Nedavno objavljeni Izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore za 2025. godinu konstatuje da država ima određeni nivo spremnosti u oblasti koja obuhvata Poglavlje 27 – zaštita životne sredine i klimatske promjene, te da je tokom izvještajnog perioda ostvaren određeni napredak.
Ipak, Koalicija 27 upozorava da ova ocjena, iako pozitivna u odnosu na prethodne godine, ukazuje na to da Crna Gora i dalje značajno zaostaje u realizaciji obaveza, uz poruku da su napori za napredak u ovoj oblasti i dalje nedovoljni.
<h3>Sporo sprovođenje obaveza i prolongiranje rokova</h3>
Izvještaj Evropske komisije, navode iz Koalicije 27, potvrdio je nalaze i preporuke njihove analize „Izvještaj iz sjenke 2025“, koja ukazuje da se planirane obaveze sporo realizuju, uz visok udio djelimično ispunjenih mjera i česta kašnjenja.
Pregled posljednjih pet godina pokazuje da je, nakon tri godine ograničenog napretka (2021–2023), u posljednje dvije godine ostvaren određeni napredak. To jeste pomak, ali je, kako ističu, i dalje daleko od nivoa koji je potreban za suštinsko unapređenje sistema zaštite životne sredine i klimatskih politika.
<h3>Nedovoljni kapaciteti i stagnacija u ključnim oblastima</h3>
Evropska komisija posebno ističe potrebu jačanja administrativnih kapaciteta – kako na nacionalnom, tako i na lokalnom nivou – s posebnim naglaskom na inspekcijske službe i sektor klimatskih promjena.
U oblasti kvaliteta vazduha, napredak apsolutno izostaje. Strategija upravljanja kvalitetom vazduha nalazi se u nacrtu još od 2019. godine, a neophodna je hitno.
Upravljanje otpadom i dalje predstavlja veliki izazov. Iako su donešeni novi Zakon o upravljanju otpadom i Državni plan upravljanja otpadom 2025–2029, neophodan je čitav set podzakonskih akata i lokalnih planova upravljanja. Posebno je važno obezbijediti infrastrukturu za odvojeno prikupljanje i reciklažu otpada, jer Crna Gora već ulazi u ozbiljnu krizu deponovanja.
<h3>Zaštita prirode i nerešena strateška pitanja</h3>
U oblasti zaštite prirode bilježe se brojni problemi i zastoje:
<ul>
 <li>&nbsp;Zakon o zaštiti prirode i Nacionalna strategija biodiverziteta još nijesu usvojeni.</li>
 <li>&nbsp;Predmet Bernske konvencije u vezi sa projektom Porto Skadar Lake ostaje otvoren.</li>
 <li>&nbsp;Nije riješeno pitanje vojnog poligona na Sinjajevini.</li>
 <li>&nbsp;Za Solanu Ulcinj još uvijek nije definisan trajni upravljač, iako je izrada plana upravljanja u toku.</li>
</ul>
<h3>Industrijsko zagađenje i pravedna tranzicija</h3>
Ekološka rekonstrukcija TE Pljevlja nije riješila ključne probleme. Crna Gora, prema standardima EU, treba da se obaveže na trajno zatvaranje termoelektrane i izradi strateški okvir za pravednu energetsku tranziciju kako bi se obezbijedile alternative zajednicama koje će biti pogođene gašenjem uglja.
<h3>Klimatske promjene – ključni dokumenti i dalje na čekanju</h3>
Crna Gora još nije završila i usvojila Nacionalni energetski i klimatski plan (NEKP), što predstavlja jedan od najvažnijih dokumenata u ovoj oblasti. Nacionalni plan adaptacije jeste donijet, ali implementacija još nije započela.
<h3>Zaključak</h3>
Imajući u vidu sve navedeno, Koalicija 27 poručuje da je neophodno uložiti mnogo veći napor kako bi se ostvario potreban napredak, ispunila završna mjerila iz Poglavlja 27 i, što je najvažnije, poboljšalo stanje životne sredine i zaštitilo zdravlje građana.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Koalicija 27: Neophodan veći napor za ispunjavanje obaveza iz Poglavlja 27

NVO Green Home daje punu podršku aktivnostima Deponije d.o.o. i direktora Aleksandra Božovića na pokretanju postrojenja za preradu otpadnih guma, ali i istrajnosti kod rješavanja problema u oblasti upravljanja otpadom.
- Konačno, nakon dugog niza godina lutanja u različitim pravcima sa ciljem rješavanja pitanja upravljanja otpadnim gumama, Crna Gora će moći na adekvatan način da upravlja sa ovim tokom otpada i da omogući obradu guma i njihovu pripremu za dalje korišćenje. Na ovaj način, rješiće se pitanje otpadnih guma u Crnoj Gori u budućnosti ali i svih onih otpadnih guma koje su do sada lagerovane u krugu deponije i na drugim lokacijama a koje su predstavljale ozbiljan rizik po zdravlje građana - navode u saopštenju iz NVO Green home.
Posebno žele naglasiti ulogu ambasadora Johana Satlera i Delegacije Evropske Unije u Crnoj Gori kod pokretanja i koordinacije kampanje "Čuvaj da te čuva" koja je i dala značajne rezultate u oblasti zaštite životne sredine.
- Posebno mi je zadovoljstvo što je pitanje neophodnosti rješavanja otpadnih guma u Crnoj Gori na konsultativnim sastancima kampanje inicirano upravo sa strane NVO Green Home koja se dugi niz godina bavila ovom tematikom i insistirala na rješavanju istih. Stoga, puštanje u rad postrojenja za preradu otpadnih guma ne rješava samo problem otpadnih guma nego je pokazatelj kako se treba raditi. Ovo je očigledan primjer kako se udruženim snagama između institucija na nacionalnom i lokalnom nivou, uz podršku delegacije EU i civilnog sektora može obezbijediti funkcionalnost sistema i konkretno rješenje problema koji postoji na terenu - navoide u saopštenju.
Dodaju da su rješenja su jako često prilično jedostavna, ali je neohodan rad, upornost i istrajnost što se kroz kampanju "Čuvaj da te čuva" i ostvaruje.
- I na kraju, nakon radovanja što je jedan proces zaokružen, treba se što prije krenuti u obezbjeđivanje preduslova za reciklažu i ponovnu upotrebu drugih materijala koji završavaju na našoj deponiji kako bi se u konačnom i smanjio pritisak na istu - zaključuju u saopštenju.

NVO Green Home: Postrojenje za preradu otpadnih guma je primjer kako se saradnjom postižu ciljevi

Oštećenja korijena mogu da naruše stabilnost biljke, ali ako su manja oštećenja mogu i ne moraju ostaviti nekog traga, sve zavisi šta je urađeno da se saniraju povrede korijenja borova - rekla je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, Sanja Orlandić iz NVO Green Home.
U dijelu Tološke šume korijenje borova je oštećeno bagerima, što je vidljivo, kaže Orlandić, a svako oštećenje može negativno uticati na razvoj biljke i na njen imuni sistem.
- Kao što čovjek i životinje imaju rane od povreda tako su ovo rane za biljke, i sad se javlja mogućnost da budu napadnute od nekih patogenih organizama, odnosno da biljka u nekom vremenu oboli. Na taj način se smanjuje njen imuni sistem i značajan dio vode i hrane koju biljka uzima ide na to oštećeno korijenje, odnosno na zarastanje tih rana, tako da rezultati toga će se vidjeti u nekom periodu od godinu do tri godine, zavisno od toga kako će se koje stablo oporaviti - rekla je Orlandić.
Prilikom izvođenja radova u blizini šume ili parka, kaže Orlandić, neophodno je voditi računa o biljkama i kad dođe do oštećenja da to bude što manje.
- Neka preporuka je da stručna lica naprave određeni plan i da prate radove, da negdje u odnosu na pravac krošnje budu ti radovi čak na metar i po, do dva. Preporuka je takođe da se vodi računa da zemlja ne bude previše utabana, zato što se na taj način smanjuje količina kiseonika u zemljištu. Takođe je preporuka da se ručno prave rupe, a ako je neophodna mehanizacija onda da to budu mali bageri da te rupe budu što pliće i što uže. Važno je i da se radovi ne izvode u kišnom periodu da bi se što više sačuvala rastresitost zemljišta - zaključila je Orlandić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E

500x500

1250x600

1084x550

Orlandić: Za dvije godine će se vidjeti koje će se stablo oporaviti u Tološkoj šumi

NVO Green Home je 23. maja organizovala edukativnu obuku posvećenu zaštiti ugroženih vrsta i njihovih staništa na Skadarskom jezeru sa fokusom na vidru. Obuka je bila namijenjena lokalnoj zajednici, studentima i mladim istraživačima, pružajući im priliku da se upoznaju sa uzrocima ugroženosti ove vrste, uticajem ljudskih aktivnosti na njih, kao i mogućnostima da svako od nas doprinese očuvanju biodiverziteta. Vidra (Lutra lutra) je poluakvatični sisar iz porodice kuna, jedan je od najvažnijih pokazatelja zdravih vodenih ekosistema. Ova plašljiva i rijetko viđena životinja savršeno je prilagođena životu u vodi sa duguljastim tijelom, plovnim kožicama između prstiju i snažnim repom koji joj služi kao kormilo i pogon.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250602150644_b37867785569fe64b202d6e27eb036319258d3625e482687e1665673b3dd0be5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250602150644_b37867785569fe64b202d6e27eb036319258d3625e482687e1665673b3dd0be5" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Sa obuke"><figcaption>Sa obuke(Photo: Green Home)</figcaption></figure>  Njeno krzno je izuzetno gusto i vodonepropusno, a samo na jednom kvadratnom centimetru može imati i do 140.000 dlaka. Iako najčešće ostaje neprimijećena, prisustvo vidre se otkriva kroz tragove i karakterističan izmet (spraint), koji ostavlja duž obala za obilježavanje teritorije. U njenoj ishrani dominira riba, ali konzumira i rakove, vodozemce, ptice i sitne sisare. Kao vršni predator, vidra ima ključnu ekološku ulogu jer reguliše brojnost drugih vrsta i doprinosi ravnoteži u slatkovodnim ekosistemima. U Crnoj Gori, ova vrsta je prisutna širom zemlje, posebno u riječnim sistemima sjevera i u slivu Skadarskog jezera. Uprkos zakonskoj zaštiti, vidra je i dalje ugrožena usljed gubitka staništa, zagađenja voda i ljudskih pritisaka. Prema IUCN Crvenoj listi, vodi se kao “skoro ugrožena” (Near Threatened), sa trendom opadanja brojnosti. Vidra nije konkurent ribarima, ona je saveznik prirode. Tamo gdje ima vidre, ima i ribe. Zaštita njenih staništa znači zaštitu zdravlja naših voda i života oko njih. Poseban dio radionice bio je posvećen je građanskoj nauci, odnosno načinima na koje građani mogu doprinijeti prikupljanju vrijednih podataka u procesu monitoringa ugroženih vrsta kroz koji je prezentovana aplikacija iMammalia, te su učesnici obuke pozvani da je aktivno koriste. U okviru projekta sproveden je monitoring aktivnosti vidre (Lutra lutra) na Skadarskom jezeru u Crnoj Gori i Albaniji, koji je pružio uvid u stepen prisustva i aktivnosti ove vrste na prekograničnom području Skadarskog jezera, te su učesnici i učesnice imali priliku upoznati se sa metodologijom istraživanja ove vrste, dok su kroz praktični dio radionice, naučili kako se koristi oprema za monitoring.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250602150644_0b4188d7292e6d7ff9b895cd1a63cf2dcbee5f7ff06d1214a63b708b67783476.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250602150644_0b4188d7292e6d7ff9b895cd1a63cf2dcbee5f7ff06d1214a63b708b67783476" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Sa obuke"><figcaption>Sa obuke(Photo: Green Home)</figcaption></figure>  - Na ovaj način mladi istraživači naročito se motivišu da i sami budu uključeni u istraživanja ali i da doprinesu očuvanju prirodnih staništa i zaštiti vidre kroz buduće aktivnosti - kazali su iz Green Home-a Obuka je održana u Centru na Vranjini, kao dio projekta Unapređenje statusa vidre (Lutra lutra) i njenog staništa u prekograničnom području Nacionalnog parka Skadarsko jezero, koji Green Home realizuje u saradnji s partnerima Wildlife Montenegro i PPNEA iz Albanije. Projekat se realizuje uz finansijsku podršku Evropske unije, kroz projekat BestBelt.

Mladi učili o vidri i potrebi njenog očuvanja na Skadarskom jezeru

Komovi - park prirode ili park profita. Deceniju nakon što su proglašeni Parkom prirode, Komovi su podijeljeni na više koncesionih zona, gdje različiti interesi vode glavnu riječ, a priroda plaća cijenu. U šumama koje bi morale biti zaštićene, drveće pada pod motornim testerama, putevi se šire bez kontrole, a rijeke presijecaju cijevi.
Sanja Orlandić iz organizacije Green Home kazala je za Televiziju E da se na Komovima dešava i ilegalna i legalna sječa.
- Na tom području postoji značaj broj koncesija i koncesionari su posjekli cijele površine, ne vodeći računa o šumskom redu i uništavajući lokalne puteve i šteteći lokalnoj zajednici. Mnoge su nam se obraćale zbog uzurpacije prostora. Ne samo što je biljni i životinjski svijet narušen, već je došlo i do erozije zemljišta, pa su ugrožene kuće mnogih ljudi zbog odrona i lavina u zimskim mjesecima - upozorava Orlandić.
Ona je naglasila da je ugoženo i vodoizvorište, jedino na tom području. Napominje da postoji niz problema, čije rješavanje otežava preplitanje nadležnosti velikog broja upravljača na tom području.
- Komovi se nalaze na teritoriji tri opštine. Upravljač iz Podgorice je Agencija za zaštićena području, iz Andrijevice "Park priroda Komovi", a u Kolašinu je sama Opština. Pored njih nadležnost imaju i Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Uprava za gazdovanje šumana i lovištima. Jako je veliki broj zainteresovanih strana, što znači da mora da postoji jako dobra koordinacija i komunikacija. Nažalost, situacija je takva da to ne funkcioniše na najbolji način - ocijenila je Orlandić.
Prema njenim riječima, mora se unaprijediti komunikacija među nadležnim institucijama i jačati kapaciteti .
- U smislu broja ljudi i onih koji se nalaze na terenu i onih koji se bave upravljanjem područja... Riječ je o zaštićenom području, a to znači da posjeduje određene prirodne vrijednosti koje treba da čuvamo i unapređujemo - poručila je Orlandić.

Tamara Klikovac

Komovi - park prirode ili profita; Orlandić: Niz problema čije rješavanje otežava preplitanje nadležnosti upravljača

NVO Green Home, u saradnji sa NVO Wildlife Montenegro i PPNEA iz Albanije sprovodi projekat na prekograničnom nivou “Unaprijeđenje statusa vidre (Lutra lutra) i njenog staništa na Skadarskom jezeru”, sa ciljem unaprijeđenja zaštite ove vrste, a sprovodi se uz podršku upravljača ovog područja, saopštili su iz Green Home-a.
U okviru projekta, kako pojašnjavaju, čija realizacija je započela u septembru prošle godine, sproveden je prekogranični monitoring vidre (Lutra lutra) koji je obuhvatio je 55 lokacija uz crnogorsku obalu i 35 lokacija uz albansku obalu Skadarskog jezera.&nbsp;
Iz Green Home-a kazali su da su preliminarni rezultati istraživanja pokazali &nbsp;postojanje aktivnosti vidre na svakoj drugoj lokaciji dok su negativni nalazi uglavnom bili u područjima koja nisu pogodna za monitoring ili su pod određenim antropogenim pritiskom.&nbsp;
- Važnost ovog monitoringa značajan je iz više aspekata. Prije svega, rezultati monitoringa predstavljaju ekološki pokazatelj, kako potvrda prisustva vidre može ukazivati na zdravlje vodenih ekosistema, dok omogućava i identifikaciju ključnih staništa koja su važna za preživljavanje vidri. Dragocjeni podaci koje pružaju rezultati monitoringa, mogu biti korisni za buduće planiranje i sprovođenje mjera zaštite staništa- poručili su iz ove organizacije.
Vidra je vrsta izuzetno prilagođena vodenim ekosistemima. Prema IUCN statusu u oblasti Mediterana spada u kategoriju NT (Near Threatened ili skoro ugrožena vrsta), čija je populacija u opadanju.
- Aktivnosti ovog projekta imaju za cilj da unaprijede monitoring i poboljšaju zaštitu vidre, da optimizuje mjesta za praćenje (monitoring tačke) i pruži ključne informacije za buduće akcije očuvanja kroz zaštićena područja ovog regiona. Pored toga, projekat će informisati javnost o ekologiji vidre i kako mogu doprinjeti ućešćem kroz “građansku nauku”- poručili su oni.
Projekat je finansijski podržan od strane Evrospke unije kroz Best Belt projekat. &nbsp;

Skadarsko jezero: Sproveden prekogranični monitoring vidre

Iz NVO Green Home apelovali su na nadležne instance i javnost da shvate ozbiljnost situacije koju su požari širom Crne Gore uzrokovali i mogu da uzrokuju kao i da zakonski sankcionišu sve one koji su svjesno ili nemarom doprinijeli širenju požara i ugrožavanju bezbjednosti ljudi, imovine i uništavanju životne sredine.&nbsp; - Prethodna dva dana smo svjedoci stotina požara koji su izazvani nemarom i neodgovornošću pojedinaca širom Crne Gore. Najugroženija su bila područja oko Danilovgrada, Žabljaka i Gusinja gdje su brojni požari zahvatili velike površine. &nbsp;Prvi proljećni vikend sa lijepim vremenom i mi imamo stotine požara širom Crne Gore, a da niko za to nije odgovarao, čime se šalje poruka da ova država nije sposobna da spriječi uništavanje njenih prirodnih resursa- kazala je Azra Vuković, izvršna direktora NVO &nbsp;Green Home. Iz ove organizacije su istakli da su čuli najavu Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera da će predvidjeti u Prijedlogu zakona o zaštiti prirode uvođenje strogih kazni za čišćenje livada paljenjem, jer ovakvi postupci izazivaju ogromnu štetu prirodnom okruženju, što svakako podržavaju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250310130332_ab5d5669d51ff9756730a668fd3cc992d901a78eb90125a74bcb2ecfba267e45.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250310130332_ab5d5669d51ff9756730a668fd3cc992d901a78eb90125a74bcb2ecfba267e45" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="požari Crna Gora"> </figure>  - Međutim, želimo ukazati i podsjetiti nadležne da i sada postoje zakonom propisane kaznene mjere koje niko u ovoj državi ne pominje i ne primjenjuje, jer da ih primjenjuje mi ne bismo u jednom vikendu imali na stotine požara van kontrole širom Crne Gore- kazali su iz Green Home. Najave novih kaznenih mjera, ističu oni, &nbsp;koje će tek biti usvojene u zakonskoj proceduri smanjuju pritisak i odgovornost sa nadležnih za primjenu postojećih zakonskih propisa i skreću pažnju sa postojećih mogućnosti.&nbsp; - Znamo da u Crnoj Gori usvajanje zakona traje i po nekoliko godina, pa će, sve su prilike, i donošenje novog Zakon o zaštiti prirode na kojem se radi već 4 godine još trajati. Za to vrijeme odgovorni za izazivanje požara ne mogu i ne smiju ostati nekažnjeni- naglasili su oni. Stoga su iz NVO Green Home pozvali Direkciju za inspekcijski nadzor Direktorata za zaštitu i spašavanje da u skladu sa svojim nadležnostima intenzivira primjenu kaznenih mjera koje se odnose na paljenje vatre na otvorenom i izazivanje požara. Kako podsjećaju, Član 104, stav 1 Zakona o zaštiti i spašavanju jasno precizira da je „zabranjeno ložiti vatru i ostavljati zapaljene predmete na mjestima na kojima postoji povećana opasnost od izbijanja i širenja požara (u parkovima, putnim pojasevima i na drugim mjestima na kojima postoji sasušena trava, lišće i drugi lako zapaljivi predmeti i materijali).“ Član 119, propisuje da će se „novčanom kaznom u iznosu od 30 eura do 1000 eura kazniti za prekršaj fizičko lice, ako: (...) loži vatru i ostavlja zapaljene predmete na mjestima na kojima postoji povećana opasnost od izbijanja požara...“  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250310130332_df0ab3a8787454fe9070ff4828235b0ca8682f6f7205324c27baf97ad4e00fac.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250310130332_df0ab3a8787454fe9070ff4828235b0ca8682f6f7205324c27baf97ad4e00fac" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Požari Crna Gora"> </figure>  Iz ovoga je jasno da, kako ističu, postoji zakonom definisan mehanizam kojim se odgovorni mogu kazniti i kojim se može spriječiti da se vrše ovako ozbiljne devastacije prostora, samo što ih niko ne primjenjuje.&nbsp; - Imajući sve ovo na umu, još jednom, pozivamo nadležne da iskoriste zakonske mogućnosti i kazne neodgovorne građane koji svojim djelovanjem doprinose povećanom riziku od nastanka i širenja požara koji sa sobom mogu donijeti razarajuće posljedice- zaključuju iz Green Home. &nbsp;

Green Home: Hitno primijeniti postojeće kaznene mjere u slučajevima izazivanja požara

Zamjenik šefa Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Rikardo Seri ukazao je na važnost Poglavlja 27 u procesu pristupanja EU i istakao da je zaštita životne sredine ključno pitanje za budućnost Crne Gore. Pozvao je vlast da se koncentriše na ovu oblast jer, kako je rekao, mnoge stvari zaostaju. Seri je, na događaju povodom 25 godina postojanja nevladine organizacije Green Home, izrazio zadovoljstvo saradnjom sa ovom NVO, pohvalivši njena postignuća i doprinos zaštiti prirode. - 25 godina postojanja ove organizacije je zaista značajan jubilej. Green Home je svojim radom postavio temelje za bolju zaštitu prirodnih resursa u Crnoj Gori. Iako je mnogo postignuto, pred nama su izazovi, posebno u kontekstu implementacije evropskih klimatskih i ekoloških standarda. Evropska unija je posvećena tome i zajedno sa partnerima radimo na podizanju svijesti i napredovanju u oblasti zaštite životne sredine. Uvijek je čast prisustvovati ovakvim događanjima, a proslava 25. godišnjice je posebno važna. Ova organizacija je pravi prijatelj, i to ne samo za nas kao Evropsku uniju, već i za samu Crnu Goru - izjavio je Seri. Seri napominje da je Poglavlje 27 ključno. - Pregovori su u toku. Sada je glavni cilj, glavni fokus kada je u pitanju životna sredina da se nastave pregovori i pokušaju da se postigne napredak u tom pogledu. Ovo je veoma, veoma izazovno područje, jer morate imati čistiju zemlju u skladu sa, recimo, zahtjevima za klimatskih promjena. Investicije, usklađivanje, nova zakonodavstva, sve ovo treba uraditi. I mislim da vlast treba da se koncentriše na ovu oblast, jer postoji mnogo stvari koje još uvek zaostaju - zaključio je zamjenik šefa Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori. Azra Vuković, izvršna direktorica NVO Green Home, tom prilikom istakla je da organizacija ponosno bilježi mnoge uspjehe tokom svog postojanja, uključujući kampanju za očuvanje rijeke Tare, koja je rezultirala usvajanjem Deklaracije o zaštiti rijeke Tare, i borbu za zaustavljanje gradnje hidroelektrana na rijeci Morači. Takođe, Vuković je naglasila značaj inicijative za osnivanje novih zaštićenih područja u Crnoj Gori, kao što su NP Prokletije, spomenik prirode kanjon rijeka Cijevna i park prirode Kačić. - Tokom ovih aktivnosti uspjeli smo da mobilizujemo veliki broj prijatelja prirode, NVO, kolega iz regiona, ali i institucija UN i Evropske komisije i konačno uspjeli u onome što je na početku izgledalo kao nemoguća misija: očuvanje Tare, Morače, kao i osnivanje novih zaštićenih područja. Naša misija je da, šireći mrežu prijatelja životne sredine, jačamo i sebe. Posebno bih istakla činjenicu da smo inicijatori Koalicije 27 koja okuplja 18 organizacija u Crnoj Gori i bavi se praćenjem ispunjavanja obaveza Crne Gore u Poglavlju 27 u procesu evropskih integracija - rekla je Vuković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250214160236_ca5106e702a6bf1082eb34b38dedaad2ffc80944e38ffbeeafbebbcf6e955857.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250214160236_ca5106e702a6bf1082eb34b38dedaad2ffc80944e38ffbeeafbebbcf6e955857" data-rendition-name="original" width="2329" height="3500" loading="lazy" alt="Sa događaja NVO Green Home"> <figcaption>Azra Vuković(Photo: Green Home)</figcaption> </figure>  Vuković je apelovala na sve zainteresovane strane da zajedničkim naporima ubrzaju implementaciju evropskih standarda u oblasti životne sredine, s naglaskom na važnost što brže primjene zakona i zaštite prirodnih resursa. - Danas je pitanje zaštite životne sredine aktuelno kao nikada ranije. Zaštita životne sredine danas se ne posmatra samo kroz prizmu očuvanja prirode, već i kao pitanje zdravlja ljudi, vladavine prava, demokratije, ekonomije, zaštite ljudskih i manjinskih prava, ali i borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala. Ako tome dodamo da je poglavlje 27 jedno od najzahtjevnijih u procesu pristupanja Evropskoj Uniji, onda postaje jasno koliko je važna ova oblast za Crnu Goru i njenu budućnost - poručila je Vuković. NVO Green Home je, podsjeća ona, čvrsto posvećena implementaciji Evropskih standarda iz oblasti životne sredine. - Primjenom ovih standarda, vazduh u našim gradovima, koji je na alarmantno visokom nivou zagađenosti, biće čišći; naše rijeke, jezera i more, u koje se danas izlivaju otpadne vode bez prethodnog tretiranja, postaće čistiji; hrana koju proizvodimo i konzumiramo biće zdravija i konačno, imaćemo zdraviju životnu sredinu i očuvano zdravlje ljudi - zaključila je izvršna direktorica NVO Green Home. Proslava 25. godišnjice Green Home-a okupila je brojne predstavnike NVO, državnih i medjunarodnih institucija, ambasadore i predstavnike diplomatskog kora, univerziteta kao i prijatelja zaštite životne sredine.

Seri: Vlast da se koncentriše na Poglavlje 27 jer mnoge stvari zaostaju

Iz Gradskog pozorišta potvrdili su juče da su prekinuli saradnju saNova najava Vlade Crne Gore o planiranoj izgradnji solarne elektrane na Briskoj Gori, čija bi snaga bila pet puta veća od predviđenih 50 MW kako je definisano prostorno – planskom dokumentacijom izaziva ozbiljnu zabrinutost među stručnjacima za zaštitu prirode i lokalnim zajednicama, kako je Briska Gora dio šireg područja Delta Bojane, koje je prepoznato kao ključno područje biodiverziteta (KBA), saopšteni je iz NVO Green Home.
- Naime, važeći prostorno – urbanistički plan za opštinu Ulcinj preporučuje površinu od 467 ha zemljišta, u okviru 8 lokacija, za izgradnju objekata za eksploataciju solarne energije. Izmjenama i dopunama PUP-a Ulcinja, zona za izgradnju je proširena na šumskim površinama, a njena ukupna površina iznosi čak 1.019 ha - navedeno je u saopštenju Green Home-a.
U septembru ove godine poništena je odluka o davanju zemljišta na Briskoj gori u dugoročni zakup radi izgradnje Solarne elektrane kapaciteta 284 MW na osnovu Zakona o državnoj upravi te pojedinostima upravnog postupka. Novom najavom Vlade Crne Gore o izgradnji Solarne elektrane na Briskoj gori, upućuje se isključivo na valorizaciju ovog prostora za proizvodnju energije dok se ekološki značaj u potpunosti zanemaruje.
- Izgradnja solarne elektrane kapaciteta 5 puta većeg od onog koji je planiran prostorno – urbanističkim planom za Opštinu Ulcinja, nesumjnivo bi doveo do ozbiljnih i nepovratnih negativnih posljedica na ove prirodne vrijednosti, uključujući uništavanje pejzažnih vrijednosti, sječu šuma, te uticaj na ptice i druge vrste - dodaju u saopštenju.
Nažalost, ocjenjuju, za planirani projekat na Briskoj Gori nije sprovedena nulta (bazna) studija biodiverziteta, koja bi dala uvid u trenutno stanje i broj prisutnih vrsta, ekosistema i staništa. Stoga, projekat izgradnje solarne elektrane na Briskoj gori mora pratiti sprovođenje detaljne ekološke studije, transparentnost i uključivanje javnosti kao i razmatranje alternativne lokacije, jer Briska Gora zaslužuje posebnu pažnju zbog svog izuzetnog ekološkog i kulturnog značaja.
- Podsjećanja radi, Briska gora je unikatan pejzaž, nalazi se u neposrednoj blizini Šaskog jezera, koje ispunjava kriterijume međunarodno važnog močvarnog staništa Ramsar; u neposrednoj je blizini Parka prirode Ulcinjska solana koji je zaštićeno područje na nacionalnom i međunarodnom nivou kao Ramsar područje, predstavlja stanište od međunarodnog značaja za ptice (IBA), sam lokalitet ima kulturno – istorijski značaj, dok arheološki nije ni istražen - ističe se u saopštenju.
Prelazak Crne Gore sa fosilnih na obnovljive izvore energije nesumnjivo je jedan od priroteta ka ispunjavanju nacionalnih ciljeva iz oblasti dekarbonizacije, međutim, izuzetno je važno da projekte obnovljivih izvora energije prate načela zaštite prirode. Iako je neophodno povećati iskorišćavanje solarnog potencijala, projekti izgradnje elektroenergetskih objekata moraju biti održivi i ekološki prihvatljivi.
- Ukoliko se odabere neadekvatan način sprovođenja projekta, napravi pogrešan odabir lokacije ili kocipira neadekvatan projekat, ovi projekti mogu biti kontraproduktivni. S jedne strane, donosiće korist kroz proizvodnju energije, ali s druge strane, mogu nepovratno degradirati jedinstvene lokalitete, kao što je Birska gora, koja je dio KBA Delta Boja i predstavlja unikatan pejzaž - zaključuju u saopštenju.

Green Home: Solarna elektrana na Briskoj gori mora biti u skladu sa ekološkim standardima

Svaki napad na iranskog vrhovnog vođu, ajatolaha Alija Hameneija, doveo bi do proglašenja džihada, odnosno svetog rata, prenijela je u utorak Iranska studentska novinska agencija (ISNA), pozivajući se na parlamentarnu komisiju za nacionalnu bezbjednost Irana.
Napetosti između Irana i Sjedinjenih Američkih Država porasle su nakon oštrog gušenja protesta širom Irana, za koje je predsjednik SAD Donald Tramp upozorio da bi mogli dovesti do odgovora iz Vašingtona.
- Svaki napad na Vrhovnog vođu znači objavu rata cijelom islamskom svijetu i mora biti praćen donošenjem dekreta o džihadu od strane islamskih učenjaka i odgovorom vojnika islama u svim djelovima svijeta - saopštila je parlamentarna komisija.

Iranski parlament upozorava na džihad ako vrhovni vođa bude napadnut

Neosvijetljeno šetalište Vita Nikolića i Trebješka ulica nijesu tehnički kvar, već ogledalo katastrofalnog upravljanja gradom. Dok se građani u večernjim satima kreću kroz mrak i osjećaju nebezbjedno, gradska vlast se usuđuje da govori o „razvoju“ i „modernizaciji“, saopšteno je iz Demokratske partije socijalista (DPS) Nikšić.&nbsp;
Posebno je, prema njihovim rijčima, skandalozna činjenica da je javna rasvjeta plaćena čak 9.5 miliona eura iz kredita, i to bez saglasnosti Skupštine opštine i bez saglasnosti Vlade Crne Gore, na šta već duže vrijeme upozoravamo i zbog čega smo podnijeli i krivičnu prijavu.&nbsp;
- To nije greška – to je svjesno kršenje zakona, ignorisanje institucija i nesavjesno raspolaganje novcem građana - ističu iz nikpićkog DPS-a.&nbsp;
Pitanje je, ističu, jasno i ne može se izbjeći.
- Gdje je završio novac i ko je dozvolio da grad, nakon milionskog zaduženja, ostane u mraku? Ovakvo stanje nije izuzetak, već pravilo uprave koja funkcioniše bez plana, bez odgovornosti i bez kontrole. Milioni se uzimaju na kredit, a osnovna komunalna infrastruktura ne funkcioniše. Građani plaćaju, vlast se hvali, rezultati ne postoje, a SDT ćuti pred ovom finansijskom i institucionalnom bahatošću i nikako da iz fioke izvuče pomenuti predmet - dodaju iz DPS-a Nikšić.&nbsp;
Traže, kako kažu, hitno dovođenje javne rasvjete u potpuno funkcionalno stanje, kao i utvrđivanje političke i krivične odgovornosti svih koji su u ovom slučaju donosili odluke mimo zakona.&nbsp;
- Nikšić danas ne tone zbog nedostatka novca, već zbog nesposobne, bahate i netransparentne vlasti. Građani zaslužuju svjetlo – i u ulicama i u upravljanju gradom - zaključili su iz nikšićkog DPS-a.&nbsp;

DPS Nikšić: Tužilaštvo i dalje ćuti povodom nezakonitog zaduženja u iznosu od 9.5 miliona eura za rasvjetu koja ne radi, građani Nikšića ostavljeni u mraku

Doskorašnji predsjednik Državne izborne komisije (DIK) i novoizabrani sudija Ustavnog suda (US) Nikola Mugoša podnio je ostavku na tu funkciju, objavljeno je na sajtu Skupštine.
On se pozvao na Zakon o izboru odbornika i poslanika (član 121a stav 2), kojim je propisano da predsjedniku DIK-a, članovima i njihovim zamjenicima mandat traje do izbora Centralne izborne komisije (CIK).
Kako je dodao, članom 153 stavom 7 Ustava Crne Gore propisano je da predsjednik i sudija Ustavnog suda ne može vršiti poslaničku i drugu javnu funkciju niti obavijati drugu djelatnost.
- Imajući u vidu prethodno navedene ustavne i zakonske odredbe, kao i činjenicu da me Skupština izabrala za predsjednika DIK-a 8. decembra 2021. godine, te da sam na Sedmoj sjednici Drugoj redovnog zasijedanja izabran za sudiju Ustavnog suda 31. decembra 2025. godine, obavještavam Vas da podnosim ostavku na funkciju predsjednika DIK-a - kazao je Mugoša.
On se ovom prilikom zahvalio parlamentu na podršci DIK-u u prethodnom periodu, kao i na ukazanom povjerenju prilikom izbora za sudiju US.

Mugoša podnio ostavku na mjesto predsjednika DIK-a

Ulaganje u ljudski kapital, prilagođavanje novim uslovima rada i povezivanje sa savremenim tehnologijama, temelji su dugoročnog ekonomskog napretka i društvenog razvoja, poručio je predsjednik Vlade Milojko Spajić.
Kako je saopšteno, Spajić učestvuje na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, gdje je, na marginama skupa, razgovarao sa Kristofom Kotoarom, predsjednikom kompanije Adeko (ADECCO), jedne od najvećih svjetskih kompanija za zapošljavanje i upravljanje radnom snagom.
Kako je istaknuto na sastanku, General Assembly, kompanija Adecco grupe, u Crnoj Gori uspješno je završila pilot program, u okviru koga je oko 40 nezaposlenih, kroz tromjesečnu obuku, steklo digitalne vještine.
Naglašeno je da je u uslovima ubrzanih tehnoloških promjena, digitalizacije i transformacije tržišta rada, od presudnog značaja da javne politike budu usmjerene na razvoj vještina, prekvalifikacije i stvaranje uslova za kvalitetan život i rad.
- Ulaganje u ljude ključno je u svijetu brzih promjena industrija i tržišta rada. Samo snažna, prilagodljiva i dobro povezana radna snaga može odgovoriti potrebama moderne ekonomije - kazao je Spajić.
Kotoar je pohvalio napore Crna Gore da kroz razvoj različitih programa unapređuje znanja i vještine domaće radne snage, naročito u zahtjevnoj završnoj fazi pregovaračkog procesa sa EU.
Kako se navodi u saopštenju, bilo je riječi o savremenim trendovima na tržištu rada, ulozi tehnologije u povezivanju ljudi i poslova, kao i o konkretnim modelima kojima države mogu odgovoriti na nedostatak kvalifikovanog kadra.
Poseban fokus bio je na tome kako Crna Gora može iskoristiti međunarodna iskustva, unaprijediti sistem obrazovanja i obuka, te kroz partnerstva sa privatnim sektorom stvoriti održiv okvir za razvoj radne snage.
Razmjena znanja, iskustava i dobrih praksi sa globalnim liderima predstavlja važan korak ka jačanju konkurentnosti Crne Gore i izgradnji tržišta rada koje je otporno, inkluzivno i spremno za izazove budućnosti.

Tag: green-home