Nedavno objavljeni Izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore za 2025. godinu konstatuje da država ima određeni nivo spremnosti u oblasti koja obuhvata Poglavlje 27 – zaštita životne sredine i klimatske promjene, te da je tokom izvještajnog perioda ostvaren određeni napredak.
Ipak, Koalicija 27 upozorava da ova ocjena, iako pozitivna u odnosu na prethodne godine, ukazuje na to da Crna Gora i dalje značajno zaostaje u realizaciji obaveza, uz poruku da su napori za napredak u ovoj oblasti i dalje nedovoljni.
<h3>Sporo sprovođenje obaveza i prolongiranje rokova</h3>
Izvještaj Evropske komisije, navode iz Koalicije 27, potvrdio je nalaze i preporuke njihove analize „Izvještaj iz sjenke 2025“, koja ukazuje da se planirane obaveze sporo realizuju, uz visok udio djelimično ispunjenih mjera i česta kašnjenja.
Pregled posljednjih pet godina pokazuje da je, nakon tri godine ograničenog napretka (2021–2023), u posljednje dvije godine ostvaren određeni napredak. To jeste pomak, ali je, kako ističu, i dalje daleko od nivoa koji je potreban za suštinsko unapređenje sistema zaštite životne sredine i klimatskih politika.
<h3>Nedovoljni kapaciteti i stagnacija u ključnim oblastima</h3>
Evropska komisija posebno ističe potrebu jačanja administrativnih kapaciteta – kako na nacionalnom, tako i na lokalnom nivou – s posebnim naglaskom na inspekcijske službe i sektor klimatskih promjena.
U oblasti kvaliteta vazduha, napredak apsolutno izostaje. Strategija upravljanja kvalitetom vazduha nalazi se u nacrtu još od 2019. godine, a neophodna je hitno.
Upravljanje otpadom i dalje predstavlja veliki izazov. Iako su donešeni novi Zakon o upravljanju otpadom i Državni plan upravljanja otpadom 2025–2029, neophodan je čitav set podzakonskih akata i lokalnih planova upravljanja. Posebno je važno obezbijediti infrastrukturu za odvojeno prikupljanje i reciklažu otpada, jer Crna Gora već ulazi u ozbiljnu krizu deponovanja.
<h3>Zaštita prirode i nerešena strateška pitanja</h3>
U oblasti zaštite prirode bilježe se brojni problemi i zastoje:
<ul>
 <li>&nbsp;Zakon o zaštiti prirode i Nacionalna strategija biodiverziteta još nijesu usvojeni.</li>
 <li>&nbsp;Predmet Bernske konvencije u vezi sa projektom Porto Skadar Lake ostaje otvoren.</li>
 <li>&nbsp;Nije riješeno pitanje vojnog poligona na Sinjajevini.</li>
 <li>&nbsp;Za Solanu Ulcinj još uvijek nije definisan trajni upravljač, iako je izrada plana upravljanja u toku.</li>
</ul>
<h3>Industrijsko zagađenje i pravedna tranzicija</h3>
Ekološka rekonstrukcija TE Pljevlja nije riješila ključne probleme. Crna Gora, prema standardima EU, treba da se obaveže na trajno zatvaranje termoelektrane i izradi strateški okvir za pravednu energetsku tranziciju kako bi se obezbijedile alternative zajednicama koje će biti pogođene gašenjem uglja.
<h3>Klimatske promjene – ključni dokumenti i dalje na čekanju</h3>
Crna Gora još nije završila i usvojila Nacionalni energetski i klimatski plan (NEKP), što predstavlja jedan od najvažnijih dokumenata u ovoj oblasti. Nacionalni plan adaptacije jeste donijet, ali implementacija još nije započela.
<h3>Zaključak</h3>
Imajući u vidu sve navedeno, Koalicija 27 poručuje da je neophodno uložiti mnogo veći napor kako bi se ostvario potreban napredak, ispunila završna mjerila iz Poglavlja 27 i, što je najvažnije, poboljšalo stanje životne sredine i zaštitilo zdravlje građana.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Koalicija 27: Neophodan veći napor za ispunjavanje obaveza iz Poglavlja 27

NVO Green Home daje punu podršku aktivnostima Deponije d.o.o. i direktora Aleksandra Božovića na pokretanju postrojenja za preradu otpadnih guma, ali i istrajnosti kod rješavanja problema u oblasti upravljanja otpadom.
- Konačno, nakon dugog niza godina lutanja u različitim pravcima sa ciljem rješavanja pitanja upravljanja otpadnim gumama, Crna Gora će moći na adekvatan način da upravlja sa ovim tokom otpada i da omogući obradu guma i njihovu pripremu za dalje korišćenje. Na ovaj način, rješiće se pitanje otpadnih guma u Crnoj Gori u budućnosti ali i svih onih otpadnih guma koje su do sada lagerovane u krugu deponije i na drugim lokacijama a koje su predstavljale ozbiljan rizik po zdravlje građana - navode u saopštenju iz NVO Green home.
Posebno žele naglasiti ulogu ambasadora Johana Satlera i Delegacije Evropske Unije u Crnoj Gori kod pokretanja i koordinacije kampanje "Čuvaj da te čuva" koja je i dala značajne rezultate u oblasti zaštite životne sredine.
- Posebno mi je zadovoljstvo što je pitanje neophodnosti rješavanja otpadnih guma u Crnoj Gori na konsultativnim sastancima kampanje inicirano upravo sa strane NVO Green Home koja se dugi niz godina bavila ovom tematikom i insistirala na rješavanju istih. Stoga, puštanje u rad postrojenja za preradu otpadnih guma ne rješava samo problem otpadnih guma nego je pokazatelj kako se treba raditi. Ovo je očigledan primjer kako se udruženim snagama između institucija na nacionalnom i lokalnom nivou, uz podršku delegacije EU i civilnog sektora može obezbijediti funkcionalnost sistema i konkretno rješenje problema koji postoji na terenu - navoide u saopštenju.
Dodaju da su rješenja su jako često prilično jedostavna, ali je neohodan rad, upornost i istrajnost što se kroz kampanju "Čuvaj da te čuva" i ostvaruje.
- I na kraju, nakon radovanja što je jedan proces zaokružen, treba se što prije krenuti u obezbjeđivanje preduslova za reciklažu i ponovnu upotrebu drugih materijala koji završavaju na našoj deponiji kako bi se u konačnom i smanjio pritisak na istu - zaključuju u saopštenju.

NVO Green Home: Postrojenje za preradu otpadnih guma je primjer kako se saradnjom postižu ciljevi

Oštećenja korijena mogu da naruše stabilnost biljke, ali ako su manja oštećenja mogu i ne moraju ostaviti nekog traga, sve zavisi šta je urađeno da se saniraju povrede korijenja borova - rekla je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, Sanja Orlandić iz NVO Green Home.
U dijelu Tološke šume korijenje borova je oštećeno bagerima, što je vidljivo, kaže Orlandić, a svako oštećenje može negativno uticati na razvoj biljke i na njen imuni sistem.
- Kao što čovjek i životinje imaju rane od povreda tako su ovo rane za biljke, i sad se javlja mogućnost da budu napadnute od nekih patogenih organizama, odnosno da biljka u nekom vremenu oboli. Na taj način se smanjuje njen imuni sistem i značajan dio vode i hrane koju biljka uzima ide na to oštećeno korijenje, odnosno na zarastanje tih rana, tako da rezultati toga će se vidjeti u nekom periodu od godinu do tri godine, zavisno od toga kako će se koje stablo oporaviti - rekla je Orlandić.
Prilikom izvođenja radova u blizini šume ili parka, kaže Orlandić, neophodno je voditi računa o biljkama i kad dođe do oštećenja da to bude što manje.
- Neka preporuka je da stručna lica naprave određeni plan i da prate radove, da negdje u odnosu na pravac krošnje budu ti radovi čak na metar i po, do dva. Preporuka je takođe da se vodi računa da zemlja ne bude previše utabana, zato što se na taj način smanjuje količina kiseonika u zemljištu. Takođe je preporuka da se ručno prave rupe, a ako je neophodna mehanizacija onda da to budu mali bageri da te rupe budu što pliće i što uže. Važno je i da se radovi ne izvode u kišnom periodu da bi se što više sačuvala rastresitost zemljišta - zaključila je Orlandić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E

500x500

1250x600

1084x550

Orlandić: Za dvije godine će se vidjeti koje će se stablo oporaviti u Tološkoj šumi

NVO Green Home je 23. maja organizovala edukativnu obuku posvećenu zaštiti ugroženih vrsta i njihovih staništa na Skadarskom jezeru sa fokusom na vidru. Obuka je bila namijenjena lokalnoj zajednici, studentima i mladim istraživačima, pružajući im priliku da se upoznaju sa uzrocima ugroženosti ove vrste, uticajem ljudskih aktivnosti na njih, kao i mogućnostima da svako od nas doprinese očuvanju biodiverziteta. Vidra (Lutra lutra) je poluakvatični sisar iz porodice kuna, jedan je od najvažnijih pokazatelja zdravih vodenih ekosistema. Ova plašljiva i rijetko viđena životinja savršeno je prilagođena životu u vodi sa duguljastim tijelom, plovnim kožicama između prstiju i snažnim repom koji joj služi kao kormilo i pogon.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250602150644_b37867785569fe64b202d6e27eb036319258d3625e482687e1665673b3dd0be5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250602150644_b37867785569fe64b202d6e27eb036319258d3625e482687e1665673b3dd0be5" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Sa obuke"><figcaption>Sa obuke(Photo: Green Home)</figcaption></figure>  Njeno krzno je izuzetno gusto i vodonepropusno, a samo na jednom kvadratnom centimetru može imati i do 140.000 dlaka. Iako najčešće ostaje neprimijećena, prisustvo vidre se otkriva kroz tragove i karakterističan izmet (spraint), koji ostavlja duž obala za obilježavanje teritorije. U njenoj ishrani dominira riba, ali konzumira i rakove, vodozemce, ptice i sitne sisare. Kao vršni predator, vidra ima ključnu ekološku ulogu jer reguliše brojnost drugih vrsta i doprinosi ravnoteži u slatkovodnim ekosistemima. U Crnoj Gori, ova vrsta je prisutna širom zemlje, posebno u riječnim sistemima sjevera i u slivu Skadarskog jezera. Uprkos zakonskoj zaštiti, vidra je i dalje ugrožena usljed gubitka staništa, zagađenja voda i ljudskih pritisaka. Prema IUCN Crvenoj listi, vodi se kao “skoro ugrožena” (Near Threatened), sa trendom opadanja brojnosti. Vidra nije konkurent ribarima, ona je saveznik prirode. Tamo gdje ima vidre, ima i ribe. Zaštita njenih staništa znači zaštitu zdravlja naših voda i života oko njih. Poseban dio radionice bio je posvećen je građanskoj nauci, odnosno načinima na koje građani mogu doprinijeti prikupljanju vrijednih podataka u procesu monitoringa ugroženih vrsta kroz koji je prezentovana aplikacija iMammalia, te su učesnici obuke pozvani da je aktivno koriste. U okviru projekta sproveden je monitoring aktivnosti vidre (Lutra lutra) na Skadarskom jezeru u Crnoj Gori i Albaniji, koji je pružio uvid u stepen prisustva i aktivnosti ove vrste na prekograničnom području Skadarskog jezera, te su učesnici i učesnice imali priliku upoznati se sa metodologijom istraživanja ove vrste, dok su kroz praktični dio radionice, naučili kako se koristi oprema za monitoring.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250602150644_0b4188d7292e6d7ff9b895cd1a63cf2dcbee5f7ff06d1214a63b708b67783476.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250602150644_0b4188d7292e6d7ff9b895cd1a63cf2dcbee5f7ff06d1214a63b708b67783476" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Sa obuke"><figcaption>Sa obuke(Photo: Green Home)</figcaption></figure>  - Na ovaj način mladi istraživači naročito se motivišu da i sami budu uključeni u istraživanja ali i da doprinesu očuvanju prirodnih staništa i zaštiti vidre kroz buduće aktivnosti - kazali su iz Green Home-a Obuka je održana u Centru na Vranjini, kao dio projekta Unapređenje statusa vidre (Lutra lutra) i njenog staništa u prekograničnom području Nacionalnog parka Skadarsko jezero, koji Green Home realizuje u saradnji s partnerima Wildlife Montenegro i PPNEA iz Albanije. Projekat se realizuje uz finansijsku podršku Evropske unije, kroz projekat BestBelt.

Mladi učili o vidri i potrebi njenog očuvanja na Skadarskom jezeru

Komovi - park prirode ili park profita. Deceniju nakon što su proglašeni Parkom prirode, Komovi su podijeljeni na više koncesionih zona, gdje različiti interesi vode glavnu riječ, a priroda plaća cijenu. U šumama koje bi morale biti zaštićene, drveće pada pod motornim testerama, putevi se šire bez kontrole, a rijeke presijecaju cijevi.
Sanja Orlandić iz organizacije Green Home kazala je za Televiziju E da se na Komovima dešava i ilegalna i legalna sječa.
- Na tom području postoji značaj broj koncesija i koncesionari su posjekli cijele površine, ne vodeći računa o šumskom redu i uništavajući lokalne puteve i šteteći lokalnoj zajednici. Mnoge su nam se obraćale zbog uzurpacije prostora. Ne samo što je biljni i životinjski svijet narušen, već je došlo i do erozije zemljišta, pa su ugrožene kuće mnogih ljudi zbog odrona i lavina u zimskim mjesecima - upozorava Orlandić.
Ona je naglasila da je ugoženo i vodoizvorište, jedino na tom području. Napominje da postoji niz problema, čije rješavanje otežava preplitanje nadležnosti velikog broja upravljača na tom području.
- Komovi se nalaze na teritoriji tri opštine. Upravljač iz Podgorice je Agencija za zaštićena području, iz Andrijevice "Park priroda Komovi", a u Kolašinu je sama Opština. Pored njih nadležnost imaju i Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Uprava za gazdovanje šumana i lovištima. Jako je veliki broj zainteresovanih strana, što znači da mora da postoji jako dobra koordinacija i komunikacija. Nažalost, situacija je takva da to ne funkcioniše na najbolji način - ocijenila je Orlandić.
Prema njenim riječima, mora se unaprijediti komunikacija među nadležnim institucijama i jačati kapaciteti .
- U smislu broja ljudi i onih koji se nalaze na terenu i onih koji se bave upravljanjem područja... Riječ je o zaštićenom području, a to znači da posjeduje određene prirodne vrijednosti koje treba da čuvamo i unapređujemo - poručila je Orlandić.

Tamara Klikovac

Komovi - park prirode ili profita; Orlandić: Niz problema čije rješavanje otežava preplitanje nadležnosti upravljača

NVO Green Home, u saradnji sa NVO Wildlife Montenegro i PPNEA iz Albanije sprovodi projekat na prekograničnom nivou “Unaprijeđenje statusa vidre (Lutra lutra) i njenog staništa na Skadarskom jezeru”, sa ciljem unaprijeđenja zaštite ove vrste, a sprovodi se uz podršku upravljača ovog područja, saopštili su iz Green Home-a.
U okviru projekta, kako pojašnjavaju, čija realizacija je započela u septembru prošle godine, sproveden je prekogranični monitoring vidre (Lutra lutra) koji je obuhvatio je 55 lokacija uz crnogorsku obalu i 35 lokacija uz albansku obalu Skadarskog jezera.&nbsp;
Iz Green Home-a kazali su da su preliminarni rezultati istraživanja pokazali &nbsp;postojanje aktivnosti vidre na svakoj drugoj lokaciji dok su negativni nalazi uglavnom bili u područjima koja nisu pogodna za monitoring ili su pod određenim antropogenim pritiskom.&nbsp;
- Važnost ovog monitoringa značajan je iz više aspekata. Prije svega, rezultati monitoringa predstavljaju ekološki pokazatelj, kako potvrda prisustva vidre može ukazivati na zdravlje vodenih ekosistema, dok omogućava i identifikaciju ključnih staništa koja su važna za preživljavanje vidri. Dragocjeni podaci koje pružaju rezultati monitoringa, mogu biti korisni za buduće planiranje i sprovođenje mjera zaštite staništa- poručili su iz ove organizacije.
Vidra je vrsta izuzetno prilagođena vodenim ekosistemima. Prema IUCN statusu u oblasti Mediterana spada u kategoriju NT (Near Threatened ili skoro ugrožena vrsta), čija je populacija u opadanju.
- Aktivnosti ovog projekta imaju za cilj da unaprijede monitoring i poboljšaju zaštitu vidre, da optimizuje mjesta za praćenje (monitoring tačke) i pruži ključne informacije za buduće akcije očuvanja kroz zaštićena područja ovog regiona. Pored toga, projekat će informisati javnost o ekologiji vidre i kako mogu doprinjeti ućešćem kroz “građansku nauku”- poručili su oni.
Projekat je finansijski podržan od strane Evrospke unije kroz Best Belt projekat. &nbsp;

Skadarsko jezero: Sproveden prekogranični monitoring vidre

Iz NVO Green Home apelovali su na nadležne instance i javnost da shvate ozbiljnost situacije koju su požari širom Crne Gore uzrokovali i mogu da uzrokuju kao i da zakonski sankcionišu sve one koji su svjesno ili nemarom doprinijeli širenju požara i ugrožavanju bezbjednosti ljudi, imovine i uništavanju životne sredine.&nbsp; - Prethodna dva dana smo svjedoci stotina požara koji su izazvani nemarom i neodgovornošću pojedinaca širom Crne Gore. Najugroženija su bila područja oko Danilovgrada, Žabljaka i Gusinja gdje su brojni požari zahvatili velike površine. &nbsp;Prvi proljećni vikend sa lijepim vremenom i mi imamo stotine požara širom Crne Gore, a da niko za to nije odgovarao, čime se šalje poruka da ova država nije sposobna da spriječi uništavanje njenih prirodnih resursa- kazala je Azra Vuković, izvršna direktora NVO &nbsp;Green Home. Iz ove organizacije su istakli da su čuli najavu Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera da će predvidjeti u Prijedlogu zakona o zaštiti prirode uvođenje strogih kazni za čišćenje livada paljenjem, jer ovakvi postupci izazivaju ogromnu štetu prirodnom okruženju, što svakako podržavaju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250310130332_ab5d5669d51ff9756730a668fd3cc992d901a78eb90125a74bcb2ecfba267e45.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250310130332_ab5d5669d51ff9756730a668fd3cc992d901a78eb90125a74bcb2ecfba267e45" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="požari Crna Gora"> </figure>  - Međutim, želimo ukazati i podsjetiti nadležne da i sada postoje zakonom propisane kaznene mjere koje niko u ovoj državi ne pominje i ne primjenjuje, jer da ih primjenjuje mi ne bismo u jednom vikendu imali na stotine požara van kontrole širom Crne Gore- kazali su iz Green Home. Najave novih kaznenih mjera, ističu oni, &nbsp;koje će tek biti usvojene u zakonskoj proceduri smanjuju pritisak i odgovornost sa nadležnih za primjenu postojećih zakonskih propisa i skreću pažnju sa postojećih mogućnosti.&nbsp; - Znamo da u Crnoj Gori usvajanje zakona traje i po nekoliko godina, pa će, sve su prilike, i donošenje novog Zakon o zaštiti prirode na kojem se radi već 4 godine još trajati. Za to vrijeme odgovorni za izazivanje požara ne mogu i ne smiju ostati nekažnjeni- naglasili su oni. Stoga su iz NVO Green Home pozvali Direkciju za inspekcijski nadzor Direktorata za zaštitu i spašavanje da u skladu sa svojim nadležnostima intenzivira primjenu kaznenih mjera koje se odnose na paljenje vatre na otvorenom i izazivanje požara. Kako podsjećaju, Član 104, stav 1 Zakona o zaštiti i spašavanju jasno precizira da je „zabranjeno ložiti vatru i ostavljati zapaljene predmete na mjestima na kojima postoji povećana opasnost od izbijanja i širenja požara (u parkovima, putnim pojasevima i na drugim mjestima na kojima postoji sasušena trava, lišće i drugi lako zapaljivi predmeti i materijali).“ Član 119, propisuje da će se „novčanom kaznom u iznosu od 30 eura do 1000 eura kazniti za prekršaj fizičko lice, ako: (...) loži vatru i ostavlja zapaljene predmete na mjestima na kojima postoji povećana opasnost od izbijanja požara...“  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250310130332_df0ab3a8787454fe9070ff4828235b0ca8682f6f7205324c27baf97ad4e00fac.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250310130332_df0ab3a8787454fe9070ff4828235b0ca8682f6f7205324c27baf97ad4e00fac" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Požari Crna Gora"> </figure>  Iz ovoga je jasno da, kako ističu, postoji zakonom definisan mehanizam kojim se odgovorni mogu kazniti i kojim se može spriječiti da se vrše ovako ozbiljne devastacije prostora, samo što ih niko ne primjenjuje.&nbsp; - Imajući sve ovo na umu, još jednom, pozivamo nadležne da iskoriste zakonske mogućnosti i kazne neodgovorne građane koji svojim djelovanjem doprinose povećanom riziku od nastanka i širenja požara koji sa sobom mogu donijeti razarajuće posljedice- zaključuju iz Green Home. &nbsp;

Green Home: Hitno primijeniti postojeće kaznene mjere u slučajevima izazivanja požara

Zamjenik šefa Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Rikardo Seri ukazao je na važnost Poglavlja 27 u procesu pristupanja EU i istakao da je zaštita životne sredine ključno pitanje za budućnost Crne Gore. Pozvao je vlast da se koncentriše na ovu oblast jer, kako je rekao, mnoge stvari zaostaju. Seri je, na događaju povodom 25 godina postojanja nevladine organizacije Green Home, izrazio zadovoljstvo saradnjom sa ovom NVO, pohvalivši njena postignuća i doprinos zaštiti prirode. - 25 godina postojanja ove organizacije je zaista značajan jubilej. Green Home je svojim radom postavio temelje za bolju zaštitu prirodnih resursa u Crnoj Gori. Iako je mnogo postignuto, pred nama su izazovi, posebno u kontekstu implementacije evropskih klimatskih i ekoloških standarda. Evropska unija je posvećena tome i zajedno sa partnerima radimo na podizanju svijesti i napredovanju u oblasti zaštite životne sredine. Uvijek je čast prisustvovati ovakvim događanjima, a proslava 25. godišnjice je posebno važna. Ova organizacija je pravi prijatelj, i to ne samo za nas kao Evropsku uniju, već i za samu Crnu Goru - izjavio je Seri. Seri napominje da je Poglavlje 27 ključno. - Pregovori su u toku. Sada je glavni cilj, glavni fokus kada je u pitanju životna sredina da se nastave pregovori i pokušaju da se postigne napredak u tom pogledu. Ovo je veoma, veoma izazovno područje, jer morate imati čistiju zemlju u skladu sa, recimo, zahtjevima za klimatskih promjena. Investicije, usklađivanje, nova zakonodavstva, sve ovo treba uraditi. I mislim da vlast treba da se koncentriše na ovu oblast, jer postoji mnogo stvari koje još uvek zaostaju - zaključio je zamjenik šefa Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori. Azra Vuković, izvršna direktorica NVO Green Home, tom prilikom istakla je da organizacija ponosno bilježi mnoge uspjehe tokom svog postojanja, uključujući kampanju za očuvanje rijeke Tare, koja je rezultirala usvajanjem Deklaracije o zaštiti rijeke Tare, i borbu za zaustavljanje gradnje hidroelektrana na rijeci Morači. Takođe, Vuković je naglasila značaj inicijative za osnivanje novih zaštićenih područja u Crnoj Gori, kao što su NP Prokletije, spomenik prirode kanjon rijeka Cijevna i park prirode Kačić. - Tokom ovih aktivnosti uspjeli smo da mobilizujemo veliki broj prijatelja prirode, NVO, kolega iz regiona, ali i institucija UN i Evropske komisije i konačno uspjeli u onome što je na početku izgledalo kao nemoguća misija: očuvanje Tare, Morače, kao i osnivanje novih zaštićenih područja. Naša misija je da, šireći mrežu prijatelja životne sredine, jačamo i sebe. Posebno bih istakla činjenicu da smo inicijatori Koalicije 27 koja okuplja 18 organizacija u Crnoj Gori i bavi se praćenjem ispunjavanja obaveza Crne Gore u Poglavlju 27 u procesu evropskih integracija - rekla je Vuković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250214160236_ca5106e702a6bf1082eb34b38dedaad2ffc80944e38ffbeeafbebbcf6e955857.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250214160236_ca5106e702a6bf1082eb34b38dedaad2ffc80944e38ffbeeafbebbcf6e955857" data-rendition-name="original" width="2329" height="3500" loading="lazy" alt="Sa događaja NVO Green Home"> <figcaption>Azra Vuković(Photo: Green Home)</figcaption> </figure>  Vuković je apelovala na sve zainteresovane strane da zajedničkim naporima ubrzaju implementaciju evropskih standarda u oblasti životne sredine, s naglaskom na važnost što brže primjene zakona i zaštite prirodnih resursa. - Danas je pitanje zaštite životne sredine aktuelno kao nikada ranije. Zaštita životne sredine danas se ne posmatra samo kroz prizmu očuvanja prirode, već i kao pitanje zdravlja ljudi, vladavine prava, demokratije, ekonomije, zaštite ljudskih i manjinskih prava, ali i borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala. Ako tome dodamo da je poglavlje 27 jedno od najzahtjevnijih u procesu pristupanja Evropskoj Uniji, onda postaje jasno koliko je važna ova oblast za Crnu Goru i njenu budućnost - poručila je Vuković. NVO Green Home je, podsjeća ona, čvrsto posvećena implementaciji Evropskih standarda iz oblasti životne sredine. - Primjenom ovih standarda, vazduh u našim gradovima, koji je na alarmantno visokom nivou zagađenosti, biće čišći; naše rijeke, jezera i more, u koje se danas izlivaju otpadne vode bez prethodnog tretiranja, postaće čistiji; hrana koju proizvodimo i konzumiramo biće zdravija i konačno, imaćemo zdraviju životnu sredinu i očuvano zdravlje ljudi - zaključila je izvršna direktorica NVO Green Home. Proslava 25. godišnjice Green Home-a okupila je brojne predstavnike NVO, državnih i medjunarodnih institucija, ambasadore i predstavnike diplomatskog kora, univerziteta kao i prijatelja zaštite životne sredine.

Seri: Vlast da se koncentriše na Poglavlje 27 jer mnoge stvari zaostaju

Iz Gradskog pozorišta potvrdili su juče da su prekinuli saradnju saNova najava Vlade Crne Gore o planiranoj izgradnji solarne elektrane na Briskoj Gori, čija bi snaga bila pet puta veća od predviđenih 50 MW kako je definisano prostorno – planskom dokumentacijom izaziva ozbiljnu zabrinutost među stručnjacima za zaštitu prirode i lokalnim zajednicama, kako je Briska Gora dio šireg područja Delta Bojane, koje je prepoznato kao ključno područje biodiverziteta (KBA), saopšteni je iz NVO Green Home.
- Naime, važeći prostorno – urbanistički plan za opštinu Ulcinj preporučuje površinu od 467 ha zemljišta, u okviru 8 lokacija, za izgradnju objekata za eksploataciju solarne energije. Izmjenama i dopunama PUP-a Ulcinja, zona za izgradnju je proširena na šumskim površinama, a njena ukupna površina iznosi čak 1.019 ha - navedeno je u saopštenju Green Home-a.
U septembru ove godine poništena je odluka o davanju zemljišta na Briskoj gori u dugoročni zakup radi izgradnje Solarne elektrane kapaciteta 284 MW na osnovu Zakona o državnoj upravi te pojedinostima upravnog postupka. Novom najavom Vlade Crne Gore o izgradnji Solarne elektrane na Briskoj gori, upućuje se isključivo na valorizaciju ovog prostora za proizvodnju energije dok se ekološki značaj u potpunosti zanemaruje.
- Izgradnja solarne elektrane kapaciteta 5 puta većeg od onog koji je planiran prostorno – urbanističkim planom za Opštinu Ulcinja, nesumjnivo bi doveo do ozbiljnih i nepovratnih negativnih posljedica na ove prirodne vrijednosti, uključujući uništavanje pejzažnih vrijednosti, sječu šuma, te uticaj na ptice i druge vrste - dodaju u saopštenju.
Nažalost, ocjenjuju, za planirani projekat na Briskoj Gori nije sprovedena nulta (bazna) studija biodiverziteta, koja bi dala uvid u trenutno stanje i broj prisutnih vrsta, ekosistema i staništa. Stoga, projekat izgradnje solarne elektrane na Briskoj gori mora pratiti sprovođenje detaljne ekološke studije, transparentnost i uključivanje javnosti kao i razmatranje alternativne lokacije, jer Briska Gora zaslužuje posebnu pažnju zbog svog izuzetnog ekološkog i kulturnog značaja.
- Podsjećanja radi, Briska gora je unikatan pejzaž, nalazi se u neposrednoj blizini Šaskog jezera, koje ispunjava kriterijume međunarodno važnog močvarnog staništa Ramsar; u neposrednoj je blizini Parka prirode Ulcinjska solana koji je zaštićeno područje na nacionalnom i međunarodnom nivou kao Ramsar područje, predstavlja stanište od međunarodnog značaja za ptice (IBA), sam lokalitet ima kulturno – istorijski značaj, dok arheološki nije ni istražen - ističe se u saopštenju.
Prelazak Crne Gore sa fosilnih na obnovljive izvore energije nesumnjivo je jedan od priroteta ka ispunjavanju nacionalnih ciljeva iz oblasti dekarbonizacije, međutim, izuzetno je važno da projekte obnovljivih izvora energije prate načela zaštite prirode. Iako je neophodno povećati iskorišćavanje solarnog potencijala, projekti izgradnje elektroenergetskih objekata moraju biti održivi i ekološki prihvatljivi.
- Ukoliko se odabere neadekvatan način sprovođenja projekta, napravi pogrešan odabir lokacije ili kocipira neadekvatan projekat, ovi projekti mogu biti kontraproduktivni. S jedne strane, donosiće korist kroz proizvodnju energije, ali s druge strane, mogu nepovratno degradirati jedinstvene lokalitete, kao što je Birska gora, koja je dio KBA Delta Boja i predstavlja unikatan pejzaž - zaključuju u saopštenju.

Green Home: Solarna elektrana na Briskoj gori mora biti u skladu sa ekološkim standardima

Litvanski sud je danas osudio lidera jedne od stranaka u koalicionoj vladi zbog antisemitskih komentara.
Okružni sud u Viljnusu utvrdio je da je Remigijus Žemaitaitis podsticao mržnju prema Jevrejima, grubo umanjivao zločine nacističke Njemačke i grubo ublažavao Holokaust na uvrjedljiv i pogrdan način.
Žemaitatis će u fond za žrtve zločina morati da uplati kaznu od 51.000 eura, koliko je tužilaštvo i tražilo.
Slučaj se odnosi na objave na društvenim mrežama i javne izjave iz maja i juna 2023. godine u kojima je, između ostalog, napisao: "Izgleda da je za naše novinare i lokalne litvanske Jevreje rušenje škola u Palestini još jedna zabava?!".
Takođe je citirao antisemitsku dječju pjesmicu i dao komentare vezane za događaje tokom Drugog svjetskog rata.
Žemaitaitis je podnio ostavku na mesto poslanika u litvanskom parlamentu 2024. godine jer je Ustavni sud Litvanije presudio da je tim izjavama prekršio zakletvu i Ustav, ali se vratio u politiku na izborima te godine na čelu populističke stranke Nemuno Aušra koja je ušla u koalicionu vladu, predvođenu Socijaldemokratama lijevog centra.
Žemaitaitis nije član kabineta premijerke Inge Ruginiene.
Žemaitaitis koji poriče bilo kakvo krivično djelo, nije bio na suđenju, a novinarima je rekao da "svi razumiju" da je odluka suda "politizovana".
Litvanske Socijaldemokrate su na društvenoj mreži Fejsbuk saopštile da je svaki oblik antisemitizma, govora mržnje ili poricanja Holokausta neprihvatljiv i nespojiv sa njihovim vrijednostima.
Navele su da poštuju odluku suda, ali su napomenule da ona još nije konačna.

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Tramp u narednim sedmicama predstaviti prelazak na drugu fazu svog mirovnog plana za Gazu, prenosi Channel 12, pozivajući se na visoke američke zvaničnike koji tvrde da postoji vidljiv napredak u procesu.
Prema informacijama ove mreže, Trampova objava mogla bi uslijediti prije božićnih praznika, nakon čega se očekuje sastanak predsjednika SAD-a i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Vašingtonu.
Zvaničnici navode da SAD i posrednici trenutno razgovaraju s Hamasom o mogućem sporazumu koji bi ovu grupu naveo da se odrekne vlasti u Gazi i započne proces razoružanja – ključnim tačkama druge faze koje su ostale neriješene od stupanja na snagu primirja u oktobru.
Prema nacrtu sporazuma, Hamas bi se najprije odrekao teškog naoružanja, poput projektila i raketa, a kasnije i lakšeg naoružanja. Prihvatanje sporazuma bio bi uslov za primjenu druge faze plana, uključujući povlačenje IDF-a izvan postojeće Žute linije.
Jedan visoki američki zvaničnik za Channel 12 poručio je: "U narednim sedmicama doći ćemo do trenutka istine. Hamas će morati odlučiti hoće li se odreći svoje vladavine i početi razoružavati u zamjenu za povlačenje IDF-a ili će odbiti i suočiti se s posljedicama."
Druga faza plana, koju ni Izrael ni Hamas još nisu potpisali, predviđa formiranje Odbora za mir na čelu s Trampom koji bi nadgledao upravljanje Gazom, uz uspostavu Međunarodnih stabilizacijskih snaga zaduženih za sigurnost Pojasa.

Tramp ubrzava drugu fazu plana za Gazu

Štab ukrajinske vojske saopštio je da je od jutros već zabilježio 131 sukob između svojih i ruskih snaga, prenose francuski mediji.
Kao što je slučaj skoro svakog dana, Pokrovski region, u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, bio je posebna meta. Više od trećine borbi odigralo se u na tom području, sa 46 ruskih napada, prema podacima ukrajinske vojske.
Ukrajinci, sa svoje strane, tvrde da su odbili 40 od njih.
Ukrajinski štab je takođe prenio o vazdušnom napadu, granatiranju i skoro 100 artiljerijskih granata na sjevernom frontu, sjeverno od Sumija.
Ukrajinska vojska prenijela je da je bilo nekoliko ruskih napada na istoku zemlje, oko Kostjantinovke, Limana i Slavjanska.
U blizini Dnjepropetrovske oblasti, jugozapadno od Pokrovska, štab ukrajinske vojske tvrdi da je ruska vojska pokušala da napreduje 17 puta na nekoliko lokacija oko Aleksandrovke.
Na jugu, Ukrajinci izvještavaju o pet ruskih napada u regionu Huljajpolje i jednom u regionu Orihiv. Dodaje se da su Rusi pokušali još jedan proboj ka Antonivskom mostu, koji premošćuje rijeku Dnjepar između Antonivke i Olečkog, blizu Pridnjeprovskog.

Danas 131 sukob između ruskih i ukrajinskih snaga od početka dana

Mario Martinović (30), vlasnik firme "AutoCorner AB" iz švedskog Varberga, nalazi se na Interpolovoj crvenoj potjernici zbog sumnje da je prevario više kreditnih i lizing kompanija za luksuzne automobile ukupne vrijednosti oko 440.000 eura, pišu švedski mediji, a prenose Nezavisne.
Prema navodima tužilaštva, tokom 2022. i 2023. godine Martinović je navodno preko svoje firme preuzimao skupocjena vozila, ali ona nikada nisu bila plaćena.
Radi se o automobilima iz premijum klase koji su ubrzo nakon preuzimanja nestali.
Lista vozila koje je Martinović uzeo je dugačka, a čine je sljedeća vozila:
Porsche (2014), bijeli
BMW (2018), crni
BMW (2010), metalik sivi
Mercedes-Benz (2015), crni,
Mercedes-AMG (2011), crni,
Audi (2011), crni.
Tužiteljka Ema Lundin potvrđuje da je samo mali dio automobila pronađen.
- Većina automobila potpuno je nestala, nemamo nikakav trag - kazala je ona, javlja švedski list <a href="https://www.expressen.se/nyheter/sverige/bilbedragaren-mario-martinovic-30-har-efterlysts-internationellt/" target="_blank">Expressen.</a> 
&nbsp;

Prevara teška pola miliona eura u Švedskoj, trag vodi do zgrade u BiH

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Predsjednik Savjeta AMU Branko Boškovič podnio &nbsp;je ostavku na mjesto predajednika na današnjoj sjednici Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sjednica Savjeta AMU"> </figure>  Ipak, Bošković ostaje član Savjeta. Prije šest dana o tome je &nbsp;obavijestio Savjet AMU.&nbsp; Kako je istakao, ostavku podnosi kao moralni čin. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCaX65hqLfw4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Andrijana Nikolić, članica Savjeta upitala je Boškovića šta je sa svim odlukama koje je potpisao, da li su sad one ništavne? - Imamo odluku ASK iz 2021. gdje piše da će ASK sprovesti postupak ispitivanja legalnosti izbora predsjednika Savjeta AMU- kazala je. Bošković je odgovorio da je siguran da nema ništa sporno za sve odluke koje smo donijeli jer smo mi kolektivi organ. - &nbsp;Poštujete odluke institucija j smatram da je odluka odgovorna. Zahvaljujem predsjedniče na onome što ste do sada uradili, imali sjajne rezultate, a nadam se da će Agencija i nakon ove odluke nastaviti da radi jednako dobro- rekao je član Savjeta Edin Koljenovič: Bošković je kazao da je predsjednik Savjeta samo neko ko formalno upravlja i dio je kolektiva.&nbsp; - Ova Agencija je najbolji reprezent medijske regulacije- poručio je. Podsjećamo, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je javni funkcioner Branko Bošković prekršio odredbe Zakona o sprečavanju korupcije glasanjem za sopstveni izbor za predsjednika Savjeta AMU, odnosno tadašnje Agencije za elektronske medije (AEM). U odluci donesenoj 12. novembra 2025. godine, ASK navodi da je Bošković prekršio član 10 stav 1 Zakona, jer se na sjednici Savjeta od 21. juna 2021. godine nije izuzeo iz glasanja. Kako se navodi, Bošković, koji je bio jedan od tri člana Savjeta, nije upozorio organ vlasti niti ostale članove Savjeta da postoji rizik od sukoba interesa, niti se uzdržao od glasanja, iako je to bila njegova zakonska obaveza.

Predsjednik Savjeta AMU Branko Bošković podnio ostavku

Opštinska izborna komisija (OIK) Kotor je na današnjoj sjednici utvrdila rezultate glasanja na lokalnim izborima koji su održani 29. septembra prošle godine.
Prema podacima iz zvaničnog izvještaja, najviše glasova osvojila je lista "Kotor prije svega! DPS – Nedeljko Moškov" (2.834 glasa), koja ima deset mandata, kao i koalicija "Vladimir Jokić – Dobar glas – Demokrate – PES" (2.583 glasa).
Sa po tri mandata slijede: "Za budućnost Kotora – Grad svih nas" (937 glasova), "Grbaljska lista – Tvoja, moja, naša" (908), te "Demokratska alternativa – dr Davor Kumburović – Da se Kotor pita" (888).
Lista "Evropski savez (SD, SDP, LP i građani) – Zasjat' će Kotor" osvojila je dva mandata (525 glasova), a po jedan mandat Hrvatska građanska inicijativa (452) i lista "Kotorski pokret – Siniša Kovačević" (306).
Ispod cenzusa su bile liste "U akciju – Budi svoj! Biraj CGA!" sa 170 glasova, "Čuvari grada – lista građana" (167), "Socijalistička narodna partija (SNP) – Demokratska srpska stranka (DSS) – Odgovorno" (163) i lista "Za Kotor" (71 glas).
Tokom razmatranja izvještaja, članovi OIK-a nisu imali prigovora na utvrđivanje rezultata izbora.
Ustavni sud juče je odbio žalbu kotorskog odbora DPS-a, podnijetu prošle jeseni, da se ponovi glasanje na dva birališta u Kotoru, čime su se stekli uslovi za proglašenje konačnih rezultata izbora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fustavni-sud-odbio-zalbu-dps-a-nema-ponovnog-glasanja-u-prcanju-i-mircu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: green-home