Savezni sud SAD-a naredio da se objave necenzurisani Epstinovi dokumenti, Ministarstvo pravde odbilo

Ministarstvo pravde Sjedinjenih Američkih Država odbilo je postupiti po nalogu saveznog suda kojim se od vlasti zahtijeva objava necenzurisanih djelova istražnih dokumenata o Džefriju Epstinu ili dostavljanje pravnog obrazloženja zbog čega se pojedini podaci i dalje skrivaju od javnosti.

Neposredno prije isteka roka, zamjenik američkog državnog tužioca Stenli Vudvard zatražio je od suda dvomjesečno produženje ili potpuno ukidanje naloga za objavu dokumenata, uz obrazloženje da je Vlada već ranije dostavila razloge zbog kojih određeni materijali ne mogu biti objavljeni.

Do spora je došlo nakon što je savezni sudija Emet Saliven presudio u korist novinarke Keti Fang, koja je tužila administraciju predsjednika Donalda Trampa zbog navodnog kršenja Zakona o transparentnosti Epstinovih dosjea.

U tužbi protiv vršioca dužnosti državnog tužioca Toda Blenša navodi se da je Ministarstvo pravde onemogućilo javnosti pristup dokumentima koji se odnose na istrage protiv Epstina.

Vudvard je poručio da Ministarstvo ostaje posvećeno poštivanju zakona, ali da se oštro protivi sudskoj odluci. Iz Ministarstva tvrde da tokom obrade i objavljivanja dokumentacije nije došlo ni do kakvog kršenja zakonskih procedura.

Prema navodima administracije, objavljivanje necenzurisanih verzija spornih dokumenata bilo bi u suprotnosti s važećim pravnim okvirom i moglo bi ugroziti osjetljive informacije.

Kao jedan od razloga za zadržavanje redakcija Ministarstvo navodi tehničke poteškoće i zaštitu privatnosti u vezi s rukom pisanim zapisnicima razgovora sa ženom koja je iznijela nepotvrđene optužbe za seksualni napad protiv predsjednika Trampa.

Zvaničnici naglašavaju da se protiv Trampa ne vodi krivični postupak, te da samo pojavljivanje nečijeg imena u Epstinovim dokumentima ne predstavlja dokaz bilo kakvog nezakonitog postupanja.

Vudvard je istakao da rukom pisani dokumenti otežavaju postupak uklanjanja osjetljivih podataka, čime se povećava rizik od nenamjernog otkrivanja identiteta žrtava ili drugih ličnih podataka.

Dio dokumentacije ostao je zatamnjen upravo radi zaštite identiteta preživjelih žrtava, uključujući i internu komunikaciju koju su zvaničnici opisali kao posebno uznemirujuću.

Federalni istražioci takođe su saopštili da nisu uspjeli pronaći necenzurisanu verziju nacrta optužnice iz 2007. godine, koju su sastavili tužioci na Floridi, gdje je Epstin ranije postigao kontroverzni sporazum o priznanju krivice.

Ministarstvo pravde ranije je najavilo mogućnost žalbe na sudsku odluku, dok je portparol institucije ocijenio da sud pogrešno tumači zakon i donosi odluke koje mogu dovesti javnost u zabludu.

Ipak, sud nije naložio objavljivanje imena preživjelih žrtava, već je od Vlade zatražio da precizno obrazloži zbog čega su pojedini djelovi dokumenata uklonjeni te da objavi službeni popis svih izvršenih redakcija.

Zakon o transparentnosti Epstinovih dosjea, koji je usvojio američki Kongres, a potpisao predsjednik Donald Tramp, predviđao je objavljivanje kompletne dokumentacije do kraja prošle godine.

Džefri Epstin preminuo je u zatvoru 2019. godine čekajući suđenje zbog optužbi za trgovinu ljudima radi seksualne eksploatacije. Način na koji su američke vlasti vodile njegov slučaj, kao i njegove veze s brojnim utjecajnim osobama, i dalje su predmet intenzivnog interesovanja javnosti.

Iako su do sada objavljeni milioni stranica dokumenata, administracija se suočava s optužbama da i dalje skriva materijale koji bi mogli rasvijetliti veze pojedinih moćnih osoba iz Epstinove mreže, među kojima se u javnosti spominje i predsjednik Tramp.

Istovremeno, grupa preživjelih žrtava podnijela je kolektivnu tužbu protiv administracije i kompanije Gugl, tvrdeći da tokom masovne objave dokumenata nije adekvatno zaštićen njihov identitet te da je Ministarstvo pravde nenamjerno otkrilo privatne podatke približno 100 osoba.