U Evropskoj uniji je 4,2 miliona ljudi bilo nezaposleno godinu ili duže od toga tokom prošle godine, objavio je Eurostat.
Kako se navodi otprilike jedna od tri nezaposlene osobe u Evropskoj uniji se smatra dugoročno nezaposlenom, prenosi B92. 
Od 195 regiona za koje su dostupni podaci, u 82 je zabilježena stopa iznad prosjeka EU, u 106 je to bilo ispod prosjeka, dok je u sedam izmjerena ista stopa. Najveća dugoročna nezaposlenost ustanovljena je u južnim zemljama Evropske unije i u nekoliko najudaljenijih regiona Francuske.
Ubjedljivo najviše stope imali su autonomni španski regioni Sijudad de Melilja 16,3 odsto i Sijudad de Seuta 15,8, a dvocifrena cifra zabilježena je i u najudaljenijoj francuskoj oblasti Gvadalupe 11,4 odsto.
Još jedna zabačena francuska regija Reinion ima visok procenat 8,2 odsto, kao i tri u južnoj Italiji - Kampanija 9,9, Kalabrija 8,3 i Sicilija osam odsto.
U 52 regiona širom Evropske unije stopa dugoročne nezaposlenosti bila je ispod jedan odsto i oni su uglavnom koncentrisani u Holandiji, sjevernoj Belgiji, Češkoj, Danskoj, sjeverozapadnoj Mađarskoj, Austriji i Poljskoj, kao i na Malti. 
Najniža stopa od 0,4 odsto, zabilležena je u u dva regiona u okolini Praga, kao i u Utrehtu i Sjevernom Brabantu u Holandiji.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

U EU 4.2 miliona ljudi bilo nezaposleno godinu ili duže

U drugom tromjesečju ove godine, prema podacima Eurostata, troškovi rada u EU su povećani za četiri odsto u odnosu na isti period prošle godine.
Istovremeno, rast troškova rada u eurozoni je povećan za 3,6 odsto, saopštio je Eurostat, statistička agencija EU.
Plate u EU su najviše povećane u građevinskom sektoru, za 4,8 odsto, u uslugama za 4,6 odsto, a u industriji za 3,9 odsto.
Istovremeno zarade, odnosno satnice u za 8,9 odsto povećane u sektoru profesionalnih, naučnih i tehničkih aktivnosti i 6,7 odsto u rudarstvu.
Gledajući po zemljama najveći međugodišnji rast zarada bio je u Bugarskoj, čak 13,2 odsto.
Druga je Mađarska sa rastom plata od 10,9 odsto, a treća Rumunija sa 10,4 odsto.
Uopšte, povećanje plata znatno je veće u centralno i istočnoevropskim članicama EU, nego na zapadu.
Najmanji rast zarada, sa manje od dva odsto međugodišnje, bio je u Francuskoj 1,4 odsto.

Eurostat: Najveći rast plata u Bugarskoj, najmanji u Francuskoj

Ekonomija eurozone i EU primjetno je usporila u drugom tromjesečju u odnosu na prva tri mjeseca, objavio je Eurostat, potvrdivši preliminarne procjene.
Ekonomska aktivnost u eurozoni porasla je u drugom tromjesečju 0,1 odsto u odnosu na prethodna tri mjeseca, kad je ojačala 0,6 odsto, izračunali su statističari na osnovu sezonski prilagođenih podataka, prenosi SEEbiz.
Na nivou EU uvećana je 0,2 odsto, nakon 0,5-odstotnog rasta u prvom kvartalu, objavio je Eurostat, potvrdivši preliminarne procjene za oba područja, objavljene krajem jula. Podaci pokazuju najslabiji rezultat od kraja 2023. godine kada je aktivnost na oba područja stagnirala.
U izvještaju Eurostata nijesu raspoloživi podaci za Hrvatsku, Dansku, Grčku, Letoniju, Luksemburg i Maltu.
Prema podacima kojima je Eurostat raspolagao, najsnažnije je u periodu od aprila do juna na kvartalnom nivou porasla rumunska privreda, 1,2 odsto. Slijedi Poljska s rastom aktivnosti od 0,8 odsto, a blizu su i Španija, Bugarska i Slovenija, s rastom aktivnosti od po 0,7 odsto u odnosu na prva tri ovogodišnja mjeseca.
Najblaži rast ostvarile su Holandija, Austrija, Slovačka i Švedska, po 0,1 odsto, dok je u Finskoj aktivnost stagnirala.
Daleko najveći pad aktivnosti zabilježen je u Irskoj, jedan odsto, a smanjena je i u Njemačkoj i Italiji, po 0,1 odsto, kao što je bila pokazala preliminarna procjena.
Godišnje poređenje pokazuje rast ekonomije eurozone u drugom tromjesečju od 1,4 odsto, tek neznatno blaži nego u prethodna tri mjeseca kada je iznosio 1,5 odsto, pokazuju novi Eurostatovi podaci koji su takođe u skladu s preliminarnim procjenama.
Istovremeno, bruto domaći proizvod EU uvećan je 1,5 odsto, nakon 1,6-odstotnog rasta u prva tri mjeseca u odnosu na isti period prošle godine, kao što je pokazala preliminarna procjena.
Rast je na oba područja usporio na godišnjem nivou, prvi put od prošlog ljeta.
Daleko najsnažniji rast na godišnjem nivou zabilježila je i u drugom tromjesečju Irska, čak 16,2 odsto, u skladu s preliminarnom procjenom. Slijede Kipar i Bugarska, s rastom aktivnosti od 3,3 odsto, odnosno 3,1 odsto. Blizu su i Litvanija i Poljska, s rastom od po tri odsto.
Najslabiji rezultat u "velikoj četvorci" zabilježile su Njemačka i Italija, gdje je ekonomska aktivnost porasla skromnih 0,4 odsto. U Austriji i Mađarskoj aktivnost je porasla tek 0,1 odsto, odnosno 0,2 odsto.

1084x550

Evropska ekonomija usporila u drugom tromjesečju

U Evropskoj uniji do 30. juna 4,31 miliona ljudi koji su prebjegli iz Ukrajine zbog ruske agresije dobilo je privremeni status zaštite, saopštila je danas kancelarija za statistiku EU - Eurostat.
Najveći broj ljudi sa privremenim statusom zaštite je u Njemačkoj - skoro 1,2 miliona ljudi (skoro 27 odsto), Poljskoj skoro milion ljudi (oko 23 odsto) i u Češkoj skoro 380.000 ljudi (8,8 odsto).
Broj osoba sa privremenim statusom zaštite od maja do juna ove godine dostigao je 32.940.

1250x600

Eurostat: Privremeni status zaštite u EU dobilo 4,3 miliona ljudi koji su prebjegli iz Ukrajine

Uprava za statistiku (Monstat) reagovala je povodom teksta objavljenog u medijima i saopštenja nevladine organizacije Društvo statističara i demografa (DSD), u kojem se od Monstata traži objavljivanje Akcionog plana i podataka o javnom dugu i deficitu, ocjenjujući da se radi o neosnovanom i neargumentovanom stavljanju institucije u negativan kontekst.
Iz Monstata poručuju da svoj posao obavljaju profesionalno i isključivo u skladu sa zakonom i principima zvanične statistike.
Navode da su, u skladu sa izmjenama Zakona o zvaničnoj statistici („Sl. list CG“, br. 023/25 od 11.03.2025), sve aktivnosti definisane Programom zvanične statistike 2024–2028 i Godišnjim planom za 2025. godinu, te da se u saradnji sa Ministarstvom finansija i Centralnom bankom Crne Gore (CBCG) kontinuirano radi na ispunjavanju završnih mjerila Poglavlja 18 – Statistika.
&nbsp;- Uvažavajući značaj implementacije ESA 2010 u oblasti statistike državnih finansija, Uprava za statistiku, Ministarstvo finansija i CBCG ulažu napore da uspostave sistem redovne proizvodnje podataka iz ove statističke oblasti, s obzirom na to da važnost ove statistike nije prepoznata u prethodnom desetogodišnjem periodu - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Aktivnosti se sprovode uz podršku IPA 2022 projekta, u okviru kojeg je sa Eurostatom potpisan ugovor u trajanju od 2024. do 2027. godine, kojim je definisan Akcioni plan za postizanje ESA 2010 standarda. Međutim, iz Monstata ističu da se, po odredbama ugovora, on ne može dijeliti sa trećim licima.
U vezi sa zahtjevima DSD-a za pristup informacijama, Uprava navodi da su svi zahtjevi blagovremeno odgovoreni, ali podsjećaju da je ova statistika u fazi probnog istraživanja, pa podaci ne mogu biti publikovani dok ne budu verifikovani od strane Eurostata.
&nbsp;- Dakle, do uspostavljanja sistema redovne proizvodnje podataka statistike državnih finansija i njihove verifikacije od strane Eurostata, podaci koji se tokom tog vremena budu proizvodili ne mogu biti publikovani - ističu iz MONSTAT-a.&nbsp;
Naglašeno je i da interesovanje Evropske komisije za statistiku državnih finansija postoji od samog početka pregovora, te da se poboljšanja u ovoj oblasti realizuju uz smjernice EK i Eurostata.
Takođe, Uprava za statistiku je, prema sopstvenim navodima, iz tehničkih razloga pomjerila ranije planiranu reviziju BDP-a po ESA 2010 metodologiji sa 2026. na 2025. godinu, uvažavajući odluku Vlade da ubrza EU integracije.
&nbsp;- Dakle, nema prostora za zabrinutost da sprovedena revizija BDP-a može dovesti do neuporedivih ili potencijalno manipulativnih pokazatelja, s obzirom na to da će ista biti rezultat novih izvora podataka, metodoloških unapređenja i primjene nove klasifikacije individualne potrošnje prema namjeni - navodi se u saopštenju Monstat-a.&nbsp;
U tekstu se osvrću i na preliminarne ekonomske pokazatelje za prvi kvartal 2025. godine, ocjenjujući da usporavanje aktivnosti ne mora značiti pad BDP-a.
&nbsp;- Rast broja zaposlenih i rast zarada značajno determinišu ekonomsku aktivnost, uprkos zabilježenom padu u turizmu i industriji, što znači da mogu djelimično amortizovati slabljenje ekonomskih aktivnosti ili čak dovesti do blagog rasta, zavisno od drugih faktora - navode iz Monstat-a.&nbsp;
Na kraju reagovanja, iz Monstata se direktno obraćaju predsjednici DSD-a, nekadašnjoj direktorici Uprave za statistiku i bivšoj šefici pregovaračkog Poglavlja 18, postavljajući pitanje o njenom doprinosu dok je obavljala te funkcije.
&nbsp;- Za očekivati je da domaću javnost upozna sa konkretnim aktivnostima i rezultatima na kojima je radila po pitanju uspostavljanja, razvoja i unapređenja ovih statističkih oblasti - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Posebno ističu da je Crna Gora jedina zemlja u regionu koja od 2006. do maja 2024. nije proizvela niti dostavila nijedan podatak Eurostatu iz oblasti statistike državnih finansija.
&nbsp;- Aktuelni menadžment Uprave za statistiku, uvažavajući proces evropskih integracija, u prethodne dvije godine sproveo je dvije najveće statističke akcije – Popis stanovništva 2023. i Popis poljoprivrede 2024. godine - ističu.&nbsp;
Uprava navodi i da su preduzete sve institucionalne i pravne mjere za uspostavljanje održivog sistema statistike državnih finansija – uključujući izmjene zakona, formiranje radnog tima i definisanje nadležnih institucija. Po prvi put, podaci iz te oblasti dostavljeni su Eurostatu u aprilu ove godine, na verifikaciju.
- Uprava za statistiku ostaje posvećena zatvaranju Poglavlja 18, a ostavljamo cjelokupnoj javnosti da mjeri rezultate rada u narednom periodu - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Monstat: Podaci o dugu i deficitu u fazi probne statistike ne mogu biti objavljeni bez verifikacije Eurostata

U Hrvatskoj je za danas najavljen bojkot trgovina, trgovačkih lanaca i benzinskih pumpi zbog stalnog rasta cijena, na osnovu inicijative koja je krenula iz Facebook grupe “Halo, inspektore”, iza koje stoji Evropski centar izvrsnosti potrošača.
U međuvremenu su je podržala društva za zaštitu potrošača, sindikati, političke stranke, pa i sam ministar privrede Ante Šušnjar.
Ta inicijativa započela je porukama koje su se proteklih dana dijelile po društvenim mrežama, prenosi Hina.
- Danas je u Hrvatskoj bojkot protiv visokih cijena prehrane. Pozivaju se ljudi da taj dan niko ništa ne kupuje, ali ništa. Obezbijedite se za taj dan kao da je nedjelja - navedeno je, između ostalog, u tim porukama, prenosi Capital.ba.
Nezavisni hrvatski sindikati u četvrtak su podržali poziv građana na bojkot trgovina, upozoravajući da nepodnošljiv rast cijena ugrožava životni standard i postignute rezultate rasta primanja građana.
I opozicioni poslanici u četvrtak su najavili su da će podržati bojkot trgovina u petak na koji su pozvani građani, naglasivši da, dok inflacija čerupa građane, vlada u budžetu ubire blagodati neobuzdane inflacije, a trgovci se bogate na maržama, pa je zapravo riječ, kako su naveli, o bojkotu zbog nerada hrvatske vlade.
U Ministarstvu privrede u toku su u dogovori oko proširenja liste proizvoda s ograničenim cijenama, koji je hrvatska vlada najavila prošle sedmice, a ministar Šušnjar je tokom održavanja sastanaka iskazao podršku građanima, potrošačima koji kreću u akciju bojkota kupovine na jedan dan kako bi pokazali svoju snagu.
U Hrvatskoj su potrošačke cijene u decembru porasle 4,5 odsto prema istom mjesecu 2023. godine, što je njihov najsnažniji rast od maja prošle godine.
Hrvatska je tako među tri EU zemlje s najvećom inflacijom, iza Rumunije sa 5,5 odsto i Mađarske 4,8 odsto, a godišnja stopa inflacije EU iznosila je u decembru 2,7 odsto, a u eurozoni 2,4 odsto, prema podacima Eurostata.

U Hrvatskoj bojkot trgovina zbog previsokih cijena

Godišnja inflacija u eurozoni u decembru je, prema preliminarnoj fleš procjeni, porasla sa novembarskih 2,2 odsto na 2,4 odsto, objavio je Eurostat.
Cijene energenata u eurozoni su porasle 0,1 odsto međugodišnje, što predstavlja značajnu promjenu u odnosu na novembar kada je zabilježen njihov pad dva odsto, prenose Nezavisne novine.
Kako se navodi, cijene u sektoru usluga su porasle četiri odsto međugodišnje, blago ubrzavši u odnosu na oktobarskih 3,9 odsto, a cijene hrane 2,7 odsto, istim tempom kao u oktobru.
Industrijski proizvodi osim energije su poskupili 0,5 odsto.
Ako uporede četiri najveće privrede eurozone, godišnja inflacija u Njemačkoj je u decembru ubrzala sa novembarskih 2,4 odsto na 2,8 odsto, kao u Francuskoj, sa 1,7 odsto na 1,8 odsto, Španiji, sa 2,4 na 2,8 odsto, dok je u Italiji pala sa 1,5 odsto na 1,4 odsto.
Eurostat mjeri inflaciju harmonizovanim indeksom potrošačkih cijena (HICP), a rezultati koje donosi ova metodologija ponekad se razlikuju od podataka koje objavljuju države u eurozoni.

Godišnja inflacija preliminarno porasla na 2,4 odsto

U Evropskoj uniji 13 odsto građana radi i nakon odlaska u starosnu penziju, objavio je danas Eurostat.
Približno polovina ljudi koji su nastavili sa radom obavlja svoj posao pod istim uslovima kao prije penzionisanja, dok je druga polovina promijenila zaposlenje ili smanjila broj radnih sati, dodaje se u izvještaju.
Anketa koja je sprovedena prošle godine je takođe pokazala da je najveći broj ljudi koji rade nakon odlaska u starosnu penziju registrovan u baltičkim zemljama EU - u Estoniji 54,9 odsto, Letoniji 44,2 odsto i Litvaniji 43,7 odsto.

U EU 13 odsto građana radi i nakon odlaska u penziju

Crna Gora ima još dosta posla na ispunjavanju obaveza iz poglavlja 18 – statistika, ali ga je moguće završiti za kratko vrijeme, ukoliko bude postojala prava organizacija i puna posvećenost svih strana. 
 
To je saopšteno na sastanku premijera Milojka Spajića i generalne direktorice EUROSTAT-a Marijane Koceve. 
 
Kako je saopšteno iz Spajićevog kabineta, na sastanku je pozdravljen i razmatran uspješan završetak popisa. 
 
- Na sastanku je pohvaljen doprinos Uprave za statistiku (Monstat) u besprekornom vođenju procesa, koji je dugo opterećivao društvo - navedeno je u saopštenju. 
 
Na sastanku je istaknuto da Crnu Goru čeka još dosta posla na putu ka ispunjavanju obaveza iz poglavlja 18, koje je neophodno da bi se zatvorila i brojna druga pregovaračka poglavlja. 
 
Spajić je podsjetio da su postavili vrlo ambiciozan plan koji, kako je naveo, mogu ispuniti i zatvoriti sva poglavlja do kraja 2026. godine. 
 
- Zato je neophodno da, koliko je već danas, počne da se pravi Akcioni plan za poglavlje 18 u saradnji sa EUROSTAT-om, kako bi imali jasan put ka zatvaranju poglavlja 18 - rekao je Spajić. 
 
On je kazao da moraju biti efikasni, jer od toga zavise i poglavlja 17 i 33. 
 
- Siguran sam da sjajan tim u Monstatu, uz ekspertsku podršku evropskih partnera i Vlade, može odgovoriti na sve izazove - poručio je Spajić. 
 
On je istakao da postoji rješenje kojim će se pojačati povjerenje država članica Evropske unije (EU) u reforme koje Crna Gora sprovodi na polju statistike. 
 
Cilj je, kako je naglasio Spajić, pružiti transparentne i pouzdane podataka o stanju javnih finansija, kako bi Crna Gora dostigla EU standarde na tom polju. 
 
U saopštenju se navodi da je dogovorena dugoročna ekspertska podrška Evropske komisije, koju će obezbijediti EUROSTAT. 
 
- Veliki posao je pred nama, ali ga je moguće završiti u kratkom vremenskom periodu, ukoliko budemo imali pravu organizaciju i punu posvećenost svih strana - istakla je Koceva. 
 
Spajić je zahvalio Kocevoj za veliku pomoć u sprovođenju popisa i najavio da će uskoro biti završen i popis poljoprivrede.

Spajić sa Kocevom: Uz dobru organizaciju i posvećenost moguć brz završetak obaveza iz poglavlja 18

Policijske agencije iz 18 zemalja zaplijenile su više od 14 miliona eura falsifikovanih novčanica u operaciji "Mamac", saopštio je Europol.
U saopštenju se navodi da je Europol koordinisao akciju koju su predvodile Španija, Portugalija i Austrija.
Cilj operacije bio je da se prekine distribucija lažnih novčanica poštanskim službama širom Evrope.
Tokom operacije zaplijenjena su 174 paketa sa falsifikovanim novčanicama, što je navelo policiju da pokrene 144 nove istrage. U akciji je presretnuto 148.130 falsifikovanih predmeta, uključujući 134.949 eura u novčanicama i novčićima, te 9.186 britanskih funti i 3.959 dolara.
Iz Europola dodaju da su najčešće bile novčanice od 50 i 20 eura.

Europol: Zaplijenjeno falsifikovanih 14 miliona eura

Litvanski sud je danas osudio lidera jedne od stranaka u koalicionoj vladi zbog antisemitskih komentara.
Okružni sud u Viljnusu utvrdio je da je Remigijus Žemaitaitis podsticao mržnju prema Jevrejima, grubo umanjivao zločine nacističke Njemačke i grubo ublažavao Holokaust na uvrjedljiv i pogrdan način.
Žemaitatis će u fond za žrtve zločina morati da uplati kaznu od 51.000 eura, koliko je tužilaštvo i tražilo.
Slučaj se odnosi na objave na društvenim mrežama i javne izjave iz maja i juna 2023. godine u kojima je, između ostalog, napisao: "Izgleda da je za naše novinare i lokalne litvanske Jevreje rušenje škola u Palestini još jedna zabava?!".
Takođe je citirao antisemitsku dječju pjesmicu i dao komentare vezane za događaje tokom Drugog svjetskog rata.
Žemaitaitis je podnio ostavku na mesto poslanika u litvanskom parlamentu 2024. godine jer je Ustavni sud Litvanije presudio da je tim izjavama prekršio zakletvu i Ustav, ali se vratio u politiku na izborima te godine na čelu populističke stranke Nemuno Aušra koja je ušla u koalicionu vladu, predvođenu Socijaldemokratama lijevog centra.
Žemaitaitis nije član kabineta premijerke Inge Ruginiene.
Žemaitaitis koji poriče bilo kakvo krivično djelo, nije bio na suđenju, a novinarima je rekao da "svi razumiju" da je odluka suda "politizovana".
Litvanske Socijaldemokrate su na društvenoj mreži Fejsbuk saopštile da je svaki oblik antisemitizma, govora mržnje ili poricanja Holokausta neprihvatljiv i nespojiv sa njihovim vrijednostima.
Navele su da poštuju odluku suda, ali su napomenule da ona još nije konačna.

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Tramp u narednim sedmicama predstaviti prelazak na drugu fazu svog mirovnog plana za Gazu, prenosi Channel 12, pozivajući se na visoke američke zvaničnike koji tvrde da postoji vidljiv napredak u procesu.
Prema informacijama ove mreže, Trampova objava mogla bi uslijediti prije božićnih praznika, nakon čega se očekuje sastanak predsjednika SAD-a i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Vašingtonu.
Zvaničnici navode da SAD i posrednici trenutno razgovaraju s Hamasom o mogućem sporazumu koji bi ovu grupu naveo da se odrekne vlasti u Gazi i započne proces razoružanja – ključnim tačkama druge faze koje su ostale neriješene od stupanja na snagu primirja u oktobru.
Prema nacrtu sporazuma, Hamas bi se najprije odrekao teškog naoružanja, poput projektila i raketa, a kasnije i lakšeg naoružanja. Prihvatanje sporazuma bio bi uslov za primjenu druge faze plana, uključujući povlačenje IDF-a izvan postojeće Žute linije.
Jedan visoki američki zvaničnik za Channel 12 poručio je: "U narednim sedmicama doći ćemo do trenutka istine. Hamas će morati odlučiti hoće li se odreći svoje vladavine i početi razoružavati u zamjenu za povlačenje IDF-a ili će odbiti i suočiti se s posljedicama."
Druga faza plana, koju ni Izrael ni Hamas još nisu potpisali, predviđa formiranje Odbora za mir na čelu s Trampom koji bi nadgledao upravljanje Gazom, uz uspostavu Međunarodnih stabilizacijskih snaga zaduženih za sigurnost Pojasa.

Tramp ubrzava drugu fazu plana za Gazu

Štab ukrajinske vojske saopštio je da je od jutros već zabilježio 131 sukob između svojih i ruskih snaga, prenose francuski mediji.
Kao što je slučaj skoro svakog dana, Pokrovski region, u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, bio je posebna meta. Više od trećine borbi odigralo se u na tom području, sa 46 ruskih napada, prema podacima ukrajinske vojske.
Ukrajinci, sa svoje strane, tvrde da su odbili 40 od njih.
Ukrajinski štab je takođe prenio o vazdušnom napadu, granatiranju i skoro 100 artiljerijskih granata na sjevernom frontu, sjeverno od Sumija.
Ukrajinska vojska prenijela je da je bilo nekoliko ruskih napada na istoku zemlje, oko Kostjantinovke, Limana i Slavjanska.
U blizini Dnjepropetrovske oblasti, jugozapadno od Pokrovska, štab ukrajinske vojske tvrdi da je ruska vojska pokušala da napreduje 17 puta na nekoliko lokacija oko Aleksandrovke.
Na jugu, Ukrajinci izvještavaju o pet ruskih napada u regionu Huljajpolje i jednom u regionu Orihiv. Dodaje se da su Rusi pokušali još jedan proboj ka Antonivskom mostu, koji premošćuje rijeku Dnjepar između Antonivke i Olečkog, blizu Pridnjeprovskog.

Danas 131 sukob između ruskih i ukrajinskih snaga od početka dana

Mario Martinović (30), vlasnik firme "AutoCorner AB" iz švedskog Varberga, nalazi se na Interpolovoj crvenoj potjernici zbog sumnje da je prevario više kreditnih i lizing kompanija za luksuzne automobile ukupne vrijednosti oko 440.000 eura, pišu švedski mediji, a prenose Nezavisne.
Prema navodima tužilaštva, tokom 2022. i 2023. godine Martinović je navodno preko svoje firme preuzimao skupocjena vozila, ali ona nikada nisu bila plaćena.
Radi se o automobilima iz premijum klase koji su ubrzo nakon preuzimanja nestali.
Lista vozila koje je Martinović uzeo je dugačka, a čine je sljedeća vozila:
Porsche (2014), bijeli
BMW (2018), crni
BMW (2010), metalik sivi
Mercedes-Benz (2015), crni,
Mercedes-AMG (2011), crni,
Audi (2011), crni.
Tužiteljka Ema Lundin potvrđuje da je samo mali dio automobila pronađen.
- Većina automobila potpuno je nestala, nemamo nikakav trag - kazala je ona, javlja švedski list <a href="https://www.expressen.se/nyheter/sverige/bilbedragaren-mario-martinovic-30-har-efterlysts-internationellt/" target="_blank">Expressen.</a> 
&nbsp;

Prevara teška pola miliona eura u Švedskoj, trag vodi do zgrade u BiH

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Predsjednik Savjeta AMU Branko Boškovič podnio &nbsp;je ostavku na mjesto predajednika na današnjoj sjednici Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sjednica Savjeta AMU"> </figure>  Ipak, Bošković ostaje član Savjeta. Prije šest dana o tome je &nbsp;obavijestio Savjet AMU.&nbsp; Kako je istakao, ostavku podnosi kao moralni čin. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCaX65hqLfw4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Andrijana Nikolić, članica Savjeta upitala je Boškovića šta je sa svim odlukama koje je potpisao, da li su sad one ništavne? - Imamo odluku ASK iz 2021. gdje piše da će ASK sprovesti postupak ispitivanja legalnosti izbora predsjednika Savjeta AMU- kazala je. Bošković je odgovorio da je siguran da nema ništa sporno za sve odluke koje smo donijeli jer smo mi kolektivi organ. - &nbsp;Poštujete odluke institucija j smatram da je odluka odgovorna. Zahvaljujem predsjedniče na onome što ste do sada uradili, imali sjajne rezultate, a nadam se da će Agencija i nakon ove odluke nastaviti da radi jednako dobro- rekao je član Savjeta Edin Koljenovič: Bošković je kazao da je predsjednik Savjeta samo neko ko formalno upravlja i dio je kolektiva.&nbsp; - Ova Agencija je najbolji reprezent medijske regulacije- poručio je. Podsjećamo, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je javni funkcioner Branko Bošković prekršio odredbe Zakona o sprečavanju korupcije glasanjem za sopstveni izbor za predsjednika Savjeta AMU, odnosno tadašnje Agencije za elektronske medije (AEM). U odluci donesenoj 12. novembra 2025. godine, ASK navodi da je Bošković prekršio član 10 stav 1 Zakona, jer se na sjednici Savjeta od 21. juna 2021. godine nije izuzeo iz glasanja. Kako se navodi, Bošković, koji je bio jedan od tri člana Savjeta, nije upozorio organ vlasti niti ostale članove Savjeta da postoji rizik od sukoba interesa, niti se uzdržao od glasanja, iako je to bila njegova zakonska obaveza.

Predsjednik Savjeta AMU Branko Bošković podnio ostavku

Opštinska izborna komisija (OIK) Kotor je na današnjoj sjednici utvrdila rezultate glasanja na lokalnim izborima koji su održani 29. septembra prošle godine.
Prema podacima iz zvaničnog izvještaja, najviše glasova osvojila je lista "Kotor prije svega! DPS – Nedeljko Moškov" (2.834 glasa), koja ima deset mandata, kao i koalicija "Vladimir Jokić – Dobar glas – Demokrate – PES" (2.583 glasa).
Sa po tri mandata slijede: "Za budućnost Kotora – Grad svih nas" (937 glasova), "Grbaljska lista – Tvoja, moja, naša" (908), te "Demokratska alternativa – dr Davor Kumburović – Da se Kotor pita" (888).
Lista "Evropski savez (SD, SDP, LP i građani) – Zasjat' će Kotor" osvojila je dva mandata (525 glasova), a po jedan mandat Hrvatska građanska inicijativa (452) i lista "Kotorski pokret – Siniša Kovačević" (306).
Ispod cenzusa su bile liste "U akciju – Budi svoj! Biraj CGA!" sa 170 glasova, "Čuvari grada – lista građana" (167), "Socijalistička narodna partija (SNP) – Demokratska srpska stranka (DSS) – Odgovorno" (163) i lista "Za Kotor" (71 glas).
Tokom razmatranja izvještaja, članovi OIK-a nisu imali prigovora na utvrđivanje rezultata izbora.
Ustavni sud juče je odbio žalbu kotorskog odbora DPS-a, podnijetu prošle jeseni, da se ponovi glasanje na dva birališta u Kotoru, čime su se stekli uslovi za proglašenje konačnih rezultata izbora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fustavni-sud-odbio-zalbu-dps-a-nema-ponovnog-glasanja-u-prcanju-i-mircu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: eurostat