Da bi sve učestalije rodno zasnovano nasilje nad novinarkama &nbsp;bilo adekvatno kažnjavano, u krivično, medijsko i zakonodavstvo koje se odnosi na zabranu diskriminacije i na rodnu ravnopravnosti, treba unijeti odredbe o seksizmu.
To je zaključak &nbsp;jučerašnjeg &nbsp;panela „Novinari i jednakost: rodno zasnovani napadi na novinarke“, u kome su učestvovale novinarke, civilne aktivistkinje, političarke, državna tužiteljka i predstavnici OEBS-a.
- Inicijativu o seksistički zasnovanom nasilju nad novinarkama najprije ćemo podnijeti na Predlog izmjena Krivičnog zakonika Crne Gore, koji je na ekspertizi Evropske komisije. Predlog izmjena KZ-a već predviđa oštrije kazne za napade na novinare, ali smatramo da to nije dovoljno sa aspekta zabrinjavajućeg trenda rasta rodno zasnovanog nasilja nad novinarkama, posebno verbalnog nasilja u online sferi - saopšteno je.&nbsp;
Krivičnim zakonikom, kako se dodaje, &nbsp;bi trebalo da se definiše koje su profesije od javnoga značaja, što je novinarstvo svakako, pa bi u tom smislu trebalo obezbjediti i zaštitu za sve žene koje obavljaju javne poslove, jer je online nasilje postalo sveprisutno.
- Preporukom Savjeta Evrope o sprječavanju i borbi protiv seksizma CM/REC (2019), seksizam je definisan kao svaki čin, gest, vizuelno predstavljanje, izgovorene ili pisane riječi, praksu ili ponašanje zasnovano na ideji da je osoba ili grupa osoba inferiorna zbog svog pola, koja se javlja u javnoj ili privatnoj sferi, bilo onlajn ili oflajn, sa ciljem ili svrhom da se, između ostalog, naruši njihovo dostojanstvo i uspostavi i održi sistem rodnih stereotipa - navodi se u saopštenju Društva profesionalnih novinara Crne Gore.
Podaci Vrhovnog državnog tužilaštva, kako navode, dostavljeni DPNCG, pokazuju da je Državno tužilaštvo &nbsp;prošle godine formiralo 14 predmeta napada na novinare od čega je devet za novinarke. Za šest mjeseci ove godine od devet formiranih predmeta, šest se tiču novinarki.
Statistika Uprave policije takođe svjedoči da se povećava broj online prijetnji novinarima (na društvenim mrežama i putem komentara na portalima), pa ih je za prva četiri mjeseca bilo pet od ukupno prijavljenih šest.
Među novinarkama koje su bile meta rodno zasnovanih napada, zbog posla koji rade, su Ana Raičković (Pobjeda), Itana Kaluđerović (TVE), Dragana Šćepanović (Vijesti), koje su o tome govorile na panelu.
Seksističke i rodno zasnovane uvrede i prijetnje Ani Raičković i Dragani Šćepanović u komentarima na portalu Aktuelno, tužilaštvo tretira kao prekršaj. Zbog prijetnje Itani Kaluđerović na Facebooku da “pripazi na metak", &nbsp;tužilaštvo je podnijelo krivičnu prijavu koju je sud međutim odbacio i prekršajno kaznio počinioca. On je međutim krivično procesuiran zbog napada na policiju.
- Dodatan šok sam doživjela kad smo se sreli u Tužilaštvu. On je u izjavi rekao da nije mislio da mi prijeti nego je, nakon tragedije na Cetinju, htio da me upozori da možda metak ne zaluta, neko ga je naučio. Rekao je da nije znao da sam novinarka. Podsmijehnuo mi se kad me je ugledao u hodniku, što je nešto što ću se sjećati kad ga vidim i prokomentarisao da se digla buka kao da je počinio državni udar - rekla je.
Dragana Šćepanović rekla je da je rodno nasilje koje ja trpjela, kroz komentare na portalu Aktuelno, pored nje, uticalo i na njenu porodicu.&nbsp;
- U patrijahalnim, tradicionalnim i malim sredinama, taj vid nasilja postaje još izraženije i ostavlja posljedice i na međuljudske odnose, a može značajno da naruši i lični i profesionalni ugled - navela je.
Ana Raičković je rekla da se nakon što je dobila policijsku pratnju osjeća bezbednije, ali ne i bezbjedno. Omalovažavanje i vrijeđanje nje kao novinarke takođe ne prestaje u komentarima portala, čiji je vlasnik fizički napao.
Državna tužiteljka Ivana Petrušić Vukašević rekla je da je neophodmo unaprijediti zakonodavni okvir, jer tužioci dolaze u situaciju da neki događaj bude simpromatičan kao krivično djelo, ali da ga oni ne mogu tako tretirati jer nemaju zakonski osnov.
Kazala je da se seksistički i mizogini komentari tretiraju kao prekršaj i pozvala novinare, političarke i civilne aktivistikinje da prijavljuju svaki događaj koji doživljavaju kao napad jer kontinuirano ponavljanje određenog negativnog ponašanja na kraju može biti krivično djelo proganjanja.
Direktorica NVO Ženska akcija Slavica Striković rekla je da 30 godina radi na podizanju svijesti o rodnoj ravnopravnosti i da je iskustvo pokazalo da samo oštra kaznena politika daje rezultate.
- Mi smo mentalitet koji kroz kazne mijenja ponašanje - rekla je, podsjećajući na slučajeve „užasnog govora mržnje i želje da im se naudi“ poslanicama Aleksandri Vuković Kuč i Draginji Vuksanović Stanković.
Pored oštrije kaznene politike predložila je veću žensku solidarnost i stalnu edukaciju novinara i urednika oko izvještavanja bez predrasuda i stereotipa, ukazujući na važnu ulogu medija u oblikovanju javnog mnjenja.
Ona je, kao i većina učesnika panela, ukazala na veću odgovornost za širenje govora mržnje od strane javnih funkcionera, zalažući se da za njih budu oštrije sankcije jer imaju veći uticaj od običnih građana.
Poslanica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč, koja je u više navrata bila meta mizoginije, predložila je da novinari dobiju status službenog lica. Rekla je da bi krivičnim zakonodavstvom trebalo propisati dvostruku ugroženost za novinarke, po osnovu posla od javnog značaja i po osnovu identiteta.
- Došli smo do dna - rekla je ona, navodeći da je zadovoljna jer je izmjenama KZ-a koji je ne ekspertizi u EK, predviđeno krivično djelo teški govor mržnje.
Potpredsjednica GP URA Milena Vuković ukazala je da političari ne razumiju ovu problematiku i da im nije jasno zašto je isticanje ljepote, umjesto znanja i profesionalnog integriteta, uvredljivo za žene.
Više učesnika kritikovalo je nedavno izjavu poslanika Demokrata Borisa Bogdanovića, koji je targetirao pojedine medije i novinare, optužujući ih da rade za kriminalne klanove. To je na žalost stara praksa, koji nijesu prekinuli ni sadašnji zvaničnici.
Društvo profesionalnih novinara Crne Gore sa NVO UZOR i Hans Sjedel fondacijom sprovodi projekat “Efektivna prevencija i zaštita novinara”, zahvaljujući finansijskoj podršci Evropske Unije i Ministarstva javne uprave.&nbsp;
NVO UZOR je u okviru istog projekta izradio Vodič za zaštitu novinarki, koji sadrži analizu pravnog okvira i preporuke ( <a href="https://uzor.me/vodic-za-zastitu-novinarki" target="_blank">https://uzor.me/vodic-za-zastitu-novinarki</a>).

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Inicijativa: U zakone uvesti seksitički zasnovano nasilje nad novinarkama

Nijesam i neću odustati od krivičnog gonjenja napadača na mene i moju porodicu - poručila je novinarka i urednica u dnevnom listu Pobjeda Ana Raičković na Forumu koji je Sindikat medija (SMCG) organizovao uoči Dana novinara Crne Gore govoreći o brutalnom fizičkom napadu koji je pretrpjela od kontroverznog biznismena Zorana Ćoća Bećirovića i njegovog obezbjeđenja. Raičković je istakla da još ne zna je li joj ugrožena bezbjednost, te da čeka i zakazivanje suđenja i uvid u optužni predlog. Žrtva Bećirovića je i novinarka Vijesti Dragana Šćepanović koju u kontinuitetu napada preko svog portala Aktuelno. - Država nema mehanizme da spriječi nekoga ko odluči da otvori portal kako bi nekome uništio život - kazala je Šćepanović koja je govorila i o specifičnim uslovima rada ljudi koji su dopisnici jer su odsječeni od redakcija i ostalih kolega. <h2>Pogoršana bezbjednost novinara</h2> Na današnjem forumu SMCG je ocijenjeno da nadležni u svojim rukama imaju sve propise da adekvatno kazne napade na medijske radnice i radnike, te da bi trebalo da ih iskoriste jer se samo tako može poslati poruka o nekažnjivosti. Predsjednik SMCG Radomir Kračković upozorio je da je u posljednjoj godini pogoršana bezbjednost medijskih radnika i radnica u Crnoj Gori, te da je u 2024. godini SMCG zabilježio 20 slučajeva napada na novinare i incidenata sa novinarima, što je rast u odnosu na godinu ranije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250122140152_8553d84df5eae28cccb48bdc7723586e2c44df7728ccdef8750e4893817d0081.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250122140152_8553d84df5eae28cccb48bdc7723586e2c44df7728ccdef8750e4893817d0081" data-rendition-name="original" width="4314" height="2794" loading="lazy" alt="Kračković"> <figcaption>POJAČANI PRITISCI NA MEDIJE: Radomir Kračković(Photo: Sindikat medija/Boris Pejović)</figcaption> </figure>  - Zabilježen je i najbrutalniji napad u posljednjih šest godina - na novinarku Pobjede Anu Raičković. Tražimo da svi napadi na novinare i medijske radnike konačno budu adekvatno kažnjeni. Nadležni imaju propise u svojim rukama, a prvenstveno Krivični zakonik. Samo strožim kaznama može se poslati poruka da ovakvi i drugi napadi na novinare neće biti tolerisani - dodao je Kračković. Rekao je da su se i pritisci na rad medijskih radnika pojačali u posljednjoj godini, kao i da i dalje nema napretka u starim i najtežim slučajevima napada na novinare poput ubistva glavnog i odgovornog urednika lista Dan Duška Jovanovića. <h2>Novinarske plate i dalje ispod prosjeka</h2> Kračković je primijetio da se ekonomski status medijskih radnikia i radnica u posljednjih godinu djelimično poboljšao, zahvaljujući povećanju svih plata u Crnoj Gori, ali i da veliki broj kolega prima platu koja je ispod prosječne ili tek malo više od toga. Kazao je da loš položaj medijskih radnika dodatno usložnjava činjenica da se i dalje duguju zarade u jednom dijelu lokalnih javnih emitera, kao i da poslodavci i dalje odbijaju predloge Sindikata medija vezano za Granski kolektivni ugovor. - Ipak, nećemo odustati od toga da se pobošlja položaj i uslovi rada svih novinara i medijskih radnika u Crnoj Gori - naveo je Kračković. Oko 30 medijskih radnika je na forumu ocijenilo da treba jačati solidarnost među kolegama i da ona često izostane, da glavni urednici moraju više da budu uključeni u proces pravljenja vijesti i da se više moraju zalagati i za novinare ali i boriti protiv sve agresivnijeg marketinga koji dolazi iz PR službi javne uprave. - Mi fortoreporteri smo danas po prvi put, na ovom događaju, javno prihvaćeni kao novinari. Problem je što se naš rad mjeri u zavisnosti od toga za koji medij trenutno radimo, a ne bi trebalo da je tako jer mi pripadamo čitaocima a ne redakcijama - kazao je fotoreporter Stevo Vasiljević. Na skupu je istaknut i problem, koji je gotovo svakodnevan, koji imaju ekipe koje prate rad Skupštine Crne Gore. &nbsp; <h2>Izložba crnogorskih fotoreportera</h2> SMCG je, uoči Dana novinara Crne Gore, organizovao i izložbu crnogorskih fotoreportera „Iz kadra u kadar: Priče o novinarstvu”, koju će posjetioci moći da vide u KIC-u “Budo Tomović” do 1. februara. Izloženo je 30 fotografija Borisa Pejovića, Steva Vasiljevića, Dobrila Malidžana, Filipa Filipovića, Jovana Radulovića, Lazara Ružića, Luke Zekovića, Rista Božovića, Sava Prelevića, Dragana Nikolića i Darka Vojinovića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250122140152_196725df9e1e49c3565b374205e1d29897588f4724f35085c5fac493ac76cdd9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250122140152_196725df9e1e49c3565b374205e1d29897588f4724f35085c5fac493ac76cdd9" data-rendition-name="original" width="5128" height="3213" loading="lazy" alt="SMCG"> <figcaption>Sa izložbe(Photo: Sindikat medija/Boris Pejović)</figcaption> </figure>  Potpredsjednica SMCG Marijana Camović Veličković je na svečanom otvaranju izložbe podsjetila da je u Crnoj Gori oko 230 medija, dok je fotoreportera svega 15. Oni, kako je pojasnila, rade u tri dnevne novine i za nekoliko agencija, pretežno stranih a samo jedan portal među zaposlenima ima fotoreportera. Camović Veličković kaže da su crnogorski fotoreporteri redovno nagrađivani na međunarodnim konkursima kao i da decenijama svakodnevno bilježe istoriju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250122140152_d7ac00a227931914421dec04290813484a6612a519c6bd39a4d78277d6c7090f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250122140152_d7ac00a227931914421dec04290813484a6612a519c6bd39a4d78277d6c7090f" data-rendition-name="original" width="5656" height="3608" loading="lazy" alt="SMCG izložba"> <figcaption>Izložba crnogorskih fotoreportera(Photo: Sindikat medija/Boris Pejović)</figcaption> </figure>  - A ipak, najmanje se priča o njima i često su upravo oni višak poslodavcima. Sa pravom se osjećaju diskriminisano i ugroženo. Zato, oni koje poslodavci ne otpuste kao višak, i bježe iz profesije - rekla je. Ona je navela i da se masovno krše i zloupotrebljavaju autorska prava na štetu fotoreportera, što im dodatno umanjuje zaradu ali ih i degradira kao autore. Prema njenim riječima, to je takođe tema o kojoj se malo ili nimalo priča, a &nbsp;upravo su izložba i Forum uoči Dana novinara pokušaji u pravcu mijenjanja te prakse. - Pozivam vas da zastanete i obratite pažnju na ono što naši fotoreporteri imaju da vam kažu i što vrlo rječito govore svojim vanvremenskim fotografijama. Malo ih je ali su žilavi ne daju se - zaključila je Camović Veličković.

610x380

500x500

1250x600

1084x550

Raičković: Još ne znam je li mi bezbjednost ugrožena, neću odustati od krivičnog gonjenja Bećirovića

U Osnovnom državnom tužilaštvu u Kolašinu formiran je predmet povodom komentara objavljenih na portalu "Aktuelno" koji se odnose se na novinarku "Vijesti" Draganu Šćepanović, navodi se u saopštenju ovog tužilaštva.
Kako dodaju, tokom izviđaja će preduzeti radnje sa ciljem identifikacije autora komentara, te nakon toga cijeniti da li u njihovim radnjama ima elemenata krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti.&nbsp;
Prema podacima sa sajta <a href="https://montenegro.mom-gmr.org/cg/mediji/detail/outlet/portal-aktuelno/">Media Ownership Monitor</a>, portal "Aktuelno" je u vlasništvu preduzeća Akcionarsko društvo "Skijalište – Kolašin 1450".&nbsp;
- Skijalište Kolašin je u vlasništvu Caldero Trading Limited sa Kipra koje posjeduje 84,89 odsto vlasništva i Beppler &amp; Jacobson Limited, takođe sa Kipra, koje posjeduje 14,33 odsto vlasništva. Kao direktori Caldero Trading Limited na Kipru navedeni su Zoran Ćoćo Bećirović i Luka Bećirović. Dvije kiparske kompanije dijele istog sekretara, kompaniju Ciproservus co. i imaju istu adresu - navodi se na sajtu Media Ownership Monitor.
Portal "Aktuelno" godinama proganja dopisnicu Vijesti iz Kolašina Draganu Šćepanović, a išlo se toliko daleko da je taj medij iznosio tvrdnje da ona priprema teren za likvidaciju vlasnika tog tabloida Zorana Ćoća Bećirovića.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fosnovno-drzavno-tuzilastvo-odredilo-zadrzavanje-becirovicu-i-mijatovicu-do-72-sata&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Podsjećamo, Bećirović je uz sina Luku i tjelohranitelja Mladena Mijatovića uhapšen zbog napda na novinarku Pobjede Anu Raičković sinoć u Podgorici.
Bećiroviću je, uz Mijatovića, danas u podgoričkom Osnovnom državnom tužilaštvu određeno zadržavanje do 72 sata, dok je u toku saslušanje njegovog sina.
Njima je, kako se navodi u saopštenju podgoričkog ODT-a, određeno zadržavanje zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo nasilničko ponašanje na štetu Raičković.
- Osnovano se sumnja da su zadržana lica, zajedno sa L. B. čije je saslušanje u toku, verbalno i fizički napali novinarku i još dva lica i tom prilikom oštećenoj nanijeli tjelesne povrede - kazali su iz tužilaštva.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fdrustvo-profesionalnih-novinara-napadaci-na-novinarku-raickovic-povratnici-trazimo-najostrije-kazne&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Društva profesionalnih novinara su ranije kazali da "jedan žuti portal, čiji je osnivač Bećirovićeva firma, godinama vrijeđa, progoni i maltretira novinare, ukljućujući novinarku i dopisnicu Vijesti iz Kolašina Draganu Šćepanović.
Mijatović je ranije napao novinara Vladimira Otaševića jer se, kako su rekli iz Društva profesionalnih novinara usudio da ga, tada kao novinar lista Dan, snima telefonom.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fmladen-mijatovic-za-becirovica-ponovo-nasrce-na-novinare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici ni u jednom od ova dva slučaja nije našlo elemente krivičnog djela, pa je Sud za prekršaje u Podgorici oslobodio Mijatovića odgovornosti, dok je Dragana Šćepanović upućena da privatno goni portal - navode iz Društva profesionalnih novinara.

Formiran predmet zbog komentara na portalu "Aktuelno" koji se odnose na novinarku Šćepanović

Društvo profesionalnih novinara (DPNCG) očekuje od Osnovnog tužilaštva u Podgorici da adekvatno procesuira, a od suda da izrekne najoštriju kaznu za napad na novinarku Pobjede Anu Raičković jer su napadači uglavnom povratnici, odnosno imaju istoriju napada i maltretiranja kritičkih novinara.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fosnovno-drzavno-tuzilastvo-odredilo-zadrzavanje-becirovicu-i-mijatovicu-do-72-sata&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Podsjetimo da je tjelohranitelj Zorana Bećirovića Mladen Mijatović ranije napao našeg kolegu Vladimira Otaševića jer se usudio da ga, tada kao novinar lista Dan, snima telefonom - podsjećaju u saopštenju.
Dodaju da "jedan žuti portal, čiji je osnivač Bećirovićeva firma, godinama vrijeđa, progoni i maltretira novinare, ukljućujući novinarku i dopisnicu Vijesti iz Kolašina Draganu Šćepanović".
- Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici ni u jednom od ova dva slučaja nije našlo elemente krivičnog djela, pa je Sud za prekršaje u Podgorici oslobodio Mijatovića odgovornosti, dok je Dragana Šćepanović upućena da privatno goni portal - navode iz Društva profesionalnih novinara.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fmladen-mijatovic-za-becirovica-ponovo-nasrce-na-novinare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Postavili su pitanje tužiocima koji su postupali u ova dva slučaja da li smatraju da imaju elementarno znanje o slobodi izražavanja i poslu novinara, te da li ih je bar malo sramota što su Bećirovići i Mijatović fizički nasrnuli na novinarku.
- Podsjetimo, u slučaju Vladimira Otaševića postupala je osnovna tužiteljka u Podgorici Ivana Vuksanović, dok je slučaj Dragane Šćepanović vodio podgorički osnovni tužilac Nikola Boričić. O detaljima istraga ovaj put nećemo je to nije tema, ali očekujemo da ovu o napadu na koleginicu Raičković temeljnije sprovedu i utvrde motive. Pošto su se javni zvaničnici danas maltene utrkivali da osude napad na novinarku Pobjede zarad političkih poena, nema potreba da ponavljamo koliko je nedopustivo napadati novinare. Jedino što ponovo možemo reži na ovu temu je da tražimo da tužioci rade svoj posao, da prate praksu Evropskog suda za ljudska prava i da prestanu da gledaju kroz prste onima koji novinarima ne daju da rade, prijete im, napadaju ih - zaključuju iz DPNCG.

Društvo profesionalnih novinara: Napadači na novinarku Raičković povratnici, tražimo najoštrije kazne

Savjet žena Stranke evropskog progresa (SEP) pozdravio je inicijativu Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, koji je po službenoj dužnosti formirao predmet zbog uvredljivog komentara predsjednika Opštine Pljevlja Dario Vraneš na račun gospođe Milke Tadić Mijović. 
- Stranka evropskog progresa, a vjerujemo i cijela demokratska javnost, očekuje da ovaj postupak rezultira snažnim institucionalnim epilogom - saopšteno je iz te partije.
Smatraju da je važno da i premijer Milojko Spajić zauzme jasan stav i osudi ovaj čin, jer je, kažu u SEP-u, odgovornost najviših državnih funkcionera ključna za zaštitu integriteta svih građanki i građana.
- Diskreditacija, omalovažavanje i pogrdni rječnik kojim je gospodin Dario Vraneš istupio prema gospođi Tadić-Mijović predstavlja oblik primitivizma u javno prostoru, kojem nema mjesta ni u političkom kontekstu kojim se Vraneš opravdava. Osuđujemo svaki pokušaj da se žene ućutkaju, zastraše i potisnu iz javnog života, ma od koga dolazio - naglašeno je u saopštenju SEP-a.
Ukoliko se i ovaj slučaj pretvori u još jednu jednodnevnu senzaciju koja je glasno odjeknula kako među kritičarima tako i među onima koji je relativizuju, a bez ikakvog suštinskog epiloga, onda se, navode u SEP-u, moramo zapitati: kuda nas to vodi i šta će sljedeće biti tolerisano? 
- Ćutanje institucija i odsustvo odgovornosti stvaraju opasan presedan — da se uvrede, mizoginija i javno ponižavanje žena prihvate kao normalan dio političkog života. Upravo zato insistiramo da smo na prekretnici, i da upravo slučaj gospodina Vraneša ne smije ostati još jedan zaboravljeni incident, jer samo jasne reakcije i sankcije mogu pokazati da Crna Gora neće tolerisati napade na žene, na njihov profesionalni integritet i na osnovne vrijednosti koje čine temelje svakog demokratskog društva - zaključeno je u saopštenju.

Savjet žena SEP: Očekujemo institucionalni epilog Vranešovih uvreda

Podgorička policija prikuplja informacije o slučaju vršnjačkog nasilja u blizini OŠ „Štampar Makarije“, u kojem je prošle sedmice povrijeđen desetogodišnji dječak, nakon što su ga napala tri vršnjaka. O incidentu je obaviješteno i Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI), pišu Vijesti.
O tom slučaju je obaviješteno i Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija.
Prema krivičnoj prijavi majke povrijeđenog dječaka, u koju je redakcija imala uvid, zadirkivanje je počelo u školi 28. novembra 2025. godine tokom časova. Jedan od desetogodišnjaka je tokom časa navodno pjevao uvredljivu i pogrdnu verziju dječje pjesmice, upućenu povrijeđenom dječaku.
Nakon završetka časova, situacija se, prema navodima iz krivične prijave, pogoršala u školskom dvorištu. Dvojica učenika iz istog odjeljenja, čim su primijetili dječaka, pozvali su trećeg, koji je prethodno upućivao uvrede, da ga “ošamari”. Grupa djece je tada okružila dječaka, ali je, kako se tvrdi, u pomoć priskočila prolaznica i razdvojila ih, što je desetogodišnjak iskoristio da pobjegne.
U prijavi se navodi da su ga vršnjaci sustigli kod kapije škole i fizički napali. Jedan od dječaka ga je više puta udario zatvorenom šakom u predjelu glave, dok je drugi podsticao napad vikom. U jednom trenutku, napadu se pridružio i još jedan učenik, koji ga je, kako tvrdi, nogom udario nekoliko puta u tijelo.
Dječak je, kako se navodi, kući stigao nešto poslije 17 sati, vidno povrijeđen, nakon čega je majci ispričao šta se dogodilo. Ona je najprije, stoji u prijavi, o svemu obavijestila školu i njihovu stručnu službu, nakon čega je sin odvela u Klinički centar gdje su konstatovane nagnječenja u predjelu gornjeg desnog kapka. U prijavi se još ističe da to nije prvi put da povrijeđeni dječak trpi nasilje u školi, kao i da je o ranijim incidentima obavještavana uprava škole.
- Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica su, postupajući po prijavi majke dječaka, sa navodima prijave, bez odlaganja, upoznali dežurnog državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu, po čijem nalogu se preduzimaju mjere i radnje na utvrđivanju svih okolnosti događaja, uključujući prikupljanje obavještenja od odgovornih lica u školi i zakonskih zastupnika, roditelja trojice učenika za koje je majka oštećenog dječaka ukazala da su fizički napala njenog sina, kao i izuzimanje snimaka sa video-nadzora škole. U toku dosadašnjih aktivnosti, uzete su izjave od jednog broja lica, dok je postupanje u odnosu na druga lica u toku. O rezultatima preduzetih policijsko-tužilačkih aktivnosti, Uprava policije će blagovremeno obavijestiti javnost - kazali su Vijestima iz Uprave policije.
Uprava OŠ “Štampar Makarije” nije odgovorila na pitanja redakcije.
Iz MPNI su kazali da su u vezi sa nemilim događajem zatražili izjašnjenje direktora OŠ “Štampar Makarije” Novice Gačevića.
- Direktor je kazao da je škola u odnosu na ranije prijavljeno nasilje nad dječakom preduzela sve mjere iz svoje nadležnosti - obavljeni su razgovori sa prijavljenim učenicima i njihovim roditeljima, obaviješten je Tim za prevenciju nasilja, a zatim održan i sastanak. Tim za prevenciju nasilja predložio je izradu individualnih planova podrške, uključivanje učenika u savjetodavne aktivnosti školskog psihologa i pedagoga, te intenziviranje aktivnosti u odjeljenju koje se odnose na nenasilnu komunikaciju i konstruktivno rješavanje sukoba - kazali su Vijestima iz MPNI.
Iz MPNI su kazali da je direktor škole naveo da je o događaju od 28. novembra, za koji tvrdi da se dogodio van školskog dvorišta, odmah obaviješten koordinator Tima za prevenciju nasilja, kao i roditelji učenika za kojeg je navedeno da je učestvovao u događaju.
- U okviru prikupljanja informacija, škola je izuzela i pregledala snimke sa video-nadzora. Na dostupnim snimcima nije zabilježen nikakav incident u dvorištu škole u vezi sa prijavljenim događajem. Prikupljanje svih relevantnih informacija i dalje je u toku. Obavljeni su razgovori sa učenicima koji su, prema navodima, bili prisutni - precizirali su iz MPNI i dodali da će se nakon kompletiranja svih saznanja, Tim za prevenciju nasilja ponovo sastati do kraja tekuće sedmice radi donošenja daljih preporuka i eventualnih mjera, a u cjelokupni slučaj uključena je i policija.

Desetogodišnjaka pretukli vršnjaci u blizini OŠ „Štampar Makarije“, policija prikuplja informacije

Ruska državljanka M.S. (57) uhapšena je po međunarodnoj potjernici koju je za njom raspisao NCB Interpol Moskva, zbog krivičnog djela prevara i pokušaj prevare.
M.S. je zaustavljena i kontrolisana na Aerodromu Podgorica prilikom pokušaja izlaska iz Crne Gore.
Ona se dovodi u vezu sa nezakonitim oduzimanjem prava vlasnika nad stambenim prostorijama i kreditne prevare kroz dostavljanje banci lažnih i netačnih podataka radi pribavljanja protivpravne imovinske koristi.
- M.S. je predata na dalju nadležnost službenicima Odjeljenja bezbjednosti Podgorica, nakon čega je lišena slobode. Ona će danas biti sprovedena sudiji za istrage Višeg suda u Podgorici u cilju utvrđivanja ekstradicionog pritvora - navedeno je u saopštenju Uprave policije.

Na Arodromu Podgorica uhapšena Ruskinja koju Moskva potražuje zbog prevare

Posjete hospitalizovanim pacijentima u Opštoj bolnici Bar su dozvoljene jednom dnevno, jedan posjetilac najduže 30 minuta uz obavezno nošenje zaštitnih maski.
- Shodno zaključcima sa sjednice Komisije za kontrolu kvaliteta za zaštitu stanovništva od zaraznih bolesti, održane dana 25. novembra 2025. godine i naredbi Ministarstva zdravlja Crne Gore da Opšta bolnica „Blažo Orlandić“ Bar, kao i sve opšte i specijalizovane bolnice, treba hitno da preduzmu mjere za smanjenje vremena trajanja posjeta pacijentima na maksimalno 30 minuta dnevno, uz obavezno nošenje zaštitnih maski koje prekrivaju nos i usta - navedeno je u saopštenju te zdravstvene ustanove.
Pojašnjavaju da su mjere donesene u cilju zaštite zdravlja pacijenata.
- Prema podacima Instituta za javno zdravlja Crne Gore i Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti, očekuje se znatno raniji početak sezonskog gripa i stanja sličnog gripu kao i da postoji potencijal za teži oblik bolesti - kazali su u saopštenju.
Posjete, tokom čitave godine, nijesu dozvoljene na Akušerskom odjeljenju, Odjeljenju za neonatologiju, Jedinici intenzivnog liječenja sa operacionom salom, kao i Odsjeku za infektivne bolesti.
Iz Opšte bolnice Bar apeluju na građane da ukoliko imaju simptome respiratornih i drugih infekcija ne dolaze u posjetu hospitalizovanim pacijentima.
Obavezno su naglasili da je za vrijeme posjete pacijentima obavezno pravilno nošenje zaštitne maske, navodi se u saopštenju koje potpisuje direktor OB Bar, dr Miroslav Knežević, spec. opšte i digestivne hirurgije.

Posjete pacijentima u barskoj bolnici do 30 minuta dnevno, obavezne zaštitne maske

Moje mimoilaženje sa stavovima bivše partije trajalo je mjesecima unazad, a mogu reći i godinama - poručio je Nikola Janović koji je juče podnio ostavku u Demokratskoj partiji socijalista (DPS).
Na pres konferenciji je rekao da nije želio da paradira sa razlikama.
- Moji stavovi uvijek su bili jasni. Vremenom nijesam primijetio da su se razlike u tim stavovima smanjivale, pa sam smatrao da je vrijeme da se raziđemo i da svako ide svojim putem - istakao je Janović.
Ostavku je, kaže, dostavio organima stranke.
- I dao mogućnost raspolaganja mjestima u odborima gdje me je DPS birao. Nastaviću dalji politički rad kao nezavisni opozicioni poslanik - naveo je Janović.&nbsp;
Smatra da je važno da sve ono što su bile njegove vrijednosti i principi za koje se borio. Za to će se, poručuje, i dalje zalagati.
- Moje stavove imate mogućnost da čujete u javnom prostoru. Crna Gora je danas u velikom problemu, razapeta je sa jedne strane na populizam i nacionalizam, a sa druge strane postoji letargija i pasivnost kod svih nas u opoziciji. Država truli iznutra u ekonomskom, društvenom i vrjednosnom smislu. Zato smatram da, kao nezavisni poslanik treba da se borim za vrijednosti na kojima počiva Crna Gora, da treba da pokažemo drugačiju politiku - naveo je on.
Svi na crnogorskoj političkoj sceni, cijeni on, pričaju isto.
- Mora da se pokaže više ljudskog integriteta. Smtram da treba da se okrećemo mladim ljudima, ne treba da ih opterećujemo istrošenim pričama što je bilo prije 10, 20, 30 godina. Želim da ih ohrabrim da svako ko može da doprinese - treba da radimo zajedno - istakao je Janović.
Želi, kaže, da Crna Gora bude što bolja.
- Svjestan sam da će biti raznih špekulacija i teorija zavjere, da li sam sa ovim ili onim, jedina konstanta je da sam svoj i da sam pokazao u DPS-u i sada i u budućnosti da razmišljam svojom glavom i da nijesam ničiji - decidan je Janović.
Tako će se, kaže, ponašati i u budućnosti.
- Jasno je da neko vrijeme postoji mimoilaženje, sve što sam rekao o tome šta bi i kako trebalo sam rekao kad sam bio u DPS-u. Iz ličnog dostojanstva ne želim da govorim u negativnom kontekstu, želim da nastavim drugim putem i da bude drugačije. Samim tim što ću nastaviti kao nezavisni poslanik govori o tome da imam namjeru da se bavim politikom - rekao je Janović.
Ne može, naglašava, reći u kom fotmatu će biti njegov rad u budućnosti.
- To zavisi od okolnosti - dodao je on.
Građanska, antifašistička, evropska Crna Gora su, poručuje, vrijednosti koje brani.
- To je najvažnije što je državi potrebno - naveo je Janović.
Na pitanja o tajmingu ostavke je rekao da nije čovjek prijeke naravi i nestrpljiv.
- Imam dovoljno političkog iskustva da dam vremena. Kad sam procijenio da naše mimoilaženje nije manje - odlučio sam se na ovaj potez - rekao je on.
Bez obzira o kojoj se partiji radi svjedoci smo, jasan je Janović, da postoji partijsko zapošljavanje ko god je na vlasti.
- To je problem sa kojim moramo da se borimo, generalno mora da se politka vodi na drugi način i da bude bazirana na ljudskom integritetu. Važno je da se takvu ljudi uključuju, koji i nijesu iz politike, i da gradimo bolju državu - rekao je on.
Komentarišući reakcije nekih poslanika Pokreta Evropa sad (PES), Janović je rekao da ga je život naučio da bude oprezan sa pohvalama, te da nije posebno obraćao pažnju na to.
Na pitanje da li se njegovi razlozi poklapaju sa onim koje je navela Drita Lola kad je napuštala partiju, Janović je rekao da sve što je imao da kaže je govorio dok je bio u DPS-u.
- Sad kada više nijesam, to nije više ni tema - zaključio je Janović.

Janović: Moje mimoilaženje sa DPS-om trajalo godinama, jedina konstanta je da sam svoj

Koliko je funkcionerima i funkcionerkama „postavgustovskih vlasti“ teško da se odvoje od „fotelja“ pokazuje i primjer bivše direktorice Muzeja i galerija Budve Lucije Đurašković, koja je zaključala kancelariju i odbila da preda ključ, kako bi spriječila novoimenovanu vršiteljku dužnosti direktorice Ivanu Ćupić da preuzme funkciju?! Đurašković je, čak, na društvenoj mreži Fejsbuk u srijedu pozvala Budvane na protest da je podrže?! - Gdje ste Budvani da branite kulturu grada – napisla je ona, pored ostalog. Budvani se, ipak, nijesu odazvali, pa je Ćupić, nakon što je u srijedu provela nekoliko sati u hodniku ustanove čekajući da joj se omogući pristup radnom mjestu, tek juče, ipak, uspjela da uđe u svoju kancelariju. Prema informacijama Portala ETV, angažovan je bravar, formirana je i petočlana komisija da isprati otključavanje vrata, a ovom činu prisustvovala je i većina zapošljenih, kao i članovi Savjeta ustanove i kancelarija je otključana. Brava je zamijenjena, tako da bi Ćupić jutros trebalo do radnog mjesta da dođe bez problema. Čitav slučaj prijavljen je policiji, a tužilaštvo će u narednim danima odlučiti da li je u postupcima Đurašković bilo elemenata na osnovu kojih mogu pokrenuti postupak protiv nje. Međutim, nije upitno samo odbijanje Đurašković da oslobodi „direktorsku fotelju“, već je veoma sporna i njena pozicija direktorice u prethodnih četiri godine i duže. Ona je na čelo Muzeja i galerija Budve imenovana u avgustu 2017. na četvorogodišnji mandat, ali je ostala i narednih četiri godine i koji mjesec duže.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"> <figcaption>DUŽE OD ČETIRI GODINE BEZ RJEŠENJA UPRAVLJALA USTANOVOM: Lucija Đurašković</figcaption> </figure>  Novi konkurs nije raspisivan, niti je ona, prema dostupnim informacijama, sve to vrijeme imala bilo kakvo rješenje za tu funkciju. Zbog toga se otvara pitanje validnosti svih akata koje je potpisivala u prethodnih četiri godine i tri mjeseca. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko želi. Upitno je i kako Đurašković može dobiti rješenje o razrješenju kada nije ponovo imenovana nakon što joj je istekao mandat. Prema nezvaničnim informacijama, Đurašković prijeti krivičnim prijavama. Predsjednica Savjeta Muzeja i galerija Branka Čvorović najavila je juče u izjavi za Pobjedu da će to tijelo danas održati sjednicu, ali nije komentarisala hoće li se raspravljati o statusu Đurašković, kojoj su, kako je kazala, po kuriru, dostavljene odluke o njenom razrješenju i imenovanju Ćupić. - Ona je četiri godine i dva-tri mjeseca preko radila, a da nije imenovana za direktoricu, niti za vršiteljku dužnosti. Za ovaj period od četiri godine ona nijedan Savjet, koji je bio imenovan u skladu sa rezultatima na izborima, nije upisivala u Centralni registar privrednih subjekata, jer je tako mogla da radi kako je radila. Ovo je prvi Savjet koji nije odustao. Mi smo stvarno istrajali zato što smo sto posto sigurni da ispravno postupamo, jer može da vam se sviđa odabir nekoga ili ne, ali morate da poštujete odluku lokalnog parlamenta - kazala je Čvorović Pobjedi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Branka Čvorović"> <figcaption>ODLUKE ZAKONITE: Branka Čvorović(Photo: RTV Budva)</figcaption> </figure>  Rekla je i da je Đurašković bilo ponuđeno da prihvati Savjet, a da je oni imenuju za vršioca dužnosti na šest mjeseci, jer u februaru naredne godine ide u penziju. - Ona je to odbila. Predsjednik opštine joj je nudio da nastavi da prima platu od 2.500 eura, koliko iznose njena sadašnja primanja, do odlaska u penziju i da se dogovore o otpremnini iako ona na nju nema pravo, jer joj je 2021. godine istekao zvanični direktorski mandat. Ona je i to odbila. Predsjedniku opštine je rekla da njoj ne treba novac, već da hoće moć - kazala je Čvorović. S druge strane, Đurašković je ovom mediju rekla da osporava sve odluke, kako je istakla, nezakonitog Savjeta. - Sve je nezakonito, počevši od Savjeta koji je nezakonito imenovan - kazala je ona. Nova direktorica Muzeja i galerija Budve Ivana Ćupić juče nije željela da komentariše događaje u ustanovi i ponašanje Đurašković. Prije nekoliko dana za naš Portal je rekla da da joj je velika čast, ali i odgovornost „voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju“. - Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve - kazala je ona. Poručila je da želi da zajedno izgrade „snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji“.

Ćupić preuzela kancelariju, Đurašković prijeti prijavama

Politikološkinja za informisanje, novinarka, bivša odbornica u nikšićkom parlamentu Tatjana Knežević Perišić obratila se juče otvorenim pismom predsjedniku Donjeg doma Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva (House of Commons) Lindziju Hojlu, protestnom notom Britanskoj ambasadi u Podgorici i otvorenim pismom Laburističkoj partiji Ujedinjenog Kraljevstva iskazujući oštar protest zbog toga što je Hojl od predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića na dar prihvatio sliku kapele na Lovćenu koju je podigao srpski kralj Aleksandar Karađorđević 1918. godine, umjesto Njegoševe kapele i kao simbol strahovlade silom oružja je nametnuo Crnogorcima u nasilno aneksiranoj Crnoj Gori i koja je do danas, kako je istakla, prepoznata kao oličenje negiranja crnogorskog istorijskog identiteta. U pismu Hojlu, ona ističe da „kao građanka Crne Gore, najstarije države na Balkanu, koja se u svojoj hiljadugodišnjoj istoriji, uz pet kraljevskih dinastija, vječito borila za slobodu“, protestvuje zbog toga što je od predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, prihvatio sliku kapele, gdje je sahranjen naš najveći pjesnik i filozof Petar II Petrović Njegoš.&nbsp; &nbsp;SIMBOL STRAHOVLADE - Ta slika se odnosi na drugu kapelu, koju je nekadašnji kralj Jugoslavije Aleksandar Karađorđević, sagradio za svog sina i silom oružja, nametnuo Crnogorcima kao simbol njegove strahovlade, nakon 1918. godine, kada je, odlukom Velikih sila, moja država nestala sa mape svijeta! Taj kralj je u mom narodu poznat kao „Aco palikuća“, jer su njegovi žandarmi i odredi u Crnoj Gori, sve do 1929. ubijali protivnike bezuslovnog ujedinjenja Crne Gore i Srbije, palili kuće njihovim porodicama, mučili i zlostavljali nevine ljude, koji su se izjašnjavali kao Crnogorci - a koliko je ta Karađorđevićka vlast bila besramna, svjedoče istorijske činjenice da su crnogorsku kapu, kao dio nacionalne nošnje Crnogoraca, skidali sa glava domaćina i stavljali na svinje – upozorila je Knežević Perišić britanskog zvaničnika na istorijske činjenice&nbsp; Objasnila je da je „Mandić predstavnik partija koje u Crnoj Gori pokušavaju da uvedu 'srpski svet', što je pandan za suštinsku nacionalnu kapitulaciju i nestanak crnogorskog identiteta“.&nbsp; - Njihove slike i replike te druge kapele, na vrh Lovćena, svete planine za Crnogorce, simbolizuju politiku koja čini sve da zatre sve crnogorsko, otme našu istoriju, predstavljajući je kao srpsku i da vrate upravo tu kapelu, pored davno izgrađenog Mauzoleja, kako bi se tako vratio simbol srpske okupacije Crne Gore – naglasila je ona.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205161232_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205161232_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="mandić"> <figcaption>SIMBOL SLOMA CRNE GORE: Hojl i Mandić (Foto: Skupština Crne Gore)Skupštna.me</figcaption> </figure>  Podsjetila je Hojla da su i britanski „ugledni zvaničnici, zgroženi nad sudbinom Crne Gore, obavještavali svoj Parlament o tadašnjem umiranju jedne države“. - Preporučujem da pročitate izvještaj gofa John Francis Charles de Salisa, koji je služio kao izvanredni izaslanik i ministar plenipotencijar Ujedinjenog Kraljevstva u Kraljevini Crnoj Gori, poznat po svom izvještaju Britanskom parlamentu iz 1919. godine o situaciji u Crnoj Gori nakon njene aneksije od strane Srbije. A o tome kako Crnogorci vole svoju državu i zašto su njeni preci ginuli, te zašto Vam se ja obraćam, možete pročitati u pismu, koje je crnogorski knjaz Danilo Petrović Njegoš poslao u maju 1856. godine londonskom Tajmsu, a Tajms objavio 30. septembra 1856. godine. U njemu se, uz ostalo kaže: „466 godina crnogorski narod odbija da se podredi bilo čijoj moći ili da prizna vlast bilo kojeg gospodara; naprotiv, on se otimao za nezavisnost s oružjem u ruci, i radosno je prolio svoju krv po oltaru slobode. Četiri i po vijeka crnogorski narod trpio je neprestanu borbu s Turskom imperijom, nekada najmoćnijom u Evropi, pred kojom su drhtale sve države Evrope. Krv njenih junaka pala je na svaki kamen njenih visokih planina, i Crna Gora je sačuvala svoju dragocjenu slobodu. Politika velikih Sila bila bi jako pogrešna kada one ne bi uzele u obzir žrtve koje je njen narod podnio u ime Hrišćanstva – taj narod koji se, između Srpskog kraljevstva, Vizantijskog carstva, kraljevstava Bugarske, Bosne i Epira, koji su svi podlegli napadima Turaka, ponosno branio među svojim bezvodnim planinama, i koji je znao kako da sačuva, uprkos svom siromaštvu i oskudici, najsvetiji posjed koji jedna nacija može da ima – svoju nezavisnost“ – napisala je Knežević Perišić. Istakla je da se ništa nije promijenilo ni danas.&nbsp; - Molim vas, zato, da poštujete osnovno pravo, dato svim nacijama svijeta - da postoje. Prihvatanjem ove slike, Vi ste pokazali da ne poštujete to pravo Crnoj Gori i Crnogorcima. Vaša je dužnost, kao visokog znaničnika jedne velike nacije, da sramni poklon vratite onima koji sjede na čelu države, koju pokušavaju da unište. Nemojte biti njihov saučesnik – zaključila je Knežević Perišić.&nbsp; &nbsp;PROTESTNA NOTA U pritestnoj noti Britanskoj ambasadi u Podgorici Knežević Perišić je istakla da upućuje „protest povodom nedavnog prihvatanja poklona, slike kapele na Lovćenu, od strane predsjednika Donjeg doma britanskog Parlamenta, gospodina Lindsaya Hoylea, a koju mu je uručio predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić“. - Slika prikazuje kapelu koju je nakon ukidanja crnogorske državnosti 1918. godine podigao kralj Aleksandar Karađorđević, kao simbol političkog pritiska i nametanja nove vlasti, nakon što je srušio staru, Njegoševu kapelu, gdje je on bio sahranjen. Ova građevina, čiju je sliku primio g. Hoyl, nikada nije predstavljala izraz crnogorske tradicije i do danas je u javnosti prepoznata kao simbol negiranja crnogorskog istorijskog identiteta – istakla je ona. Uručenje slike ove kapele od strane političara koji otvoreno zastupa koncept „srpskog sveta“, političkog projekta usmjerenog na brisanje crnogorskog identiteta, poručila je Knežević Perišić, predstavlja čin sa snažnom političkom porukom. - Njeno prihvatanje, ukoliko ostane bez reakcije, može biti pogrešno shvaćeno kao znak britanske podrške tim politikama. Britanija je u prošlosti bila važan posmatrač i svjedok dramatičnih događaja u Crnoj Gori, o čemu govori i izvještaj grofa Johna de Salisa iz 1919. godine. Upravo zbog te istorijske povezanosti i reputacije Ujedinjenog Kraljevstva kao države koja dosljedno brani demokratske standarde, ljudska prava i suverenitet naroda, ovakav gest je izazvao zabrinutost među građanima Crne Gore – naglasila je u protestnoj noti Knežević Perišić. Iskazala je očekivanje „da Ambasada o ovome obavijesti relevantne institucije u Londonu i ukaže na osjetljivost ovog pitanja, kako se slični previdi ne bi ponavljali“.&nbsp; - Uvjerena sam da Ujedinjeno Kraljevstvo ne želi biti dovedeno u poziciju da nenamjerno podrži politike koje dovode u pitanje identitet i državnost Crne Gore – zaključila je u protestnoj noti. U pismu Laburističkoj partiji Ujedinjenog Kraljevstva istakla je da im se obraća kao građanka Crne Gore kako bi izrazila duboku zabrinutost zbog nedavnog prihvatanja poklona, slike kapele na Lovćenu, od strane visokog zvaničnika Ujedinjenog Kraljevstva, gospodina Lindsaya Hoylea, koju mu je uručio predsjednik Skupštine Crne Gore, Andrija Mandić. - Ovaj čin je izazvao snažnu uznemirenost kod mnogih građana Crne Gore, jer se prikazana kapela ne odnosi na prvobitnu kapelu gdje je sahranjen naš najznačajniji književnik i filozof, Petar II Petrović Njegoš, već na građevinu koju je nakon ukidanja crnogorske države 1918. godine sagradio kralj Aleksandar Karađorđević, srušivši staru, Njegoševu kapelu, postavljajući tu, prikazanu na slici, koja je simbol negiranja crnogorske državnosti – objasnila je ona. Predsjednik Skupštine Crne Gore, koji je poklon uručio, naglasila je u pismu, predstavlja političke strukture koje se otvoreno zalažu za brisanje crnogorskog nacionalnog identiteta i za koncept tzv. „srpskog sveta“, koji je, dodala je, u potpunosti suprotan demokratskim vrijednostima, ravnopravnosti naroda i savremenim evropskim principima. - Prihvatanje ovakvog poklona, ma koliko nenamjerno, može se protumačiti kao podrška politikama koje negiraju pravo Crnoj Gori da se razvija kao samostalna i međunarodno priznata država sa sopstvenim identitetom. Od partije koja pripada demokratskoj, progresivnoj tradiciji, očekujemo senzibilitet prema pitanjima državnosti malih naroda i razumijevanje za istorijske okolnosti koje prate naše odnose sa susjednim državama. Ljubazno Vas molim da o ovome obavijestite nadležne organe partije i da se, u okviru vaših mogućnosti, zauzmete za jasniji, senzibilniji i informisaniji pristup kada je riječ o Crnoj Gori i pitanjima njenog identiteta – zaključila je Knežević Perišić. Mnadić je tokom posjete Donjem domu Parlamenta UK na dar uručio Hojlu sliku kapele na Lovćenu i tom prilikom krivotvorio istorijske činjenice, kako se zaključuje iz saopštenja njegovog kabineta, saopštavajući visokom zvaničniku „da je nekadašnja totalitarna vlast prije pedesetak godina fizički uklonila sa mjesta na kojem je sagradio naš veliki Vladar i Vladika Petar II Petrović Njegoš, a koji je testamentom odredio da u njoj bude i sahranjen“.&nbsp;

Knežević Perišić poručila Hojlu: Nemojte biti saučesnik onima koji pokušavaju da unište Crnu Goru

Građani Cetinja, koji mjesecima protestuju na Kruševom ždrijelu zahtijevajući odgovornost nadležnih za dva masovna ubistva koja su se desila u njihovom gradu, ocijenili su da je odbornik Građanskog pokreta URA Slavko Šole Janković pokazao je duboko nerazumijevanje tragedije koja je pogodila njihov grad, ali i nerazumijevanje razloga zbog kojih već jedanaest mjeseci istrajavaju u blokadama.
On je ocijenio da "moramo svi zajedno zamoliti ljude sa Kruševog ždrijela da se nađe drugačiji oblik djelovanja", a građani Cetinja su na to kazali da su od čovjeka koji je Cetinjanin i koji dolazi iz političkog okvira u kojem je njegov partijski kolega rukovodio sektorom bezbjednosti u vrijeme prvog masakra u Medovini, očekivali makar minimum moralne odgovornosti, da se zauzme za istinu, za žrtve, za svoj grad.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 69.8487%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjankovic-moramo-svi-zajedno-zamoliti-ljude-sa-krusevog-zdrijela-da-se-nade-drugaciji-oblik-djelovanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- To se nije dogodilo. Umjesto toga, Janković sada „roni suze“ za 23 nevina života, ali svoje saosjećanje nespretno i pogubno usmjerava ka onima koji su „na mukama u kolonama“, a ne ka porodicama koje su izgubile najmilije, niti ka građanima koji se već mjesecima mirno i uporno bore da se istina o tragedijama na Cetinju konačno sazna i da se odgovornost utvrdi - naveli su oni.
Posebno ih je, kažu, potresla rečenica u kojoj Janković apeluje da se „nađe drugačiji oblik djelovanja, da ne uništavamo svoj grad“.
- Podsjećamo ga da mu od 12. avgusta 2022. godine pa do danas niko nije branio da kao odbornik pokrene inicijative, mehanizme i politički pritisak kako bi istina i pravda ugledale svjetlo dana, ako je to zaista želio. Niko mu nije zabranio da dođe na Kruševo ždrijelo, da stane uz porodice žrtava, da sa njima razgovara, da se oglasi, da postavi pitanja, da zahtijeva odgovornost - jasni su oni.
A pogotovo mu, dodaju, ništa nije branilo da to uradi makar zbog četvoro nevine đece čiji su životi ugašeni na kućnom pragu, u njihovom domu.
- Voljeli bismo da nam Janković, kao odbornik čiji je to posao, iznese sopstvenu strategiju nastavka života i mogućeg prevazilaženja krize u našem gradu. U svemu ovome je i vrlo simptomatično da se Janković javlja u trenutku najavljene radikalizacije, a mi umjesto tri sata, protestujemo sat vremena, sa promijenjenim terminom u vremenu kada je stradala prva žrtva Medovine - naveli su građani Cetinja.
Isto tako je, cijene oni, jako simptomatično da dolazi od čovjeka koji je "krunski svjedok traljavog vođenja istrage na masakru 1.1.2025. kada je prvi ušao u kafanu Velestovo".

Tag: dragana-scepanovic