Automatski eksterni defibrilatori (AED), uređaji namijenjeni pružanju prve pomoći osobama koje dožive iznenadni srčani zastoj van bolničkih uslova, od danas su dostupni na šest lokacija u Podgorici. Defibrilatori se nalaze na zgradi Skupštine Crne Gore i Skupštine Glavnog grada, tržnim centrima Big Fashion, Bazar i Mall of Montenegro, kao i na objektu Okova na Starom aerodromu, saopšteno je iz Ministarstva zdravlja i Zavoda za hitnu medicinsku pomoć.
Ministar zdravlja Crne Gore Vojislav Šimun naglašava da je postavljanjem defibrilatora napravljen važan korak u unapređenju javnog zdravlja i bezbjednosti svih građana.
- Ovi uređaji spašavaju živote. Svaka minuta je dragocjena kada neko doživi akutni srčani zastoj, a dostupnost defibrilatora na javnim mjestima znači da pomoć može stići odmah – prije dolaska ekipe hitne pomoći. AED uređaji su jednostavni za upotrebu, daju jasne glasovne instrukcije i mogu ih koristiti i građani koji nisu medicinski radnici- objasnio je ministar.
Šimun je najavio da će ministarstvo nastaviti sa aktivnostima na širenju mreže javno dostupne defibrilacije u drugim crnogorskim gradovima.
- Pozivam građanke i građane da se informišu o lokacijama na kojima su postavljeni defibrilatori i da, u slučaju potrebe, ne oklijevaju da ih koriste. Pravovremena reakcija znači razliku između života i smrti- zaključio je Šimun.
Direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć &nbsp;Vuk Niković poručuje da je javno dostupna defibrilacija od danas standard i u Crnoj Gori, po ugledu na zemlje Evropske unije.
- Stopa preživljavanja u zemljama Evropske unije kreće se negdje od 8 do 10 posto. Ukoliko defibrilatore koristimo pravovremeno stopa preživljavanja nakon akutnog srčanog zastoja je do 30 pa čak i više posto. Vodili smo računa da na kvalitetan način napravimo kompletnu infrastrukturu, od programskog rješenja do praćenja defibrilatora. Ovo je tek početak uvođenja javno dostupne defibrilacije u Crnoj Gori. Očekujemo da će u narednih godinu dana pokrivenost biti veća. Trenutni plan je da javna defibrilacija bude dostupna u 11 opština- saopštio je Niković.
U skladu sa dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, zdravstvena zaštita sprovođenjem osnovnih mjera održavanja života može se pružati i na javnom mjestu, putem javno dostupne automatske eksterne defibrilacije, u skladu sa evropskom regulativom. Ministarstvo zdravlja Crne Gore i Zavod za hitnu medicinsku pomoć, uz saglasnost i u saradnji sa Skupštinom Glavnog grada, realizovali su postavljanje defibrilatora na javnim površinama, čime je Podgorica postala prvi grad u Crnoj Gori sa javno dostupnim defibrilatorima.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Uređaji za pomoć u slučaju srčanog zastoja od danas na šest lokacija u Podgorici

Dvojica vatrogasaca potražila su medicinsku pomoć u Hitnoj zbog povrede oka i opekotina, kazao je za "Dan" Vuk Niković, direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć.
– U HMP ambulantu su se prijavila dvojica vatrogasaca. Jedan zbog povreda oka i poslat je u Urgentni blok, a drugi zbog opekotina desne ruke koje su sanirane u Hitnoj - rekao je Niković.&nbsp;
Niković ističe da do sada nijesu imali kućnih posjeta zbog požara.
– U ostalim jedinicama Hitne medicinske pomoći u područjima zahvaćenim požarima nije bilo lica koja su zatražila pomoć - istakao je Niković.

Dvojica vatrogasaca zatražila medicinsku pomoć

U Beranama je svečano otvorena adaptirana i savremeno opremljena jedinica Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore (ZHMPCG).&nbsp;
Za adaptaciju i nabavku medicinske opreme opredijeljeno je 140.000 eura iz kapitalnog budžeta.&nbsp;
Događaju su prisustvovali ministar zdravlja dr Vojislav Šimun, direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore dr Vuk Niković, pomoćnik direktora dr Miloš Šaponjić i predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac.
- Na ovaj način su stvoreni uslovi za bržu dijagnostiku i efikasniju urgentnu intervenciju, posebno kod hitnih stanja poput srčanih udara i teških trauma - rekao je Šimun tom prilikom.
Ova jedinica je, prema njegovim riječima, sada dio jedinstvenog tehnički unapređenog sistema koji obuhvata 24 jedinice hitne pomoći Crne Gore koji se intenzivno razvija od 2021. godine.
- Zahvaljujući viziji i posvećenosti tima Zavoda za hitnu medicinsku pomoć na čelu sa direktorom, dr Vukom Nikovićem u protekle četiri godine uloženo je preko 6.000.000 eura u modernizaciju sistema hitne pomoći. Tako smo danas u prilici da govorimo o sistemu koji koristi telemedicinu i umrežene EKG aparate, uvodi laboratorijsku i ultrazvučnu dijagnostiku, ima savremenu GPS kontrolu voznog parka, digitalizovane arhive i evidencije opreme - istakao je Šimun.
Uvodi se, kaže, trijažni sistem prijema pacijenata i sistem za snimanje poziva na broj 124.
- Te po prvi put omogućava pristup modernim protokolima kao što je STEMI mreža za hitnu intervenciju kod infarkta miokarda uz sale za koronografiju u Podgorici i ovdje u Beranama - naveo je Šimun.
Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac poručio je da su oni pokazali snažnu društvenu odgovornost donirajući novčana sredstva u iznosu od 10.941 euro za nabavku ultrazvučnog aparata i videolaringoskopa.
- Ova donacija nije samo podrška, već je i zalaganje Opštine Berane za kvalitetniju zdravstvenu zaštitu naših građana. Ove godine smo prvi put u saradnji sa direktorom Kliničko bolničkog centra, gospodinom Magdelinićem relizovali donaciju za smještaj medicinskog osoblja koje dolazi van teritorije opštine Berane da pruža medicinske usluge našem stanovništvu, tako da će Opština Berane nastaviti da pruža podršku kompletnom medicinskom sektoru u Beranama, nezavisno hoće li to biti Hitna pomoć, Dom zdravlja, Kliničko bolnički centar - rekao je on.
Direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore dr Vuk Niković izrazio je zadovoljstvo što nakon adaptiranja jedinica Zavoda na primorju, fokus stavljaju na unapređenje uslova u jedinicama hitne pomoći na sjeveru.
- Danas smo otvorili 17. adaptiranu jedinicu hitne medicinske pomoći u Crnoj Gori. Prošle nedjelje smo završili otvaranje adaptiranih jedinica na jugu, krenuli smo da završavamo i sjever, u centru smo određene stvari već završili i nadamo se da ćemo u narednom periodu imati i novu zgradu Hitne medicinske pomoći. Činjenica je da se nalazimo na istom zadatku, da smo 2021. godine zatekli devastirane ustanove, da su ljudi radili u veoma lošim uslovima. Naša težnja je da se vrati dostojanstvo struci, a vraćanjem dostojanstva struci nadam se da ćemo na veći nivo podići i zdravstveni sistem - kazao je Niković.
Skrenuo je pažnju na važnost ulaganja u hitnu medicinsku pomoć i primarnu zdravstvenu zaštitu.
- U jeku je ljetnja turistička sezona i mi na dan imamo preko 600 pregleda na nivou države i naše sve ekipe su spremne da odgovore veoma odgovornom zadatku i stresnom poslu. Nadam se da se ubrzo vidimo u 18. i 19. adaptiranoj jedinici, do kraja godine ćemo imati 20 renoviranih i umreženih jedinica hitne pomoći. Devastiran sistem dovesti na nivo koji će ljekaru vratiti dostojanstvo nije nimalo jednostavan zadataka. Nadam se da će zaposleni korištenjem određene tehnologije koju planiramo da implementiramo do kraja oktobra napokon raditi u ustanovi koja će da dostigne ili u nekim segmentima prestigne segmente savremene medicine - naveo je direktor ZHMPCG.

Opština Berane dobila adaptiranu i savremeno opremljenu hitnu pomoć

Adaptirana i savremeno opremljena jedinica Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore otvorena je u Baru.
Događaju su prisustvovali državna sekretarka u Ministarstvu zdravlja Crne Gore mr Slađana Perišić, direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć dr Vuk Niković, predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević i direktorica Doma zdravlja Bar dr Bojana Vuković.
Kako je kazala državna sekretarka u Ministarstvu zdravlja, mr Slađana Perišić, ovo predstavlja značajan iskorak ka modernizaciji i unapređenju zdravstvenog sistema u ovom dijelu Crne Gore.
- Zahvaljujući sredstvima iz kapitalnog budžeta, u iznosu od 140.000 eura, uspješno je realizovana adaptacija prostora i nabavka savremene medicinske opreme. Ova jedinica sada raspolaže znatno boljim uslovima za rad i bržom dijagnostikom, što znači bolju i efikasniju zdravstvenu zaštitu za građane Bara - kazala je Perišić.
Značajnu podršku u adaptaciji jedinice Hitne pomoći u Baru pružila je i Opština Bar, donirajući 17.250 eura za nabavku ultrazvučnog aparata i laboratorijske opreme.
- Adaptirana jedinica Hitne pomoći dolazi u pravom trenutku – u samom jeku ljetnje turističke sezone, kada Bar bilježi izuzetno veliku posjećenost. Zbog toga je završetak ovog projekta od višestrukog značaja, kako za pružanje kvalitetnijih zdravstvenih usluga lokalnom stanovništvu, tako i za adekvatno zbrinjavanje brojnih turista koji borave u našem gradu. Opština Bar će i ubuduće pažljivo osluškivati potrebe lokalne zajednice, jer samo zajedničkim djelovanjem možemo postići veći stepen efikasnosti i unaprijediti kvalitet života svih građana - poručio je on.
Direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć, dr Vuk Niković, kazao je da je Crna Gora po prvi put u svojoj istoriji dobila nove, savremeno adaptirane jedinice hitne medicinske pomoći. Kako je istakao, završetkom radova na adaptaciji jedinice u Baru, zaokružen je ciklus obnove jedinica na području primorskih opština.
- Moja ideja od početka bila je da lokalna samouprava mora biti naš pouzdan i ravnopravan partner. U prethodnim godinama imali smo situacije gdje su određene lokalne samouprave ulagale u zdravstveni sistem, ali ta ulaganja nijesu bila jasno vidljiva na terenu. Danas, nakon četiri godine predanog rada, možemo reći da su sva ulaganja konkretna, opipljiva i jasno prepoznata u kvalitetu usluga koje pružamo - naveo je on.
Smatra, kaže, da svaka jedinica hitne pomoći mora raspolagati laboratorijskom i ultrazvučnom dijagnostikom, kako bi pacijentima mogla pružiti potpunu i pravovremenu medicinsku uslugu.
- Pored lokalnog stanovništva, od izuzetne je važnosti da, kao turistička destinacija, budemo spremni da pružimo adekvatnu zdravstvenu zaštitu i svim posjetiocima Crne Gore - poručio je dr Niković.
Za adaptaciju i nabavku medicinske opreme opredijeljeno je 140.000 eura iz kapitalnog budžeta, dok je Opština Bar donirala novčana sredstva u iznosu od 17.250 eura za nabavku ultrazvučnog aparata i laboratorije.

Opština Bar dobila adaptiranu i savremeno opremljenu hitnu pomoć

Stanje u društvu, koje je sve češće obilježeno nebrigom, neefikasnošću i nedostatkom sistemskog rješenja, neminovno se odražava i na zdravstveni sistem – pa tako i na rad Zavoda za hitnu medicinsku pomoć, tačnije Hitne pomoći u Kotoru, kazali su u saopštenju iz Demokratske partije socijalista (DPS) Kotor.&nbsp;
Nažalost, ističu, stanje u toj službi postaje sve alarmantnije, a posljedice nemara direktno osjećaju i građani i radnici koji svakodnevno ulažu nadljudske napore da pruže neophodnu pomoć.
Iz kotorskog DPS-a su naglasili da radnici Hitne pomoći u Kotoru već duže vrijeme izražavaju duboko nezadovoljstvo uslovima u kojima rade.&nbsp;
- O ovome su više puta upoznati i načelnik jedinice u Kotoru, kao i direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore, Vuk Niković. Ipak, uprkos apelima zaposlenih i jasnim pokazateljima ozbiljnih problema – konkretne mjere nijesu preduzete - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Fodaju i da su radnici tokom samo jednog mjeseca, maja 2025. godine, u više navrata radili dnevne smjene bez prisustva ljekara, što predstavlja direktno ugrožavanje zdravlja i bezbjednosti građana.&nbsp;
- Situacija je dodatno eskalirala kada je, zbog manjka osoblja, u nekoliko navrata doktor bio prinuđen da istovremeno obavlja dužnost vozača vozila hitne pomoći i ljekara. Postavljamo logično i krajnje zabrinjavajuće pitanje: kako je moguće da jedna osoba istovremeno upravlja vozilom i pruža medicinsku pomoć? Da li je takav način rada bezbjedan, human i profesionalan? - upitali su iz DPS-a Kotor.&nbsp;
Pitanje, kako kažu, koje se takođe nameće jeste – da li građani Kotora zaslužuju ovakav tretman?&nbsp;
- Da li građani jednog turističkog i istorijski značajnog grada treba da strepe da li će im, u momentima kada im je najpotrebnija, biti pružena stručna i pravovremena pomoć? - naveli su oni.&nbsp;
Iz kotorskog DPS-a apeluju apeluju na direktora Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore da hitno preduzme konkretne korake.
- U ime svih zaposlenih koji trpe ogromno profesionalno i lično opterećenje, kao i u ime svih građana kojima je potrebna adekvatna zdravstvena zaštita, apelujemo na direktora Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore da hitno preduzme konkretne korake kako bi se riješila trenutna kadrovska kriza u Hitnoj pomoći u Kotoru. Takođe, pozivamo i ministra zdravlja Crne Gore da se lično i odgovorno uključi u rješavanje ovog problema, jer je riječ o pitanju koje se tiče osnovnog prava svakog građanina – prava na zdravstvenu zaštitu i sigurnost - navedeno je u saopštenju.&nbsp;
Oni su podvukli da ovaj apel upućuju, prije svega, kao građani.&nbsp;
- Ovaj apel upućujemo ne samo politički, ne samo kao članovi Demokratske partije socijalista, već prije svega kao građani. Kao ljudi čiji su najbliži srodnici, prijatelji, komšije – često i glasači drugih političkih opcija – direktno ugroženi ovakvim stanjem. Ova molba nije partijska, već ljudska i upućena je u interesu svih građana Kotora, bez obzira na političko opredjeljenje - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Vrijeme je, kažu, da se odgovorni suoče sa stvarnošću i preduzmu hitne mjere.&nbsp;
- Jer zdravlje ne može čekati - zaključuju iz DPS-a.&nbsp;

DPS Kotor: Alarmantno stanje u Hitnoj pomoći u Kotoru

U Tuzima se večeras desila saobraćajna nezgoda.
U udesu su učestvovali jedno auto i motor. Na terenu su pripadnici Hitne pomoći.
Operativno-komunikacioni centar policije nije odgovarao na pozive Portala ETV ovim povodom.
 
Više informacija nije poznato.

Udes auta i motora u Tuzima, Hitna na terenu

Ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić rekao je da je Patrik Drid, dekan DIF-a u Novom Sadu, povrijeđen tokom današnjeg protesta ispred tog fakulteta, a da su demonstranti izbušili gume na kolima Hitne pomoći i tako onemogućili da dekana prevezu u Klinički centar Vojvodine.
Dačić je na konferenciji za medije istakao da je policija došla u DIF na poziv dekana Drida i uprave fakulteta, koji su tražili da im se omogući normalan rad uz obrazloženje da se u zgradi fakulteta "nalazila grupa nepoznatih osoba".
- Policija je bila na zadatku, ona je napadnuta prilikom vršenja zadatka. Uz minimalnu upotrebu sredstava prinude, samo da odvrati napad sa sebe, smo intervenisali u najmanjoj mogućoj mjeri. Policja je bila napadnuta čim je došla, gađana, vrijeđana, gurana. Bilo je vidljivo da je došlo i do divljanja unutar same zgrade, da su postavljene određene barikade. Ulazili su kroz prozore - kazao je Dačić.
Prema riječima Dačića, građani i opozicioni aktivisti su onemogućili da kola hitne pomoći odvezu dekana, koji je bio povrijeđen. On je naveo da su kola hitne pomoći bila blokirana, kao i da su im izbušene gume.
- Udarali su po prozorima. To se zaista nikada do sada nije desilo, da jedan profesor i dekan bude na ovakav način napadnut - kazao je Dačić.
On je najavio podnošenje krivičnih i prekršajnih prijava protiv svih koji budu identifikovani kao počinioci prekršaja i krivičnih djela.
- Kada neko napadne policiju mora da očekuje da policija odgovori i odvrati napad - kazao je Dačić.&nbsp;

Dačić: Hitnoj pomoći izbušene gume, bila spriječena da odveze povrijeđenog dekana

Neformalna studentska grupa "Kamo śutra" zamolila je sve političke aktere da se ne koriste, kako su rekli, taktikama predsjednika Srbije Aleksandra Vučića po pitanju diskreditovanja protesta i njihovih učesnika.
Iz te grupe su upozorili da se plasiraju lažne informacije da učesnici večerašnje blokade u Nikšiću nijesu dozvolili da prođe vozilo Hitne pomoći.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ffoto-video-pocela-blokada-na-cetinju&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Pošto propagandna mašinerija plasira lažne vijesti da vozilo hitne pomoći večeras u Nikšiću nije moglo da prođe blokadu, da razjasnimo. Vozilo hitne pomoći došlo je do građana u blokadi. Građani su kao i svaki put do sada (u svakom gradu) krenuli da se sklanjaju. Policajac na terenu rekao je članovima našeg kolektiva i građanima da nema potrebe da se sklanjaju, otišao do vozila hitne pomoći, koje je zatim krenulo drugim putem. Sve se ovo desilo pred očima naših članova, tako da molimo sve političke aktere da se ne koriste Vučićevim taktikama - poručuju iz grupe "Kamo śutra" na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FKamoSjutra%2Fstatus%2F1889052034982203542&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

"Kamo śutra": Politički akteri da se ne koriste Vučićevim taktikama

Iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć (ZHMP) saopšteno je da će njihove adaptirane jedinice u Kotoru i Tivtu sjutra biti svečano otvorene. 
 
Iz ZHMP su kazali da je za adaptaciju jedinice hitne medicinske pomoći u Kotoru iz kapitalnog budžeta Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO) izdvojeno 73 hiljade eura. 
 
- Medicinska oprema u vrijednosti od 34 hiljade eura nabavljena je iz sopstvenih sredstava ZHMP - kaže se u saopštenju. 
 
Navodi se da je ukupna vrijednost radova 107 hiljada eura. 
 
- Za adaptaciju jedinice hitne medicinske pomoći u Tivtu iz kapitalnog budžeta FZO opredijeljeno je 73 hiljade eura - rekli su iz ZHMP. 
 
Opština Tivat je, kako su kazali, donirala deset hiljada eura, dok je ZHMP iz sopstvenih sredstava izdvojio 24 hiljade eura za kupovinu medicinske opreme. 
 
- Ukupna vrijednost radova iznosi 107 hiljada eura - navodi se u saopštenju. 
 
Kako je najavljeno, presijecanje vrpce i obilazak jedinice u Kotoru počeće u deset sati, dok će jedinica u Tivtu biti otvorena u 12 sati. 
 
Svečanom otvaranju prisustvovaće državna sekretarka Ministarstva zdravlja Mirjana Vlahović Andrijašević, direktor ZHMP Vuk Niković, direktor FZO Vuk Kadić, dok će otvaranju HMP Tivat prisustvovati i predsjednik tivatske Opštine Željko Komnenović.

Sjutra otvaranje adaptiranih jedinica hitne pomoći u Kotoru i Tivtu

Adaptirane jedinice Zavoda za hitnu medicinsku pomoć u Kotoru i Tivtu biće svečano otvorene sjutra. Presijecanje vrpce i obilazak jedinice u Kotoru počeće u 10, dok će jedinica u Tivtu biti otvorena u 12 sati.
Kako je najavljeno iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć, svečanom otvaranju jedinica prisustvovaće državna sekretarka Ministarstva zdravlja Crne Gore mr Mirjana Vlahović Andrijašević, direktor Zavoda dr Vuk Niković, direktor Fonda za zdravstveno osiguranje dr Vuk Kadić, dok će otvaranju HMP Tivat prisustvovati i predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović.
Za adaptaciju jedinice hitne medicinske pomoći u Kotoru iz kapitalnog budžeta Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore izdvojene su 73.000 eura. Medicinska oprema u vrijednosti od 34.000 eura nabavljena je iz sopstvenih sredstava Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore. Ukupna vrijednost radova iznosi 107.000 eura.&nbsp;
Za adaptaciju jedinice hitne medicinske pomoći u Tivtu iz kapitalnog budžeta Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore opredijeljene su 73.000 eura. Opština Tivat donirala je 10.000 eura, dok je Zavod za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore iz sopstvenih sredstava izdvojio 24.000 eura za kupovinu medicinske opreme. Ukupna vrijednost radova iznosi 107.000 eura.

Hitna pomoć u Kotoru i Tivtu u novom ruhu, radovi koštali 214.000 eura

Litvanski sud je danas osudio lidera jedne od stranaka u koalicionoj vladi zbog antisemitskih komentara.
Okružni sud u Viljnusu utvrdio je da je Remigijus Žemaitaitis podsticao mržnju prema Jevrejima, grubo umanjivao zločine nacističke Njemačke i grubo ublažavao Holokaust na uvrjedljiv i pogrdan način.
Žemaitatis će u fond za žrtve zločina morati da uplati kaznu od 51.000 eura, koliko je tužilaštvo i tražilo.
Slučaj se odnosi na objave na društvenim mrežama i javne izjave iz maja i juna 2023. godine u kojima je, između ostalog, napisao: "Izgleda da je za naše novinare i lokalne litvanske Jevreje rušenje škola u Palestini još jedna zabava?!".
Takođe je citirao antisemitsku dječju pjesmicu i dao komentare vezane za događaje tokom Drugog svjetskog rata.
Žemaitaitis je podnio ostavku na mesto poslanika u litvanskom parlamentu 2024. godine jer je Ustavni sud Litvanije presudio da je tim izjavama prekršio zakletvu i Ustav, ali se vratio u politiku na izborima te godine na čelu populističke stranke Nemuno Aušra koja je ušla u koalicionu vladu, predvođenu Socijaldemokratama lijevog centra.
Žemaitaitis nije član kabineta premijerke Inge Ruginiene.
Žemaitaitis koji poriče bilo kakvo krivično djelo, nije bio na suđenju, a novinarima je rekao da "svi razumiju" da je odluka suda "politizovana".
Litvanske Socijaldemokrate su na društvenoj mreži Fejsbuk saopštile da je svaki oblik antisemitizma, govora mržnje ili poricanja Holokausta neprihvatljiv i nespojiv sa njihovim vrijednostima.
Navele su da poštuju odluku suda, ali su napomenule da ona još nije konačna.

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Tramp u narednim sedmicama predstaviti prelazak na drugu fazu svog mirovnog plana za Gazu, prenosi Channel 12, pozivajući se na visoke američke zvaničnike koji tvrde da postoji vidljiv napredak u procesu.
Prema informacijama ove mreže, Trampova objava mogla bi uslijediti prije božićnih praznika, nakon čega se očekuje sastanak predsjednika SAD-a i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Vašingtonu.
Zvaničnici navode da SAD i posrednici trenutno razgovaraju s Hamasom o mogućem sporazumu koji bi ovu grupu naveo da se odrekne vlasti u Gazi i započne proces razoružanja – ključnim tačkama druge faze koje su ostale neriješene od stupanja na snagu primirja u oktobru.
Prema nacrtu sporazuma, Hamas bi se najprije odrekao teškog naoružanja, poput projektila i raketa, a kasnije i lakšeg naoružanja. Prihvatanje sporazuma bio bi uslov za primjenu druge faze plana, uključujući povlačenje IDF-a izvan postojeće Žute linije.
Jedan visoki američki zvaničnik za Channel 12 poručio je: "U narednim sedmicama doći ćemo do trenutka istine. Hamas će morati odlučiti hoće li se odreći svoje vladavine i početi razoružavati u zamjenu za povlačenje IDF-a ili će odbiti i suočiti se s posljedicama."
Druga faza plana, koju ni Izrael ni Hamas još nisu potpisali, predviđa formiranje Odbora za mir na čelu s Trampom koji bi nadgledao upravljanje Gazom, uz uspostavu Međunarodnih stabilizacijskih snaga zaduženih za sigurnost Pojasa.

Tramp ubrzava drugu fazu plana za Gazu

Štab ukrajinske vojske saopštio je da je od jutros već zabilježio 131 sukob između svojih i ruskih snaga, prenose francuski mediji.
Kao što je slučaj skoro svakog dana, Pokrovski region, u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, bio je posebna meta. Više od trećine borbi odigralo se u na tom području, sa 46 ruskih napada, prema podacima ukrajinske vojske.
Ukrajinci, sa svoje strane, tvrde da su odbili 40 od njih.
Ukrajinski štab je takođe prenio o vazdušnom napadu, granatiranju i skoro 100 artiljerijskih granata na sjevernom frontu, sjeverno od Sumija.
Ukrajinska vojska prenijela je da je bilo nekoliko ruskih napada na istoku zemlje, oko Kostjantinovke, Limana i Slavjanska.
U blizini Dnjepropetrovske oblasti, jugozapadno od Pokrovska, štab ukrajinske vojske tvrdi da je ruska vojska pokušala da napreduje 17 puta na nekoliko lokacija oko Aleksandrovke.
Na jugu, Ukrajinci izvještavaju o pet ruskih napada u regionu Huljajpolje i jednom u regionu Orihiv. Dodaje se da su Rusi pokušali još jedan proboj ka Antonivskom mostu, koji premošćuje rijeku Dnjepar između Antonivke i Olečkog, blizu Pridnjeprovskog.

Danas 131 sukob između ruskih i ukrajinskih snaga od početka dana

Mario Martinović (30), vlasnik firme "AutoCorner AB" iz švedskog Varberga, nalazi se na Interpolovoj crvenoj potjernici zbog sumnje da je prevario više kreditnih i lizing kompanija za luksuzne automobile ukupne vrijednosti oko 440.000 eura, pišu švedski mediji, a prenose Nezavisne.
Prema navodima tužilaštva, tokom 2022. i 2023. godine Martinović je navodno preko svoje firme preuzimao skupocjena vozila, ali ona nikada nisu bila plaćena.
Radi se o automobilima iz premijum klase koji su ubrzo nakon preuzimanja nestali.
Lista vozila koje je Martinović uzeo je dugačka, a čine je sljedeća vozila:
Porsche (2014), bijeli
BMW (2018), crni
BMW (2010), metalik sivi
Mercedes-Benz (2015), crni,
Mercedes-AMG (2011), crni,
Audi (2011), crni.
Tužiteljka Ema Lundin potvrđuje da je samo mali dio automobila pronađen.
- Većina automobila potpuno je nestala, nemamo nikakav trag - kazala je ona, javlja švedski list <a href="https://www.expressen.se/nyheter/sverige/bilbedragaren-mario-martinovic-30-har-efterlysts-internationellt/" target="_blank">Expressen.</a> 
&nbsp;

Prevara teška pola miliona eura u Švedskoj, trag vodi do zgrade u BiH

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Predsjednik Savjeta AMU Branko Boškovič podnio &nbsp;je ostavku na mjesto predajednika na današnjoj sjednici Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sjednica Savjeta AMU"> </figure>  Ipak, Bošković ostaje član Savjeta. Prije šest dana o tome je &nbsp;obavijestio Savjet AMU.&nbsp; Kako je istakao, ostavku podnosi kao moralni čin. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCaX65hqLfw4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Andrijana Nikolić, članica Savjeta upitala je Boškovića šta je sa svim odlukama koje je potpisao, da li su sad one ništavne? - Imamo odluku ASK iz 2021. gdje piše da će ASK sprovesti postupak ispitivanja legalnosti izbora predsjednika Savjeta AMU- kazala je. Bošković je odgovorio da je siguran da nema ništa sporno za sve odluke koje smo donijeli jer smo mi kolektivi organ. - &nbsp;Poštujete odluke institucija j smatram da je odluka odgovorna. Zahvaljujem predsjedniče na onome što ste do sada uradili, imali sjajne rezultate, a nadam se da će Agencija i nakon ove odluke nastaviti da radi jednako dobro- rekao je član Savjeta Edin Koljenovič: Bošković je kazao da je predsjednik Savjeta samo neko ko formalno upravlja i dio je kolektiva.&nbsp; - Ova Agencija je najbolji reprezent medijske regulacije- poručio je. Podsjećamo, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je javni funkcioner Branko Bošković prekršio odredbe Zakona o sprečavanju korupcije glasanjem za sopstveni izbor za predsjednika Savjeta AMU, odnosno tadašnje Agencije za elektronske medije (AEM). U odluci donesenoj 12. novembra 2025. godine, ASK navodi da je Bošković prekršio član 10 stav 1 Zakona, jer se na sjednici Savjeta od 21. juna 2021. godine nije izuzeo iz glasanja. Kako se navodi, Bošković, koji je bio jedan od tri člana Savjeta, nije upozorio organ vlasti niti ostale članove Savjeta da postoji rizik od sukoba interesa, niti se uzdržao od glasanja, iako je to bila njegova zakonska obaveza.

Predsjednik Savjeta AMU Branko Bošković podnio ostavku

Opštinska izborna komisija (OIK) Kotor je na današnjoj sjednici utvrdila rezultate glasanja na lokalnim izborima koji su održani 29. septembra prošle godine.
Prema podacima iz zvaničnog izvještaja, najviše glasova osvojila je lista "Kotor prije svega! DPS – Nedeljko Moškov" (2.834 glasa), koja ima deset mandata, kao i koalicija "Vladimir Jokić – Dobar glas – Demokrate – PES" (2.583 glasa).
Sa po tri mandata slijede: "Za budućnost Kotora – Grad svih nas" (937 glasova), "Grbaljska lista – Tvoja, moja, naša" (908), te "Demokratska alternativa – dr Davor Kumburović – Da se Kotor pita" (888).
Lista "Evropski savez (SD, SDP, LP i građani) – Zasjat' će Kotor" osvojila je dva mandata (525 glasova), a po jedan mandat Hrvatska građanska inicijativa (452) i lista "Kotorski pokret – Siniša Kovačević" (306).
Ispod cenzusa su bile liste "U akciju – Budi svoj! Biraj CGA!" sa 170 glasova, "Čuvari grada – lista građana" (167), "Socijalistička narodna partija (SNP) – Demokratska srpska stranka (DSS) – Odgovorno" (163) i lista "Za Kotor" (71 glas).
Tokom razmatranja izvještaja, članovi OIK-a nisu imali prigovora na utvrđivanje rezultata izbora.
Ustavni sud juče je odbio žalbu kotorskog odbora DPS-a, podnijetu prošle jeseni, da se ponovi glasanje na dva birališta u Kotoru, čime su se stekli uslovi za proglašenje konačnih rezultata izbora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fustavni-sud-odbio-zalbu-dps-a-nema-ponovnog-glasanja-u-prcanju-i-mircu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: hitna-pomoc