Evropska komisija (EK) razmatra mogućnost pronalaženja rješenja za određene kategorije profesionalnih radnika iz trećih zemalja, uključujući i vozače kamiona, ali još nema konkretno rješenje koje bi omogućilo duži boravak u Šengenskoj zoni.
- Svjesni smo zabrinutosti prevoznika sa Zapadnog Balkana i mislim da je bitno da se kaže da kada govorimo o sistemu ulaska i izlaska ne postoje novi zahtjevi po pitanju dužine boravka u Šengenu - rekla je novinarima u Briselu potpredsjednica Evropske komisije Hana Virkunen i dodala da pravila za ulazak i izlazak iz Šengena za sada ostaju ista.
Virkunen je rekla i da se sa sličnim problemima suočavaju i sportisti i umjetnici koji idu na turneje.
- U novoj viznoj strategiji bavimo se i ovim problemima. Stoga predlažemo da razmotrimo veću fleksibilnost, bez ugrožavanja bezbjednosti - izjavila je ona.
U danas usvojenoj viznoj strategiji Evropske komisije navodi se da će ta institucija blisko sarađivati sa državama članicama kako bi pronašla "pragmatična rješenja" za prilagođavanje produženih kratkoročnih boravaka odabranim kategorijama državljana trećih zemalja, uz obezbjeđivanje bezbjednosnih i ekonomskih koristi za Uniju, kao i pravne sigurnosti za putnike.
U strategiji se takođe navodi da će se, u cilju pronalaženja ovih pragmatičnih rješenja, između ostalog razmotriti i mogućnost uvođenja novog zakonodavstva na nivou EU, sa posebnim pravilima za produženi kratkoročni boravak.
- U tom kontekstu, Komisija će preispitati uticaj postojećih bilateralnih sporazuma koji omogućavaju produženi boravak, s ciljem njihovog postepenog ukidanja - navodi se u strategiji.
U usvojenoj strategiji priznaje se da je određenim kategorijama radnika potreban boravak duži od 90 dana u okviru perioda od 180 dana, koliko je trenutno dozvoljeno šengenskim pravilima.
Riječ je o kategorijama koje se u velikoj mjeri oslanjaju na mobilnost, poput turnejskih umjetnika, sportista ili vozača kamiona, kojima je potrebno da duže borave unutar Šengenske zone, bez potrebe za dozvolom boravka ili prebivališta.
- Ovo stvara složen sistem, dodatno komplikovan postojanjem bilateralnih sporazuma koje su neke države članice zaključile pre stupanja na snagu šengenske pravne tekovine. Ti sporazumi omogućavaju državljanima određenih trećih zemalja boravak duži od 90 dana, ali samo na teritoriji konkretne države članice, čime se podriva jedinstvena primjena šengenskog pravnog okvira - navodi se u dokumentu Evropske komisije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

EK još nema konkretno rješenje koje bi omogućilo duži boravak u Šengenskoj zoni

Evropska komisija je pokrenula novu istragu protiv platforme Iks u okviru Zakona o digitalnim uslugama (Digital Services Act). Istovremeno je proširena i istraga koja je protiv ove kompanije otvorena još u decembru 2023. godine.
Nova istraga treba da utvrdi da li je Iks, prije nego što je počeo da koristi Grok na svojoj platformi u Evropskoj uniji, razmotrio moguće posljedice i preduzeo mjere da spriječi širenje štetnog i nelegalnog sadržaja.
Komisija posebno ispituje da li su se na platformi pojavljivali manipulisani seksualno eksplicitni sadržaji i materijali koji mogu predstavljati seksualno zlostavljanje djece.
Prema navodima Evropske komisije, postoje indicije da se takav sadržaj već pojavljivao, zbog čega su korisnici u Evropskoj uniji mogli biti izloženi ozbiljnoj šteti. Zbog toga će Komisija provjeriti da li je Iks postupio u skladu sa pravilima i da li je na vrijeme procijenio moguće probleme, kao i da li je o tome obavijestio Evropsku komisiju prije nego što je Grok uveden.
Pored toga, Komisija je proširila postojeći postupak kako bi dodatno provjerila kako Iks bira i preporučuje objave koje korisnici vide, odnosno da li je razmotrio posljedice promjena u načinu na koji se sadržaj prikazuje, uključujući prelazak na sistem koji koristi Grok.
Evropska komisija navodi da će istragu voditi prioritetno, uz napomenu da njeno pokretanje ne znači da je odluka već donijeta.

Evropska komisija pokrenula novu istragu protiv Iksa zbog Groka

Ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine (BiH), Edin Forto, saopštio je da je Evropska komisija (EK) potvrdila da postoje modeli po kojim bi se bilateralno moglo rješavati pitanje boravka profesionalnih vozača na teritoriji Evrospke unije (EU), prenosi Agencija Fena.
- Tim ugovorom bi granične zemlje EU, poput Bugarske ili Hrvatske, mogle izdati radne vize na 30 ili 40 dana i već postoje modeli u EU po kojim se to radi - naveo je Forto.
On je dodao da bi to privremeno pomoglo prevoznicima do iznalaženja sistemskog rješenja EK za cijelu regiju, prenosi Biznis.ba.
- Ne postoji način da natjeramo bilo koju zemlju da sklopi takav ugovor, ali možemo zahtijevati, insistirati i tražiti, zbog čega je posebno važan regionalni pristup tom problemu - rekao je Forto.

Forto: Postoji privremeno rješenje za problem vozača u EU

Povodom najavljenih protesta profesionalnih prevoznika i blokada graničnih prelaza, ministarka evropskih poslova Maida Gorčević saopštila je da je resor već otvorio komunikaciju sa Evropskom komisijom o primjeni ETIAS uredbe, uz uvjeravanja da će u najkraćem roku biti uspostavljena zajednička platforma sa partnerima Zapadnog Balkana radi pronalaska održivog rješenja.
- Vlada Crne Gore sa punom pažnjom i razumijevanjem prati zabrinutost i izazove sa kojima se suočava ovaj sektor uzrokovan primjenom ETIAS Uredbe kojom se broj dana boravka u Šengen zoni skraćuje na 90 u periodu od šest mjeseci, čime se ugrožava poslovanje u ovoj djelatnosti, što je slučaj za kompletan region, a ne samo za Crnu Goru - navela je Gorčević.
Ukazala je da ovakve mjere mogu dovesti do ozbiljnih poremećaja u funkcionisanju međunarodnog drumskog saobraćaja i lanaca snabdijevanja, sa mogućim značajnim posljedicama po privredu i građane.
- Ministarstvo evropskih poslova je već stupilo u komunikaciju sa Evropskom komisijom povodom pitanja primjene ETIAS uredbe i dobili smo uvjeravanje da će se u najkraćem roku uspostaviti zajednička platforma sa partnerima Zapadnog Balkana i Generalnim direktoratom za unutrašnje poslove, kako bi što prije započeo razgovor na ovu temu i došlo do prihvatljivog i održivog rješenja - poručila je Gorčević.

Gorčević o blokadama granica: U komunikaciji smo sa EK, dobili smo uvjeravanje o uspostavljanju zajedničke platforme u najkraćem roku

Akcija za ljudska prava (HRA) je primila odgovor Evropske komisije (EK) na pismo upućeno 19. decembra 2025, u kojem su ukazali na sporni Prijedlog izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima Crne Gore, posebno u odnosu na ljudska prava policijskih službenika i rizik od politizacije policije. Kako se navodi u saopštenju HRA, u odgovoru Evropske komisije potvrđuje se da se ova pitanja razmatraju kao pitanja vladavine prava u kontekstu procesa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.
- Komisija je u odgovoru podsjetila da je vladavina prava temeljna vrijednost Evropske unije i naglasila da se sve izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima moraju uskladiti sa pravom EU i međunarodnim standardima. Posebno je značajno to što je Evropska komisija ukazala na potrebu postojanja „odgovarajućih proceduralnih garancija radi sprečavanja neprimjerenog političkog uticaja u organima za sprovođenje zakona“, čime se direktno potvrđuje suština zabrinutosti na koje je HRA ukazala - stoji u saopštenju.
Komisija takođe navodi da je, navodi se, revidirana verzija izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima dostavljena Evropskoj komisiji i da je „trenutno predmet procjene nadležnih službi Komisije u cilju provjere usklađenosti sa pravnom tekovinom EU i evropskim standardima“.
- Ovakva formulacija jasno ukazuje da predložena zakonska rješenja nijesu unaprijed prihvaćena i da će tek biti ocjenjena u odnosu na zaštitu ljudskih prava, institucionalne nezavisnosti policije i zabrane političkog uticaja - stoji u saopštenju.
HRA upozorava da bi usvajanje zakona koji omogućava proizvoljno odlučivanje o statusu policijskih službenika, bez jasnih kriterijuma, prava na odbranu i djelotvorne sudske kontrole, predstavljalo, kako se dodaje, ozbiljno nazadovanje u oblasti vladavine prava i moglo imati negativne posljedice po proces evropskih integracija Crne Gore.
- Zbog toga očekujemo da Vlada Crne Gore povuče Predlog zakona iz skupštinske procedure do dobijanja mišljenja Evropske komisije, kako je ranije i obećano - naveli su oni.

HRA primila odgovor Evropske komisije: Politizacija policije je crvena linija

The European Commission will submit detailed comments on the draft amendments to the Law on Internal Affairs in the coming period, which arrived in the Montenegrin Parliament last week as a Government proposal for urgent consideration, the Delegation of the European Union in Montenegro stated for <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/sporne-izmjene-zakona-o-unutrasnjim-poslovima-stigle-na-procjenu-u-evropsku-komisiju">Pobjeda</a>.
- The revised version of the amendments to the Law on Internal Affairs has been submitted to the Commission and is currently under assessment by services of the Commission – is stated in the response to that newspaper.
They also specified that „the European Commission will provide detailed comments on the draft law in the coming period”.
- Generally speaking, Montenegro needs to ensure that police recruitment procedures are merit-based, as well as that appropriate procedural safeguards exist to prevent undue political interference in the work of law enforcement bodies - the EU Delegation pointed out.
Pobjeda reported on Friday that controversial amendments to the legal act were once again placed on the agenda of the seventh session of the autumn sitting of the Parliament of Montenegro, which began last week.
These are slightly revised versions of the amendments proposed at the end of July by the Democrats, whose party official Danilo Šaranović is the Minister of Internal Affairs. Due to controversial provisions regarding the manner of reorganization and recruitment contained in that proposal, the law was withdrawn from procedure following numerous criticisms from the civil sector and European institutions.
However, five months later, the same draft is once again before member of parliaments, but this time not as a party initiative, but as a Government proposal, which was approved at one of the electronic sessions and ultimately signed personally by Prime Minister Milojko Spajić. Although formulated differently, the amendments have essentially remained the same, enabling easier hiring and dismissal solely on the basis of a decision by the top of the Ministry of Internal Affairs, that is Minister Šaranović.
The proponents argue that, instead of their legislative solutions being viewed as „a cause for concern“, the proposed amendments should be seen as „a positive example of the transposition of European values into the domestic legal system, which will be very easily measurable in the first few months of the application of this law, should it be adopted“.
- The aforementioned amendments have not been aligned with primary and secondary sources of EU law - they state immediately thereafter.
In the document that entered parliamentary procedure under an urgent procedure, one of the key novelties is the determination of eligibility for employment in the Ministry of Internal Affairs and the Police Directorate. In the future, this will be checked by a special Commission for the verification of security impediments.
Although it is emphasized that all five members of this body will have to undergo the same vetting process, the very fact that this is decided exclusively by the minister (for the time being – Šaranović) sufficiently indicates the possibilities and manner of influence over who may be engaged in the security sector. The manner in which security impediments for service work will be verified is also defined.
- The most important functional advancement relates to the fact that the determination of security impediments now constitutes grounds for termination of employment by law, without the need for lengthy disciplinary procedures, in which numerous procedural abuses are possible, leading to avoidance of responsibility and the impossibility of deciding on disciplinary liability and imposing disciplinary measures, which was the case until now - the proponents believe.
In explaining the procedure that has already been the subject of numerous criticisms, it is stated that it is considered that „security impediments for further work“ exist if a police officer „maintains connections with persons who unlawfully collect classified and other data, terrorists, saboteurs, members of organized criminal groups, or persons reasonably suspected of belonging to such groups“.
Given that the position of European institutions is that „Montenegro needs to ensure that police recruitment procedures are merit-based“ and that „appropriate procedural safeguards exist to prevent undue political interference in the work of law enforcement bodies“, the proposed new legal framework will hardly meet these criteria.
The proposed amendments to the Law on Internal Affairs were criticized yesterday by the President of the Management Board of the Institute Alternative Stevo Muk, who stated that, despite announcements of police professionalization, they do not guarantee legal certainty and judicial protection in procedures for determining security impediments, and that they were submitted under an urgent procedure, without a public debate and without the opinion of the European Commission. Muk stressed that members of parliament must raise questions of compliance with the standards of the European Court of Human Rights during the debate and seek extensive amendments.
- Provisions on the conduct of security checks and potential decisions on the termination of employment of a police officer must be prescribed in a way that ensures predictability, i.e. legal certainty, judicial protection, including a reasoned decision and a defense based on information, which the proposed amendments to the Law on Internal Affairs do not guarantee - Muk said.
He also emphasized that by submitting a new draft law by the Government under an urgent procedure, there is an attempt to exclude the interested public from influencing the proposed provisions that fundamentally change the manner in which certain issues are regulated.
- The Government’s explanation that a public debate was not conducted due to the existence of extraordinary, urgent, or unforeseeable circumstances is unacceptable. Almost five months have passed since the previous law was withdrawn from the parliamentary agenda. During that period, from August to December, there was sufficient time to organize a public debate on the proposed solutions. All additional explanations used to justify the absence of a public debate indicate precisely that this is a matter of systemic problems, rather than extraordinary and unforeseeable circumstances - Muk stated.
He emphasized that the proposed amendments remain contentious and leave numerous open questions.
- For this reason, we believe that members of parliament must seek answers from the minister durgin the debate, but also invite the Protector of Human Rights and Freedoms and the representative of Montenegro before the European Court of Human Rights, and consider whether the proposed solutions comply with the requirements of the European Court of Human Rights regarding the quality of law. Members of parliament have the option to refrain from adopting such a draft law or to carry out extensive amendments that would introduce the necessary improvements - Muk said.
Regarding the determination of security impediments, Muk believes it is necessary to prescribe that three members of the Commission who are police officers be appointed upon the proposal of the Director of Police, in order to ensure that the majority of members are appointed upon the proposal of the Director of Police who is a professional. He also notes that the issue of more precise regulation of the procedure for determining security impediments has been entirely omitted both in the Law on Internal Affairs and the Law on the National Security Agency, and that there is no separate law regulating this procedure.
- &nbsp;Montenegro, unlike, for example, the Republic of Croatia, does not have a solid legal basis for conducting security checks, such as their special law, the Security Vetting Act. It appears that the professional fate of an individual, in this case a police officer, is placed in the hands of an anonymous officer at the National Security Agency, who, in accordance with their internal acts (or without them), conducts a certain procedure and issues an opinion on the existence (or non-existence) of a security impediment, the reasoning of which will not be made known either to the Commission for Security Impediments (or will be made known in a manner that remains unknown and cannot be confirmed or verified), nor to the police officer to whom such an assessment relates. Ultimately, on the basis of such an unreasoned opinion, a decision on the termination of employment of the police officer will be automatically adopted - Muk said.
He adds that the Institute Alternative is concerned that the proposed provisions entirely deprive police officers of the possibility to become acquainted with the allegations against them, to present a defense, and to have an opportunity to protect their rights within the procedure. Muk also notes that the provision extending the deadline for recruitment under a special procedure until 2027 is in direct contradiction with the Operational Conclusions of the Special Working Group on Public Administration Reform between Montenegro and the EU, adopted in November this year.
- &nbsp;One of the conclusions is that Montenegro will ensure merit-based recruitment and selection of candidates in public administration, inter alia through ensuring transparency and availability of data on the number of decentralized recruitments, particularly in accordance with the Law on Internal Affairs, and the re-establishment of centralized recruitment in this area. From the above, it is clear that extending the duration of the special recruitment procedure directly affects the fulfillment of criteria under Chapter 23 - Muk concluded.

Amendments to the Law on Internal Affairs under Brussels’ examination

Evropska komisija će u narednom periodu dostaviti detaljne komentare na nacrt izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima, koji je prošle sedmice stigao u crnogorski parlament kao prijedlog Vlade za razmatranje po hitnom postupku, rečeno je<a href="https://www.pobjeda.me/clanak/sporne-izmjene-zakona-o-unutrasnjim-poslovima-stigle-na-procjenu-u-evropsku-komisiju"> Pobjedi </a>iz Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.
- Revidirana verzija izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima dostavljena je Komisiji i trenutno je u fazi procjene od strane nadležnih službi Komisije – navodi se u odgovoru koji je dostavljen tom listu.&nbsp;
Takođe su precizirali kako će „EK u narednom periodu dostaviti detaljne komentare na nacrt zakona“.
- Uopšteno govoreći, Crna Gora treba da obezbijedi da se postupci zapošljavanja u policiji zasnivaju na zaslugama, kao i da postoje odgovarajuće proceduralne garancije kako bi se spriječilo neprimjereno političko miješanje u rad organa za sprovođenje zakona – ukazali su iz Delegacije EU.
Pobjeda je u petak objavila da su se na dnevnom redu sedme sjednice jesenjeg zasijedanja Skupštine Crne Gore, koja je počela prošle sedmice, ponovo našle kontroverzne izmjene pravnog akta.
Riječ je o neznatno izmijenjenoj verziji onih koje su krajem jula predložile Demokrate, čiji je kadar Danilo Šaranović ministar unutrašnjih poslova. Zbog spornih rješenja o načinu reorganizacije i zapošljavanja koja su se našla u tom prijedlogu, zakon je povučen iz procedure nakon brojnih kritika civilnog sektora i evropskih institucija.&nbsp;
No, pet mjeseci kasnije, pred poslanicima je opet ovaj tekst, ali ne kao stranačka inicijativa, već Vladina, koja ga je odobrila na jednoj od elektronskih sjednica i na kraju stavila potpis lično premijera Milojka Spajića. Iako drugačije koncipirane, izmjene su suštinski ostale iste, omogućavajući lakše zapošljavanje i otpuštanje, i to samo na osnovu odluke vrha MUP-a, odnosno ministra Šaranovića.&nbsp;
Predlagači su stava da, umjesto što njihova zakonska rješenja „predstavljaju povod za zabrinutost“, izmjene koje nude treba posmatrati kao „pozitivan primjer transpozicije evropskih vrijednosti u domaći pravni sistem, što će biti veoma lako mjerljivo u prvih nekoliko mjeseci primjene ovog zakona ako bude usvojen“.
- Navedene izmjene i dopune nijesu usklađivane sa primarnim i sekundarnim izvorima prava EU – navode odmah nakon toga.
U dokumentu, koji je ušao u skupštinsku proceduru po hitnom postupku, među ključnim novinama je određivanje podobnosti za zapošljavanje u MUP-u i UP-u. Ubuduće će to provjeravati posebna Komisija za provjeru bezbjednosnih smetnji.&nbsp;
Iako se ističe da će svih pet članova tog tijela morati da prođu isti tretman kontrole, sama činjenica da o tome odlučuje isključivo ministar (do daljnjeg – Šaranović) dovoljno govori o mogućnostima i načinu uticaja kako bi neko bio angažovan u bezbjednosnom sektoru. Takođe je definisan način na koji će se provjeravati bezbjednosne smetnje za rad u službi.
- &nbsp;Najvažniji funkcionalni pomak odnosi se na to da utvrđivanje bezbjednosnih smetnji sada predstavlja osnov za prestanak radnog odnosa po sili zakona, bez potrebe za dugotrajnim disciplinskim postupcima, u kojima su moguće i brojne procesne zloupotrebe, koje idu u pravcu izbjegavanja odgovornosti i nemogućnosti donošenja odluke o disciplinskoj odgovornosti i izricanja disciplinske mjere, što je dosad bio slučaj – smatraju predlagači.
U pojašnjenju procedure koja je već bila predmet brojnih kritika, stoji i kako se smatra da „postoje bezbjednosne smetnje za dalji rad“ ako policijski službenik „održava veze sa licima koja neovlašćeno prikupljaju tajne i druge podatke, teroristima, saboterima, članovima organizovanih kriminalnih grupa ili licima za koja se osnovano sumnja da pripadaju takvim grupama“.&nbsp;
S obzirom na to da je stav evropskih institucija da „Crna Gora treba da obezbijedi da se postupci zapošljavanja u policiji zasnivaju na zaslugama“, ali i da „postoje odgovarajuće proceduralne garancije kako bi se spriječilo neprimjereno političko miješanje u rad organa za sprovođenje zakona“, predloženi novi zakonski okvir teško da će zadovoljiti te kriterijume.
Predložene izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima juče je kritikovao predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa Stevo Muk, navodeći da one, i pored najava o profesionalizaciji policije, ne garantuju pravnu sigurnost i sudsku zaštitu u postupcima utvrđivanja bezbjednosnih smetnji, te da su upućene po hitnoj proceduri, bez javne rasprave i mišljenja EK. Muk poručuje da poslanici u raspravi moraju otvoriti pitanja usklađenosti sa standardima Evropskog suda za ljudska prava i tražiti obimne amandmanske intervencije.
- Odredbe o sprovođenju bezbjednosnih provjera i eventualne odluke o prestanku radnog odnosa policijskog službenika moraju se propisati tako da obezbijede predvidljivost odnosno pravnu izvjesnost, sudsku zaštitu, uključujući obrazloženu odluku i na informacijama zasnovanu odbranu, a što predložene izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima ne garantuju – saopštio je Muk.
Ističe i da se podnošenjem novog prijedloga zakona od strane Vlade po hitnoj proceduri, nastoji isključiti da zainteresovana javnost utiče na predložene odredbe koje suštinski mijenjaju način na koji se uređuju određena pitanja.
- Neprihvatljivo je obrazloženje Vlade da javna rasprava nije sprovedena iz razloga postojanja vanrednih, hitnih odnosno nepredvidljivih okolnosti. Prošlo je skoro pet mjeseci od kada je prethodni zakon povučen sa dnevnog reda Skupštine... Tokom navedenog perioda, od avgusta do decembra, bilo je dovoljno vremena da se organizuje javna rasprava u vezi s predloženim rješenjima. Sva dodatna obrazloženja kojim se pokušao odbraniti izostanak javne rasprave ukazuju upravo da se radi o sistemskim problemima, te da nijesu u pitanju vanredne i nepredvidive okolnosti - navodi Muk.
Ističe da su predložene izmjene i dalje sporne i da ostavljaju brojna otvorena pitanja.
- Zbog toga, smatramo da poslanici tokom rasprave moraju da potraže odgovore od ministra, ali i da pozovu Zaštitnika ljudskih prava i sloboda i predstavnika Crne Gore u Evropskom sudu za ljudska prava i razmotre da li su predložena rješenja u skladu sa zahtjevima Evropskog suda za ljudska prava u pogledu kvaliteta zakona. Pred poslanicima je mogućnost da odustanu od usvajanja ovakvog prijedloga zakona ili da izvrše obimne amandmanske intervencije kojima bi bila izvršena neophodna unapređenja - navodi Muk.
Kada je riječ o utvrđivanja bezbjednosnih smetnji, Muk smatra da je neophodno propisati da se tri člana Komisije koji su službenici policije imenuju na prijedlog direktora policije, kako bi se obezbijedilo da se većina članova imenuje na prijedlog direktora policije koji je profesionalac. On navodi i da je pitanje preciznijeg uređenja postupka utvrđivanja bezbjednosnih smetnji u cjelosti izostalo i u Zakonu o unutrašnjim poslovima i Zakonu o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, te da nema ni posebnog zakona koji uređuje taj postupak.
- Crna Gora, za razliku od npr. Republike Hrvatske, nema solidan pravni osnov za sprovođenje bezbjednosnih provjera, kao što je njihov poseban zakon, Zakon o sigurnosnim provjerama. Izgleda kao da je profesionalna sudbina jednog lica, u ovom slučaju policijskog službenika, data u ruke anonimnog službenika ANB, koji u skladu sa svojim internim aktima (ili bez njih) sprovode određeni postupak i donose mišljenje o postojanju (ili nepostojanju) bezbjednosne smetnje, sa čijim obrazloženjem se neće upoznati ni Komisija za bezbjednosne smetnje (ili će se upoznati na način koji ostaje nepoznat i koji se ne može potvrditi odnosno provjeriti), niti službenik policije na kojega se odnosi takva procjena. Na kraju, na osnovu takvog mišljenja bez obrazloženja, po automatizmu će biti donijeta odluka o prestanku radnog odnosa za službenika policije - piše Muk.
Dodaje da su u Institutu alteranativa zabrinuti da predložene odredbe u cjelosti lišavaju policijske službenike mogućnosti da se upoznaju sa onim što im se stavlja na teret, da povodom toga iznesu odbranu i da imaju priliku da u postupku zaštite svoja prava. Muk navodi i da je odredba kojom se produžava rok za zapošljavanje po posebnom postupku do 2027. godine u direktnoj suprotnosti sa Operativnim zaključcima Posebne radne grupe za reformu javne uprave između Crne Gore i EU, koji su usvojeni u novembru ove godine.
- Jedan od zaključaka je da će Crna Gora obezbijediti zapošljavanje i izbor kandidata u državnoj upravi zasnovano na zaslugama, između ostalog kroz obezbjeđivanje transparentnosti i dostupnosti podataka o broju decentralizovanih zapošljavanja, posebno u skladu sa Zakonom o unutrašnjim poslovima, i ponovno uspostavljanje centralizovanog zapošljavanja u ovoj oblasti. Iz navedenog jasno proizlazi da produženje trajanja posebnog postupka zapošljavanja direktno utiče na ispunjavanje kriterijuma u okviru Poglavlja 23 – zaključio je Muk.

Izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima pod lupom Brisela

Tekst zaključaka o politici proširenja Evropske unije danas nije usvojen na sastanku Savjeta za opšte poslove EU u Briselu, jer Mađarska nije dala saglasnost, saopštila je državna sekretarka u Ministarstvu vanjskih poslova Hrvatske Andreja Metelko Zgombić. Ipak, kako je navela, zaključci su utvrđeni i sadrže snažne poruke podrške proširenju zasnovanom na zaslugama.
Rasprava ministara evropskih poslova bila je zasnovana na godišnjem izvještaju Evropske komisije o napretku zemalja kandidata, a formalno usvajanje zaključaka očekuje se na samitu EU 18. i 19. decembra.
Usvajanje je blokirala Mađarska, koja ne želi da podrži pozitivnu ocjenu napretka Ukrajine ka EU. Danska ministarka za evropske poslove Mari Bjere istakla je da ostalih 26 članica snažno podržava Ukrajinu, dok je Njemačka kritikovala mađarsku blokadu kao destruktivnu.
Iako veto onemogućava formalne pregovore, proces pristupanja Ukrajine, prema riječima Bjere, nastavlja se neformalno. Mađarska svoje protivljenje pravda finansijskim razlozima i položajem mađarske manjine u Ukrajini, a ne očekuje se da će veto biti povučen prije izbora narednog proljeća.
Prema najnovijoj analizi Evropske komisije, Crna Gora je najdalje odmakla u procesu pristupanja i mogla bi završiti pregovore do kraja 2026. godine, ukoliko zadrži tempo reformi, dok bi Albanija taj proces mogla okončati do kraja 2027.

Blokada za Ukrajinu: Mađarska nije dozvolila usvajanje zaključaka o proširenju EU

The coming year will be decisive. Leadership that is focused and courageous will be required, leadership that lives European values on a daily basis. More than ever, Montenegro needs national unity in order to reach its goal – said Commissioner for Enlargement Marta Kos after the Intergovernmental Conference held in Brussels, at which Montenegro closed five negotiating chapters.
Kos added that they will provide support at every step until Montenegro becomes a member of the EU.
- Montenegro is a frontrunner and continues to prove it, with a total of 12 chapters closed. This is a major step forward. Montenegro has never been closer to the European Union, but the hardest part lies ahead. You said you want to close all chapters by the end of 2026, but to achieve that you must progress quickly. Reforms must be completed, the rule of law must be ensured, judges must be able to make decisions independently, and the fight against corruption must continue. This requires professional institutions that operate independently, without the influence of loyalty to political parties. Free media are the backbone of democracy. We also require alignment with the EU’s visa policy – Kos stated, among other things.
Montenegrin citizens deserve reforms as well, which is why the coming year will be decisive.
- This requires courageous political leadership. More than ever, national unity in Montenegro is needed to reach the finish line – Kos said.
She emphasized that 2025 was an excellent year for Montenegro and believes that 2026 can be even better.
Danish Minister for European Affairs Marie Bjerre pointed out that Montenegro continues to make commendable progress and has strengthened the foundations for the next phase of negotiations.
- The political commitment Montenegro has shown in recent years is evident, reforms are visible, progress is visible. Important work remains – the rule of law, free media, and the fight against corruption. Reforms will show how quickly Montenegro can become a member – Bjerre stated.
She added that Denmark will continue to support Montenegro.
- Montenegro has demonstrated commitment. You have shown that European integration is not just a destination, but a process of reforms that strengthen institutions and the economy – Bjerre assessed.
Prime Minister Milojko Spajić emphasized that Montenegro has closed more than 36 percent of negotiating chapters, more than any country in the past 16 years.
The work of all Montenegrin institutions has been recognized in European institutions and supported in the European Council – Spajić stated.
He added that they are grateful to France.
- They gave us a difficult task, but showed that we can overcome any problem together. Our friends are there to challenge us in order to confirm our commitment to true values – Spajić said.
Today, when, according to him, all forces are trying to pursue their agendas without precedent, we Europeans can have no greater ideal than a united Europe.
- A Europe of all citizens. That is why enlargement must remain the most important pillar of the EU. Today’s closure of these five chapters brings additional confidence to this process. By Montenegro’s accession, Europe gains, in a short period of time, a country that has moved from being the poorest republic of the former Yugoslavia to standing shoulder to shoulder with EU member states, a country that has been in NATO for eight years and contributes to security, is aligned with the EU’s foreign policy values, is economically stable, and where the rule of law and democracy are not just values we aspire to, but the foundations upon which our state is built – Spajić emphasized.
He added that Montenegro’s future membership will cost every EU citizen only two cents.
- Montenegro is ready and is entering the next year with great energy to close all chapters. If our goal is a strong and secure Europe, we Europeans must be united in our common home – the European Union. With faith that Montenegro’s membership will bring hope in the true value of this project, I congratulate everyone on this outstanding result – Spajić said.
Commenting on the work over the weekend, when France questioned the closure of two out of the five chapters, the Prime Minister said that there are technical issues that must be addressed, both with the European Commission and with each member state.
- Through teamwork on our side, we succeeded, and this work did not go unnoticed in the European Commission and among member states, and we received support to close all five chapters – said Spajić.
Bjerre said she expects the support of 26 member states when adopting conclusions on enlargement.
Kos said that the closure of chapters next year depends on Montenegro.
Spajić assessed that closing all chapters during the coming year is a realistic goal.
- If we can close five chapters, it shows our resilience. This day proves that it can be achieved. A great deal of work lies ahead in Montenegro. We have strong political support at home, and important work is being done by institutions, both the executive branch and parliament. More than one hundred laws are currently in procedure in the Parliament of Montenegro. A tsunami of change is taking place in Montenegro, and we are preparing for everything to be perfectly completed by the end of next year – Spajić stated.
Today, Chapter 3 – Right of Establishment and Freedom to Provide Services, Chapter 4 – Free Movement of Capital, Chapter 6 – Company Law, Chapter 11 – Agriculture and Rural Development, and Chapter 13 – Fisheries were closed.
The government delegation led by Spajić also includes Deputy Prime Ministers Ervin Ibrahimović and Nik Đeljošaj, as well as Ministers Maida Gorčević, Novica Vuković and Vladimir Joković.

Jasmina Beharovic

Kos: More than ever Montenegro needs national unity to reach its goal; Spajić: We are ready and entering the next year with great energy to close all chapters

Portparolka Evropske komisije Paula Pinjo izjavila je danas da je Evropska unija zadovoljna i zahvalna što ima odlične lidere. Ona je to odgovorila na pitanje briselskog portala Politiko &nbsp;o intervjuu američkog predsjednika Donalda Trampa koji je dao oštru ocjenu o evropskim liderima, nazivajući ih "slabima".
- Veoma smo zadovoljni i zahvalni što imamo odlične lidere, počevši od liderke, predsjednice Evropske komisije fon der Lajen na koju smo zaista ponosni, koja nas može voditi u mnogim izazovima sa kojima se svijet suočava- rekla je Paula Pinjo.
Portparolka EK je takođe pohvalila "mnoge druge lidere na čelu 27 zemalja članica koje su dio tog evropskog projekta, tog mirovnog projekta, koji vode EU sa svim izazovima sa kojima se suočava, od trgovine do rata u susjedstvu".
- Zato dozvolite mi da iskoristim priliku da ponovim ono što misle mnogi od miliona građana u EU: Ponosni smo na naše lidere- dodala je Paula Pinjo.
Američki predsjednik ocijenio je da su Evropljani slabi i da je Rusija u poziciji snage u ratu u Ukrajini.
- Mislim da su oni (Evropljani) slabi, ali takođe mislim da žele da budu politički korektni. Mislim da ne znaju šta da rade- rekao je Tramp u danas emitovanom intervjuu za Politiko.
Američki predsjednik smatra da je Rusija u poziciji snage u ratu u Ukrajini i optužio evropske lidere za "neaktivnost", dok istovremeno navodi da vjeruje da imigracija ugrožava održivost nekoliko evropskih država.
Američki predsjednik je optužio nekoliko evropskih vlada da su dozvolile milionima ljudi da uđu u Evropu, osuđujući "katastrofalne" imigracione politike koje su navodno promijenile gradove poput Pariza, Londona i Stokholma.
Tramp je ocijenio da je Evropa u opadanju jer je predvode slabi lideri.
Politiko je podsjetio da je Evropa posljednjih dana više puta bila na meti napada Trampove administracije, dok je nedavno objavljena Strategija nacionalne bezbjednosti SAD ocijenila da je stari kontinent u civilizacijskom padu. 
&nbsp;

Portparolka EK o Trampovim ocjenama: Zadovoljni smo što imamo odlične lidere

Crnogorske sudije Ivan Pavićević i Miloš Ražnatović sudiće finalni meč Evropskog prvenstva za rukometaše, saopšteno je iz Evropske rkometne federacije.
Pavićević i Ražnatović pripadaju elitnoj grupi evropskih arbitara, a u Danskoj, Norveškoj i Švedskoj 13. put dijele pravdu na nekom velikom takmičenju.
U drugoj fazi sudili su derbi između Danske i Njemačke, kao i duel Španije i Norveške.
U uzbudljivom finišu Slavili su norvežani 35:34, a crnogorske sudije su tada dva mjenjali odluke poslije gledanja snimka.
Ražnatović je 11 sekundi prije kraja pokazao na sedmerac, nakon prodora Aleksa Dujšebajeva, ali je naknadno odlučio da se izvede slobodno bacanje i isključio Martina Hovdea.
Potom su Španci su napali sa šest protiv četiri igrača i pokušali da bace "cepelin" desnom krilu Aleišu Gomesu.
Ražnatović je opet pokazao na sedmerac, ali su on i Pavićević nakon gledanja snimka poništili odluku, jer August Pedersen nije gazio liniju šest metara.
Polufinala su na programu u petak - Hrvatska će igrati &nbsp;protiv Njemačke (17.45), dok će drugog finalistu odlučiti duel Danske i Islanda (20.30).
Finale će biti odigrano u nedjelju.

Pavićević i Ražnatović sude finale EP

Gradilište postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u zetskom mjestu Botun večeras je zatvorio urbanističko-građevinski inspektor Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, na čijem je čelu Slaven Radunović..
Prema saznanjima "Vijesti" riječ o "sitnijim tehnikalijama zbog kojih inspektori obično subjektu nadzora ostavljaju rok u kojem ih treba otkloniti".
Gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda zvanično je počela 30. decembra prošle godine uz protivljenje mještana Botuna.&nbsp;
Lokaciju je obezbjeđivala policija, a ekipa Media Biroa je tada zabilježila da na gradilištu radove sprovodi jedan bager. Na gradilištu su prethodno postavljene kamere, kao i finansijske i gradilišne table.
Na gradilište je 22. januara oko 21 sat dopremljeno nekoliko građevinskih mašina, a to su rekli mještani koju su i snimili istovar mehanizacije. &nbsp;
Prema gradilišnoj tabli rok u kojem postrojenje mora biti izgrađeno je 31. maj 2028. godine.&nbsp;
Naznačeno je da su investitori izgradnje Glavni grad i Vodovod, da je tehničku dokumentaciju radila firma „Nik kom“, a da je reviziju radila komisija za vršenje revizije projektne dokumentacije gdje je vodeće revident Goran Sekulić.&nbsp;
Na tabli je naznačeno da je izvođač radova Kuzu – Alkatraš iz Turske, a da će stručni nadzor raditi njemačka firma Fichtner GmbH &amp; Co KG.
Podsjećamo, mještani Zete, zajedno s predstavnicima lokalne vlasti, danima su iskazivali nezadovoljstvo zbog početka izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u naselju Botun.
Oni su organizovali blokade puteva na teritoriji Zete i Podgorice, a proteste su održavali i ispred zgrade Glavnog grada.
Skupština Opštine Zeta je 22. januara, sa 17 glasova podrške, usvojila odluku kojom se zabranjuje realizacija projekta izgradnje sistema za prečišćavanje otpadnih voda za potrebe Podgorice na lokaciji u Botunu.

Inspektor zapečatio gradilište postrojenja u Botunu

Evropska unija danas je stavila Rusiju na crnu listu zbog rizika od pranja novca, saopštila je šefica evropske diplomatije Kaja Kalas.
- Ovo će usporiti i povećati troškove transakcija s ruskim bankama - rekla je Kalas novinarima.

Kalas: EU stavila Rusiju na crnu listu zbog rizika od pranja novca

Rusija je saopštila da je spremna da evakuiše svoje osoblje iz iranske nuklearne elektrane Bušehr dok rastu tenzije između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, naglašavajući rizike po nuklearnu bezbjednost i mogućnost regionalne eskalacije, s obzirom na to da se na toj lokaciji nalazi na stotine ruskih radnika.
Rusija je nuklearnu elektranu Bušehr u Iranu stavila u stanje pripravnosti za evakuaciju, što signalizira pojačanu zabrinutost zbog regionalne eskalacije u trenutku kada Vašington obnavlja vojni pritisak na Teheran.
Aleksej Lihačov, direktor ruske državne nuklearne korporacije, rekao je da je Moskva spremna da povuče svoje osoblje iz postrojenja ukoliko se bezbjednosni uslovi pogoršaju, prenijela je ruska državna novinska agencija TASS.
Upozorenje dolazi nekoliko dana nakon što je američki predsjednik Donald Tramp pozvao Iran na pregovore ili ga suočio sa znatno snažnijim narednim udarom, dok je Teheran ponovio i spremnost na razgovore i odlučnost da uzvrati.
Bušehr je jedina nuklearna elektrana u Iranu koja je trenutno u pogonu, a u njoj rade stotine ruskih stručnjaka, rekao je predsjednik Vladimir Putin prošle godine. Rusija takođe gradi dodatne nuklearne objekte na istoj lokaciji.
Iako je američki napad na iransku nuklearnu infrastrukturu u junu prošle godine zaobišao Bušehr, Lihačov je ranije upozorio da bi svaki napad na reaktorski kompleks mogao izazvati posljedice uporedive s katastrofom u Černobilju iz 1986. godine.
- Nadamo se da će strane u sukobu poštovati svoje obaveze u vezi s nepovredivošću ove teritorije (Bušehr) - kazao je Aleksej Lihačov, generalni direktor Državne korporacije za atomsku energiju Rosatom.
Lihačov je rekao da „drže prst na pulsu“ i da će, u saradnji s Ministarstvom vanjskih poslova i Ministarstvom odbrane, biti spremni da sprovedu „mjere evakuacije ako to bude potrebno“.
Ova izjava odražava dvostruki pristup Moskve: nastavak tehničke saradnje s Iranom, uz istovremenu pripremu kriznih planova u uslovima rastućih američko-iranskih tenzija.
Rusija podržava pravo Teherana na korišćenje nuklearne energije u mirnodopske svrhe, a Iran i dalje negira da teži razvoju nuklearnog oružja. Ipak, prisustvo „stotina“ ruskih radnika u Bušehru unosi direktnu ljudsku dimenziju u svaku potencijalnu vojnu eskalaciju.
Tramp je u srijedu ponovo pojačao pritisak na Teheran, pozivajući ga da „sjedne za pregovarački sto“ i odrekne se nuklearnog oružja, uz upozorenje da bi svaki naredni američki napad bio „daleko gori“ od prethodnih.
Lihačovljevo pozivanje na moguću katastrofu razmjera Černobilja naglašava kvalitativnu razliku između udara na postrojenja za obogaćivanje i napada na reaktor koji je u pogonu. Černobilj iz 1986. godine i dalje predstavlja mjerilo rizika nuklearnih katastrofa, a ruski zvaničnici su u više navrata isticali ranjivost Bušehrа kao crvenu liniju.
Trenutni zastoj povezuje nekoliko vremenskih linija: američki napad iz juna prošle godine koji je poštedio Bušehr, Putinovo otkrivanje prisustva stotina ruskih radnika na toj lokaciji, Trampovo najnovije upozorenje u srijedu te Lihačovljevu izjavu da su mjere evakuacije spremne. Svaki od ovih događaja označava sve tješnju povezanost između vojnog signaliziranja i izloženosti civilne nuklearne infrastrukture.
Za Moskvu, planiranje evakuacije predstavlja i bezbjednosnu mjeru i diplomatski signal, naglašavajući da bi svako širenje sukoba direktno pogodilo ruske državljane i infrastrukturu koju je izgradila Rusija.
Za Teheran, ove izjave dodatno potkrepljuju argument da rizici eskalacije daleko prevazilaze bilateralne odnose između SAD-a i Irana.
Za Vašington, Bušehr predstavlja ograničenje, s obzirom na katastrofalne posljedice koje je Lihačov opisao i prisustvo stranog osoblja.
Zajedno, izjave iz Moskve, Vašingtona i Teherana pokazuju kako je Bušehr postao žarišna tačka u kojoj se danas prepliću nuklearna bezbjednost, prisustvo stranog osoblja i nadmetanje velikih sila.

Tag: evropska-komisija