Automatski eksterni defibrilatori (AED), uređaji namijenjeni pružanju prve pomoći osobama koje dožive iznenadni srčani zastoj van bolničkih uslova, od danas su dostupni na šest lokacija u Podgorici. Defibrilatori se nalaze na zgradi Skupštine Crne Gore i Skupštine Glavnog grada, tržnim centrima Big Fashion, Bazar i Mall of Montenegro, kao i na objektu Okova na Starom aerodromu, saopšteno je iz Ministarstva zdravlja i Zavoda za hitnu medicinsku pomoć.
Ministar zdravlja Crne Gore Vojislav Šimun naglašava da je postavljanjem defibrilatora napravljen važan korak u unapređenju javnog zdravlja i bezbjednosti svih građana.
- Ovi uređaji spašavaju živote. Svaka minuta je dragocjena kada neko doživi akutni srčani zastoj, a dostupnost defibrilatora na javnim mjestima znači da pomoć može stići odmah – prije dolaska ekipe hitne pomoći. AED uređaji su jednostavni za upotrebu, daju jasne glasovne instrukcije i mogu ih koristiti i građani koji nisu medicinski radnici- objasnio je ministar.
Šimun je najavio da će ministarstvo nastaviti sa aktivnostima na širenju mreže javno dostupne defibrilacije u drugim crnogorskim gradovima.
- Pozivam građanke i građane da se informišu o lokacijama na kojima su postavljeni defibrilatori i da, u slučaju potrebe, ne oklijevaju da ih koriste. Pravovremena reakcija znači razliku između života i smrti- zaključio je Šimun.
Direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć &nbsp;Vuk Niković poručuje da je javno dostupna defibrilacija od danas standard i u Crnoj Gori, po ugledu na zemlje Evropske unije.
- Stopa preživljavanja u zemljama Evropske unije kreće se negdje od 8 do 10 posto. Ukoliko defibrilatore koristimo pravovremeno stopa preživljavanja nakon akutnog srčanog zastoja je do 30 pa čak i više posto. Vodili smo računa da na kvalitetan način napravimo kompletnu infrastrukturu, od programskog rješenja do praćenja defibrilatora. Ovo je tek početak uvođenja javno dostupne defibrilacije u Crnoj Gori. Očekujemo da će u narednih godinu dana pokrivenost biti veća. Trenutni plan je da javna defibrilacija bude dostupna u 11 opština- saopštio je Niković.
U skladu sa dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, zdravstvena zaštita sprovođenjem osnovnih mjera održavanja života može se pružati i na javnom mjestu, putem javno dostupne automatske eksterne defibrilacije, u skladu sa evropskom regulativom. Ministarstvo zdravlja Crne Gore i Zavod za hitnu medicinsku pomoć, uz saglasnost i u saradnji sa Skupštinom Glavnog grada, realizovali su postavljanje defibrilatora na javnim površinama, čime je Podgorica postala prvi grad u Crnoj Gori sa javno dostupnim defibrilatorima.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Uređaji za pomoć u slučaju srčanog zastoja od danas na šest lokacija u Podgorici

Dvojica vatrogasaca potražila su medicinsku pomoć u Hitnoj zbog povrede oka i opekotina, kazao je za "Dan" Vuk Niković, direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć.
– U HMP ambulantu su se prijavila dvojica vatrogasaca. Jedan zbog povreda oka i poslat je u Urgentni blok, a drugi zbog opekotina desne ruke koje su sanirane u Hitnoj - rekao je Niković.&nbsp;
Niković ističe da do sada nijesu imali kućnih posjeta zbog požara.
– U ostalim jedinicama Hitne medicinske pomoći u područjima zahvaćenim požarima nije bilo lica koja su zatražila pomoć - istakao je Niković.

Dvojica vatrogasaca zatražila medicinsku pomoć

U Beranama je svečano otvorena adaptirana i savremeno opremljena jedinica Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore (ZHMPCG).&nbsp;
Za adaptaciju i nabavku medicinske opreme opredijeljeno je 140.000 eura iz kapitalnog budžeta.&nbsp;
Događaju su prisustvovali ministar zdravlja dr Vojislav Šimun, direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore dr Vuk Niković, pomoćnik direktora dr Miloš Šaponjić i predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac.
- Na ovaj način su stvoreni uslovi za bržu dijagnostiku i efikasniju urgentnu intervenciju, posebno kod hitnih stanja poput srčanih udara i teških trauma - rekao je Šimun tom prilikom.
Ova jedinica je, prema njegovim riječima, sada dio jedinstvenog tehnički unapređenog sistema koji obuhvata 24 jedinice hitne pomoći Crne Gore koji se intenzivno razvija od 2021. godine.
- Zahvaljujući viziji i posvećenosti tima Zavoda za hitnu medicinsku pomoć na čelu sa direktorom, dr Vukom Nikovićem u protekle četiri godine uloženo je preko 6.000.000 eura u modernizaciju sistema hitne pomoći. Tako smo danas u prilici da govorimo o sistemu koji koristi telemedicinu i umrežene EKG aparate, uvodi laboratorijsku i ultrazvučnu dijagnostiku, ima savremenu GPS kontrolu voznog parka, digitalizovane arhive i evidencije opreme - istakao je Šimun.
Uvodi se, kaže, trijažni sistem prijema pacijenata i sistem za snimanje poziva na broj 124.
- Te po prvi put omogućava pristup modernim protokolima kao što je STEMI mreža za hitnu intervenciju kod infarkta miokarda uz sale za koronografiju u Podgorici i ovdje u Beranama - naveo je Šimun.
Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac poručio je da su oni pokazali snažnu društvenu odgovornost donirajući novčana sredstva u iznosu od 10.941 euro za nabavku ultrazvučnog aparata i videolaringoskopa.
- Ova donacija nije samo podrška, već je i zalaganje Opštine Berane za kvalitetniju zdravstvenu zaštitu naših građana. Ove godine smo prvi put u saradnji sa direktorom Kliničko bolničkog centra, gospodinom Magdelinićem relizovali donaciju za smještaj medicinskog osoblja koje dolazi van teritorije opštine Berane da pruža medicinske usluge našem stanovništvu, tako da će Opština Berane nastaviti da pruža podršku kompletnom medicinskom sektoru u Beranama, nezavisno hoće li to biti Hitna pomoć, Dom zdravlja, Kliničko bolnički centar - rekao je on.
Direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore dr Vuk Niković izrazio je zadovoljstvo što nakon adaptiranja jedinica Zavoda na primorju, fokus stavljaju na unapređenje uslova u jedinicama hitne pomoći na sjeveru.
- Danas smo otvorili 17. adaptiranu jedinicu hitne medicinske pomoći u Crnoj Gori. Prošle nedjelje smo završili otvaranje adaptiranih jedinica na jugu, krenuli smo da završavamo i sjever, u centru smo određene stvari već završili i nadamo se da ćemo u narednom periodu imati i novu zgradu Hitne medicinske pomoći. Činjenica je da se nalazimo na istom zadatku, da smo 2021. godine zatekli devastirane ustanove, da su ljudi radili u veoma lošim uslovima. Naša težnja je da se vrati dostojanstvo struci, a vraćanjem dostojanstva struci nadam se da ćemo na veći nivo podići i zdravstveni sistem - kazao je Niković.
Skrenuo je pažnju na važnost ulaganja u hitnu medicinsku pomoć i primarnu zdravstvenu zaštitu.
- U jeku je ljetnja turistička sezona i mi na dan imamo preko 600 pregleda na nivou države i naše sve ekipe su spremne da odgovore veoma odgovornom zadatku i stresnom poslu. Nadam se da se ubrzo vidimo u 18. i 19. adaptiranoj jedinici, do kraja godine ćemo imati 20 renoviranih i umreženih jedinica hitne pomoći. Devastiran sistem dovesti na nivo koji će ljekaru vratiti dostojanstvo nije nimalo jednostavan zadataka. Nadam se da će zaposleni korištenjem određene tehnologije koju planiramo da implementiramo do kraja oktobra napokon raditi u ustanovi koja će da dostigne ili u nekim segmentima prestigne segmente savremene medicine - naveo je direktor ZHMPCG.

Opština Berane dobila adaptiranu i savremeno opremljenu hitnu pomoć

Adaptirana i savremeno opremljena jedinica Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore otvorena je u Baru.
Događaju su prisustvovali državna sekretarka u Ministarstvu zdravlja Crne Gore mr Slađana Perišić, direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć dr Vuk Niković, predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević i direktorica Doma zdravlja Bar dr Bojana Vuković.
Kako je kazala državna sekretarka u Ministarstvu zdravlja, mr Slađana Perišić, ovo predstavlja značajan iskorak ka modernizaciji i unapređenju zdravstvenog sistema u ovom dijelu Crne Gore.
- Zahvaljujući sredstvima iz kapitalnog budžeta, u iznosu od 140.000 eura, uspješno je realizovana adaptacija prostora i nabavka savremene medicinske opreme. Ova jedinica sada raspolaže znatno boljim uslovima za rad i bržom dijagnostikom, što znači bolju i efikasniju zdravstvenu zaštitu za građane Bara - kazala je Perišić.
Značajnu podršku u adaptaciji jedinice Hitne pomoći u Baru pružila je i Opština Bar, donirajući 17.250 eura za nabavku ultrazvučnog aparata i laboratorijske opreme.
- Adaptirana jedinica Hitne pomoći dolazi u pravom trenutku – u samom jeku ljetnje turističke sezone, kada Bar bilježi izuzetno veliku posjećenost. Zbog toga je završetak ovog projekta od višestrukog značaja, kako za pružanje kvalitetnijih zdravstvenih usluga lokalnom stanovništvu, tako i za adekvatno zbrinjavanje brojnih turista koji borave u našem gradu. Opština Bar će i ubuduće pažljivo osluškivati potrebe lokalne zajednice, jer samo zajedničkim djelovanjem možemo postići veći stepen efikasnosti i unaprijediti kvalitet života svih građana - poručio je on.
Direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć, dr Vuk Niković, kazao je da je Crna Gora po prvi put u svojoj istoriji dobila nove, savremeno adaptirane jedinice hitne medicinske pomoći. Kako je istakao, završetkom radova na adaptaciji jedinice u Baru, zaokružen je ciklus obnove jedinica na području primorskih opština.
- Moja ideja od početka bila je da lokalna samouprava mora biti naš pouzdan i ravnopravan partner. U prethodnim godinama imali smo situacije gdje su određene lokalne samouprave ulagale u zdravstveni sistem, ali ta ulaganja nijesu bila jasno vidljiva na terenu. Danas, nakon četiri godine predanog rada, možemo reći da su sva ulaganja konkretna, opipljiva i jasno prepoznata u kvalitetu usluga koje pružamo - naveo je on.
Smatra, kaže, da svaka jedinica hitne pomoći mora raspolagati laboratorijskom i ultrazvučnom dijagnostikom, kako bi pacijentima mogla pružiti potpunu i pravovremenu medicinsku uslugu.
- Pored lokalnog stanovništva, od izuzetne je važnosti da, kao turistička destinacija, budemo spremni da pružimo adekvatnu zdravstvenu zaštitu i svim posjetiocima Crne Gore - poručio je dr Niković.
Za adaptaciju i nabavku medicinske opreme opredijeljeno je 140.000 eura iz kapitalnog budžeta, dok je Opština Bar donirala novčana sredstva u iznosu od 17.250 eura za nabavku ultrazvučnog aparata i laboratorije.

Opština Bar dobila adaptiranu i savremeno opremljenu hitnu pomoć

Stanje u društvu, koje je sve češće obilježeno nebrigom, neefikasnošću i nedostatkom sistemskog rješenja, neminovno se odražava i na zdravstveni sistem – pa tako i na rad Zavoda za hitnu medicinsku pomoć, tačnije Hitne pomoći u Kotoru, kazali su u saopštenju iz Demokratske partije socijalista (DPS) Kotor.&nbsp;
Nažalost, ističu, stanje u toj službi postaje sve alarmantnije, a posljedice nemara direktno osjećaju i građani i radnici koji svakodnevno ulažu nadljudske napore da pruže neophodnu pomoć.
Iz kotorskog DPS-a su naglasili da radnici Hitne pomoći u Kotoru već duže vrijeme izražavaju duboko nezadovoljstvo uslovima u kojima rade.&nbsp;
- O ovome su više puta upoznati i načelnik jedinice u Kotoru, kao i direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore, Vuk Niković. Ipak, uprkos apelima zaposlenih i jasnim pokazateljima ozbiljnih problema – konkretne mjere nijesu preduzete - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Fodaju i da su radnici tokom samo jednog mjeseca, maja 2025. godine, u više navrata radili dnevne smjene bez prisustva ljekara, što predstavlja direktno ugrožavanje zdravlja i bezbjednosti građana.&nbsp;
- Situacija je dodatno eskalirala kada je, zbog manjka osoblja, u nekoliko navrata doktor bio prinuđen da istovremeno obavlja dužnost vozača vozila hitne pomoći i ljekara. Postavljamo logično i krajnje zabrinjavajuće pitanje: kako je moguće da jedna osoba istovremeno upravlja vozilom i pruža medicinsku pomoć? Da li je takav način rada bezbjedan, human i profesionalan? - upitali su iz DPS-a Kotor.&nbsp;
Pitanje, kako kažu, koje se takođe nameće jeste – da li građani Kotora zaslužuju ovakav tretman?&nbsp;
- Da li građani jednog turističkog i istorijski značajnog grada treba da strepe da li će im, u momentima kada im je najpotrebnija, biti pružena stručna i pravovremena pomoć? - naveli su oni.&nbsp;
Iz kotorskog DPS-a apeluju apeluju na direktora Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore da hitno preduzme konkretne korake.
- U ime svih zaposlenih koji trpe ogromno profesionalno i lično opterećenje, kao i u ime svih građana kojima je potrebna adekvatna zdravstvena zaštita, apelujemo na direktora Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore da hitno preduzme konkretne korake kako bi se riješila trenutna kadrovska kriza u Hitnoj pomoći u Kotoru. Takođe, pozivamo i ministra zdravlja Crne Gore da se lično i odgovorno uključi u rješavanje ovog problema, jer je riječ o pitanju koje se tiče osnovnog prava svakog građanina – prava na zdravstvenu zaštitu i sigurnost - navedeno je u saopštenju.&nbsp;
Oni su podvukli da ovaj apel upućuju, prije svega, kao građani.&nbsp;
- Ovaj apel upućujemo ne samo politički, ne samo kao članovi Demokratske partije socijalista, već prije svega kao građani. Kao ljudi čiji su najbliži srodnici, prijatelji, komšije – često i glasači drugih političkih opcija – direktno ugroženi ovakvim stanjem. Ova molba nije partijska, već ljudska i upućena je u interesu svih građana Kotora, bez obzira na političko opredjeljenje - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Vrijeme je, kažu, da se odgovorni suoče sa stvarnošću i preduzmu hitne mjere.&nbsp;
- Jer zdravlje ne može čekati - zaključuju iz DPS-a.&nbsp;

DPS Kotor: Alarmantno stanje u Hitnoj pomoći u Kotoru

U Tuzima se večeras desila saobraćajna nezgoda.
U udesu su učestvovali jedno auto i motor. Na terenu su pripadnici Hitne pomoći.
Operativno-komunikacioni centar policije nije odgovarao na pozive Portala ETV ovim povodom.
 
Više informacija nije poznato.

Udes auta i motora u Tuzima, Hitna na terenu

Ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić rekao je da je Patrik Drid, dekan DIF-a u Novom Sadu, povrijeđen tokom današnjeg protesta ispred tog fakulteta, a da su demonstranti izbušili gume na kolima Hitne pomoći i tako onemogućili da dekana prevezu u Klinički centar Vojvodine.
Dačić je na konferenciji za medije istakao da je policija došla u DIF na poziv dekana Drida i uprave fakulteta, koji su tražili da im se omogući normalan rad uz obrazloženje da se u zgradi fakulteta "nalazila grupa nepoznatih osoba".
- Policija je bila na zadatku, ona je napadnuta prilikom vršenja zadatka. Uz minimalnu upotrebu sredstava prinude, samo da odvrati napad sa sebe, smo intervenisali u najmanjoj mogućoj mjeri. Policja je bila napadnuta čim je došla, gađana, vrijeđana, gurana. Bilo je vidljivo da je došlo i do divljanja unutar same zgrade, da su postavljene određene barikade. Ulazili su kroz prozore - kazao je Dačić.
Prema riječima Dačića, građani i opozicioni aktivisti su onemogućili da kola hitne pomoći odvezu dekana, koji je bio povrijeđen. On je naveo da su kola hitne pomoći bila blokirana, kao i da su im izbušene gume.
- Udarali su po prozorima. To se zaista nikada do sada nije desilo, da jedan profesor i dekan bude na ovakav način napadnut - kazao je Dačić.
On je najavio podnošenje krivičnih i prekršajnih prijava protiv svih koji budu identifikovani kao počinioci prekršaja i krivičnih djela.
- Kada neko napadne policiju mora da očekuje da policija odgovori i odvrati napad - kazao je Dačić.&nbsp;

Dačić: Hitnoj pomoći izbušene gume, bila spriječena da odveze povrijeđenog dekana

Neformalna studentska grupa "Kamo śutra" zamolila je sve političke aktere da se ne koriste, kako su rekli, taktikama predsjednika Srbije Aleksandra Vučića po pitanju diskreditovanja protesta i njihovih učesnika.
Iz te grupe su upozorili da se plasiraju lažne informacije da učesnici večerašnje blokade u Nikšiću nijesu dozvolili da prođe vozilo Hitne pomoći.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ffoto-video-pocela-blokada-na-cetinju&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Pošto propagandna mašinerija plasira lažne vijesti da vozilo hitne pomoći večeras u Nikšiću nije moglo da prođe blokadu, da razjasnimo. Vozilo hitne pomoći došlo je do građana u blokadi. Građani su kao i svaki put do sada (u svakom gradu) krenuli da se sklanjaju. Policajac na terenu rekao je članovima našeg kolektiva i građanima da nema potrebe da se sklanjaju, otišao do vozila hitne pomoći, koje je zatim krenulo drugim putem. Sve se ovo desilo pred očima naših članova, tako da molimo sve političke aktere da se ne koriste Vučićevim taktikama - poručuju iz grupe "Kamo śutra" na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FKamoSjutra%2Fstatus%2F1889052034982203542&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

"Kamo śutra": Politički akteri da se ne koriste Vučićevim taktikama

Iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć (ZHMP) saopšteno je da će njihove adaptirane jedinice u Kotoru i Tivtu sjutra biti svečano otvorene. 
 
Iz ZHMP su kazali da je za adaptaciju jedinice hitne medicinske pomoći u Kotoru iz kapitalnog budžeta Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO) izdvojeno 73 hiljade eura. 
 
- Medicinska oprema u vrijednosti od 34 hiljade eura nabavljena je iz sopstvenih sredstava ZHMP - kaže se u saopštenju. 
 
Navodi se da je ukupna vrijednost radova 107 hiljada eura. 
 
- Za adaptaciju jedinice hitne medicinske pomoći u Tivtu iz kapitalnog budžeta FZO opredijeljeno je 73 hiljade eura - rekli su iz ZHMP. 
 
Opština Tivat je, kako su kazali, donirala deset hiljada eura, dok je ZHMP iz sopstvenih sredstava izdvojio 24 hiljade eura za kupovinu medicinske opreme. 
 
- Ukupna vrijednost radova iznosi 107 hiljada eura - navodi se u saopštenju. 
 
Kako je najavljeno, presijecanje vrpce i obilazak jedinice u Kotoru počeće u deset sati, dok će jedinica u Tivtu biti otvorena u 12 sati. 
 
Svečanom otvaranju prisustvovaće državna sekretarka Ministarstva zdravlja Mirjana Vlahović Andrijašević, direktor ZHMP Vuk Niković, direktor FZO Vuk Kadić, dok će otvaranju HMP Tivat prisustvovati i predsjednik tivatske Opštine Željko Komnenović.

Sjutra otvaranje adaptiranih jedinica hitne pomoći u Kotoru i Tivtu

Adaptirane jedinice Zavoda za hitnu medicinsku pomoć u Kotoru i Tivtu biće svečano otvorene sjutra. Presijecanje vrpce i obilazak jedinice u Kotoru počeće u 10, dok će jedinica u Tivtu biti otvorena u 12 sati.
Kako je najavljeno iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć, svečanom otvaranju jedinica prisustvovaće državna sekretarka Ministarstva zdravlja Crne Gore mr Mirjana Vlahović Andrijašević, direktor Zavoda dr Vuk Niković, direktor Fonda za zdravstveno osiguranje dr Vuk Kadić, dok će otvaranju HMP Tivat prisustvovati i predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović.
Za adaptaciju jedinice hitne medicinske pomoći u Kotoru iz kapitalnog budžeta Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore izdvojene su 73.000 eura. Medicinska oprema u vrijednosti od 34.000 eura nabavljena je iz sopstvenih sredstava Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore. Ukupna vrijednost radova iznosi 107.000 eura.&nbsp;
Za adaptaciju jedinice hitne medicinske pomoći u Tivtu iz kapitalnog budžeta Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore opredijeljene su 73.000 eura. Opština Tivat donirala je 10.000 eura, dok je Zavod za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore iz sopstvenih sredstava izdvojio 24.000 eura za kupovinu medicinske opreme. Ukupna vrijednost radova iznosi 107.000 eura.

Hitna pomoć u Kotoru i Tivtu u novom ruhu, radovi koštali 214.000 eura

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: hitna-pomoc