U Skupštini Crne Gore danas će se održati 92. sjednica Odbora za ekonomiju, finansije i budžet.
Početak sjednice zakazan je za 11 sati.
Na dnevnom redu nalazi se Prijedlog zakona o završnom računu Budžeta Crne Gore za 2024. kao i Izvještaj o njegovoj reviziji.
Osim toga, na dnevnom redu je i Godišnji izvještaj o izvršenim revizijama i aktivnostima Državne revizorske institucije za period oktobar 2024 – oktobar 2025. godine.
Poslanici će raspravljati i o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju lokalne samouprave i tekućima pitanjima.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Sjednica Odbora za ekonomiju, finansije i budžet: O završnom računu budžeta za 2024. i Izvještaju o radu DRI

Dokumenti Državne revizorske institucije o spornim ugovorima u Crnogorskoj kinoteci već su mjesecima u rukama tužilaštva - ali ne i u fokusu njegovog djelovanja. Iako je revizija ukazala na moguće sistemske zloupotrebe, isplate bez pokrića i nestanak ključne dokumentacije, nadležne institucije ostaju zapanjujuće neaktivne.
Vrhovno državno tužilaštvo, kako je zvanično saopšteno Pobjedi, predmet je proslijedilo Specijalnom državnom tužilaštvu, ali od SDT-a ni nakon dva mjeseca nema odgovora na novinarska pitanja: ne zna se da li je izviđaj pokrenut, da li su prikupljeni dokazi, saslušani akteri ili preduzete bilo kakve zakonom propisane radnje.
U međuvremenu, javnost ostaje bez ključnih informacija o tome da li će iko odgovarati za 17.850 eura isplaćenih po ugovorima čije izvršenje nije dokazano, za nestale ugovore koje Kinoteka „nema u arhivi“, kao ni za propuste zbog kojih je DRI izrekla jedno od najtežih mišljenja – negativno na oba segmenta revizije. Dokumenti pokazuju obrazac netransparentnog i neodgovornog rukovanja budžetskim novcem, ali institucije ćute – i to na svim nivoima.
<h2>Ugovori</h2>
Državna revizorska institucija, podsjetimo, uputila je inicijativu Vrhovnom državnom tužilaštvu nakon što je u aprilu 2025. utvrdila ozbiljne nepravilnosti u poslovanju Crnogorske kinoteke tokom 2023. godine.
“Obavještavamo vas da, na osnovu utvrđenog činjeničnog stanja, postoji visoki rizik da je po osnovu zaključenih ugovora o dopunskom radu isplaćivan novac zaposlenima sa kojima su ugovori zaključivani a da isti nijesu obavili ugovorene poslove i da nijesu radili nakon završetka radnog vremena”, navodi se u inicijativi Državne revizorske institucije upućene Vrhovnom državnom tužilaštvu, u koju je Pobjeda imala uvid.
Posebno su problematični ugovori o dopunskom radu koje je tadašnji direktor Goran Bjelanović sklapao sa zaposlenima. Najsporniji su: ugovor br. 1179/1 sa Natašom Kovač-Martinović, ugovor br. 144 sa Naidom Nišić, sadašnjom ministarkom rada i socijalnog staranja, ugovori br. 145 i br. 817, koje Kinoteka nije dostavila revizorima uz tvrdnju da ih nema u arhivi, ali su isplate bile vidljive u bankarskim izvodima, te dodatna dva ugovora (784 i 1130/2), zaključenа krajem 2023. Revizija je utvrdila da ni za jedan od ovih ugovora nije prezentovana dokumentacija koja potvrđuje da je posao obavljen – iako je to izričito bilo obavezno. Prema nalazima DRI, ugovori su se odnosili na izradu planova, procedura, unapređenje administracije i superviziju programskih aktivnosti, ali: ni planovi, ni procedure, ni izvještaji o realizaciji poslova nijesu dostavljeni. Uz to, ugovori nijesu sadržali ni elementarne obaveze, poput tačno definisanog radnog vremena nakon redovnog posla - što je direktno suprotno Zakonu o radu. I pored toga, tokom 2023. isplaćeno je 17.850 eura na osnovu ovih ugovora.
Pobjeda je povodom ovih nalaza pitala Vrhovno državno tužilaštvo što je preduzeto. VDT je odgovorilo da je „izvještaj DRI proslijedilo Specijalnom državnom tužilaštvu na nadležnost“, ali na pitanja o fazi postupka, eventualnom prikupljanju dokaza i planovima za informisanje javnosti - nije dalo konkretne odgovore. Još je indikativnije da Specijalno državno tužilaštvo već dva mjeseca ne odgovara na pitanja Pobjede - ni na inicijalni upit, ni na urgenciju. Nije poznato da li je SDT formiralo predmet, niti da li je ijedna radnja preduzeta. Ni akteri ove priče - bivši direktor Goran Bjelanović, Nataša Kovač-Martinović i Naida Nišić – nijesu odgovorili na pitanja Pobjede.
<h2>„Preduzeli mjere“</h2>
Ministarka kulture i medija Tamara Vujović je, nakon objavljivanja izvještaja DRI, tvrdila da je Ministarstvo 2023. godine „utvrdilo nepravilnosti i preduzelo mjere“. Međutim, dokumenti nastali nakon kontrole iz maja 2023. godine, do kojih je Pobjeda došla preko Zakona o slobodnom pristupu informacijama, pokazuju da su službenici Ministarstva utvrdili određene propuste - ali bez ijedne konkretne sankcije koja bi spriječila nastavak tih praksi. Tada je zabilježeno da Savjet ustanove ne održava redovno sjednice i da izbor Nataše Kovač-Martinović za članicu Savjeta iz reda zaposlenih nije urađen u skladu sa procedurama. Naloženo je ispravljanje ova dva propusta, dok je direktor Bjelanović informisan da će dokumentacija o otkazu Andru Martinoviću biti proslijeđena Odsjeku za inspekciju rada, a finansijski izvještaj Kinoteke - Odjeljenju za unutrašnju reviziju Ministarstva kulture i medija.
Foto: Crnogorska kinotekaFotografija 1: SDT ćuti povodom dostavljene incijative DRI o zloupotrebama u kinoteci: Sporne ugovore i propuste prekriva tužilački zaborav
Da stvar bude čudnija, u zapisniku sa ove kontrole, pored nabrajanja dokumentacije koja je zatražena od Kinoteke na uvid, opširno se opisuje o čemu su to direktor Goran Bjelanović i njegova poslovna sekretarka Naida Nišić ćaskali sa predstavnicima Ministarstva Dušicom Stanojević i Vladanom Glogovac. Našlo se tu prostora da se nabroje „važne teme kojima se Kinoteka bavi“, ali i za „novitete koji su uvedeni u administrativno-finansijsko poslovanje“, a uprava Kinoteke pohvalila se čak i da je bila „učesnik Podgoričkog sajma knjiga, na kojem je osvojila i Plaketu 'Posebno priznanje'“!? Na ovako sačinjen zapisnik, naravno, uprava Kinoteke nije imala primjedbi.
No, uprkos činjenici da su određene nepravilnosti konstatovane u drugom dokumentu, koji je nakon kontrole MKM upućen Goranu Bjelanoviću, nije bilo smjene rukovodstva, niti bilo kakve ozbiljne mjere osim formalnog dopisa i sugestije da isprave nepravilnosti. I sporne isplate su se nastavile.
<h2>Smjena i zaštita</h2>
Međutim, Ministarstvo kulture i medija razriješilo je direktora Bjelanovića u junu 2024. godine - 13 mjeseci nakon kontrole i deset mjeseci prije objave izvještaja DRI, pa se smjena nije odnosila na revizorske nalaze. Ali nije se odnosila ni na nepravilnosti koje je Ministarstvo utvrdilo tokom kontrole iz 2023. Rješenje o razrješenju otkriva da je Bjelanović smijenjen isključivo jer nije blagovremeno dostavio Program rada Kinoteke?! Drugim riječima: nije razriješen zbog nepravilnosti, nije razriješen zbog ugovora bez izvještaja, nije razriješen zbog nesređenih evidencija, niti zbog načina trošenja budžetskog novca. Makar je tako Ministarstvo kulture i medija željelo da javnost povjeruje. Dakle, čak ni tada, kontrolisane nepravilnosti Ministarstvo nije pomenulo kao razlog - iako su bile poznate i dokumentovane.
To može da znači samo jedno: da Ministarstvo kulture i medija štiti ustanove koje je osnovala država, a nadasve štiti pojedince koji rukovode ustanovama, budući da se postavljaju po „političkom ključu“, odnosno po pripadnosti jednoj ili drugoj partiji, pa makar se ta pripadnost manifestovala samo kroz ideološke simpatije i kakvu javnu podršku izbornoj listi ili personalnoj kandidaturi na izborima. Štiti ih i onda kada postoje svi preduslovi za utvrđivanje odgovornosti ili reakciju tužilaštva. Najgore što rukovodiocima može da se desi jeste smjena, odnosno da tiho odu sa čela ustanova, bez ikakvih drugih posljedica, a Ministarstvo će za javnost već pripremiti neki banalan razlog, poput neblagovremenog dostavljanja Programa rada!? Sve dok se u poslovanje ne umiješa Državna revizorska institucija, pa prljav veš postane javan, a Ministarstvo odjednom progovori šturim i neodrživim saopštenjem: znali smo i preduzeli mjere! Ako je mjera ćutanje i prikrivanje, onda - aferim!
<h2>Hronični problem</h2>
Slučaj Crnogorske kinoteke, dakle, otkriva hronični problem: institucije djeluju selektivno, sporo i često samo formalno. Revizori su ukazali na moguće zloupotrebe, Ministarstvo je konstatovalo nepravilnosti, ali konkretne mjere izostaju. Tužilaštvo je primilo predmet, ali nije javno saopštilo ni osnovne informacije o njegovom statusu. Istovremeno, važni ugovori su nestali iz arhive, isplate su izvršene bez dokaza o radu, a kontrolni mehanizmi nijesu zaustavili praksu koja se nastavila i nakon kontrole Ministarstva.
Ostaje da se vidi da li će Specijalno državno tužilaštvo - kada i ako se oglasi - pokrenuti postupak koji bi razjasnio ko je, kako i zašto godinama trošio novac građana van okvira propisa. Do tada, Crnogorska kinoteka ostaje ogledni primjer onoga što se dešava kada institucije nadzora postoje samo na papiru, a odgovornost se razvodnjava u tišini administracije.
<h2>Direktor koji je obećao transparentnost, a isporučio kršenje zakona i tišinu</h2>
Postupanje aktuelnog direktora Crnogorske kinoteke Pavla Simonovića najbolje oslikava stanje u kojem se institucija nalazi - između formalnih obećanja o transparentnosti i praktičnog odbijanja da dostavi dokumenta koja je dužan da dostavi po zakonu.
Simonović je na dužnost stupio u junu 2024. godine, a u tom trenutku već je bio aktivan Pobjedin zahtjev za slobodan pristup informacijama upućen preko MANS-ovog servisa „Pitajte institucije“. Već u oktobru 2024, nakon žalbe MANS-a zbog ćutanja uprave, na snazi je bilo i Rješenje Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama, kojim se Kinoteci izričito nalaže da dostavi tražene ugovore o dopunskom radu. Simonović je imao više od godinu da postupi po Rješenju Agencije, ali to nije učinio.
Umjesto toga, kada je Pobjeda u maju ove godine upitala zašto se Rješenje Agencije ignoriše, Simonović je odgovorio dvosmislenim obavještenjem da će „biti donijeto rješenje“, pozivajući se na „prelazni period“ i činjenicu da je zahtjev podnesen u vrijeme prethodne uprave. Time je pokušao da odgovornost prebaci na one prije sebe - iako su nekoliko mjeseci nakon njegovog stupanja na dužnost sve obaveze po Rješenju Agencije već bile aktivne, jasne i pravno obavezujuće. Drugo, Simonović je u maju ove godine primio i prijedlog MANS-a za administrativno izvršenje Rješenja, upravo zato što Kinoteka, pod njegovim rukovodstvom, nije izvršila staro, pravosnažno Rješenje Agencije.
Treće, Simonović je odbio da odgovori na pitanja o spornim ugovorima o dopunskom radu, uz poruku da se „sva pitanja adresirana na rad prethodne uprave“ treba uputiti bivšem direktoru. Takva logika nije samo pogrešna - nego i apsurdna. Institucija se ne vodi na daljinsko upravljanje, a direktor koji preuzme funkciju preuzima i odgovornost za čuvanje, dostavljanje i transparentnost svih službenih dokumenata, bez obzira kada su nastali.
Foto: Crnogorska kinotekaFotografija 2: SDT ćuti povodom dostavljene incijative DRI o zloupotrebama u kinoteci: Sporne ugovore i propuste prekriva tužilački zaborav
Četvrto, kada je Pobjeda u maju ove godine poslala novi zahtjev za slobodan pristup informacijama i tražila bankarske izvode br. 22 i 110 - jedini način da se utvrdi kome je i po kom osnovu novac isplaćivan - Simonović je ponovo ćutao. Bez odgovora, bez obrazloženja, bez poštovanja zakonskih rokova. Sada se, zbog njegovog nepostupanja, vodi žalbeni postupak pred AZLP-om.
I na kraju, direktor Kinoteke je u ranijem odgovoru pokušao da se pozove na „internu reviziju Ministarstva“ i „reviziju DRI“, kao da ga to oslobađa obaveze da postupa po zahtjevima javnosti. Naprotiv: baš zato što su revizije obavljene i što su konstatovani ozbiljni propusti, njegova zakonska obaveza da bude transparentan je još veća, a ne manja.
Sve u svemu, uprkos obećanju da će postupiti po zahtjevu i konačno otvoriti dokumenta, Simonović u praksi radi suprotno. Njegovo uporno neodgovaranje, izbjegavanje zakonskih obaveza i ignorisanje Rješenja Agencije ostavljaju više nego dovoljno osnovа da se zaključi da sadašnja uprava Kinoteke - baš kao i prethodna - koristi tišinu i kršenje zakona kao mehanizam upravljanja, a ne kao privremenu administrativnu smetnju. Drugim riječima: dok javnost traži odgovore, Simonović bira da ne odgovara. Dok zakon traži postupanje, on bira nepostupanje. Zato Simonovićevo nepostupanje otvara realnu mogućnost da se ne radi o previdu, već o prikrivanju - bilo nasljeđa prethodne uprave, sadašnjih ili bivših kolega, bilo propusta nastalih pod njegovim rukovodstvom.

SDT ćuti povodom dostavljene incijative DRI o zloupotrebama u kinoteci: Sporne ugovore i propuste prekriva tužilački zaborav

Vladajuća većina glasala je na Odboru za ekonomiju da državni revizor Milan Popović bude izabran za petog člana Senata Državne revizorske institucije (DRI).
Poslanici vlasti su tako odlučili, nakon što je u nedjelju veče kandidat Predrag Radunović, šef unutrašnje revizije Rekorata na UCG, povukao kandidaturu za člana Senata.&nbsp;
Radunovića je u petak vladajuća većina glasala i predložila Skupštini da ga izabere za petog člana Senata DRI. To su uradili iako je bilo upitno da li Radunović ispunjava zakonske uslove za izbor za člana Senata. On je imao 10 godina i devet mjeseci staža, ali sa stručnim osposobljavanjem. Opozicija je smatrala da on ne ispunjava zakonske uslove za tu poziciju, ali vladajuća većina nije marila za to. Ipak, Radunović je nakon svega podnio ostavku, nakon čega je trebalo da se vidi da li vlast može izabrati drugog kandidata u okviru istog konkursa ili treba ponovo da se ide u taj proces.&nbsp;
Odlučeno je na kraju da se glasa o petom članu između preostalih devet kandidata. Nakon kraćih konsultacija, odlučili su se da podrže Milana Popovića za člana Senata.
Kada upute odluku ka Skupštini, što je moguće da će uraditi već danas, na plenumu može da se glasa o Popoviću kao novom članu Senata. Kada i ako se on izabere za novog člana Senata, onda će Skupština moći i da bira predsjednika Senata DRI.&nbsp;
Senat DRI nema predsjednika već nekoliko godina, a to je jedan od zahtjeva koji je Evropska komisija ispostavila vladajućoj koaliciji. Predsjednik Senata se bira između pet članova Senata. Popović, ako bude izglasan, preuzeće rukovođenje revizijama nad državnim kompanijama i opštinskim preduzećima.

Većina predložila Popovića za petog člana Senata DRI

Delegacija Državne revizorske institucije (DRI) Crne Gore, koju je predvodio senator, prof. dr Branislav Radulović, prisustvovala je svečanoj proslavi 145 godina od osnivanja i 30 godina od ponovnog uspostavljanja Nacionalne revizorske institucije Bugarske.
Tokom boravka u Sofiji, delegacija DRI imala je bilateralni susret sa Dimitrom Glavčevim, predsjednikom Vrhovne državne revizije Bugarske, na kojem je razgovarano o jačanju saradnje i razmjeni iskustava u oblasti revizije javnih finansija.
Svečanost je otvorio Tomislav Dončev, predsjednik Vlade Republike Bugarske, koji se obratio predsjednicima i predstavnicima više od 15 vrhovnih revizorskih institucija iz Evrope i regiona. Na ceremoniji je govorila i Ilijana Ivanova, sutkinja Evropskog revizorskog suda.
Senator dr Radulović tokom boravka u Bugarskoj održao je više bilateralnih sastanaka sa predstavnicima revizorskih institucija iz regiona i Evropske unije, pri čemu je afirmisana saradnja između vrhovnih revizorskih institucija i mogućnost sprovođenja paralelnih revizija, u skladu sa međunarodnim INCOSAI standardom 9000.
U okviru obilježavanja jubileja održana je i konferencija pod nazivom „Vještačka inteligencija i IT revizija u očuvanju javnih sredstava“, na kojoj je učestvovala Biljana Bulatović, državni revizor – rukovodilac Odjeljenja za reviziju informacionih sistema DRI Crne Gore.
Na konferenciji su, između ostalih, govorili prof. Martin Vackev iz Instituta za vještačku inteligenciju i tehnologiju INSAIT, te Dobroslav Dimitrov, predsjednik Asocijacije za inovativne tehnologije BRAIT, dok su u radu učestvovali i predstavnici INTOSAI razvojne inicijative (IDI), Sekretarijata za EUROSAI ITWG i Tehničkog univerziteta u Sofiji.
Učešće DRI Crne Gore na ovom značajnom događaju, kako je saopšteno, predstavlja potvrdu njene aktivne međunarodne uloge i posvećenosti razvoju revizorskih standarda i digitalnih kompetencija u skladu sa evropskim praksama.

Delegacija DRI Crne Gore na jubileju Nacionalne revizorske institucije Bugarske

Predrag Radunović, kandidat za člana Senata Državne revizorske institucije (DRI), koji dolazi sa Univerziteta Crne Gore, prema tvrdnjama iz opozicije ne ispunjava zakonske uslove za tu funkciju.
Naime, Zakon o DRI propisuje da kandidat mora imati najmanje deset godina radnog iskustva na odgovornim poslovima u oblasti javnih finansija.
Opozicija tvrdi da Radunović ne ispunjava taj kriterijum, jer ima ukupno devet godina i osam mjeseci radnog iskustva, uz stručno osposobljavanje u trajanju od 12 mjeseci koje, prema njihovom tumačenju, ne može biti uračunato u zakonom propisano iskustvo.&nbsp;
Stoga, kako ističu, Radunović ne ispunjava osnovni uslov konkursa — najmanje deset godina iskustva na odgovornim funkcijama u javim finansijama.&nbsp;
Opozicija problematizuje kako se on našao na listi kandidata ako ne ispunjava uslove.&nbsp;
Nezvanično, pojedini izvori tvrde da je za Radunovićev izbor posebno zainteresovan rektor Univerziteta Crne Gore, Vladimir Božović.
Poslanik DPS-a Nikola Rakočević je na sjednici Odbora za ekonomiju, finansije i budžet izjavio da „kandidat nema deset godina radnog staža, a ne deset godina iskustva na odgovornim funkcijama“, što ga, prema njegovim riječima, diskvalifikuje iz postupka javnog izbora.
- Posebno je problematično kako se neko uopšte mogao naći među kandidatima ako ne ispunjava uslove konkursa - naglasio je Rakočević.
Sličan stav iznio je i poslanik SD-a Boris Mugoša, koji je podsjetio da Zakon jasno propisuje deset godina iskustva na odgovornim funkcijama u javnim finansijama.

Miraš Dušević

Kandidatura za senatora DRI: U opoiziciji tvrde da Radunović ne ispunjava zakonske uslove

Državna revizorska institucija je objavila Izvještaj o reviziji pravilnosti poslovanja &nbsp;diplomatskih predstavništava Crne Gore u Bosni i Hercegovini, Republici Sjevernoj &nbsp;Makedoniji, Republici Albaniji i Republici Sloveniji za 2024.godinu, na koji je dala uslovno mišljenje na pravilnost poslovanja &nbsp;revidiranih predstavništava i uslovno mišljenje na usklađenost poslovanja Ministarstva &nbsp;vanjskih poslova, u dijelu koji se odnosi na revidirana diplomatsko-konzularna predstavništva.
- Državna revizorska institucija je izvršila reviziju pravilnosti poslovanja diplomatskih &nbsp;predstavništava Crne Gore u Bosni i Hercegovini, Republici Sjevernoj Makedoniji, Republici Albaniji i Republici Sloveniji za 2024.godinu. Nadležni kolegijum DRI, koji je rukovodio predmetnom revizijom, u sastavu: predsjedavajuća Senatom DRI, članica Senata, Vesna Mihailović – rukovoditeljka Kolegijuma i član Senata, &nbsp;Milan Dabović - član Kolegijuma, izrazio je uslovno mišljenje na pravilnost poslovanja &nbsp;revidiranih predstavništava i uslovno mišljenje na usklađenost poslovanja Ministarstva &nbsp;vanjskih poslova, u dijelu koji se odnosi na revidirana diplomatsko-konzularna predstavništva- navodi se u Izvještaju DRI.
Iz Državne revizorske institucije pojasnili su da je revizijom pravilnosti poslovanja diplomatskih predstavništava utvrđeno da određena predstavništva nijesu u poslovnim knjigama evidentirala svu pokretnu i nepokretnu imovinu i nijesu u potpunosti ispoštovala važeće propise prilikom vršenja popisa imovine, a utvrđen je i neadekvatan način vođenja konzularnih knjiga od strane pojedinih predstavništava.&nbsp;
- Takođe, &nbsp;kod određenih predstavništava, nalozi za isplatu izdataka nijesu popunjavani i potpisivani od &nbsp;strane šefa Predstavništva prije isplate sredstava, već naknadno. Revizijom je utvrđeno i da su &nbsp;predstavništva vršila nabavke određenih roba i usluga bez pribavljanja ponuda od tri ponuđača i nijesu u Statističkom izvještaju o sprovedenim nabavkama iskazala sve sprovedene nabavke.- navodi se u Izvještaju DRI.
U dijelu usklađenosti poslovanja Ministarstva vanjskih poslova, DRI je utvrdila da Ministarstvo nije Internim pravilom o finansijsko-materijalnom poslovanju DKP-a, precizno definisalo &nbsp;finansijsko-materijalno poslovanje, naročito u dijelu planiranja i izvršenja budžeta, izrade i dostavljanja izvještaja, vođenja pomoćnih evidencija. Ministarstvo ne obezbjeđuje evidenciju obaveza na računima klase 2, a utvrđeno je i da nije ukazivalo predstavništvima na eventualne &nbsp;nedostatke u dostavljenim izvještajima o sprovedenim nabavkama.
- Ministarstvo vanjskih poslova i diplomatska predstavništva Crne Gore u Bosni i Hercegovini, Republici Sjevernoj Makedoniji, Republici Albaniji i Republici Sloveniji su dužni do 16. novembra 2025. godine dostave DRI Akcioni plan za realizaciju preporuka, a do 16. aprila 2026. godine Izvještaj o realizaciji preporuka- zaključuje se u Izvještaju DRI.

DRI: Uslovno mišljenje na pravilnost i usklađenost poslovanja MVP u diplomatsko-konzularnim predstavništvima

Državna revizorska institucija (DRI) izvršila je reviziju Godišnjeg konsolidovanog finansijskog izvještaja Stranke evropskog progresa za 2024. godinu i izdala uslovno mišljenje na izvještaj, kao i uslovno mišljenje na pravilnost poslovanja stranke.
Revizijom je utvrđeno da izvještaj nije sastavljen i prezentovan u svim bitno materijalnim aspektima na fer i objektivan način u skladu sa važećim okvirom finansijskog izvještavanja. Takođe, revizijom pravilnosti poslovanja utvrđene su materijalno značajne, ali ne prožimajuće neusklađenosti poslovanja sa zakonima i pravilnicima, uključujući:
- Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja;
- Zakon o porezu na dohodak fizičkih lica;
- Pravilnik o obrascu godišnjeg konsolidovanog finansijskog izvještaja političkog subjekta;
- Pravilnik o načinu i rokovima za vršenje popisa imovine i obaveza pravnog lica;
- Pravilnik o dostavljanju jedinstvenog obrasca Izvještaja o obračunatom i plaćenom porezu i doprinosima.
Revizijom je utvrđeno i da stranka nije evidentirala obračunate, a nenaplaćene prihode po osnovu raspodjele sredstava nakon izbora (4.052,38 €), nije uspostavila interne kontrole niti omogućila uvid članovima u prihode i rashode. Takođe, Bilans stanja i Bilans uspjeha nisu sačinjeni na propisanim obrascima, popis imovine i obaveza nije izvršen, a poreske obaveze za ugovore o djelu i troškove zakupa nisu obračunate i uplaćene, niti su nadležnim organima dostavljani potrebni izvještaji.
Stranka evropskog progresa je, prema DRI, dužna da do 16. novembra 2025. godine dostavi Akcioni plan za realizaciju sedam izdatih preporuka, a do 16. aprila 2026. godine i Izvještaj o realizaciji preporuka iz izvještaja o reviziji.
Konačan izvještaj o reviziji je, shodno Protokolu o saradnji između Agencije za sprječavanje korupcije i DRI, dostavljen Agenciji na upoznavanje.

1250x600

DRI: Iz SEP-a dužni da do novembra dostave akcioni plan za realizaciju preporuka

Finansijskom revizijom je utvrđeno da je Građanski pokret URA u poslovnim knjigama evidentirala troškove u iznosu od 4.620,61 eura koje nije dokumentovala, dok je u Izvještaju o prihodima, imovini i rashodima političkog subjekta prihode iskazala u manjem iznosu za 18.807,64 eura.
Državna revizorska institucija je objavila Izvještaj o reviziji Godišnjeg konsolidovanog finansijskog izvještaja Građanskog pokreta “URA” za 2024. godinu.&nbsp;
Kako se navodi u saopštenju, nadležni kolegijum DRI, koji je rukovodio predmetnom revizijom, u sastavu: predsjedavajuća Senatom DRI, članica Senata Vesna Mihailović – rukovoditeljka Kolegijuma, i član Senata dr Milan Dabović – član Kolegijuma, izrazio je uslovno mišljenje na Godišnji konsolidovani finansijski izvještaj i negativno mišljenje na pravilnost poslovanja Građanskog pokreta “URA” za 2024. godinu.
Finansijskom revizijom je utvrđeno da Godišnji konsolidovani finansijski izvještaj Građanskog pokreta “URA” za 2024. godinu nije u svim bitno materijalnim aspektima sastavljen i prezentovan na fer i objektivan način, u skladu sa važećim okvirom finansijskog izvještavanja.
Revizijom pravilnosti su utvrđene neusklađenosti poslovanja Građanskog pokreta “URA” koje se odnose na nedosljednu primjenu: Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja (čl. 14, 24, 48 i 49), Zakona o obligacionim odnosima, Pravilnika o kontnom okviru i sadržini računa u kontnom okviru za pravna lica registrovana za obavljanje privredne djelatnosti i druga pravna lica, Pravilnika o načinu i rokovima za vršenje popisa imovine i obaveza pravnog lica, internog Pravilnika o potrošnji goriva, i internog Pravilnika o troškovima poslovne reprezentacije.
Kako se ističe iz DRI, u poslovnim knjigama Partije iskazane su neizmirene obaveze po osnovu lokalnih izbora u Podgorici u iznosu od 33.432,30 eura, koje nijesu izmirene do zatvaranja izbornog žiro računa.
- Takođe, Partija nije obezbijedila vođenje računovodstvenih evidencija o prihodima, imovini i rashodima po porijeklu, visini i strukturi prihoda, imovine i rashoda, dok troškove u ukupnom iznosu od 40.119,09 eura nije evidentirala na odgovarajuća konta. Utvrđene su i nepravilnosti u dijelu evidentiranja i popisa imovine - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Kako se navodi, u odnosu na sedamnaest izdatih preporuka, Građanski pokret “URA”, kao subjekt revizije, dužan je da do 16. novembra 2025. godine izradi i dostavi DRI Akcioni plan za realizaciju preporuka, a do 16. aprila 2026. godine Izvještaj o realizaciji preporuka iz Izvještaja o reviziji.
- Zbog izraženog negativnog mišljenja i utvrđenih nepravilnosti, Konačan izvještaj o reviziji Godišnjeg konsolidovanog finansijskog izvještaja Građanskog pokreta “URA” za 2024. godinu, Državna revizorska institucija je dostavila Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu Skupštine Crne Gore, a shodno Protokolu o saradnji između Agencije za sprječavanje korupcije i Državne revizorske institucije, i Agenciji za sprječavanje korupcije, na upoznavanje - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

DRI: URA bez dokumentacije za 4,6 hiljada eura troškova, prihode prikazala manjim za skoro 19 hiljada

Finansijskom revizijom je utvrđeno nepravilno iskazivanje primitaka od donacija i iskazivanje sredstava utrošenih iz tekuće budžetske rezerve, kao i pogrešna evidencija izdataka u iznosu od 75.754,10 eura, saopšteno je iz Državne revizorske institucije (DRI).&nbsp;
Kako se navodi u saopštenju, nadležni Kolegijum DRI, koji je rukovodio predmetnom revizijom, u sastavu: član Senata DRI, Siniša Čađenović – rukovodilac Kolegijuma i član Senata DRI, dr Milan Dabović - član Kolegijuma, izrazio je negativno mišljenje na Godišnji finansijski izvještaj i negativno mišljenje na usklađenost poslovanja Uprave za bezbijednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove za 2024. godinu.&nbsp;
- Finansijskom revizijom je utvrđeno nepravilno iskazivanje primitaka od donacija i iskazivanje sredstava utrošenih iz tekuće budžetske rezerve, kao i pogrešna evidencija izdataka u iznosu od 75.754,10 eura. Zbog nepostojanja odnosno nepouzdanosti evidencija obaveza, kao i neusklađivanja obaveza sa dobavljačima, DRI nije mogla potvrditi stanje obaveza na kraj decembra 2024. godine, u iznosu od 261.675,59 eura - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Kako se dodaje, izdaci Programa obaveznih mjera zdravstvene zaštite životinja u iznosu od 2.396.485,14 eura su evidentirani u suprotnosti sa Pravilnikom o jedinstvenoj klasifikaciji računa za budžet Crne Gore i budžete opština.&nbsp;
- Po GFS metodologiji, ovi izdaci se ne tiču subvencija u ekonomskom smislu, već se radi o operativnim rashodima javnih usluga. Revizijom pravilnosti su, između ostalog utvrđene ključne nepravilnosti, koje ukazuju na određene slabosti u sistemu upravljanja i kontrola, evidenciji imovine, obaveza i prihoda, kao i nedostatke u primjenu određenih internih procedura i kontrole u javnim nabavkama. Program obaveznih mjera zdravstvene zaštite životinja nije blagovremeno donesen i isti ne sadrži detaljne mjere sa aktivnostima i rokovima - ističe se iz DRI.
Kako se navodi, dokumentacija o izvršenju i plaćanjima je nepotpuna i neuvjerljiva, dok su isplate naknada štete vršene bez potpune dokumentacije i metodologije. U oblasti zapošljavanja, Uprava je angažovala lica po ugovorima o djelu za poslove iz osnovne djelatnosti organa, bez evidencije o radno-pravnom statusu i izvještajima o radu.&nbsp;
- Akt o sistematizaciji ne prepoznaje obavezan položen ispit za službenog veterinara za radna mjesta veterinarskih inspektora. Pored 37 preporuka datih u predmetnoj finansijskoj reviziji i reviziji pravilnosti, nadležni Kolegijum je izdao 5 sistemskih preporuka Vladi Crne Gore, Ministarstvu finansija i Ministarstvu poljoprivrede u cilju jačanja nepristranosti kontrolne funkcije, pravilnog budžetskog planiranja i evidentiranja rashoda u oblastima bezbjednosti hrane i veterinarske zaštite, kao i potpunosti i pouzdanosti finansijskog izvještavanja - pojašnjava se u saopštenju.&nbsp;
Uprava za bezbijednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, kao subjekt revizije je, kako se ističe, dužna da do 21. novembra 2025. godine izradi i dostavi DRI Akcioni plan za realizaciju 37 preporuka, a do 21. aprila 2026. godine Izvještaj o realizaciji preporuka.&nbsp;
- Konačan Izvještaj o reviziji Godišnjeg finansijskog izvještaja i pravilnosti poslovanja Uprave za bezbijednost hrane, veterinu i fitosanitarne posleve za 2024. godinu se dostavlja na upoznavanje Skupštinskom Odboru za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, Vladi Crne Gore, Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, kao i Vrhovnom državnom tužilaštvu, shodno čl. 3 Protokola o saradnji - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

DRI: Ekonomska revizija utvrdila nepravilnosti u evidenciji donacija i budžetskih izdataka u iznosu od 75 hiljada eura

Iz Ekonomske redakcije organizacije STEGA zatražili su odgovornost ministra finansija Novice Vukovića nakon što je Državna revizorska institucija (DRI) još jednom dala negativno mišljenje na završni račun budžeta za prošlu godinu.
Kako su istakli u saopštenju, Državna revizorska institucija je objavila izvještaj o reviziji završnog računa budžeta Crne Gore za 2024. godinu i ponovo poslala ozbiljno upozorenje.&nbsp;
- Naime, već šestu godinu zaredom DRI je dala negativno mišljenje o pravilnosti trošenja državnog novca, a za finansijsku reviziju izrekla uslovno mišljenje. Drugim riječima, i dalje se ne zna, sa sigurnošću, kako se troši novac građana, jer su greške i propusti u planiranju, evidenciji i kontroli postali hronični – navodi se u saopštenju STEGA-e.
Prema njihovom saopštenju, državni revizori su ukazali da se pravila ne poštuju dovoljno, da se često isplaćuju sredstva bez jasne dokumentacije, da se ugovori potpisuju bez potrebnih procedura, a da se u mnogim institucijama već godinama funkcioniše sa privremenim „v.d.“ rukovodiocima.&nbsp;
- Evidencije o porezima, državnoj imovini i obavezama nijesu potpune, a kontrola trošenja novca građana je slaba. DRI je time još jednom potvrdila ono što građani odavno osjećaju – da država njihov novac troši netransparentno, bez dovoljne odgovornosti i reda – dodaje STEGA.&nbsp;
U izvještaju se, kako se pojašnjava, navodi i da su pojedine institucije vraćale donatorska sredstva zbog nenamjenskog trošenja, a da se novac vjerskim školama i pojedinim fondovima dijelio bez jasnih kriterijuma i kontrole.&nbsp;
- Izvještaj DRI je pokazatelj ozbiljnog problema u funkcionisanju državnih finansija. Šest uzastopnih negativnih mišljenja na reviziju pravilnosti i uslovno mišljenje za finansijsku reviziju znače da sistem upravljanja javnim novcem i dalje ne funkcioniše kako bi trebalo. Građani imaju pravo da znaju kako se troši njihov novac, a Vlada ima obavezu da uvede red, objasni šta je pošlo po zlu i preduzme konkretne mjere da se ovakvi nalazi više ne ponavljaju – zaključuju iz STEGA-e u saopštenju.&nbsp;
Tražimo odgovornost ministra finansija i rukovodećeg tima ministarstva finansija, obzirom na težinu nalaza DRI koji jasno ukazuju na nedomaćinsko upravljanje novcem građana.

Novac vjerskim školama i fondovima dijeljen bez jasnih kriterijuma i kontrole

Premijer Milojko Spajić nedavno je kazao da će u decembru biti stotinu zakona u Skupštini i da će biti mnogo imenovanja. Ova najava otvara i pitanje da li građani treba da brinu, s obzirom da nam odluke o tome da li nešto treba usvojiti ili ne, donose poslanici koji, reklo bi se, nekada glasaju po dogovoru. - Oni prolaze odbore, i u dosta situacija radi se o malim izmjenama zakona. Nije to neka prezahtjevna materija, čak i za nas u Crnoj Gori koji možda nismo istorijski prepoznati kao veliki radnici. Za kratko vrijeme toliko je posla urađeno, pokazujemo da postoji neka nova radna etika u Crnoj Gori - istakao je Spajić. Ono što se nameće kao pitanje jeste da li se radi o novoj radnoj etici ili moranju da se izglasaju određena zakonska rješenja zbog zatvaranja poglavlja i usklađivanja sa EU. Zakoni, kako je i najavljeno, pristižu u Skupštinu a poslanici će se izjašnjavati o njima. Iako premijer smatra da se ne radi o prezahtjevnoj materiji, zakoni su nerijetko obimno štivo koje treba pomno pročitati. "Svi, svi, što radi ovaj Dejan" To kako poslanici glasaju o pojedinim zakonskim rješenjima, raznoraznim izvještajima, iz onoga što građani mogu da vide i čuju, budi sumnju uopšte u informisanost o tome šta se pred njima nalazi. Tako smo nedavno, i to ne po prvi put, imali situaciju gdje predsjednik Skupštine ponavlja glasanje sugerišući maltene poslanicima kako treba da se izjasne. Naime, na sjednici Skupštine održanoj krajem novembra glasalo se između ostalog za Finansijski izvještaj sa izvještajem o radu Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti za 2024. godinu. Ono što je interesantno je trenutak u kojem generalni sekretar Skupštine Boban Stanišić daje "znak" Mandiću da za to svi glasaju. Međutim, izgleda da nije dobro iskomunicirano sa ostalim poslanicima, pa kako je bilo uzdržanih u njihovim redovima, ponovilo se glasanje. U jednom trenutku se čak čuje kako Stanišić govori Mandiću - "Svi, svi, što radi ovaj Dejan", a iz pregleda glasanja i rasporeda sjedjenja, može se zaključiti da se to odnosi na poslanika NSD-a Dejana Đurovića koji je bio uzdržan pri prvom glasanju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205091220_140fabc80a9e3b7f4a7cd32a16abbac252bbb443484eff2edc50ad35a1d8b74e.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205091220_140fabc80a9e3b7f4a7cd32a16abbac252bbb443484eff2edc50ad35a1d8b74e" data-rendition-name="original" width="954" height="475" loading="lazy" alt="Glasanje"></figure>  Brže bolje je Mandić prekinuo glasanje i ponovio ga, ali uz pojašenjenje poslanicima za šta se izjašnjavaju, sugerišući tako i kako bi trebalo da glasaju. - Izvinjavam se, odlučuje se većinom glasova prisutnih poslanika. Ponavljam glasanje. Odbor za ekonomiju, finansije i budžet, kao matični odbor, predložio je zaključak koji se prihvata - Finansijski izvještaj sa izvještajem o radu Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti za 2024. godinu. Stavljam na glasanje predlog zaključka odbora. Mi treba da se izjasnimo o predlogu zaključka odbora koji je dobio potrebnu većinu na odboru - rekao je Mandić. Nakon Mandićevih riječi glasalo se ponovo, ukupno je glasalo 62 poslanika i sada su svi bili za, te je prihvaćen pomenuti izvještaj. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEptn2Hd86Yg&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Takođe, nije nepoznato da smo često u Skupštini slušali opaske da svi poslanici ne bi čak umjeli nabrojati sve resore najglomaznije Vlade - sa 25 ministarstava i sedam potpredsjednika. A neki od zakona koji su već u proceduri su: Predlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o radu, Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima Predlog zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanju, Predlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, Predlog zakona o slobodnom pristupu informacijama... Sve pomenuto budi opravdanu brigu o tome kako će se odnijeti, jer nesumnjivo je mnogo posla i materijala ispred crnogorskih poslanika.

VIDEO - Da li građani treba da brinu? Stotinu zakona i pitanje – znaju li svi poslanici šta glasaju

Suđenje Nikoli Raičeviću i Miliću Raleviću, koji se terete za krivično djelo prinuda na štetu fotoreportera Vijesti Borisa Pejovića i Pobjede Steva Vasiljevića danas je odgođeno u Osnovnom sudu u Beranama, zbog nepojavljivanja okrivljenog Ralevića.
Do incidenta je došlo u avgustu, u selu Gornje Zaostro blizu Berana, prilikom uklanjanja spomenika četničkom vojvodi i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, kada je više desetina ljudi koji su prisustvovali događaju napalo Pejovića i Vasiljevića.
Osim Raičevića, zaseban postupak u beranskom Osnovnom sudu vodi se i protiv Danka Femića za isto krivično djelo, kao i u Sudu za prekršaje protiv još pet osoba. Raičeviću i Femiću se na teret stavlja kvalifikovani oblik krivičnog djela prinuda, koji podrazumijeva strože kazne ukoliko su napadnuti medijski radnici, i koji je na inicijativu Sindikata medija Crne Gore (SMCG) i Akcije za ljudska prava uvršten u Krivični zakonik 2022. godine.
Kako je saopšteno iz Sindikata medija, sudija Ivan Došljak je na današnjem ročištu kazao da je u sud juče stigao dopis od Milića u kojem navodi da zbog neodložne porodične obaveze nije u mogućnosti da prisustvuje, pa da zbog toga neće moći da održi današnji pretres.
Pretres je odložen za 12. decembar, a Raleviću će poziv biti upućen preko policije, kako bi se obezbijedilo njegovo prisustvo.

Slučaj napada na fotoreportere: Odgođeno suđenje zbog nepojavljivanja Ralevića

Gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković saopštio je da je donio odluku da Povelja „Ivan Crnojević“ za 2026. godinu bude dodijeljena Fakultetu za crnogorski jezik i književnost.
- Čestitam upravi, profesorima, istraživačima i studentima ove ustanove - naveo je Đurašković na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fn_djuraskovic%2Fstatus%2F1996881083162558952%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996881083162558952%7Ctwgr%5E114343bea514c8cbe4a30b472b430d57464f15de%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Povelja „Ivan Crnojević“ Fakultetu za crnogorski jezik i književnost

Umjesto što tamo zaustavljaš kamione smrznute piletine na Bulevaru Revolucije jer ti smrde pileća krilca, dođi ovdje u ujčevinu da sa ovim časnim, poštenim narodom braniš njihovo pravo na zdravu životnu sredinu - poručio je lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću koji ga je juče pozvao da napusti vlast.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.3406%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fwatch%2F%3Fv%3D694213877096739&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen allow="encrypted-media *;"></iframe></div></div></div>
Knežević je rekao da će to učiniti „kad budu udarili na jednog Botunjanina i Zećanina“.
Pitao je Milatovića hoće li on učiniti isto.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 65.0115%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-knezevicu-napustite-vladu-vec-danas&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Knežević Milatoviću: Umjesto što zaustavljaš kamione smrznute piletine jer ti smrde krilca, dođi u ujčevinu da braniš pravo na zdravu životnu sredinu

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: dri