Na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost (FCJK) na Cetinju će u poneđeljak u 11 sati biti otvorena mini-izložba „UNESCO World Heritage in Ukraine“.
Postavka donosi reprezentativan pregled ukrajinskih lokaliteta upisanih na Listu svjetske baštine UNESCO-a, ističući njihovu kulturnu, istorijsku i civilizacijsku vrijednost, uz poseban osvrt na izazove i rizike kojima su izloženi usljed ruske oružane agresije na Ukrajinu: od materijalnih razaranja do prijetnji dugoročnoj zaštiti nasljeđa i lokalnih zajednica.
- Izložba ujedno svjedoči o važnosti očuvanja svjetske kulturne baštine u uslovima savremenih konflikata i reafirmiše međunarodne napore da se ugrožena dobra zaštite i sačuvaju - naglasili su na FCJK.
Izložba je organizovana u saradnji s Ambasadom Ukrajine u Crnoj Gori i otvorena je za javnost.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Mini-izložba „UNESCO World Heritage in Ukraine” na FCJK

Snage koje zaista jesu za ulazak u Evropsku uniju i evropsku Crnu Goru se moraju okupiti zajedno kako bi pobijedili na izborima - ocijenila je bivša ministarka vanjskih i evropskih poslova Republike Hrvatske Vesna Pusić na Cetinjskom forumu. Cetinje je danas domaćin Cetinjskog foruma – FORCE2025, međunarodne konferencije pod nazivom „Oblikovanje nereda: demokratija, sigurnost i liderstvo u doba globalne transformacije“, koja okuplja istaknute intelektualce, političare, diplomate, novinare i aktiviste iz Crne Gore, regiona i svijeta. Pusić je, na panelu "Oblikovanje nereda – Demokratija, sigurnost i liderstvo u doba globalne transformacije", kazala da u politici trenutak ili vrijeme predstavljaju sve. - U ovom trenutku postoji veća spremnost u EU da Crnu Goru ubrza na putu ka EU. U vlasti Crne Gore imamo dvije formacije. Svaki put kad se Crna Gora približi EU kreira se neki incident jednog dijela političkih aktera, postavlja se pitanje: Da li Crna Gora ima šansu da završi pregovore iako nije u mnogim dimenzijama spremna za ulazak - upitala je Pusić. Smatra da se treba ugrabiti trenutak. Pusić je rekla da učlanjenje u EU nije moguće bez pritiska društva.&nbsp; - Da bi se društvo uvjerilo da je moguće ući u EU to treba pokazati, Crna Gora može biti taj primjer - ističe Pusić. Dekanica Panevropskog univerziteta u Bratislavi, te bivša premijerka i ministarka odbrane Republike Slovačke, Iveta Radičova navodi da Crna Gora može biti dio Evrope samo ako ujedini snage s ciljem bolje budućnosti. - Evropska unija se takođe sučava sa krizom povjerenja &nbsp;a pored toga postoje unutrašnji problemi sa jačanjem populističkih i autokratskih režima. Ako demokratski režimi ne daju brz odgovor onda će populistička politika uzeti maha. Oporavak povjerenja je teži nego početi od nule. Kada govorimo o Crnoj Gori imate dvoličnog predsjednika Vlade i koja je cijena dvolične plitike? Cijena je da nijeste adekvatan partner za diskusiju na različitim nivoima u EU...Najbogatija Unija u svijetu se ponaša kao rob, zašto? Čemu stalno stroga politika, suočavamo se sa smanjnejm demokratije što ne znači da građani ne žele da žive slobodu i to je naša dužnost da garantujemo - kazala je Radičova. Bivši ambasador Sjedinjenih Američkih Država u Hrvatskoj Piter Galbrejt &nbsp;ocijenio je da je Dejton nepravedan sporazum, ali najbolji od svih ostalih alternativa. On dalje navodi kako živimo u neobičnim vremenima, te da je Evropa danas mnogo jača. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DJfs-VoLfws8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <h2>Hrebičkova: Ruska agresija na Ukrajinu pokazala značaj ZB za Evropu</h2> Ambasador Rumunije u Crnoj Gori Matei-Viorel Ardeleanu, na panelu "Diplomatija u kriznim vremenima", navodi kako je civilno društvo u Rumuniji prije institucija ukazali dobrodošlicu građanima Ukrajine, to je bilo iznenađujuće čak i za njih. Ambasador Hrvatske u Crnoj Gori Veselko Grubišić rekao je da je jako teško biti sam. - Diplomatija se borila da preko ratne Hrvatske dođe do demokratske Hrvatske...- istakao je on. Ambasadorka Češke Republike u Crnoj Gori Janina Hrebičkova ističe da je jako važno da ne samo Vlade, nego i civilno društvo, akademska zajednica, guraju Crnu Goru u EU.&nbsp; - Ljudi koji su znali što je diplomatija govorili su da ona ima jedan primarni ciilj, a to je očuvanje mira. Ja sam shvatila da ne mora svaka diplomatija biti uspješna da postoje neke strane koje ne žele dogovor. Bez veze sa medijima, intelektualcima, civini društvom diplomatija nije moguća..Ovaj rat kojem svjedočimo, Putinova agresija meni pokazuje tri značaja. Jedan je značaj Zapadnog Balkana za Evropu, drugo agresija Rusije pokazuje da članice NATO i ove druge države koje nijesu htjele postati sada shvataju taj značaj, a treće moramo se truditi da izbalansiramo vrijednosti i interese - rekla je Hrebičkova.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114121140_b0bae9f887fc96ff10a8f3902348d2eda29014f74b1844055bb4621b5f2f1aa2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251114121140_b0bae9f887fc96ff10a8f3902348d2eda29014f74b1844055bb4621b5f2f1aa2" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="Sa Cetinjskog foruma"> <figcaption>Sa Cetinjskog foruma(Photo: Anđela Milović/Antena M)</figcaption> </figure>  Ambasador Ukrajine u Crnoj Gori Oleg Herasimenko kazao je da diplomatija može zaustaviti ratove i haos, ali na primjeru Ukrajine to nije uspjelo. - Kada nije slučaj da diplomatija radi kako treba imamo agresiju, imamo ratove. Ne moramo razgovarati samo sa Vladama moramo angažovati cjelokupno društvo i međunarodnu zajednicu, kada pozicija i vlada zavise od volje građana to je slučaj u demokratskim društvima - naveo je on. <h2>Hrda: Geopolitički razvoj iziskuje odluke</h2> Izaslanica Vlade Republike Češke za Zapadni Balkan Edita Hrda je, na panelu "Proširenje Evropske unije: Realnost ili privid?", navela da geopolitički razvoj iziskuje donošenje odluka. - Albanija je za samo godinu otvorila pet od šest poglavlja i to je nešto što nijesmo prije gledali, što svakako daje entuzijazam. Ozbiljno se razgovara u Briselu da se počene raditi na nacrtu ugovora o pristupu Crne Gore u EU...Datumi treba da budu ciljevi, jasno je da će doći taj trenutak. Proširena EU znači stabilniju Evropu, prošerenje je najbolje što možemo da učinimo za našu budućnost - rekla je Hrda.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114121140_cef0fdbc80ebe23ecac299503d7ec6893f5d13828b445e80f0a928faf23eb7b2.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251114121140_cef0fdbc80ebe23ecac299503d7ec6893f5d13828b445e80f0a928faf23eb7b2" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="Sa Cetinjskog foruma"> <figcaption>Sa Cetinjskog foruma(Photo: Anđela Milović/Antena M)</figcaption> </figure>  Ona je istakla da se ne treba zaustaviti i da je ovo dobra prilika koja se otvorila, te da postoji dobra volja u Briselu kada je u pitanju Crna Gora. <h2>Jakič: Sigurnost bez demokratije je represija; Uljarević: Imamo institucije, ali ne institucionalizam</h2> Jakub Klepal, izvršni direktor Fondacije Forum 2000, objašnjava da je i društvo u Češkoj podijeljeno, ali, kako kaže, na sreću dobili su pozitivne vijesti da antievropska struja slabi. - U programu nove Vlade u Češkoj skoro pa da po prvi put vidimo jasne dokaze napada na instutucije - rekao je Klepal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114141156_62b10e1a0d485262905ab2f979b9eda7766cc92da702a91fa0eed3027672b6cb.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251114141156_62b10e1a0d485262905ab2f979b9eda7766cc92da702a91fa0eed3027672b6cb" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Cetinjski forum"> </figure>  Roman Jakič, počasni predśednik mreže liberala Jugoistočne Evrope LIBSEEN navodi da se u 2025. suočavamo sa paradoksom, jer se "nikad nije glasnije govorilo o EU vrijednostima, a one nikada nijesu bile ugroženije". - U Crnoj Gori smo u skorijim događajima bili svjedoci nove fašizacije kada se na ulicama vodila hajka protiv turskih državljana. Ne smije biti političke moći bez odgovornosti. Sigurnost bez demokratije je represija, regionu ne treba stabilokratija nego sekularna demokratija - istakao je Jakič. Daliborka Uljarević, izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje u svom izlaganju ističe da imamo institucije, "ali nemamo institucijalizam.&nbsp; - Na drugoj strani imamo talas ideološkog revitionizma koji se treba posmatrati kao ozbiljno političko-bezbjednosno pitanje, vidimo to na svakodnevnoj ravni. Ne smijemo pritati na normalizaciju nečega što nije normalno. Ne smijemo pristati da su ratni zločinci heroji. Ulazimo u krizu da rizikujemo povjerenje EU - kazala je ona. Elira Luli, predavačica i naučna istraživačica iz oblasti međunarodnih odnosa na Univerzitetu „Luarasi“ u Tirani odgovarajući na pitanje kaže da se često mora razgovarati o EU.&nbsp; - Proces tranzicije nailazio je na prepreke od raspada Jugoslavije. Nijesu u pitanju samo interni benefiti, već i regionalni, najveći izazovi su poremećeni odnosi unutar jednog društva - naglasila je ona. Sead Turčalo, dekan Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu kaže da se uvijek boji istorijskih iskoraka. - Onoga trenutka kada elita napravi konsenzus napredovaćemo, sve do tada bićemo kao i ostatak regije. Oni koji žele da unište jednu državu, uništavaju srednji sloj u toj državi, uništavaju se institucije i sve što je povezano sa institucionalnim pamćenjem - ocijenio je on.

500x500

1250x600

1084x550

Radičova: Imate dvoličnu politiku pedsjednika Vlade i to ima svoju cijenu; Pusić: Snage koje su za evropsku Crnu Goru se moraju okupiti i pobijediti na izborima

Pozivamo tužilaštvo da procesuira sve javne djelatnike i funkcionere vlasti koji su pozivima na samonaoružavanje i kreiranjem narativa o ugroženosti Crne Gore od Turaka izveli vandale na ulicu te proizveli atmosferu linča i straha muslimanske populacije za goli život - poručili su iz Fakulteta za crnogorski jezik i književnost. 
Ističu da se Vlada ovakvim činjenjem i tolerisanjem lova na ljude opredijelila se za antievropsku politiku.
- Svrstala se na stranu mračnih sila tehnofašizma koji mržnju prema drugosti pretvara u političku agendu što urušava stubove tolerancije na kojima je počivala građanska Crna Gora i na kojima je utemeljena EU od koje smo, po vrijednostima, danas nedostižno udaljeni - naglasili su u FCJK.
Navode da se već drugu noć zaredom u Podgorici okupljaju grupe koje, pod izgovorom “zaštite naroda”, pozivaju na progon i linč osoba druge vjere i porijekla, dok policija njihovo djelovanje samo posmatra. 
- Fakultet za crnogorski jezik i književnost upozorava da takvi prizori ne smiju postati novo lice Crne Gore i najoštrije osuđuje širenje mržnje koja prijeti da preraste u otvoreno nasilje - kazali su iz ove visokoobrazovne ustanove.
Dodaju da se kroz više medijskih, političkih i mimerskih kanala danima se sinhronizovano promoviše narativ o takozvanome „pravoslavnom pomirenju“, a za koje je, kako navode, jasno da dolazi iz Beograda i širi se preko ideoloških i institucionalnih poslušnika. 
- Iako se predstavlja kao poziv na mir i zajedništvo, ovih je dana postalo jasno da se iza njega zapravo krije ideja potčinjavanja i isključivanja. Umjesto međusobnoga poštovanja i ravnopravnosti, „pomirenje“, kakvo zagovaraju, podrazumijeva da svi drugi treba da prihvate vrijednosti i poglede srpske političko-vjerske ideologije. Jasno je, dakle, da nije riječ o pomirenju, nego o pokušaju da se mržnja i dominacija predstave kao moralni ideal te da se "pravoslavnim pomirenjem" proizvede antimuslimanska histerija - ocijenili su u FCJK.
Jasno je, kako su kazali, da grupe koje patroliraju ulicama nijesu nastale spontano.
- Već da se njima, za potrebe Beograda, upravlja i da se svjesno ohrabruju kroz političke i vjerske strukture koje godinama, uz prećutnu podršku vlasti i medija, raspiruju ośećaj ugroženosti i podstiču mržnju prema drugima. Tome u priog svjedoči činjenica da su iste osobe širile poruke netrpeljivosti 13. jula 2022, na dan državnoga praznika, kad su na ulicama Nikšića pjevale „Leleču Turci, kukaju bule“. Vidimo da se nečinjenjem ohrabruje mržnja, a da ponavljanje takvih pojava vodi ka društvenome slomu i nasilju - ističu u FCJK.
Scene iz Podgorice, kako su rekli, sve više podśećaju na rasističke patrole američkoga Kju kluks klana, ali i na mračne epizode s Balkana devedesetih, kad se nasilje nad sugrađanima pravdalo vjerom i „odbranom naroda“. 
- I tada je sve počinjalo riječima – prijetnjama i propagandom – a završavalo nasiljem i masovnim grobnicama. Sve nas to obavezuje da reagujemo odmah, prije nego što mržnja i ulična samovolja ponovo postanu pravilo - kazali su u FCJK.
Stoga pozivaju nadležne institucije da zaštite građane i sankcionišu sve koji pozivaju na nasilje i stvaraju atmosferu straha. 
- Pozivamo i medije da prestanu davati prostor porukama mržnje i lažnim narativima o „zaštiti naroda“. Institucije koje se danas prave nijeme dok se na ulicama širi mržnja podśećamo da će ih njihovi pokrovitelji iz Beograda poniziti prije nego što im zahvale. Zato je krajnje vrijeme da pokažu da umiju služiti svome društvu, a ne tuđim centrima moći - zaključili su u FCJK.

FCJK: Tužilaštvo da procesuira sve koji su pozivima na samonaoružavanje proizveli atmosferu linča i straha muslimanske populacije za goli život

Iako smo s Bugajskim od ranije sarađivali, naše intenzivno prijateljstvo počelo je nakon velikog crnogorskog sloma 30. avgusta 2020. godine, otkad je Bugajski izražavao sve veću zabrinutost zbog stanja u koje je naša država zapala – s ugrožavanjem nacionalnih interesa i državnog identiteta te sve jačim uticajem Srbije i Rusije na prilike u Crnoj Gori, saopšteno je sa Fakulteta za crnogorski jezik i književnost i Crnogorkoga PEN centra povodom smrti istaknutog analitičara, dugogodišnjeg novinara i odličnog poznavalaca prilika na Balkanu, Januša Bugajskog.&nbsp;
Bugajski je, kako navode, bio izuzetan poznavalac balkanskih prilika, dosljedno je zagovarao ulazak Crne Gore u NATO i EU te bio oštar kritičar velikosrpskoga nacionalizma, koji od kraja 20. vijeka prijeti miru i stabilnosti.
Sa FCJK-a i PEN centra su naveli "vrlo sažet prikaz njegove bogate karijere koju je iznio u nekrologu povodom Januszove smrti albansko-američki novinar Elez Biberaj":
"Janusz je bio briljantan analitičar euroazijskih poslova, plodan autor čije su publikacije duboko oblikovale naše razumijevanje regiona, te nepokolebljiv zagovornik demokratije, dobrog upravljanja i slobode medija. Bio je čest i cijenjen gost u emisijama Glasa Amerike, a njegovi uvidi su bili dosljedno jasni, principijelni i duboko informisani... Bugajski je bio i viši saradnik u Centru za analizu evropske politike (CEPA) i direktor programa Nove evropske demokratije u Centru za strateške i međunarodne studije (CSIS) u Vašingtonu, DC. Radio je kao konsultant za Ministarstvo odbrane SAD-a i Američku agenciju za međunarodni razvoj (USAID), te je bio predsjedavajući kursa za studije centralne i južne centralne Evrope na Institutu za vanjske poslove pri američkom Stejt departmentu. Svjedočio je pred nekoliko kongresnih odbora, uključujući: Helsinšku komisiju, Odbor za vanjske odnose Senata, Odbor za oružane snage Senata, Odbor za vanjske poslove Predstavničkog doma i Odbor za odbrambena sredstva Predstavničkog doma."
Dakle, ističu, jasno je da je otišao američki stručnjak za Balkan kakav se zadugo neće pojaviti.
Naglašavaju da će Januszu Bugajskome posebno pamtiti doprinos osamostaljenju Crne Gore 2006. godine, koje je istinski zagovarao i branio na najvišim američkim adresama, sarađujući s Pokretom za nezavisnu Crnu Goru.&nbsp;
- Posebno možemo biti ponosni na plodnu saradnju s njim. U posljednje dvije godine Janusz je dva puta boravio na Cetinju kao gost Fakulteta za crnogorski jezik i književnost, đe je promovisana njegova knjiga "Neuspjela država: Vodič za krah Rusije", koju je objavio Crnogorski PEN centar. Bio je i učesnik Cetinjskoga foruma, prestižne međunarodne konferencije koju FCJK i CG PEN centar organizuju s partnerima. Bugajskome ćemo pamtiti i podršku koju je upućivao FCJK kad su radikalni elementi iz Vlade Crne Gore, okupljeni oko srpsko-ruskih agenata, pokušali naštetiti reputaciji i funkcionisanju Fakulteta – dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Prema njihovim riječima, Bugajski, pored toga što je objavio preko 20 monografija i na stotine naučnih radova i analiza, bio je prijatan, dobronamjeran i duhovit sagovornik, izuzetne intelektualne pronicljivosti i prepoznatljiva humora.
- Našem prijatelju želimo vječni mir, a njegovo djelo – zbog svoje trajne aktuelnosti – ne može i neće biti zaboravljeno – poručuju iz PEN centra i FCJK-a.&nbsp;

FCJK i PEN centar: Otišao je iskreni prijatelj Crne Gore i stručnjak za Balkan kakav se zadugo neće pojaviti

Fakultet za crnogorski jezik i književnost potpisaće sporazum o saradnji s Pedagoškim fakultetom Karlova univerziteta u Pragu.
To je dogovoreno u petak, 17. oktobra, na sastanku profesora i predśednika UO FCJK Bobana Batrićevića i profesora Karlova univerziteta Martina Strouhala, napominju sa FCJK.
Sporazum predviđa zajedničko učešće u programima Erasmus+, razmjenu kadra i studenata, učešće u zajedničkim projektima pod okriljem Evropske unije te učešće u školama crnogorskoga i češkoga jezika kao i pedagoških radionica.
- Kao visokoobrazovna ustanova FCJK ističe značaj ovoga sporazuma pošto će se studenti FCJK kao budući pedagoški radnici moći dodatno edukovati na jednoj od najstarijih i najprestižnijih institucija u Evropi - navodi se u saopštenju.
FCJK, kako zaključuju, nastavlja svoju misiju jačanja obrazovnih i naučnih potencijala te promocije montengristike.

Dogovorena saradnja FCJK i Karlovog univerziteta u Pragu

U subotu, 4. oktobra delegacija kraljevske porodice Austrije bila je u nezvaničnoj pośeti Fakultetu za crnogorski jezik i književnost na Cetinju, saopšteno je sa FCJK.
Pośetu je, kako navode, iniciralo Predśedništvo Zajednice Italijana u Crnoj Gori. Bila je ti prilika za razgovore o mogućim zajedničkim projektima i poljima saradnje, utemeljenim na bogatim i dugotrajnim istorijskim vezama Crne Gore i Austrije, odnosno nekadašnje Austrougarske monarhije.
Delegaciju je predvodio Njegova kraljevska visost nadvojvoda Karlo od Habzburga, nasljednik austrijske kraljevske kuće, a u njegovoj pratnji bili su dr Masimiliano Lakota, diplomatski savjetnik nadvojvode Karla i predstavnik Austrijske kraljevske kuće u Italiji, major Fric Rat, lični vojni pomoćnik nadvojvode Karla i kapetan Ernest Fojan, generalni pomoćnik nadvojvode Karla. Pośeti su prisustvovali i Aleksandar Dender, predśednik Unije zajednice Italijana u Crnoj Gori, Slađana Vučetić predstavnica Zajednice iz Kotora i Danijela Bokan u ime Zajednice sa Cetinja.
U ime Fakulteta dočekao ih je Stefan Todorović koji je delegaciji predstavio istorijat same zgrade u kojoj se Fakultet nalazi, kao i misiju, rad i djelovanje Fakulteta. Razgovaralo se o mogućnostima i značaju produbljivanja saradnje kroz kulturne, naučne i obrazovne projekte, što bi predstavljalo nastavak višestoljetnih kulturnih veza između Crne Gore i Austrije.
Fakultet za crnogorski jezik i književnost zahvaljuje delegaciji na pośeti i izraženom interesovanju, uz uvjerenje da će ovakvi susreti doprinijeti budućem zajedničkom radu i jačanju kulturne i akademske saradnje.

Delegacija kraljevske porodice Austrije u pośeti Fakultetu za crnogorski jezik i književnost

Crnogorski PEN centar i Fakultet za crnogorski jezik i književnost (FCJK) pozdravili su odluku Skupštine opštine Bijelo Polje da ratnom zločincu Radovanu Karadžiću oduzme nagradu "Risto Ratković".
Time je, smatraju u PEN centru i FCJK-u, uklonjena dugogodišnja sramota i jasno poručeno da književnost ne smije biti zaklon za one koji su odgovorni za zločine i patnju hiljada ljudi.
- Nažalost, dio odbornika nominalno građanskih partija, odbio je da podrži ovu odluku pod izgovorom da ona izaziva podjele. Ipak, kad je riječ o genocidu i ratnim zločinima, jasno je da nema srednjeg puta. Stoga, ne glasati za oduzimanje nagrade Karadžiću znači isključivo svrstati se uz velikosrpsku ideologiju u čije je ime zločin počinjen - navedeno je u saopštenju PEN centra i FCJK-a.
Da je vladajuća koalicija u potpunosti stavljena u službu pomenute ideologije, pokazuje, ističu, i činjenica da jedan od članova žirija koji je Karadžiću dodijelio nagradu 1993. godine danas ponovo odlučuje o najvećim državnim priznanjima. 
Time se, kako kažu u PEN centru i FCJK-u, stvaraju nove prilike za buduća odricanja i nova kasna "ispravljanja nepravdi", umjesto da se konačno pristupi ozdravljenju društva na temelju civilizacijskih vrijednosti.
- Minimum koji dugujemo žrtvama, ali i budućnosti crnogorskog društva, jeste da u žirijima ne śede oni koji su kompromitovani relativizacijom ratnih zločinaca - naglašeno je u saopštenju.
Upozoravaju da je društvo koje se ne želi suočiti s prošlošću osuđeno da u njoj ostane zarobljeno i pozvali su predstavnike vlasti da prestanu s ideološkom reciklažom 90-ih. 
- Ako vlast bude dalje promovisala one koji su kompromitovali javno śećanje, građani, civilni sektor i međunarodni partneri neće ćutati, a posljedice za ugled, političke pozicije i institucionalni legitimitet biće ozbiljne i trajne - zaključili su iz PEN centra i FCJK-a.

PEN centar i FCJK: Oni koji nijesu glasali za oduzimanje nagrade Karadžiću svrstali se uz velikosrpsku ideologiju

Kad je Radomir Uljarević, očito ministar kulture u śenci i već dokazani majstor zakulisnih igara, lani Milutina Mićovića nazvao „piscem po moranju“, ta procjena nije bila samo kompliment. To je u stvari bio nacrt strategije: pisac po moranju postao je istaknuti kulturni stvaralac po moranju - ocijenili su u Crnogorskom PEN centru i Fakultetu za crnogorski jezik i književnost (FCJK).
Nije, podvlače oni, nagrađen zato što je morao zaslužiti - nego jer je odlučeno da mora dobiti.
- Procedura je zapravo jednostavna: između četiri podobna zida donijeta je odluka, a Ministarstvo kulture i Vlada Crne Gore odradili su isporuku. Kao kakav institucionalni Glovo za državne nagrade i statusne apanaže. Klikne se „dostava“, i stiže povelja i doživotna mjesečna naknada. Plaćaju, naravno, građani Crne Gore: oni koje Mićović naziva „otpadom modernog svijeta“, kojima prijeti „kašenje i gaženje“, oni Crnogorci kojima bi zabranio ime, oni što su „nula ljudi“ ako kažu da nijesu Srbi. Plaćaju i Muslimani, i Hrvati, i Albanci, kojima novi istaknuti kulturni stvaralac uporno negira identitet, uvjeravajući i njih i svijet da su svi oni samo otpali Srbi, otpadnici od porijekla, istine i svjetlosti, pali „u bezobrazije, smrtni zaborav i izdajstvo“ - naveli su u PEN centru i FCJK.
To su, ističu oni, stavovi na koje bi se u svakoj pravnoj državi primijenili članovi 47 i 50 Ustava - zabrana govora mržnje, zabrana diskriminacije. Ali, kako su kazali, u današnjoj Crnoj Gori za širenje mržnje dobijate državne nagrade i doživotnu mjesečnu naknadu.
- Možda je status istaknutoga kulturnog stvaraoca Mićović zavrijedio svojim mizoginim i vulgarnim Fejsbuk obračunima, u kojima razmatra o tome koja je žena dostojna silovanja a koja ne, ili o tome kako poslanica u Parlamentu Crne Gore „kriči“ kao „samozvana pravoslavna ćurka“. Možda je tačku 4 člana 2 <a href="https://etv.me/drustvo/zirojevic-zlonamjerno-je-status-istaknutih-kulturnih-stvaralaca-davati-mrziteljima-crne-gore">Uredbe o kriterijumima i načinu dodjeljivanja statusa istaknuti kulturni stvaralac</a> ispunio i kad je povodom svirepoga ubistva dvanaest nedužnih Cetinjana slavio riječi Peđe Vukića: „O nesrećni grade, pun zlobe i mržnje, nečovječnog duha, bez srca i duše, nek ti Gospod sudi u pepelu, plamu, sinovima tvojim što dušmanu služe“ pa je time „doprinio razvoju kulturnih vrijednosti Crne Gore i njenoj međunarodnoj afirmaciji“ - naveli su u PEN centru i FCJK.
Oni su ustvrdili da je član komisije za dodjelu ovoga statusa Branko Baletić objavio da Komisija nije donijela takvu odluku, te da mu je status dodijeljen mimo procedura - ali uz jasan politički nalog. Isto, kako su konstatovali, onako kako je ljetos dodijeljena i Trinaestojulska nagrada Bećiru Vukoviću, uprkos kršenju propisa i uprkos žestokim reakcijama kulturne javnosti.&nbsp;
- Projekat nagrađivanja i doživotnog honorisanja onih koji Crnu Goru vide kao „državni eksperiment“ zasad je posve uspješan, iako je u koliziji s pozitivnim pravnim i ustavnim normama. Milutin Mićović je u tome projektu prvo dobio državnu nagradu Miroslavljevo jevanđelje, a sada putem statusa istaknutog kulturnog stvaraoca i budžetsku svijeću. A koliko Ministarstvo kulture i medija, na čelu s ministarkom iz reda Demokrata, fizijatricom Tamarom Vujović ima veze sa svojim poslom i uopšte s crnogorskom kulturom, sasvim je razvidno iz reagovanja koje je MKM ovim povodom proslijedilo medijima. U tome se saopštenju halucinira da je Matica crnogorska Milutinu Mićoviću dodijelilo nagradu, i to nagradu zornoga imena „Luča“, da valjda i nečim crnogorskim osvijetli mrak koji Mićović širi - istakli su u PEN centru i FCJK.
No, kako su dodali, javnost, za razliku od MKM, zna ili se lako može informisati da ovakvu nagradu Mićović nikad dobio nije.
- Doduše, nije to jedina laž u saopštenju MKM. Pokušaj da se problematizovanje dodjele statusa Milutinu Mićoviću podvede pod priču o njegovoj nacionalnoj pripadnosti, osim što je klasični spin, novi je prilog raspirivanju toksičnih podjela u društvu. Takva nam je i državna i kulturna politika: što više raspiruješ plam mržnje, to si više na ljestvici podobnih. Zato se ne treba iznenaditi ako śutra Glavni grad Nagradu „19. decembar“ dodijeli piromanima - za „afirmaciju vatre i poseban doprinos ljetošnjim požarima“ - zaključili su u reagovanju.

PEN centar i FCJK: MKM i Vlada su institucionalni Glovo za državne nagrade i statusne apanaže

Promocija knjige „Likovi crnogorske politike: o filmu i politici iz crnogorskog ugla“ autora Rajka Radovića održaće se 25. septembra u Svečanoj sali Fakulteta za crnogorski jezik i književnost, s početkom u 18 sati.
O knjizi će govoriti prof. dr Čedomir Čupić, Draško Đuranović, Darko Šuković i autor Rajko Radović.
Djelo koje se promoviše donosi analitički i originalan uvid u savremenu crnogorsku političku scenu, sagledanu kroz specifičnu prizmu filmske umjetnosti i književnih obrazaca.
Rajko Radović je publicista, filmski kritičar i esejist, prepoznatljiv po interdisciplinarnome pristupu i kritičkome promišljanju društvenih i političkih fenomena. U svojim radovima uspješno povezuje političku analizu s estetskim i kulturnim dimenzijama, čime doprinosi cjelovitijemu razumijevanju savremene crnogorske stvarnosti.

Promocija knjige „Likovi crnogorske politike: o filmu i politici iz crnogorskog ugla“ 25. septembra na FCJK

Nastup Milana Stojovića, nekadašnjega direktora RTV Nikšić i urednika ratnohuškačke propagande devedesetih, na svečanosti povodom Dana Opštine Nikšić 18. septembra 2025. godine, predstavlja ozbiljan udar na javno pamćenje i demokratske vrijednosti, saopšteno je iz PEN centra i Fakulteta za crnogorski jezik i književnost.&nbsp;
Kako se dodaje u saopštenju, čovjek koji je s naslovnih strana Nikšićkih novina raspirivao ratnu mržnju i veličao agresiju – uz parole poput „Crnogorac uz Srbina rješavaće muke Knina“, „Život damo, Krajinu ne damo“, „Ići ćemo ako treba kroz pobjede do Zagreba“ – danas je od strane lokalne javne televizije i vlasti dobio plaketu i priliku da, umjesto suočavanja s prošlošću, ismijava crnogorski jezički i kulturni identitet.
- Stojović je devedesetih godina na Radiju Nikšić zabranjivao emitovanje crnogorskih, hrvatskih, bosanskih, a jedno vrijeme i američkih pjesama, davao otkaze zapošljenima koji na to nijesu pristajali, a u programu javno čitao imena ljudi koji nijesu htjeli da idu u rat. Njegova urednička politika bila je oličenje propagande koja je podsticala ratnu mobilizaciju i nacionalnu mržnju, o čemu svjedoče i njegovi ratni izvještaji pod naslovima: “Ni Dubrovnik više neće biti ustaški“ i „Crnom Gorom teče Zeta, uskoro će i Neretva..." U svom obraćanju na proslavi Dana opštine, Stojović spočitava upotrebu latinice i priziva „vrijeme ćirilice“, zaboravljajući da su i latinica i ćirilica sastavni dio crnogorske jezičke i kulturne tradicije. Takvo instrumentalizovanje pisma, kao političkog oružja i simbola isključivosti, nastavak je iste ideološke matrice koja je devedesetih jezik i pismo koristila da opravda nacionalističku politiku - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Crnogorski PEN centar i Fakultet za crnogorski jezik i književnost upozoravaju da isticanje ovakve figure predstavlja normalizaciju ratnohuškačke retorike i opasnu poruku budućim generacijama. Javna śećanja i demokratija počivaju na kritičkom odnosu prema prošlosti, a ne na odavanju počasti onima koji su je kompromitovali.
Kako poručuju, odgovornost da se takvom revizionizmu suprotstavi leži na cijelom društvu, prije svega na nezavisnim medijima, kulturnim i obrazovnim institucijama, akademskoj i građanskoj javnosti. Svako prećutkivanje ovakvih pojava otvara prostor da se obrasci mržnje i nasilja ponovo učvrste u našem društvu. &nbsp;
- Posebno je sramotno što je Redakcija „Enciklopedije Crne Gore“, projekta pod okriljem CANU, na svojoj XV śednici imenovala upravo njega u uredništvo struke Mediji i novinarstvo. Umjesto da čuva naučnu vjerodostojnost i kritičko pamćenje, državna akademija ovim činom nastavlja biti saučesnik u rehabilitaciji ratne propagande i pretvara se u dekor za povratak ideologija devedesetih - naglašava se u saopštenju PEN-a i FCJK-a.
Crnogorski PEN centar i Fakultet za crnogorski jezik i književnost pozivaju nezavisne medije i nevladine organizacije, posebno one koje se bave ljudskim pravima i kulturom śećanja, da javno i nedvosmisleno reaguju na ovu odluku. Samo zajedničkim i glasnim otporom moguće je spriječiti da se ratnohuškačka prošlost pretvori u društveno priznatu „zaslugu“.

Nastup Milana Stojovića na RTV Nikšić udar na javno pamćenje i demokratske vrijednosti

Na šta prvo pomislite kada čujete - najstarije dijete u porodici? Većina vas prvo pomisli na veliku odgovornost.
Lidija Burić je pravi primjer prvorođenog djeteta, koje čitavog života nosi i svoju i tuđu odgovornost.
Emisiju Linija života možete pratiti petkom od 18 sati.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DIYI7oHVuO0A&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Linija života: Najstarija djeca i velika odgovornost

Jedna žena je preminula, dok se druga i dalje bori za život u bolnici, nakon pucnjave koja se sinoć oko 21 sat dogodila u romskom naselju Sitnice u Međimurju u Hrvatskoj.&nbsp;
Portal Index prenosi da je osumnjičeni još u bjekstvu.&nbsp;
Portparol Međimurske policijske uprave Radovan Gačal rekao je da je na žene pucano iz vatrenog oružja i da su obje prebačene u Županijsku bolnicu u Čakovcu, navodi Hina.
- Druga žrtva pucnjave bori se za život s teškim povredama - izjavio je Gačal.

Hrvatska: Jedna žena ubijena u pucnjavi, druga teško ranjena

„Putovanje Italijom“ Slobodana Vukovića je najnovija njegova knjiga u izdanju časopisa Komun@.
- Ovo su u stvari priče u putopisnom okviru, a rukopis koji sadrži Vukovićeva knjiga je putopisna proza, rafinisana, leporeka, poučna i pisana razbokorenom rečenicom koja plijeni - zapisao je, između ostalog, recezent Pero Zubac.
Mnogo što se, kako je ocijenio, da naučiti iz ove knjige - naročito o Njegošu.
- Mene je posebno dotakla. Čitalac se suočava sa opisanim prizorima gradova i predjela sa ličnostima iz Crne Gore u tim prostorima za koje je Slobodan Vuković, duhovito rekao: „Gdje je Crna Gora u Veneciji? Svuđe!” - naveo je on.
Promiču, kako je rekao, pred očima majstorski opisani znameniti italijanski gradovi.
- A posebna vrijednost su opisani susreti sa ljudima, dijalozi, autorske opaske, pitka priča o razgovoru Njegoša sa američkim admiralom. I nepoznata mi, a dragocjena zapisana Njegoševa misao: „Možda je jedino smrt put do najviše tajne, ali to niko nije posvjedočio“. Ja sam iz ove knjige, iz daleka, sa sjevera, bolje upoznao i zavolio Italiju zahvaljujući umijeću putopisanja Slobodana Vukovića - zapisao je Zubac.
S druge strane, prof. dr Sonja Tomović Šundić, koja je takođe recezent Vukovićeve knjige, ističe da je slika Italije iz pera Slobodana Vukovića čarobna.
- Kao što atribut čarobno nosi sve što izađe na svjetlost dana iz njegove stvaralačke radionice. Autor je vrstan publicista, ali posjeduje i dar da svoju putopisnu prozu ispisuje kao prvorazredno književno djelo,sa estetskim dometima i slikovitošću koja plijeni pažnju čitalaca - navela je Tomović Šundić.
Po njenim riječima, on je dočarao italijanske gradove, raskošne tragove Rima, Španske stepenice, Koloseum, njegove prekrasne trgove, fontane, galerije, muzeje, vrevu na ulicama, ali je i živo predstavio i nezaboravnu Veneciju, Bari, Napulj...
- Sve te gradove blagoslovene italske zemlje, toplinu juga i Mediterana. Čitajući njegove putopise imamo priliku da se upoznamo sa jednom od najvećih evropskih kultura, njenom renesansom, barokom i modernom umjetnošću koja Italiju čini vjekovima središtem naše civilizacije. Vuković je rafinirani opservator, njega zanose umjetnička djela, događaji koje pomno prati tokom putovanja, zanimljivi ljudi i pojave, ali i restorani i nacionalna kuhinja, vina i jela koja kuša, i koja mu pomažu da shvati način života, navike i običaje. Sve u svemu pred našim očima iskrsava to krasno podneblje u novom svjetlu, kroz brižljive opise i detalje, ali i inspiraciju i želju da svom unuku Maksimu, koji nosi ime njegovog oca, i koji je krajem Drugog svjetskog rata boravio u Italiji, pokaže veličanstvenu materijalnu i duhovnu zaostavštinu nama susjedne zemlje, od koje nas dijeli morska pučina - napisala je prof dr Tomović Šundić.
Ona takođe navodi takođe da bi „zapisi Vukovića bili nepotpuni bez podsjećanja na Njegoševa putovanja Italijom, o kojima svjedoči Ljuba Nenadović.
- Kao čovjek velikog obrazovanja, pisac nam ukazuje na najfinije spone, unutrašnje veze, pjesnika, i njegov dodir sa umjetnošću, i likovnošću, kolorita i bogatstvom izraza, koje putnike ovog i onog vremena ostavlja bez daha. Sudeći po svemu naša šira javnost će ovim novim djelom Slobodana Vukovića, dobiti štivo pitko za čitanje, prepuno simbola koji se slikovito utiskuju u našu svijest tako da postajemo aktivni sudionici jednog izuzetno nadahnutog načina pripovijedanja - zapisala je, između ostalog, ona.
Inače, Slobodan Vuković rođen je u Beranama 1940. godine, završio je Pravni fakultet, a u novinarstvo je ušao veoma rano, još kao student. Počeo u »Indexu«, listu studenata Novosadskog univerziteta i viših škola Autonomne pokrajine Vojvodine, tada najčitanijem u Vojvodini.
Bio je član prve redakcije lista „Koraci“, glasila Saveza omladine Crne Gore, zatim direktor Informativno-dokumentacionog centra Titograda, glavni i odgovorni urednik neđeljnog lista „Titogradska tribina“, sekretar Matice iseljenika Crne Gore, sekretar Republičke konferencije SSRN Crne Gore, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista „Pobjeda“ u dva mandata, glavni i odgovorni urednik Novinske agencije Tanjug u Beogradu.
U društvenom životu Crne Gore učestvovao je više od pola vijeka. Izvještavao iz Ujedinjenih nacija, Sjedinjenih Američkih Država, Kanade, Latinske Amerike, Australije, Kine, Indonezije, Singapura, Rusije, niza evropskih zemalja. Svoje putopisne reportaže objavljivao u NIN-u, „Po- bjedi“, „Politici“, zagrebačkom „Danasu“, sarajevskom „Svijetu“.
Autor je sedamnaest knjiga. Jedan od rijetkih novinara koji je intervjuisao dva generalna sekretara Ujedinjenih nacija. Njegova zbirka „Ljudi i vrijeme“ je prva knjiga intervjua u savremenoj crnogorskoj publicistici.

„Putovanje Italijom“ Slobodana Vukovića u izdanju časopisa Komun@

Protiv F.C. (18) iz Berana podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je iz teretnog vozila za skladištenje biljnih sirovina ukrao 45 vreća.
Njemu se na teret stavlja teška krađa.
- Vrijednost otuđenih predmeta je oko 2.500 eura i osumnjičenih ih je, nakon otuđivanja, prodao na teritoriji opština Rožaje i Berane - dodali su u policiji.

Berancu krivična prijava zbog sumnje da je ukrao 45 vreća biljnih sirovina

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: fakultet-za-crnogorski-jezik-i-knjizevnost