Oba doma Kongresa složila su se da nalože američkom Ministarstvu pravde da objavi dosijee o Džefriju Epstinu, finansijeru seksualnih prijestupnika.
Predstavnički dom je ubjedljivo odobrio mjeru sa 427 glasova za i jednim protiv, a Senat ju je jednoglasno ubrzao bez formalnog glasanja.
Ovi potezi dolaze samo nekoliko dana nakon što je predsjednik Donald Tramp promijenio svoj stav i pozvao Kongres da glasa za objavljivanje dokumenata nakon javnog otpora mnogih njegovih pristalica.
Prošle sedmice, Tramp i njegove veze s Epstinom ponovo su gurnute u na naslovne strane nakon što je objavljeno više od 20.000 stranica dokumenat, od kojih neki spominju predsjednika. Bijela kuća je negirala bilo kakvu nezakonitost.
Republikanac Klej Higins iz Louizijane bio je jedini prigovor u Predstavničkom domu, navodeći zabrinutost zbog "povređivanja nevinih ljudi" zbog objavljivanja informacija.
Trampov preokret od napada na one na Kapitolu koji su željeli objavljivanje dosijea do izjave da "nema šta skrivati" iznenadio je neke u Vašingtonu.
Republikansko kongresno rukovodstvo bilo je zatečeno nakon što je proteklih nekoliko sedmica uskladilo svoju poruku s predsjednikovom i protivilo se oslobađanju.
Predsjedavajući Predstavničkog doma Majk Džonson je više puta nazvao pritisak za objavljivanje Epstinovih dosijea "demokratskom prevarom".
Iz Senata će biti upućen na predsjednikov sto, gdje se očekuje da će ga on potpisati i stupiti na snagu.
Za objavljivanje dosijea nije bilo potrebno glasanje u Kongresu jer je Tramp mogao sam narediti objavljivanje.
Prijedlog zakona zahtijeva od državne tužiteljice Pem Bondi da objavi "sve neklasificikovane zapise, dokumente, komunikacije i istražne materijale" vezane za Epstina i njegovu saučesnicu Gilejn Maksvel najkasnije 30 dana nakon što zakon bude donesen.
Ti materijali uključuju internu komunikaciju Ministarstva pravosuđa, zapisnike letova i osobe i subjekte povezane s Epstinom.
Ali zakon takođe daje Bondiju ovlaštenje da uskrati informacije koje bi ugrozile bilo kakvu aktivnu saveznu istragu ili identificirale bilo koje žrtve.
Epstin je pronađen je mrtav u svojoj zatvorskoj ćeliji u Njujorku 2019. godine, a mrtvozornik je utvrdio da se radi o samoubistvu.
Pritvoren je pod optužbom za trgovinu ljudima u svrhu seksualnog iskorištavanja, nakon što je prethodno 2008. godine bio osuđen za podsticanje maloljetnice na prostituciju.
Tokom dvije krivične istrage protiv Epstina prikupljene su hiljade dokumenata, uključujući transkripte intervjua sa žrtvama i svjedocima.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kongres odobrio objavljivanje Epstinovih dokumenata, ostalo je još Tramp da potpiše

Predstavnički dom američkog Kongresa danas je sa 427 glasova za i jednim protiv usvojio zakon kojim se nalaže Ministarstvu pravde da javno objavi sva dokumenta iz istrage o osuđenom seksualnom prestupniku Džefriju Epstinu, objavio je SiEnEn (CNN).
Za usvajanje zakona bila je potrebna dvotrećinska većina, a protiv je glasao samo republikanski poslanik Klej Higins iz Luizijane.
Zakon sada ide u Senat, gdje lideri Republikanske stranke, koja ima većinu, moraju brzo da odluče da li će ga usvojiti i proslijediti predsjedniku Donaldu Trampu, koji mora da ga potpiše da bi stupio na snagu.
Tramp je rekao da će potpisati zakon ako ga Kongres usvoji, iako je mjesecima to nazivao „demokratskom prevarom“.
Higins je poslije glasanja branio svoj stav, rekavši da je zakon napisan tako da bi mogao da nanese štetu nevinim ljudima.
- Ovim zakonom napuštamo 250 godina krivičnopravnog postupka u Americi. Kako je napisan, zakon otkriva identitete i povređuje hiljade nevinih ljudi – svjedoke, ljude koji su pružili alibi, članove porodica - napisao je Higins na društvenoj mreži Iks.
Predsjedavjući Predstavničkog doma Majk Džonson rekao je da je razgovarao sa liderom većine u Senatu Džonom Tjunom o izmjeni zakona, kako bi se zaštitile žrtve.

Predstavnički dom američkog Kongresa usvojio zakon o objavi dokumenata iz istrage o Epstinu

Predsjednik SAD-a Donald Tramp obećao je da će objaviti sve dokumente o preminulom finansijeru i osuđenom pedofilu Džefriju Epstinu, ali je poručio da kritičari i teoretičari zavjere vjerovatno nikada neće biti zadovoljni.
- Daćemo im sve. Naravno… ali šta god da damo, nikad nije dovoljno. Dali smo 50.000 strana i isto je kao sa prevarom o Rusiji- rekao je Tramp na pitanje novinara. 
Epstinove dokumente uporedio je sa objavom dokumenata o atentatima na predsjednika SAD-a Džona F. Kenedija i vođu pokreta za građanska prava Martina Lutera Kinga Mlađeg 1960-ih.
Kazao je da Epstin ni na koji način nije uporediv sa njima dvojicom, ali da postoji sličnost u pritisku za objavljivanjem ranije povjerljivih dokumenata o takvim slučajevima.
- Ne pričajte previše o tome, jer iskreno, ne želim da nam to odvlači pažnju. To je zaista problem demokrata. 
Demokrati su, kaže Tramp, bili Epstinovi prijatelji, svi oni. I to je prevara.
- Samo želim da ljudi prepoznaju odličan posao koji sam uradio sa cijenama, sa energijom, sa okončanjem osam ratova i još jednog koji će uskoro biti završen, vjerujem. Odličan posao smo uradili. I mrzim kada to skreće fokus sa tog odličnog posla- poručio je Tramp.

Tramp: Objavićemo sve o Epstinu, ali im to opet neće biti dovoljno

Američki predsjednik Donald Tramp pozvao je republikance u Predstavničkom domu da glasaju za objavljivanje Epstinovih dokumenata, što je suprotno njegovom prethodnom stavu.
- Republikanci u Predstavničkom domu trebalo bi glasati za objavljivanje Epsteinovih dokumenata, jer nemamo šta skrivati - napisao je Tramp na Truth Social u nedjelju naveče.
Do velike promjene u Trampovom stavu dolazi nakon što su potencijalno desetine republikanaca signalizovale da su spremne da se odmaknu od svojih redova i glasaju za objavljivanje dokumenata.
Očekuje se da će Predstavnički dom ove sedmice glasati o zakonu koji bi obavezao Ministarstvo pravde da javno objavi dosijee. Čini se da pristalice zakona imaju dovoljno glasova da ga usvoji Predstavnički dom, iako nije jasno da li bi ga usvojio i Senat.
Tramp bi takođe morao odobriti objavljivanje dokumenata ako prođu oba doma.
I demokrati i neki republikanci podržavaju zakon. Republikanski zastupnik Tomas Masi, jedan od predlagača zakona, rekao je u intervjuu za EjBiSi njuz (ABC News) u nedjelju da bi čak 100 republikanaca moglo glasati "za".
Zakon o transparentnosti Epstinovih dosijea (Epstein Files Transparency Act) ima za cilj natjerati Ministarstvo pravosuđa da objavi sve neklasifikovane zapise, dokumente, komunikacije i istražne materijale povezane s Džefrijem Epstinom.
- Ministarstvo pravde je već javnosti predalo desetine hiljada stranica o "Epstinu", ispituju razne demokratske operativce (Bila Klintona, Rida Hofmana, Lerija Samersa, itd.) i njihov odnos s Epstinom, a Nadzorni odbor Predstavničkog doma može imati šta god mu je zakonski dozvoljeno, nije me briga - napisao je Tramp.
Trampovo spominjanje Klintona dolazi nakon što je američko Ministarstvo pravosuđa potvrdilo da će istražiti navodne veze pedofila i finansijera Džefrija Epstina s velikim bankama i nekoliko istaknutih demokrata, uključujući bivšeg američkog predsjednika Billa Klintona.
Tramp je rekao da će zatražiti od državne tužiteljke Pem Bondi i FBI-a da istraže Epstinovu "umiješanost i odnos" s Klintonovom i drugima. Klinton je snažno negirao da je imao bilo kakvo znanje o Epstinovim zločinima.
Portparol DžejPi Morgan Čejsa rekao je da firma žali zbog "bilo kakve povezanosti" koju su imali s Epstinom i dodao da mu kompanija "nije pomogla da počini svoja gnusna djela".
Trampov preokret dolazi nakon što su demokrate u Nadzornom odboru Predstavničkog doma prošle sedmice objavile tri razmjene imejlova, uključujući prepisku između Epstina, koji je umro 2019. godine u zatvoru, i njegove dugogodišnje saradnice Gilejn Meksvel, koja trenutno služi 20-godišnju zatvorsku kaznu zbog trgovine ljudima u svrhu seksualnog iskorištavanja.
Neke od tih razmjena spominju Trampa. U jednom imejlu, poslanom 2011. godine, Epstin piše Meksvel: "Želim da shvatiš da je taj pas koji nije lajao Tramp... [žrtva] je provela sate u mojoj kući s njim".
Nekoliko sati nakon objavljivanja tih razmjena, republikanci u Predstavničkom domu objavili su mnogo veću tranšu od 20.000 datoteka kako bi se suprotstavili onome što su nazvali pokušajem demokrata da "odaberu" dokumente. Takođe su rekli da je to pokušaj "stvaranja lažne naracije za klevetu predsjednika Trampa".
Predstavnički dom je potom najavio da će sljedeće sedmice biti održano glasanje o mnogo široj objavi Epstinovog materijala.
U svojim komentarima u nedjelju naveče Tramp je ponovio odbijanje Bijele kuće u vezi s Epstinovim dosijeima kao "prevaru" koju predvode demokrati. Njegova objava uslijedila je nakon što je predsjednik Predstavničkog doma Majk Džonson u komentarima za Foks njuz sugerisao da bi glasanje o objavljivanju dokumenata okončalo optužbe da je Tramp imao bilo kakvu vezu sa Epstinovim zlostavljanjem i trgovinom tinejdžerima.

Tramp pozvao republikance da glasaju za objavu Epstinovih dokumenata

Američka državna tužiteljka Pem Bondi zadužila je tužioca na Menhetnu u Njujorku da istraži bivšeg američkog predsjednika Bila Klintona i druge osobe imenovane u imejlovima ozloglašenog pedofila Džefrija Epstina nekoliko sati pošto joj je aktuelni predsjednik Donald Tramp naredio da to učini.
Kako je ocijenjeno u tekstu "Njujork tajmsa", potez Bondi je "očigledna demonstracija njene spremnosti da se odrekne tradicionalne nezavisnosti Ministarstva pravosuđa kako bi služila Trampovoj ličnoj političkoj agendi".
- Hvala vam - poručila je državna tužiteljka Trampu u objavi na mreži Iks (X).
Dodaje da je Džej Klejton "jedan od najsposobnijih i najpouzdanijih tužilaca u zemlji".
- Zamolila sam ga da preuzme vođstvo. Kao i sa svim pitanjima, Ministarstvo će ovo nastaviti hitno i s integritetom kako bi pružilo odgovore američkom narodu - dodala je Bondi.
Odluka tužiteljke Bondi da nastavi s istragom predstavlja potpuni zaokret u odnosu na memorandum koji su izdali Ministarstvo pravosuđa i FBI u julu ove godine, u kojem se navodi da su "zvaničnici temeljno pregledali Epstinove dosijee i da u njima nisu pronašli ništa što bi moglo da opravda otvaranje daljih istraga protiv bilo koga".
Trampov zahtjev je došao nekoliko dana pošto je američki Kongres objavio više od 20.000 imejlova Džefrija Epstina u kojima se spominje i američki predsjednik.
Demokrate optužuju Trampa da pokušava da skrene pažnju s pitanja o njegovom odnosu s Epstinom.
Mejlovi, koje je objavio Odbor za nadzor Zastupničkog doma, uključuju niz visokoprofilnih osoba. Pregled "Vol strit žurnala" je otkrio da se Tramp spominje u više od 1.600 od ukupno 2.324 imejlova.

Tramp naredio tužilaštvu da ispita veze Klintona i Epstina

Prošlo je dvadeset godina otkako je policija Floride prvi put istražila finansijera Džefrija Epstina zbog seksualnog zlostavljanja maloljetnih djevojčica; šest godina otkako je izvršio samoubistvo u zatvoru nakon hapšenja po federalnim optužbama za trgovinu ljudima u svrhu seksualne eksploatacije; i više od godinu dana otkako je Donald Tramp rekao da „neće imati problem“ sa objavljivanjem dosijea FBI-ja o počiniocu.
Kako je primijetio demokratski političar Ro Kana, objavljivanje dosijea „bilo je suština Trampovog obećanja… Njegova centralna tema bila je da je američka korumpirana elita izdala zaboravljene Amerikance“.
Pitanje nije samo šta su Epstinovi saradnici uradili, već i šta su znali, a šta nisu uradili. Ne radi se samo o njihovom sopstvenom ponašanju, već o bilo kakvom znanju ili sumnji na njegove zločine i spremnosti da ih previde, navodi se u uvodniku Gardijana.
Ipak, baza Maga i dalje čeka. Tramp je rekao da „nije imao pojma“ o Epstinovim zločinima. U srijedu su pitanja ponovo pokrenuta objavljivanjem imejlova od strane demokrata u kojima je Epstin opisao Trampa kao „onog psa koji nije lajao“, dodajući da je „(ime žrtve zacrtano) provodila sate u mojoj kući sa njim“.
Republikanci su rekli da je žrtva bila pokojna Virdžinija Đufre, koja je advokatima rekla da „ne mislim da je Donald Tramp učestvovao u bilo čemu“.
Odvojeno, Epstin je napisao da je „naravno da je znao za djevojke jer je tražio od Žislen (Maksvel) da prestane“ i da je „Tramp znao za to“, ali „nikada nije dobio masažu“.
Tramp, koji je uveo i legitimizovao politiku zavjere i zagovaranje emocija iznad činjenica, napada ovo pitanje kao „prevaru“.
Upravo oni ljudi koji su podstakli pristalice Mage da nastave sa ovom pričom – poput Keša Patela, sadašnjeg šefa FBI-ja – naglo su promijenili mišljenje ove godine bez adekvatnog objašnjenja.
Republikanci su objavili hiljade dokumenata kao odgovor na imejlove koje su objavili demokrate. Ali Tramp se suočava sa zahtjevom obije stranke za potpuno objavljivanje dosijea, a članovi krajnje desnice Mage pridružili su se demokratama.
Republikanci su prošle nedjelje pretrpjeli poraz na lokalnim izborima, a rejting Trampa je najniži u ovom mandatu. Kraj najdužeg zatvaranja vlade u istoriji – nakon što je nekoliko demokrata popustilo u srijedu – donio je olakšanje Bijeloj kući, ali otvara put za glasanje o objavljivanju dosijea, koje se očekuje sledeće nedjelje.
Tramp se otresao problema koji bi okončali svaku drugu političku karijeru – uključujući uspješnu građansku tužbu E. Džin Kerol protiv njega za seksualno zlostavljanje (koju ponovo traži od Vrhovnog suda da odbaci) i dvadesetak optužbi za seksualni napad, koje on poriče.
Potpuno objavljivanje dokumenata bi mu možda moglo pomoći – sporo curenje informacija održavalo je skandal u toku i učinilo da izgleda, s pravom ili ne, kao da administracija ima nešto gore da sakrije.
Za bazu Maga, koju su ranije rasplamsale jezive i lažne tvrdnje „Picagejta“ o pedofilskom lancu povezanom sa demokratskom političkom elitom, ovo ostaje goruće pitanje.
Njihove tvrdnje o Epstinovom krugu ponekad su bile stranačke, dokazivo pogrešne i antisemitske.
Ipak, teško je poreći da mlinovi pravde obično melju sporije kada su u pitanju bogati i dobro povezani, i da su moćne ličnosti koje su imale koristi od veze sa Epstnom, poput Endrua Mauntbatena-Vindzora i Pitera Mendelsona, nastojale da izbjegnu kontrolu i minimiziraju svoje veze.
Bila je potrebna hrabrost žrtava i uporno izvještavanje da se Epstain pozove na odgovornost, a trebalo je i previše vremena. Potpunije obračunavanje njegovih saradnika – iz cijelog političkog spektra – kasni.

„Potpuno objavljivanje fajlova bi možda pomoglo Trampu“: Gardijan o slučaju Epstin

Skandal povezan sa Džefrijem Epstinom ponovo je u centru pažnje američke javnosti. Objavljivanje više od 33.000 stranica dokumenata iz istrage Ministarstva pravde, te pritisak žrtava i kongresmena da se otvore svi preostali fajlovi, vratili su ovo pitanje u vrh političke debate.
Posebna pažnja usmjerena je na predsjednika SAD-a Donalda Trampa.
Iako Tramp tvrdi da je cijela priča "politički napad" i "prevara", činjenica da se njegovo ime više puta spominje u kontekstu Epstinove mreže čini ga ranjivim. U narednim mjesecima afera bi mogla krenuti u tri pravca.
U prvom scenariju, ako se javno objave svi preostali fajlovi, postoji mogućnost da se u njima nađu kompromitirajući detalji. Ukoliko se Tramp ili drugi visoki političari i poslovni ljudi pojave u dokumentima na način koji bi ukazivao na njihovu povezanost s Epstinovim zločinima, politički udar mogao bi biti ogroman.
Žrtve i njihove porodice već najavljuju da će same sastaviti listu osoba koje su, prema njihovim tvrdnjama, imale bliske veze s Epstinom. Republikanska kongresmenka Mardžori Tejlor Grin, inače Trampova savezica, izjavila je da je spremna "imenovati svako ime". To bi moglo izazvati lavinu koja se više ne bi mogla kontrolisati.
Drugi scenario je da u dokumentima nema ništa zaista novo. Iako žrtve dobijaju medijsku pažnju, bez svježih dokaza afera može ostati na nivou stalnog podsjećanja i opterećenja. U tom slučaju, Tramp i republikanci bi trpjeli određeni politički gubitak, ali ne pretjerano značajan.
Treća mogućnost je da priča s vremenom izgubi snagu. Tramp je već bezbroj puta pokazao sposobnost da preživi skandale koji bi druge političare uništili. Ako ne bude novih otkrića, afera Epstin bi mogla završiti u istom košu s brojnim teorijama zavjere i poluzaboravljenim aferama iz američke politike.
Tramp i njegovi saradnici bi u tom slučaju mogli ponavljati staru mantru: "preživjeli smo ranije, preživjet ćemo i ovo". Priča bi ostala prisutna na marginama interneta, ali bez stvarnog političkog učinka.

Afera s Epstinom ponovo u centru pažnje: Tri moguća raspleta i šta svaki znači za Trampa

Američki sudija u srijedu je odbio zahtjev Ministarstva pravde SAD da se objave zapisi velike porote koja je optužila pokojnog finansijera Džefrija Epstina za seks trefiking, navodeći da je materijal manje značajan u poređenju s gomilom dokumenata koje vlada ima o slučaju, ali ga nije objavila.
Odluka okružnog sudije Ričarda Bermana s Menhetna uslijedila je dok predsjednik Donald Tramp pokušava da ublaži nezadovoljstvo svoje konzervativne baze pristalica zbog odluke njegove administracije da ne objavi dosijee slučaja.
Sudija je napisao da bi bilo logičnije da vlada direktno objavi ogromnu količinu informacija koje je prikupila tokom istrage o Epstinu nego da podnosi zahtjev sudu da objavi ograničenije materijale velike porote, čija je tajnost zaštićena zakonom.
- Vladinih 100.000 stranica dosijea i materijala o Epstinu zasjenjuje oko 70 stranica materijala velike porote o Epstinu. Svjedočenje velike porote je samo djelić glasina o navodnom ponašanju Džefrija Epstina - napisao je Berman.
Tramp je vodio predizbornu kampanju za drugi mandat 2024. obećavajući da će objaviti dosijee vezane za Epstina i optuživao demokrate da prikrivaju istinu. Međutim, Ministarstvo pravde u julu je odbilo da objavi dodatni materijal iz svoje istrage slučaja i navelo da ranije sporna lista Epstinovih klijenata ne postoji, što je razljutilo Trampove pristalice.
Dokazi koje je vidjela i čula velika porota, koja radi iza zatvorenih vrata kako bi se spriječilo miješanje u krivične istrage, ne mogu se objaviti bez odobrenja sudije.
Tramp je u julu naložio državnoj tužiteljki Pem Bondi da traži odobrenje suda za objavljivanje materijala velike porote iz Epstinovog slučaja.
Velika porota koja je optužila Epstina saslušala je samo jednog svjedoka, agenta Federalnog istražnog biroa (FBI), navelo je Ministarstvo pravde u sudskom podnesku u julu.
Epstin je umro samoubistvom 2019. godine dok je čekao suđenje po optužbama za seks trefiking. Izjasnio se da nije kriv.
Njegova smrt u zatvoru i prijateljstva s bogatim i moćnim izazvali su teorije zavjere da su i druge istaknute ličnosti bile umiješane u njegove navodne zločine i da je ubijen. Glavni medicinski istražitelj grada Njujorka utvrdio je da je Epstinova smrt bila samoubistvo vješanjem.
Drugi sudija s Menhetna, Pol Engelmajer, odbio je 11. avgusta sličan zahtjev Ministarstva pravde da se otkriju svjedočenja pred velikom porotom i dokazni materijali iz slučaja Džilejn Maksvel, Epstinove dugogodišnje djevojke. Maksvel služi 20-godišnju zatvorsku kaznu poslije osude iz 2021. za regrutovanje maloljetnih djevojčica za Epstinovo zlostavljanje.
Engelmajer je napisao da javnost neće saznati ništa novo iz objavljivanja materijala velike porote u slučaju Maksvel jer je veliki dio dokaza objavljen na njenom jednomjesečnom suđenju prije četiri godine. Svjedočenje pred velikom porotom nije sadržalo dokaze o drugima osim Epstina i Maksvel koji su imali seksualni kontakt s maloljetnicima, napisao je Engelmajer.
Maksvel se izjasnila da nije kriva. Nakon što je izgubila žalbu, tražila je od Vrhovnog suda SAD da preispita njen slučaj.
U julu je sudija s Floride odbio zahtjev administracije da se otkriju zapisi velike porote iz federalnih istraga protiv Epstina 2005. i 2007. godine. Epstin je odslužio kaznu od 13 mjeseci pošto se 2008. izjasnio krivim po optužbi za prostituciju na nivou te države, u okviru sporazuma za koji se sada smatra da je bio previše blag prema njemu.

Sudija odlučio da zapisi velike porote o Epstinu ostanu zapečaćeni

Američki predsjednik Donald Tramp stao je u odbranu najviše državne tužiteljke SAD Pam Bondi od kritike uticajnih ličnosti desnice i konzervativnih influensera zbog naglog odbijanja Ministarstva pravde da objavi dodatna dokumenta iz istrage o trgovini seksualnim uslugama djece i snimcima seksa s djecom čime se bavio pokojni sporni finansijer Džefri Epstin, popularan u visokim krugovima.
Pošto je Ministarstvo pravosuđa u ponedjeljak saopštilo da ne postoji Epstinova (1953-2019) „lista klijenata“, za koju je Bondi ranije nagovijestila da je ima, dodatno su se razbjesneli konzervativni kritičari koji su se nadali da bi taj spisak dokazao šta američka vlada zataškava.
Kada je novinar pokušao da pita o tome, Tramp je rekao da „u vrijeme kada imamo neke od najvećih uspjeha, ali i tragediju (poplavu) u Teksasu, to pitanje je neumjesno“.
Bondi je bila pod kritikom jer uprkos istrazi nije otkrivala činjenice, a Ministarstvo pravosuđa je tvrdilo da „objavljivanje ne bi bilo prikladno, niti opravdano“, da je veliki dio materijala sudski zapečaćen radi zaštite maloljetnih žrtava trgovine seksom i da je „samo djelić“ toga „bio objavljen da bi Epstinu moglo da se sudi“.
Jedini otkriven dokaz bio je video koji je trebalo da dokaže da se Epstin ubio u zatvoru 2019. godine dok je čekao suđenje, ali čak ni to nije mnogo doprinijelo smirivanju teoretičara zavjere koji tvrde da je ubijen i ukazuju da nedostaje jedan minut tog snimka.
Neotkrivanje liste Epstinovih klijenata bilo je posebno razočaravajuće za konzervativne influensere s obzirom na to da je Bondi u intervjuu za Foks njuz u februaru nagovijestila da je takav dokument „u njenom pisaćem stolu“, ali je danas pred Trampom tvrdila da je tada mislila na cijeli dosije slučaja Epstin, a ne na spisak njegovih klijenata.

Tramp branio tužiteljku kritikovanu zbog neobjavljivanja podataka iz istrage o Džefriju Epstinu

Tekst Rezolucije o evropskoj integraciji Crne Gore biće objavljen narednog petka, nakon što svi poslanici budu upoznati sa sadržinom tog dokumenta, kako bi dobio podršku svih u parlamentu, rekao je predsjednik Odbora za evropske integracije Ivan Vuković.
Vuković je, na konferenciji za novinare u Skupštini, rekao da su sjednicu Odbora započeli sa idejom da usaglase tekst Rezolucije o evropskoj integraciji Crne Gore.
Prema njegovim riječima, ideja je bila da danas, nakon sjednice, tekst Rezolucije predstave javnosti.
- Međutim, procijenili smo da nam je za taj posao potrebno još nedjelju dana, kako bismo predstavnike onih poslaničkih klubova koji nemaju članove u Odboru za evropske integracije upoznali sa sadržinom tog teksta - kazao je Vuković.
On je rekao da je njihova ideja da, kad Rezolucija dođe na plenum, dobije podršku 81 poslanika Skupštine.
- Tako da ono što smo ono imali namjeru da predstavimo danas, nadam se da ćemo predstaviti u naredni petak - kazao je Vuković.
On je dodao da je namjera da usaglase tekst tako da nema naknadnih intervencija i amandmanskog djelovanja.
- Koristim priliku da iskažem veliko zadovoljstvo što smo na postojeći predlog teksta danas postigli saglasnost na nivou Odbora. Nije bilo nikakvih ideja da se tekst mijenja, drago mi je zbog toga i ne iznenađuje me, zato što naš Odbor radi kao jedan tim - kazao je Vuković.
On je zahvalio kolegama na podršci.
- Da bismo bili korektni do kraja i postigli željeni cilj koji je da se u ovoj vrlo važnoj, možda i najvažnijoj fazi procesa evropskih integracija, iz Crne Gore pošalje snažna poruka jedinstva - dodao je Vuković.
On je kazao da bi do narednog petka trebalo da obavi konsultacije sa svim kolegama koji nijesu predstavljeni u Odboru.
- Računam da ćemo tu priču zaokružiti do narednog petka i onda ćemo biti u prilici da vam predstavimo sadržinu tog dokumenta. Dogovor je da svi članovi Odbora budu potpisnici Rezolucije, simoblički na taj način šaljemo poruku jedinstva kada je u pitanju evropska budućnost - &nbsp;zaključio je Vuković.

Vuković: Tekst Rezolucije o EU integraciji predstavićemo narednog petka

Sudije za istrage Višeg suda suda u Podgorici ukinule su pritvor biznismenima Ranku Uboviću i Vladanu Ivanoviću.
Iz Višeg suda je saopšteno da je odlučujući po prijedlogu branilaca Ubovića i Ivanovića donijeto rješenje kojim se ukida pritvor.
 -V. I i R. U. je prethodno pritvor određen zbog opasnosti uticaja na svjedoke. Kako su svjedoci u toku istrage saslušani pred SDT-om, to su sudije za istragu našle da je pritvorski osnov prestao da postoji - saopšteno je Portalu ETV.

Ukinut pritvor Uboviću i Ivanoviću

Tunel Sozina trenutno je zatvoren za saobraćaj usljed saobraćajne nezgode u kojoj nije bilo povrijeđenih, potvrđeno je Portalu ETV iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije
Prema informacijama Monteputa, do obustave je došlo nakon što je kamion proklizao unutar tunela i udario u njegovu bočnu stranu, pri čemu je vozilo blokiralo kolovoz.
Saobraćaj će biti normalizovan nakon što policija završi uviđaj na licu mjesta.

Tunel Sozina zatvoren zbog saobraćajne nezgode

Ministarka evropskih poslova, Maida Gorčević, potpisala je danas Finansijski sporazum o višegodišnjem IPA programu za Crnu Goru za period 2025–2027. godine kojim je za Crnu Goru za dati period opredijeljeno 46,1 milion eura, od čega je doprinos Evropske unije 45 miliona eura, dok je nacionalno kofinansiranje 1,12 miliona eura.
Sredstva iz ovog programa će, kako je saopšteno iz MEP-a, biti usmjerena na reforme u oblastima koje predstavljaju srž napretka u pregovorima i ubrzanja puta ka članstvu - vladavini prava, javnoj upravi, obrazovanju, ekonomskom upravljanju, digitalizaciji i jačanju institucionalnih kapaciteta.
- Ministarstvo evropskih poslova izražava posebnu zahvalnost Evropskoj uniji na kontinuiranoj podršci, koja predstavlja snažan podsticaj za dalji napredak Crne Gore na evropskom putu. Ujedno pozivamo sve institucije uključene u realizaciju programa da blagovremeno pripreme projektnu dokumentaciju i dostave informacije o stepenu zrelosti projektnih prijedloga, kako bi se obezbijedila efikasna, transparentna i pravovremena implementacija IPA sredstava — u interesu građana i kao važan korak ka ostvarenju strateškog cilja članstva u EU - kazala je Gorčević.
Gorčević je navela da program uključuje i tehničku pomoć za dalje usklađivanje sa pravnom tekovinom EU, unapređenje kapaciteta lokalnih samouprava i jačanje sistema upravljanja EU fondovima, kao i aktivnosti informisanja javnosti o procesu pristupanja EU. Posebna pažnja posvećena je rodnoj ravnopravnosti, statistici, zdravstvu, finansijskom sektoru, razvoju malih i srednjih preduzeća i održivom upravljanju prirodnim resursima - oblastima od ključnog značaja za ukupni društveni i ekonomski razvoj.
- Usvajanjem ovog dokumenta Crna Gora potvrđuje svoju punu posvećenost evropskoj agendi i dinamizaciji procesa pristupanja. Program predstavlja jedan od ključnih instrumenata EU podrške našoj zemlji za ubrzanje reformskih aktivnosti, a njegova priprema i usvajanje prvi put je sprovedena kroz zajedničko programiranje tri programa u okviru IPA III perspektive, što dodatno potvrđuje visok nivo usklađenosti i saradnje sa evropskim partnerima - poručila je Gorčević.
Ona je objasnila da je ovaj Sporazum osnov za korišćenje sredstava koja je Evropska komisija opredijelila u okviru Odluke o finansiranju višegodišnjeg akcionog plana za Zapadni Balkan i definiše okvir finansijske saradnje i implementacije aktivnosti kroz Instrument EU za evropsku integraciju (EUIF) i Instrument EU za podršku reformama (EURF), i dodala da se ovim nastavlja kontinuirana i snažna podrška Evropske unije reformskim procesima u Crnoj Gori.
Vlada Crne Gore je na jučerašnjoj sjednici usvojila Finansijski sporazum o višegodišnjem IPA programu za Crnu Goru za period 2025–2027. godine, dok današnjim potpisivanjem sredstva iz ovog programa postaju operativna za korišćenje Crnoj Gori, zaključuje se u saopštenju.

Crnoj Gori 46,1 milion eura iz višegodišnjeg IPA programa za period 2025-2027

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: dzefri-epstin