budu imali priliku da ostvare prihvatljiv životni standard - upozorio je Vujisić.

Poručio je da je potrebno djelovati preventivno i obezbijediti mladima uslove za ostanak u Crnoj Gori, naglašavajući da zakon ne smije biti donesen samo formalno, već mora donijeti konkretnu korist studentima, njihovim porodicama i društvu.

Radusinović je, govoreći o zapošljavanju stranih radnika, upozorio da bi se Crna Gora nakon pristupanja Evropskoj uniji mogla suočiti sa izazovima sličnim onima u Hrvatskoj, ukoliko na vrijeme ne preduzme mjere za zaštitu domaće radne snage.

Prema podacima koje je predstavio, Hrvatska je 2024. godine izdala 206.000 dozvola za strane radnike, od čega se 130.000 odnosilo na novo zapošljavanje, dok strani državljani iz trećih zemalja čine 8,6 odsto ukupnog broja osiguranika.

Ukazao je da je Hrvatska te godine imala 53 radne dozvole na hiljadu stanovnika, dok je Crna Gora već 2025. godine dostigla 65 dozvola na hiljadu stanovnika, odnosno oko 40.000 izdatih dozvola za boravak i rad.

- Kada uđemo u Evropsku uniju, doći će do uklanjanja ne samo fizičkih granica, već i drugih barijera koje danas možda štite našu radnu snagu i tržište rada. To će dovesti do dodatnog povećanja broja stranih radnika - ocijenio je Radusinović.

Naveo je da bi, prema predstavljenim projekcijama, Crna Gora 2030. godine mogla imati 62.000 stranih radnika, odnosno 100 izdatih dozvola na hiljadu stanovnika, što bi predstavljalo 22 odsto ukupnog broja zaposlenih.

Zbog toga je pozvao nadležne da pravovremeno uspostave mjere zaštite domaće radne snage, posebno mladih, kako bi imali više mogućnosti za zapošljavanje i ostanak u državi.

Osvrnuvši se na odsustvo predstavnika institucija i privrede, ocijenio je da su propustili priliku da sa studentima razgovaraju o pitanjima koja neposredno utiču na njihovu budućnost.

- Mi nijesmo ostali bez bitnih gostiju, nego su predstavnici institucija propustili priliku da razgovaraju sa mladim ljudima o njihovoj budućnosti - poručio je Radusinović.

Na kraju je predstavnicima ministarstava i privrede simbolično dodijelio neopravdani izostanak, uz poruku da se izostanci mogu nadomjestiti, ali ne i odgovornost, i da studenti na narednom susretu očekuju konkretne odgovore o svojoj budućnosti.