Glavni grad Podgorica saopštio je da je objavljen javni konkurs za izradu spomen-obilježja Borislavu Pekiću.
- Spomen-obilježje Borislavu Pekiću, rođenom Podgoričaninu i jednom od najznačajnijih književnih stvaralaca našeg vremena, predstavlja trajni znak poštovanja prema misli, slobodi i kulturi koje je svojim djelom ostavio u nasljeđe. Podgorica na ovaj način odaje počast svom velikom sugrađaninu i potvrđuje da pamti i cijeni one koji su je trajno zadužili - kazala je predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić Bojović.
Odluku da jedan od najvećih književnih velikana našeg kulturnog prostora dobije spomen-obilježje Skupština Glavnog grada usvojila je ranije, čime je i formalno stvoren osnov za realizaciju inicijative koju je pokrenula Borovinić Bojović, sa namjerom da se ime i djelo maestra Pekića trajno i vidljivo ugrade u urbani i kulturni identitet Podgorice.
- Pekićevo stvaralaštvo ostavilo je neizbrisiv trag u književnosti, kulturi i društvenoj misli, a njegovo rodno mjesto ima obavezu da mu oda počast dostojnu njegovog imena - istakla je Borovinić Bojović.
Prema njenim riječima, posebnu simboliku ovom projektu daje činjenica da je Borislav Pekić rođen 4. februara, te da se upravo uoči njegovog rođendana otvara javni konkurs za izradu umjetničkog i arhitektonsko-urbanističkog rješenja spomen-obilježja na odgovarajućoj lokaciji u centru grada, čime Podgorica spaja sjećanje, odgovornost i savremeni kulturni izraz.
Borovinić Bojović je pozvala sve referentne i zainteresovane autore da se prijave na javni konkurs i svojim idejama i umjetničkom vizijom daju lični pečat budućem spomen-obilježju posvećenom Borislavu Pekiću.
Borislav Pekić rođen je 1930. godine u Podgorici, a njegova djela, prevedena na brojne svjetske jezike, uvrštena su u sam vrh evropske književne baštine, čineći ga trajnim dijelom kulturnog pamćenja ne samo Podgorice, već i šireg evropskog prostora.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Podgorica dobija spomenik Borislavu Pekiću

Upravna zgrada Glavnog grada i Skupštine Glavnog grada, kao i most Milenijum večeras su osvijetljeni žutom bojom u znak sjećanja na žrtve Holokausta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260127180136_3d848352cff657e10f15337ab7341eece9f833ed8a858cc6118bd3c3baff934a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260127180136_3d848352cff657e10f15337ab7341eece9f833ed8a858cc6118bd3c3baff934a" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="zgrade i most osvijetljeni žutom bojom"> </figure>  Ovim simboličnim činom Podgorica se pridružila obilježavanju Dana sjećanja na Holokaust, odajući poštu milionima stradalih.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260127180136_e15c61e92ecf43eb673f978b77ad22dc9b9b210094e9de650f8d9779f4e2c23b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260127180136_e15c61e92ecf43eb673f978b77ad22dc9b9b210094e9de650f8d9779f4e2c23b" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="zgrade i most osvijetljeni žutom bojom"> </figure>  &nbsp;

(FOTO) Zgrada Glavnog grada i most Milenijum osvijetljeni u znak sjećanja na žrtve Holokausta

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović smatra poražavajućim to što su je u zahtjevima Demokratske narodne partije (DNP) upućenim Vladi povezano pitanje srpskog jezika, zastave i državljanstva sa izgradnjom kolektora, ističući da mu ta inicijativa pomalo djeluje kao pozorišna predstava.
Govoreći o najavljenom izlasku DNP-a iz vlasti u Podgorici, Mujović je pohvalio odbornike te partije, navodeći da su dali "izuzetan doprinos radu gradske administracije".&nbsp;
- Sjajni su moji saradnici, od prvog momenta su me podržavali i bili konstruktivni - rekao je Mujović u emisiji "Okvir" na TVCG.
Istakao je da želi da im stane u odbranu zbog narativa koji je stvoren da su odbornici DNP-a podržali izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.
- U budžetu Glavnog grada, odnosno u sredstvima opredijeljenim za izgradnju postrojenja, nigdje ne stoji da je postrojenje projektovano u Botunu - napomenuo je Mujović, konstatujući da su zapravo pogriješili članovi Vlade iz redova DNP-a.
Podsjetio je da su oni donijeli Prostorni plan Crne Gore i PUP Podgorica u kojima jasno stoji postrojenje u Botunu.
- I niko nije reagovao i glasao protiv. To je to politikanstvo - naglasio je gradonačelnik Podgorice.
On je rekao da očekuje sjednicu gradskog parlamenta u februaru. Kaže i da nije razgovarao sa odbornicima DNP-a o aktuelnim pitanjima, ali navodi da bi želio da ostanu dio vlasti.
- Vidjećemo ko će doći. Nijesam pričao sa odbornicima DNP-a i nema potrebe da pričamo, ne želim da na bilo koji način to otežava njihovu situaciju. Želio bih da ostanu dio vlasti i da nastavimo započeti posao. Ali sa njima ili bez njih, moramo ići dalje - poručio je Mujović.
On je i da ima dobru saradnju sa opozicijom, ali nije konkretno odgovorio da li vidi među njima buduće saradnike u vlasti. Kako kaže, najbolja opcija je čist račun, odnosno izlazak na izbore.
- Treba da su nam u fokusu gradske teme, ne mogu na nivou grada biti važna identiteksta pitanja. Treba da vidimo s kim možemo raditi na rješavanje gradskih pitanja - kazao je Mujović.
T.K.

Mujović: Odbornici DNP-a sjajni saradnici, članovi Vlade iz te partije se služe politikanstvom

Ne vjerujem u prijetnje Demokratske narodne partije da će izaći iz podgoričke vlasti. No, ukoliko se to i dogodi - Evropski savez neće davati vještačko disanje većini - kazao je <a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/maskovic-necemo-davati-vjestacko-disanje-vecini-mujovicev-odnos-prema-nama-opterecen-licnim-animozitetom">u intervjuu Portalu Analitika</a> odbornik Evropskog saveza Miloš Mašković.
Mašković smatra kako je rad podgoričke uprave neplanski, spor i vođen improvizacijom, ali i da je gradonačelnik Saša Mujović razvio lični animozitet prema odbornicima Evropskog saveza.&nbsp;
Vjeruje kako savez kojem pripada na sljedećim izborima može i do podrške birača koja se mjeri dvocifrenim postotkom.
<h2>Kriza u Podgorici nije izuzetak već svakodnevica</h2>
Upitan o aktuelnoj krizi u podgoričkoj vlasti, Mašković ističe kako takva situacija već dugo nije incident ili izuzetak, već trajna politička realnost i naša svakodnevica.
- Umjesto da proizvede političku odgovornost i stvarne promjene, ona je prerastala u stanje u kojem vlast funkcioniše bez jasne vizije, bez stabilnosti i bez mjerljivih rezultata. Od 2023. u Podgorici smo imali dvije formalno različite administracije, ali sa gotovo istim političkim konstituentima, okupljenim prvenstveno oko partijskih i ličnih interesa. Upravo su ti interesi njihova glavna tačka okupljanja, ali istovremeno i stalni izvor sukoba - smatra on.
Kako dodaje, u takvom ambijentu vlast opstaje isključivo dok su zadovoljeni partijski i lični apetiti onih koji je čine, dok je interes građana potisnut na drugo ili treće mjesto.&nbsp;
- Tome svjedoče brojne situacije u kojima Skupština Glavnog grada nije zasijedala zato što neka partija nije dobila funkciju po dubini. Bez ikakvog ustručavanja, rad lokalnog parlamenta se uzurpira i po više puta zaredom, sve dok se ne postigne unutrašnji politički dogovor. Jedan od svježijih primjera jesu i hvalospjevi aktuelnog gradonačelnika Saše Mujovića na račun Vladislava Dajkovića, koji su na kraju rezultirali smjenom i njegovim izlaskom iz vlasti - naglašava Mašković.
<h2>U prijetnje DNP-a vjerovatno više ne vjeruju ni njihovi članovi</h2>
Ta je situacija, dodaje on, zapravo slična onome što se dešavalo tokom podgoričkih izbora 2024, koji su bili predstavljeni kao prilika za razrješenje krize.
- No, u praksi su ti izbori poslužili kao mehanizam produžavanja te krize. Izbori nijesu donijeli suštinsku promjenu političke logike, već su potvrdili da se problemi u Podgorici ne rješavaju zbog građana, već se upravljaju u skladu sa interesima onih koji vlast doživljavaju kao sredstvo političke trgovine, a ne kao odgovornost. Bez dileme, riječ je o Pokretu za Podgoricu Jakova Milatovića koji je izazvao vanredne lokalne izbore u Podgorici kako bi po dubini i širini mogli da preuzmu kadrove GP URA, a koji danas uzurpiraju lokalnu vlast kako bi, između ostalog, na osnovu nepostojećih propisa ispunjavali želje predsjednika države, poput one, da se u njegovoj zgradi ne otvori restoran brze hrane - ističe on.&nbsp;
Ne vjeruje Mašković u to da će Demokratska narodna partija izaći iz vlasti.
- Ne vjerujem da u prijetnje DNP više vjeruju ni njeni članovi, a kamoli politička javnost. Najave o izlasku iz vlasti odavno su potrošene i izgubile su svaki kredibilitet. Podsjetiću na situacije iz državnog parlamenta, kada je Milan Knežević u više navrata najavljivao izlazak iz vlasti na državnom nivou, što se nikada nije desilo. Isti obrazac ponašanja danas gledamo i u Podgorici - ocjenjuje Mašković.
<h2>Cilj svega je opstrukcija evropskog puta</h2>
Odnos na relaciji PES – DNP, njegovo je mišljenje, više je politička taktika nego principijelnost. O tome, kako dodaje, svjedoče i nezvanične najave o konsultacijama.
- Te neformalne konsultacije, uz istovremene poruke iz DNP-a da više ne participiraju u vlasti, govore prije o pokušaju unutrašnjeg pozicioniranja nego o stvarnoj namjeri da se vlast napusti. U slučaju DNP-a, svjedočimo političkom manevru koji je već imao ozbiljne posljedice. Političko samoubistvo ogleda se u tome što su najveći infrastrukturni projekat u istoriji Glavnog grada pretvorili u par excellence političko pitanje, kako bi pokušali da izađu iz situacije u koju su sami sebe doveli - ističe sagovornik Portala Analitika.&nbsp;
Kako dodaje, od ključne ekološke teme - uz očigledan politički uticaj i u dosluhu sa zvaničnim Beogradom - došlo se do pitanja srpskog jezika i sličnih identitetskih tema koje decenijama opterećuju političku scenu Crne Gore.&nbsp;
- Otvaranje tih pitanja i njihovo guranje na vrh agende Vlada Crne Gore ima samo jedan efekat - dodatnu opstrukciju evropskog puta Crne Gore. Umjesto rješavanja konkretnih problema građana, svjedočimo svjesnom skretanju fokusa ka temama koje proizvode podjele, ali ne nude rješenja. Na kraju, ostaje otvoreno pitanje koliku stvarnu podršku Milan Knežević uopšte ima unutar sopstvene partije kada je riječ o izlasku iz vlasti. Sve ukazuje na to da ta podrška nije ni jedinstvena ni snažna, što dodatno potvrđuje da su prijetnje izlaskom iz vlasti prije svega sredstvo političkog pritiska, a ne ozbiljna politička namjera - naglašava Mašković.
<h2>ES neće davati vještačko disanje podgoričkoj većini</h2>
Uprkos njegovom stavu, Maškovića smo pitali i da li birači ES mogu očekivati da će ta partija na bilo koji način 'priskočiti' u pomoć većini ako, nakon Slobodne Crne Gore, iz nje ode i DNP.
- Želim da budem potpuno jasan - Evropski savez ne vidi sebe kao dio takvih aranžmana. Aktuelna vlast u Podgorici nastala je na izbornoj prevari birača 2024. godine, jer su građani jasno poručili da ne žele parlamentarnu većinu u obliku u kakvom ona danas postoji - poručuje on.&nbsp;
Kako dodaje, i nakon posljednjih izbora i danas „postoje intencije pojedinih konstituenata vlasti da ES bude uključen u političku konstrukciju koja je nastala na potpuno nezdravim osnovama“.&nbsp;
- U tom smislu, ES sebe ne vidi kao politički subjekt koji bi davao vještačko disanje parlamentarnoj većini bez političke kohezije, jasne vizije i odgovornosti prema građanima. Ne interesuje nas učešće u vlasti po svaku cijenu, već uspostavljanje stabilnog i legitimnog sistema upravljanja Glavnim gradom, zasnovanog na stvarnoj volji birača, a ne na političkoj trgovini. Ako većina ne može da funkcioniše bez stalnih ucjena i prekomponovanja, onda je rješenje institucionalno i demokratsko, a ne zakulisno. U suprotnom, Podgorica bi nastavila da bude talac političkih dogovora koji nemaju nikakve veze sa interesima građana - ocjenjuje on.
<h2>Postrojenje je gotova stvar, ali razumijem strah Botunjana</h2>
Nakon politike – projekti. Onaj ključni, postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, postao je uzrok ozbiljnog problema. Mašković ističe kako je gradnja postrojenja 'završena stvar', pri čemu podsjeća kako sva relevantna istraživanja pokazuju da sa tim projektom nema ničega spornog.
Iako dodaje da nema stručno utemeljenih razloga za izmještanje postrojenja, dodaje i kako se stav građana Botuna ne smije ignorisati.
- Naprotiv, njihovo nepovjerenje i revolt u velikoj mjeri proizilaze iz dugogodišnjeg negativnog iskustva sa Kombinatom aluminijuma i bazenom crvenog mulja, koji su decenijama predstavljali realnu ekološku prijetnju. U tom kontekstu, strah građana je razumljiv i legitiman. Problem nastaje u trenutku kada se ta opravdana zabrinutost politički instrumentalizuje. Povjerenje građana Botuna je, po mom mišljenju, zloupotrijebljeno od strane DNP i Kneževića, koji su od stručnog i ekološkog pitanja napravili politički alat, sa ciljem dnevno-političkog profita - ocjenjuje Mašković.&nbsp;
Što se blokada i drugih vidova bunta mještana Botuna tiče, on dodaje kako protest kao ustavna kategorija ne smije biti dovođen u pitanje ako je u skladu sa zakonom.
- Međutim, istovremeno je neophodno pronaći institucionalni i dijaloški okvir koji će spriječiti da se politički motivisane blokade pretvore u trajnu paralizu Podgorice i znatnog dijela Crne Gore. Rješenje nije u popuštanju pod pritiscima, ali ni u ignorisanju zabrinutosti građana, već u jasnoj komunikaciji, stručnim argumentima i punoj transparentnosti procesa - kaže on.
<h2>U doba Injac nije urađeno ništa povodom projekta, Mujović godinu obmanjivao mještane</h2>
Mašković podsjeća i na raniju istoriju – sve pripreme za gradnju postrojenja, uz obezbjeđivanje sredstava iz fondova EU, pa i početak radova kod aktuelnog kolektora, počele su u doba ranijih vlasti.
&nbsp;- Proces je trajao dugo, ali je administracija Olivera Injac imala realnu mogućnost da započne izgradnju postrojenja. Ipak, za više od godinu nije urađeno apsolutno ništa kako bi se projekat pokrenuo. Njen nasljednik Saša Mujović potom je dodatno izgubio gotovo godinu obmanjujući građane Botuna, ali i širu javnost u Podgorici, a od početka je znao da to nije realna opcija. Odgovorno tvrdim da je gradonačelnik Mujović imao svu relevantnu domaću i međunarodnu dokumentaciju pred sobom, koja je nedvosmisleno ukazivala da se postrojenje može graditi isključivo u Botunu - naglašava Mašković.
<h2>Glavni grad doveli pred svršen čin, u nekom drugom sistemu za ovo bi mnogi odgovarali</h2>
Problem, kako kaže, nije bio u nedostatku informacija, već u nedostatku povjerenja u rad prethodnih administracija.
- Zbog toga je sebi dao za pravo da ponovo otvara već zatvorena pitanja, dovodeći Glavni grad pred svršen čin i izlažući ga riziku ogromne finansijske štete. Ta šteta je, srećom, zamalo izbjegnuta i iznosila bi oko 170 miliona eura, što bi za Podgoricu imalo ozbiljne i dugoročne posljedice - navodi Mašković.
Podsjeća i kako su mnogi nosioci vlasti po 'oslobođenju' uvjeravali Botunjane kako će promjena lokacije biti realizovana ili makar ozbiljnije razmatrana. On ističe kako su u međuvremenu upravo oni promijenili stav povodom postrojenja.
- Kada je riječ o nagloj promjeni politike onih koji su ranije kritikovali projekat, jasno je da se ne radi o principijelnoj „evoluciji“ stavova. U normalno uređenom sistemu, neko bi zbog višegodišnjeg nepostupanja i neizgradnje ovakvog postrojenja morao da snosi i krivičnu odgovornost, i to svi u lancu političke i institucionalne odgovornosti. Na kraju, treba reći i da je do promjene pristupa došlo pod snažnim pritiskom međunarodnog faktora. Delegacija Evropske unije jasno je stavila do znanja da je izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda jedan od ključnih uslova za zatvaranje Poglavlja 27. Tek kada su iscrpljene sve političke iluzije i neodrživa obećanja, ostala je realnost koju su od početka pokazivale činjenice – da je Botun jedina moguća lokacija i da je svako dalje odlaganje direktno išlo na štetu Glavnog grada i države - tvrdi on.
<h2>„Na Veljem brdu ne vidim useljenja ni za pet godina“</h2>
Drugi projekti, čini se, već neko vrijeme su u sjenci dešavanja u Botunu, a Mašković smatra kako upravo oni pokazuju da je rad gradske uprave neplanski, spor i vođen improvizacijom.
- Bulevar Vojislavljevića se godinama najavljuje kao strateški saobraćajni projekat, a tek sada ulazi u ozbiljniju fazu realizacije, uz opravdani strah da će rokovi ponovo biti probijeni i da će se projekat razvlačiti bez jasne odgovornosti. Rekonstrukcija dijela Ulice slobode već je probila jedan rok, a sličan obrazac smo ranije gledali i u Vučedolskoj, što jasno govori da kašnjenja nijesu izuzetak već pravilo - ističe on.&nbsp;
Upitan da li na Veljem brdu ove godine 'vidi' prva useljenja, koja je svojedobno najavljivao premijer Milojko Spajić, Mašković iznosi znatno više skepse u 'projekcijama'.
- Uprkos ranijim obećanjima, ne vidim prostor za prva useljenja - ne ove godine, nego u narednih pet, uprkos ranijim obećanjima. Projekat i dalje kuburi sa osnovnim planerskim, infrastrukturnim i administrativnim pretpostavkama. Dakle, to je još jedna u nizu šarenih laža PES-a. Sve dok se urbanim razvojem Podgorice bude upravljalo kroz ad-hoc odluke, političke potrebe i neispunjena obećanja, građani će umjesto rezultata dobijati kašnjenja, raskopane ulice i projekte koji postoje samo u najavama - dodaje on.
<h2>Pojedina preduzeća za godinu zaposlila trocifren broj ljudi</h2>
O gradskoj upravi i preduzećima i ustanovama čiji je ona osnivač, Mašković kaže da su „formalno aktivni, a suštinski inertni i neefikasni kada je u pitanju interes građana“.
- Njihova „produktivnost“ ogleda se prije svega u partijskom zapošljavanju i konstantnom podizanju cijena komunalnih usluga, a ne u unapređenju kvaliteta rada ili javnog interesa. Ova parlamentarna većina zaposlila je stotine ljudi, dijelom kroz zloupotrebu instituta ugovora o djelu, za koje se budžetska sredstva iz godine u godinu drastično uvećavaju, a dijelom kroz sistematizaciju novih radnih mjesta bez jasne potrebe. Dok smo mi bili dio vlasti, budžet za ugovore o djelu iznosio je nešto više od 700 hiljada eura, dok danas ta brojka dostiže oko milion i po eura, što jasno govori o razmjerama problema - ističe on.&nbsp;
Kao ilustrativan primjer navodi jedno gradsko preduzeće.
- To su Putevi. Od dolaska Radoša Zečevića za direktora, tamo je zaposlen trocifren broj ljudi. Paralelno s tim, građanima su povećane cijene vode, odvoza otpada, parkinga, zakupa na pijacama i tržnicama, kao i usluga na gradskim bazenima, kako bi se nadomjestile greške i loše odluke uglavnom nestručnih kadrova koje je ova vlast dovela i instalirala po dubini sistema - smatra Mašković.
<h2>Mujovićev odnos prema nama opterećen ličnim animozitetom</h2>
Ne može se reći ni kako je u proteklom vremenu 'cvjetao' odnos na relaciji Evropski savez – Saša Mujović.
- Moj utisak je da je njegov odnos prema odbornicima ES opterećen ličnim animozitetom, koji vuče korijen sa dešavanja na Gorici kada su ga građani, potpuno zasluženo, izviždali. Na tom skupu sam bio zajedno sa kolegama iz odborničkih klupa Milošem Đuričkovićem i Budimirom Mugošom. Od tada, Mujović ne propušta priliku da taj lični animozitet demonstrira kroz omalovažavanje i neprimjerenu komunikaciju prema odbornicima ES. Takvo ponašanje više govori o njemu kao gradonačelniku i univerzitetskom profesoru nego o nama, koji smo na sve te napade odgovarali civilizovano i građanski, svjesni da lične emocije nijesu i ne smiju biti osnov za vođenje grada kakav je Podgorica - kaže on.
Nedavne ankete pokazale su kako ES na državnom nivou ima oko pet odsto. Iako je fokusiran na gradske teme, Maškovića smo pitali i da li se u tom savezu zadovoljavaju takvim rejtingom.
&nbsp;-Imamo stabilnu i prepoznatljivu poziciju na političkoj sceni i to je dobra osnova, ali ne i cilj sam po sebi. Pred nama je dovoljno vremena da, kroz jasnu politiku, dosljednost i odgovoran opozicioni rad, dodatno ojačamo povjerenje građana - smatra on.&nbsp;
<h2>Vjerujem da bismo 2027. mogli i do dvocifrenog procenta</h2>
Naš sagovornik vjeruje kako bi na sljedećim izborima mogli do znatno 'jačeg' rezultata u odnosu na rejting na koji ukazuju aktuelne ankete.
- Vjerujem da ćemo na narednim izborima ostvariti dvocifren procenat, jer se politička scena ubrzano razotkriva i građani sve jasnije prepoznaju ko nudi ozbiljnu alternativu, a ko se bavi isključivo unutrašnjim sukobima i improvizacijom. Uloga opozicije danas mora biti aktivna i principijelna, posebno u trenutku kada unutar parlamentarne većine postoje ozbiljna trvenja i potpuni izostanak političke kohezije. ES želi da bude korektiv vlasti i glas građana koji traže odgovornost, a ne dio zakulisnih dogovora - poručuje Mašković.&nbsp;
I kada smo već kod opozicije – čini se kako dio njihovih birača baš i nije zadovoljan, naročito po onome što se nedavno dogodilo u Budvi.&nbsp;
- Kada je riječ o Budvi, naš stav je jasan i nedvosmislen – Evropski savez nije podržao budžet Opštine Budva, jer smatramo da takve odluke moraju biti u skladu sa interesom građana i našim političkim principima - zaključuje Mašković.

Mašković: Nećemo davati vještačko disanje većini, Mujovićev odnos prema nama opterećen njegovim ličnim animozitetom

Odbornica Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštini Glavnog grada Ksenija Aranitović pozvala je Komunalnu inspekciju da ne kažnjava privredne subjekte zbog nove odluke o radnom vremenu.
- Potrebno je prvo da obavjestite podgoričku privredu da je Skupština Glavnog grada donijela novu odluku o radnom vremenu krajem decembra, pa tek onda da izvršite provjere na terenu - podvukla je ona u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FKAranitovic%2Fstatus%2F2013527583741149221&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Dodala je da bi nadležni trebalo da pomognu privredi.
- Zašto umijete samo da kažnjavate, valjda treba da pomognete, a ne da odmognete privredi?! - navela je Aranitović u objavi.

Aranitović: Komunalna inspekcija da ne kažnjava privredu nego da ih prvo obavijesti o novoj odluci o radnom vremenu

Glavni grad je donio Nacrt odluke da zaposlenim roditeljima, starateljima ili hraniteljima djece, od kojih makar jedan ima prebavilšte u Podgorici, dodijeli subvencije u iznosu od 100 eura za troškove dnevnog boravka. Kako stoji u odluci, ova mjera predstavlja važan korak ka unapređenju socijalne politike grada.
Pravo na subvenciju imaju roditelji, staratelji ili hranitelji djece od prvog do trećeg razreda osnovne škole, koji su zaposlena lica i koja koriste uslugu produženog boravka u ustanovama koje posjeduju važeću licencu Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, stoji u nacrtu odluke. Kako se navodi, iznos subvencije je 100 eura po djetetu.
Glavni grad je donio nacrt odluke od izdvajanju subvencija za produženi boravak djece zaposlenih roditelja. Pravo na ovu mjeru imaju roditelji, staratelji ili hranitelji djece od prvog do trećeg razreda osnovne škole. Iznos subvencije je 100 eura.
- Subvencija se ostvaruje za svaki mjesec u kojem je dijete koristilo uslugu produženog boravka - stoji u odluci.
U nacrtu odluke se navodi da se zahtjev za ostvarivanje prava na subvenciju podnosi Sekretarijatu za socijalno staranje, na propisanom obrascu koji se objavljuje na zvaničnoj internet stranici Glavnog grada, neposredno na šalteru ili elektronskim putem, a rok za rješvanje zahtjeva je “najkasnije 15 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva”.
- Predlog odluke o subvencionisanju troškova produženog boravka za djecu pripremljen je radi unapređenja dostupnosti ove usluge za porodice sa stanjem potrebe, kao i porodice sa manjim prihodima, te radi olakšavanja njihovog svakodnevnog funkcionisanja i uključivanja roditelja na tržište rada. Analize sprovedene u okviru Sekretarijata za socijalno staranje ukazuju na značaj produženog boravka za djecu školskog uzrasta, koji predstavlja važan vid brige, podrške učenju, socijalizaciji i sigurnosti djece u periodu nakon nastav - navodi se u obrazloženju odluke.
U obrazloženju odluke stoji da donošenje ove odluke predstavlja važan korak ka unapređenju socijalne politike Glavnog grada.
- Njome se direktno podržavaju roditelji i staratelji djece, zaposleni roditelji koji imaju potrebu za produženim boravkom, kao i porodice koje balansiraju radne obaveze i brigu o djeci. Time se obezbjeđuje stvaranje jednakijih mogućnosti za djecu, jačanje porodične stabilnosti i veći stepen uključenosti roditelja na tržištu rada. Sprovođenje ove odluke ne stvara dodatne finansijske obaveze van okvira planiranih sredstava u budžetu Glavnog grada, već se realizuje kroz postojeće budžetske pozicije Sekretarijata za socijalno staranje namijenjene podršci porodicama i djeci - piše u odluci.

Glavni grad uvodi subvencije za produženi boravak: Po djetetu 100 eura mjesečno

Pitanje izgradnje kolektora u Botunu otvorilo je niz društvenih, ekoloških i političkih dilema, ali i ogolilo način na koji se važne teme zloupotrebljavaju u dnevno-političke svrhe. Lider pokreta Preokret i odbornik u Skupštini Glavnog grada Podgorice, Srđan Perić, u razgovoru za Portal ETV upozorava da se iza navodne brige za građane krije neodgovorna politika, gubitak povjerenja i opasan populizam koji sada dolazi na naplatu.
<h2>Razdvajanje stvarne brige građana od političke manipulacije</h2>
Perić ističe da se zabrinutost građana Botuna mora jasno odvojiti od političke manipulacije, da je povjerenje moguće vratiti isključivo kroz dijalog i obavezujuće garancije, te da su aktuelni protesti dijela vlasti protiv sopstvene vlasti primjer političkog licemjerja.&nbsp;
On podsjeća da je bilo više institucionalnih prilika da se pitanje lokacije kolektora riješi ranije, ali da su one svjesno propuštene, zbog čega danas cijenu plaćaju građani.
<h2>Dijalog i garancije kao jedini put ka povjerenju</h2>
- Kada govorimo o pitanju kolektora, odnosno postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, valja razdvojiti zabrinutost građana Botuna od političke priče koja je napravljena u vezi sa ovim slučajem - kazao je lider pokreta Preokret i odbornik u Skupštini Glavnog grada Podgorica Srđan Perić za Portal ETV.
On je naglasio da se sa građanima mora razgovarati i da je njihovo uključivanje u proces neophodno.&nbsp;
- Sa građanima se treba i mora razgovarati, nužno je da oni budu uključeni u proces, povjerenje se mora vraćati, a to je najbolje činiti time što će postojati pisane i obavezujuće garancije za ono što bi bio dogovor - rekao je Perić.
<h2>Decenije institucionalnog nemara prema Zeti</h2>
Podsjetio je i na dugogodišnje probleme koje su trpjeli stanovnici Zete.&nbsp;
- Zećani su više decenija trpjeli zbog institucionalnog nemara, u tom periodu su doživjeli ozbiljnu štetu i država mora da učini sve što može da se sanira bazen crvenog mulja, da nema odlaganja opasnih materijala u krugu KAP-a, te da postoje konkretni kriterijumi da se garancije ispunjavaju onako kako su dogovorene - poručio je on.
<h2>Pažljiv pristup umjesto politike ponižavanja</h2>
Perić je ponovio da pristup mora biti izuzetno pažljiv.&nbsp;
- Ponavljam, pristup mora biti veoma pažljiv kako bi se sa građanima ostvarila komunikacija koja bi snažila povjerenje, a ne koja bi ga razarala i koja ne bi ponizila niti jednu stranu. Samo to je put ka dugoročno održivom rješenju - kazao je Perić.
<h2>Kolektor kao sredstvo za predizbornu mobilizaciju</h2>
Govoreći o političkoj dimenziji problema, Perić je rekao da je jasno da je ova tema poslužila dijelu vlasti za podizanje političke retorike.&nbsp;
- Ova tema je poslužila dijelu vlasti da podigne retoriku što joj može koristiti za ulazak sa identitetskom temom u godinu koja prethodi izbornoj i repozicioniranje unutar same vlasti - rekao je on.
<h2>Paradoks vlasti: protest protiv sopstvene moći</h2>
Prema njegovim riječima, svjedočimo paradoksalnoj situaciji.&nbsp;
- Mi sada svjedočimo tome da oni koji su dio vlasti protestuju protiv vlasti iz koje crpe moć i privilegije, sa namjerom da nakon izbora tvore istu vlast sa onima sa kojima su sada u "klinču" - kazao je Perić.
<h2>Identitetske teme kao priprema za postizborne koalicije</h2>
On je dodatno pojasnio taj politički obrazac.&nbsp;
- Sada su u prvi plan stavljene identitetske teme, govori se o nacionalnoj ugroženosti, hvataju se startne pozicije da se na tim temama vodi kampanja, da bi se, pazite, potom napravila koalicija sa istim tim koje sada kritikujete - rekao je Perić, podsjećajući da je taj model već viđen na prethodnim lokalnim izborima u Podgorici.
- Tada je lista koju je predvodio predsjednik države na kraju većinski tvorila vlast sa onima koje je snažno i vrlo opravdano kritikovala tokom cijele kampanje - dodao je on.
<h2>Propuštene institucionalne prilike i politička odgovornost</h2>
Perić je podsjetio da su politički subjekti koji se danas protive gradnji kolektora imali više prilika da svoj stav institucionalno iskažu.&nbsp;
- Imali su prilike da taj stav iskažu prilikom glasanja Prostornog plana na Vladi i u Skupštini, potom prilikom usvajanja PUP-a Podgorica i, na kraju, prilikom usvajanja Budžeta Glavnog grada - rekao je Perić.
<h2>Ćutanje vlasti tokom ključnih javnih rasprava</h2>
Kako je naveo, u svim tim dokumentima se na direktan ili indirektan način podrazumijeva upravo ta lokacija.&nbsp;
- Dodatno, nikome iz vlasti nije bilo sporno kada se javna rasprava u vezi sa PUP-om Podgorica premjestila u kancelarije Ministarstva, a to je bila prilika krajem 2024. godine da se ova tema podrobno debatuje - kazao je on.
<h2>Cajtnot kao posljedica političkog oklijevanja</h2>
Perić je dodao da je nakon promjene vlasti 2020. godine postojala realna šansa da se ovo pitanje otvori na vrijeme.&nbsp;
- Prije nego je bio potpisan ugovor sa izvođačem radova, mogla je da se aktualizuje ova tema. Ništa se od toga nije desilo, nego se čekalo da se uđe u cajtnot - rekao je Perić.
<h2>Cijena populizma koju danas plaćaju građani</h2>
Podsjetio je i na promjenjive stavove nosilaca izvršne vlasti.&nbsp;
- Premijer i gradonačelnik su obećavali da se neće graditi kolektor na toj lokaciji ako su građani protiv, potom su taj stav korigovali. Sada plaćamo cijenu populizmu - poručio je on.
<h2>Razotkrivanje politike kao uslov zaštite javnog interesa</h2>
Na kraju, Perić je istakao da je razotkrivanje ovakve politike od ključnog značaja.&nbsp;
- Jako je važno razotkrivati ovu vrstu politike kako bi se ona prevazilazila i kako bismo se okretali ka rješenjima - kazao je Perić, dodajući da bi takav politički preokret bio u interesu građana, dok bi moć partijskih igara bila svedena na mjeru koja ne ugrožava javni interes.

Miraš Dušević

Perić: Dio vlasti koristi Botun za podizanje političke temperature

Iako je predsjednik Opštine Zeta i funkcioner Demokratske narodne partije (DNP) Mihailo Asanović juče na blokadi Botunjana izričito tvrdio da ta stranka neće više učestvovati u vlasti u Glavnom gradu, odbornik Vladimir Bulatović kaže da će to zavisiti od ishoda sjednice Vlade.
- Biće sjednica lokalnog parlamenta pa ćete vidjeti hoće li odbornici DNP-a biti na njoj. Pa da kako će Saša Mujović, čovjek koji je nekada bio u DPS-u, i njegova šefica Kabineta koja sa svime rukovodi Vesna Brajović, koja je bila državni sekretar u MUP-u, obezbijediti većinu. Možda će ih naći u prethodnoj partiji DPS-u. Neka im je sa srećom, mi nećemo učestvovati u vlasti - poručio je Asanović juče u Donjoj Gorici.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fasanovic-necemo-biti-dio-vlasti-u-podgorici-mujovic-mozda-obezbijedi-vecinu-u-dps-u&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Sa druge strane, Bulatović kaže da je izjava Asanovića data "u specifičnom kontekstu".
Bulatović je rekao da su stavovi DNP-a o postrojenju u Botunu poznati godinama unazad i da će o mogućem izlasku iz vlasti odlučiti nakon prve redove sjednice Vlade na kojoj će se razmatrati njihovi zahtjevi, za koje očekuju da budu prihvaćeni.
- Stavovi DNP su poznati i mi smo godinama iskazivali stav protiv toga da se na toj lokaciji gradi postrojenje. Čekamo prvu redovnu sjednicu Vlade i shodno tome ćemo se ponašati. Što se tiče učešća na Skupštini Glavnog grada i ona će zavisiti od odluka na sjednici Vlade, a optimista sam da će se pozitivno riješiti, jer su svi naši zahtjevi utemeljeni - kazao je Bulatović za TVCG.

Kontradiktornosti u DNP-u: Asanović tvrdi da nisu više dio vlasti u Podgorici, Bulatović da sve zavisi od Vlade

Šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada, Andrija Klikovac, ocijenio je za <a href="https://www.standard.co.me/politika/klikovac-za-standard-vlast-u-podgorici-u-ozbiljnoj-politickoj-krizi-nepoznato-ko-je-rukovodio-komunalnom-policijom-u-botunu">portal Standard</a> da se vlast u Podgorici nalazi u ozbiljnoj političkoj krizi, te da su dešavanja oko suspenzije Vladislava Dajkovića i postupanja komunalne policije u Botunu samo pokazala dubinu neslaganja i nefunkcionisanja vladajuće koalicije.
SLUČAJ DAJKOVIĆ: OPZICIJA UPOZORAVALA, GRADONAČELNIK BRANIO
Suspenzija Vladislava Dajkovića je, navodi Klikovac, nešto na šta je opozicija ukazivala prethodnih godinu dana i duže.
- Ukazivali smo da Dajković ne dolazi redovno na posao, da zloupotrebljava službu koja treba da bude neutralna u političke i partijske svrhe. Sa druge strane, imali smo stavove gradonačelnika Saše Mujovića koji je govorio da Dajković dobro radi posao i da je dobar službenik i funkcioner Glavnog grada, a sada vidimo da to nije tako- kazao je Klikovac.
Opozicija, dodaje on, vjeruje da će se u narednim danima vidjeti šta će sve isplivati u odnosu između Dajkovića i Mujovića.
- Dajković spominje neke poruke koje je imao sa premijerom Milojkom Spajićem iz 2020. godine, da su se tada funkcioneri PES-a divili njegovoj borbi za takozvano „ugroženo srpstvo”. Pa se postavlja pitanje: da li funkcioneri PES-a ugrožavaju srpstvo kada samo želite da neko u skladu sa zakonima ove države obavlja posao na svom radnom mjestu?- naveo je Klikovac za Standard.
Asistencija komunalne policije u Botunu je, smatra Klikovac, potpuno nejasna građanima Podgorice.
- Nije jasno ko je i kako rukovodio, da li je načelnik Službe komunalne policije Radenko Radenović smijenjen ili nije. Nama, koji poznajemo prilike u Glavnom gradu, očigledno je da je Radenović pristao na kompromis, u dogovoru sa njegovim zamjenikom Darkom Papićem i gradonačelnikom Mujovićem, kako bi izbjegao da postupa u skladu sa zakonom u odnosu na situaciju u Botunu, odnosno u odnosu na neke interese Demokratske narodne partije, partije koja ga je predložila i imenovala za načelnika komunalne policije- naglašava Klikovac.
Glavni problem je, dodaje on, što niko ne zna ko je rukovodio akcijom i na koji način.
- Ne znamo da li je Radenović te noći ili tog jutra smijenjen, da li postoji bilo koji akt o njegovoj smjeni. Kako se to ljudi smjenjuju telefonskim pozivima ili je to bio dio nekog dogovora koji je postignut između Radenovića, Papića i Mujovića?- kazao je Klikovac.
Iz DPS-a vjeruju da će se u narednim danima nadležne institucije pozabaviti ovim pitanjem.
- Vjerujemo da će se nadležne institucije pozabaviti ovim pitanjem, jer u Crnoj Gori i dalje važe principi vladavine prava, a u ovakvim situacijama se rukovodioci moraju ponašati u skladu sa zakonom- istakao je Klikovac.
BOTUN KAO POLITIČKI ALAT DNP-A I KNEŽEVIĆA
Klikovac smatra da je apsurdno bilo kakvo ucjenjivanje građana Podgorice i Crne Gore od strane DNP-a i Milana Kneževića.
- Apsurdno je ucjenjivanje građana oko Botuna. Sada je, kao što vidimo, na redu državljanstvo, srpski jezik kao službeni i slično. Postavlja se pitanje da li će u nekom trenutku, ukoliko Knežević procijeni da mu je to geopolitički korisno, usloviti vlast u Podgorici ili generalno u Crnoj Gori da traži od predsjednika SAD-a Donalda Trampa da pusti iz pritvora venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura- kazao je Klikovac.
Kako je dodao, došli smo u jednu komičnu situaciju.
- Došli smo u situaciju, komičnu i smiješnu, da se jedno pitanje lokalnog karaktera, u vezi sa Botunom, nakon svih zakletvi i kletvi prenosi na državni nivo sa potpuno drugim temama. Ne vidim da neko gradnjom kolektora u Botunu želi ili ima namjeru da ugrožava srpstvo u Crnoj Gori, niti da će prava Srba biti veća ili manja ukoliko se izgradi kolektor u Botunu. Tamo žive Crnogorci i ljudi raznih nacionalnosti i vjera, pa to pitanje stavljati u korelaciju sa nacionalnim, vjerskim i drugim temama je zaista veoma smiješno i neozbiljno. To govori na kojem je nivou politička scena, posebno u dijelu vlasti, koliko je neozbiljna i nestabilna i koliko ne postoje politički principi u vladajućoj koaliciji- naglašava Klikovac.
KRIZA VLASTI U GLAVNOM GRADU
Vlast u Podgorici je, smatra Klikovac, u ozbiljnoj političkoj krizi.
- Kriza vlasti u Podgorici će se nastaviti u narednih nekoliko mjeseci- naglasio je on.
Teško je, dodaje, prognozirati da će se bilo ko povući sa funkcije.
- Vidite da je prvi i osnovni princip ove koalicije na vlasti: prvo fotelje, pa sve drugo. Prvo visoke zarade, pa sve drugo. Prvo službena putovanja, pa sve drugo. Prvo troškovi reprezentacije, dnevnice i zapošljavanje po dubini, pa sve drugo. Pojedini ministri su srasli sa foteljama. Vidite i lokalne funkcionere, poput Dajkovića – bez obzira na to što je juče najavljena suspenzija, on se i dalje ne oglašava, niti ima namjeru da sam napusti funkciju, već pokušava da dogovorima i pregovorima, iza zatvorenih vrata i očiju javnosti, zadrži funkciju, bez obzira na to da li će se graditi u Botunu ili ne- kazao je Klikovac za Standard.
Situacija u Glavnom gradu, smatra Klikovac, neće destabilizovati vlast na državnom nivou.
- Do sada ste imali brojne situacije u kojima su Vlada i akteri u njoj pogazili izgovorene riječi i principe, jer smatraju da je sve dozvoljeno kako bi se sačuvali benefiti vlasti i ostvarili razni drugi interesi. Ova situacija neće destabilizovati vlast, već će ministri iz DNP-a pokušati da budu ministri po svaku cijenu i što duže mogu, bez obzira na partijske interese- zaključio je Klikovac.

Klikovac: Vlast u Podgorici se raspada, fotelje važnije od zakona i građana

Ukoliko Disciplinska komisija Vlade Crne Gore utvrdi odgovornost rukovodioca Službe za građane Vladislava Dajkovića, biće smijenjen, kazao je gradonačelnik Podgorice Saša Mujović.
Mujović je juče saopštio da je donio odluku o pokretanju disciplinskog postupka protiv Dajkovića zbog sumnje da je počinio težu povredu službene dužnosti.
On je kazao novinarima da bi bio neozbiljan, ukoliko be reagovao na bilo koji drugi načim osim smjene.
- Dakle, mislim da sam vrlo jasan. Da sam spreman za bilo kakvo kalkulanstvo, ja ovaj disciplinski postupak i suspenziju ne bih pokretao - rekao je Mujović.
Prema jučerašnjem saopštenju Glavnog grada, odluka je donesena 12. januara ove godine, na osnovu člana 137 Zakona o lokalnoj samoupravi, u vezi sa članom 95 stav 1 tačka 1 Zakona o državnim službenicima i namještenicima, kojim je kao teža povreda službene dužnosti definisano neizvršavanje ili nesavjesno i nemarno vršenje službenih obaveza.
Kako piše u odluci, disciplinski postupak je pokrenut zbog sumnje da Dajković 31. decembra 2025. godine, u toku radnog vremena, nije izvršavao svoje službene obaveze, odnosno da je nesavjesno i nemarno vršio službenu dužnost, na način što je prisustvovao protestnom skupu organizovanom protiv izgradnje kapitalnog projekta Glavnog grada Podgorice – Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, na lokaciji u naselju Botun.
Mujović je rekao i da je zadovoljan kako teku radovi na izgradnji postrojenja za prečišćavanja otpadnih voda u zetskom selu Botun.
- I dalje tvrdim da smo u Botunu i sa Botunom svi pobjednici - kazao je Mujović.
On je kazao da je pravo mještana tog sela na protest osnovno i da ne može biti osporeno. Mujović je, međutim, naglasio da postoje pravila protesta. Podsjetio je da nema odstupanja od trenutne lokacije, dodajući da je spreman da “pojača garancije obećane Botunjanima”.
Kazao je i da razgovor o izmještanju lokacije kolektora “izgubljeno vrijeme”.
Mujović je juče donio odluku o pokretanju disciplinskog postupka i rješenje o suspenziji do okončanja tog postupka protiv Dajkovića, koji je i rukovodilac Službe za građane, zbog sumnje da je počinio težu povredu službene dužnosti.

Mujović: Dajković će biti smijenjen ako se utvrdi njegova odgovornost, razgovor o izmještanju lokacije kolektora izgubljeno vrijeme

Služenje obaveznog vojnog roka u Srbiji će početi ili u decembru 2026. ili u martu 2027. godine.
To je, između ostalog, najavio predsjednik ove zemlje Aleksandar Vučić, prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE).&nbsp;
Naveo je da odluka o početku vojnog roka zavisi od spremnosti kapaciteta i vojnih objekata.
- Tu odluku ćemo uskoro donijeti, u narednih mjesec ili dva, i ići pred Skupštinu i krenuti sa evidentiranjem vojnih obveznika - rekao je on danas nakon sastanka sa vojnim čelnicima o stanju i analizi sposobnosti Vojske Srbije za 2025. godinu.
Vojni rok će, napominje Vučić, trajati 75 dana.
- Moramo da spremimo sve objekte. Imamo dovoljno pušaka i čizama ali postoje neke stvari koje još nisu potpuno spremne - kazao je on.
Prema njegovom mišljenju, Srbija mora da obnovi regrutne centre, unaprijedi i obnov ambulante...
- To su važna pitanja jer želimo da to spremno dočekamo i da ti mladi ljudi vojsku provedu u najboljim uslovima. Da steknu potrebnu odgovornost i ozbiljnost, kao i odnos prema patriotizmu - izjavio je on.
Uvođenje obaveznog vojnog roka mora da izglasa parlament donošenjem zakona. Predstavnici tamošnjih vlasti su proteklih godina u više navrata najavljivali vraćanje vojnog roka. Ideja je konkretizovana u januaru 2024. Tada je Generalštab Vojske Srbije pokrenuo inicijativu i predložio predsjedniku uvođenje vojnog roka.
Vučić je potom, u septembru iste godine, potpisao saglasnost da se u Srbiju vrati obavezni vojni rok. Od njegovog ukidanja, 1. januara 2011. godine, u vojsku se ide samo dobrovoljno.
Vraćanje obaveznog vojnog roka je u oktobru 2025. izglasala je i susjedna Hrvatska.
Među zemljama koje nisu ukidale obavezan vojni rok su: Švajcarska, Norveška, Danska, Finska, Austrija, Turska, Estonija, Grčka, Kipar, Ukrajina, Rusija i Belorusija.

Vučić: Obavezni vojni rok od decembra 2026. ili marta 2027.

Njemački automobili su statusni simbol i za 1,45 milijardi Indijaca. Zato su njemački proizvođači s nestrpljenjem dočekali trgovinski sporazum sa Indijom i drastično niže carine. Ipak, ni Indija nije lako tržište.
Indija je najmnogoljudnija država na svijetu. U proteklim godinama ostvarila je impresivan ekonomski rast od prosječno šest do sedam odsto godišnje, stope rasta o kojima druge države mogu samo sanjati, piše Dojče vele (DW).
U Indiji postoji sve brojnija srednja klasa i mlado stanovništvo koje postaje sve imućnije.
„Zbog toga je novi sporazum o slobodnoj trgovini sa EU za njemačku automobilsku industriju sigurno prilika da otvori novi pristup tržištu“, smatra Konstantin Gal, savjetnik u firmi EY Parthenon.
„Indiji su potrebni terenci“
U prvoj fazi, carine na određene uvozne automobile, koje sada iznose i do 110 odsto, trebalo bi da se smanje na 40, a kasnije i na deset odsto. To bi se trebalo odnositi na kvotu od 250.000 vozila godišnje. Na auto-dijelove carine bi trebalo potpuno da se ukinu nakon pet do deset godina.
Frank Švope s Visoke škole za menadžment u Kelnu smatra da je to važna osnova za njemačke proizvođače automobila kada je riječ o otvaranju novih tržišta i pronalaženju kupaca.
„SUV vozila u Indiji su potrebna, kao i robusniji automobili, jer putevi u Indiji su daleko od evropskih standarda“, naveo je Švope.
Šta sa fabrikama u samoj Indiji?
Indija je već odavno važno tržište za svjetsku automobilsku industriju. Potražnja je ogromna, a zemlja bi sve više mogla da postane tržište poput SAD ili Kine.
Stručnjak za automobilsku industriju Kristof Štirmer oprezniji je: po njemu, za njemačke proizvođače to je „dvosekli mač“ – novim trgovinskim sporazumom može se podstaći direktan izvoz u Indiju.
„S druge strane, kompanije poput Audija već su otvorile fabrike u Indiji koje čekaju proširenje. To opet postavlja pitanje smisla uvoza vozila iz Evrope“, kazao je Štirmer.
I Indijci sve više voze „na struju“
Elektromobilnost u Indiji danas ima veliku ulogu, jer je zagađenje vazduha u nekim gradovima ozbiljan problem.
„Indija počinje sa sektorima koji su najvažniji za saobraćaj, dakle sa malom i mikromobilnošću“, kaže Štirmer.
To uključuje skutere, motocikle i brojne trokolice „tuk-tuk“ koje se koriste širom zemlje. I autobusi voze na struju.
„U nekim gradovima već su u potpunosti prešli na električne autobuse. Slediće ih i drugi. To je u Indiji centralna strategija“, dodao je.
Država to podstiče, postoje poreske olakšice i subvencije.
Mnoštvo domaćih vozila i „Japanaca“
Teško je procijeniti u kojoj mjeri njemački proizvođači mogu profitirati od rasta tržišta u Indiji. U novom sporazumu o slobodnoj trgovini ne spominju se poreske olakšice za uvezena električna vozila.
Domaći i japanski proizvođači dominiraju tržištem. Suzuki i Honda u Indiji imaju velike pogone, ulažu milijarde u nove fabrike i razvoj modela. Snažno napreduju i južnokorejski proizvođači poput Hjundaija i Kije.
Vlada, s druge strane, podstiče domaće proizvođače:
„Vlada želi da ti proizvođači prvi udovolje potrebama mladog i rastućeg tržišta“, objašnjava Gal.
Frank Švope ipak ostaje optimista:
„Smatram da ima dovoljno prostora i za njemačke proizvođače.“
Sporazum je prilika da se ponovo pozicioniraju na tržištu koje postaje sve zahtjevnije. S tim se slaže i Gal:
„U predstojećim godinama to će za njemačke proizvođače sigurno biti tržište koje ne smiju izgubiti iz vida.“

Njemački automobili pojeftinjuju nakon sporazuma EU–Indija

Premijer Velike Britanije Kir Starmer sastao se danas u Pekingu sa kineskim liderom Si Đinpingom, gdje su dogovorili više sporazuma - a među njima i onaj prema kom će građani Ujedinjenog Kraljevstva koji idu u Kinu poslovno ili kao turisti, moći da putuju bez vize za boravke kraće od 30 dana.
Starmer je rekao da je sastanak, koji je trajao sat i 20 minuta, bio produktivan i da je donio „stvarne, konkretne rezultate“.
Građani Ujedinjenog Kraljevstva koji putuju u Kinu poslovno ili kao turisti moći će da putuju bez vize za boravke kraće od 30 dana. Time se UK usklađuje sa drugim zemljama, uključujući Francusku, Njemačku i Austriju.
Nije naveden datum kada će ovaj bezvizni režim stupiti na snagu, ali se vlada nada da će se to desiti što je prije moguće, prenosi BBC.

Postignut dogovor: Državljani Velike Britanije putovaće bezvizno u Kinu

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski zahvalio je danas američkom predsjedniku Donaldu Trampu na mogućnosti obezbjeđivanja bezbjednosti Kijeva i drugih ukrajinskih gradova tokom ekstremnog zimskog perioda.
- Snabdijevanje električnom energijom je temelj života. Cijenimo napore naših partnera da nam pomognu da zaštitimo živote. Hvala vam, predsjedniče Tramp. Naši timovi su o tome razgovarali u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Očekujemo da će sporazumi biti sprovedeni. Koraci deeskalacije doprinose stvarnom napretku ka okončanju rata - rekao je Zelenski u objavi na društvenoj mreži Iks.
Ranije danas, predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da je ruski predsjednik Vladimir Putin pristao da tokom sedam dana ne izvodi napade na Kijev i druge ukrajinske gradove zbog, kako je naveo, ekstremno niskih temperatura u regionu.
- Lično sam zamolio predsjednika Putina da nedjelju dana ne gađa Kijev i druge gradove, i on je na to pristao - rekao je Tramp na sastanku kabineta u Bijeloj kući, navodeći "izuzetno hladno vrijeme" kao razlog za taj zahtjev, prenosi Gardijan.
On je dodao da su ga pojedini savjetovali da "ne troši poziv", jer, kako su rekli, neće dobiti takav ustupak, ali da je ruski predsjednik ipak pristao.
Ukrajinski ministar energetike Denis Šmihalj rekao je juče da je zbog nestašice struje usled ruskog granatiranja u Kijevu 610.000 potrošača ostalo bez struje.
Najveći ukrajinski proizvođač električne energije DTEK grupa objavio je prethodno da Kijev prelazi sa vanrednog na privremeni režim isključenja struje.

Tag: glavni-grad-podgorica