Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da vjeruje da je postizanje dogovora o okončanju rata između Rusije i Ukrajine blizu.
Govoreći novinarima u Ovalnom kabinetu u Vašingtonu, Tramp je, kako navodi Rojters, rekao da smatra da se dvije strane približavaju postizanju sporazuma, ali nije iznio dodatne detalje o mogućem dogovoru.
Američki predsjednik je takođe kazao da se pregovori između Rusije i Ukrajine mogu voditi i bez učešća specijalnog izaslanika Sjedinjenih Američkih Država Stiva Vitkofa, kao ni njegovog zeta Džareda Kušnera, nagovještavajući mogućnost drugačijeg formata razgovora o okončanju sukoba.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Tramp: Blizu smo dogovora o okončanju rata Rusije i Ukrajine

Američki predsjednik Donald Tramp pozvao je ukrajinskog kolegu Volodimira Zelenskog da prihvati ruske uslove za okončanje rata u Ukrajini.
Kako piše Financial Times, na sastanku u Bijeloj kući u petak Tramp je Zelenskog upozorio da je predsjednik Vladimir Putin prijetio da će „uništiti“ Ukrajinu ako se ona ne povinuje tim uslovima.
Tokom sastanka, Tramp je insistirao da Zelenski preda cijeli Donbas Rusiji, više puta ponavljajući teze koje je ruski predsjednik iznio u njihovom razgovoru dan ranije, naveo je Financial Times, pozivajući se na osobe upoznate s razgovorom.
Ukrajina je na kraju uspjela da ubijedi Trampa da podrži zamrzavanje trenutnih linija fronta, navodi FT.
Tramp je nakon sastanka rekao da bi obje strane trebalo da zaustave rat na liniji fronta.
Bijela kuća nije odgovorila na zahtjev Reutersa za komentar o izvještaju Financial Timesa.
Zelenski je stigao u Bijelu kuću u petak tražeći oružje za nastavak borbe, ali se sastao s američkim predsjednikom koji je djelovao više zainteresovano za posredovanje u mirovnom sporazumu, piše Reuters.
U razgovoru s Trampom u četvrtak, Putin je ponudio neka manja područja dvaju južnih regiona – Hersona i Zaporožja – u zamjenu za mnogo veće dijelove Donbasa koji su sada pod ukrajinskom kontrolom, dodaje se u izvještaju Financial Timesa.
To je manje od njegovog prvobitnog zahtjeva iz 2024. godine, da Kijev ustupi cijeli Donbas, plus Herson i Zaporožje na jugu – područje od gotovo 20.000 kvadratnih kilometara.
Portparol Zelenskog još uvijek nije odgovorio na upit Reutersa da li je Tramp vršio pritisak na Zelenskog da prihvati mir pod ruskim uslovima.
Tramp i Putin su se u četvrtak saglasili da održe drugi samit o ratu u Ukrajini u naredne dvije sedmice, vjerovatno u Budimpešti, nakon sastanka 15. avgusta na Aljasci koji nije donio nikakav napredak. 
&nbsp;

Tramp pozvao Zelenskog da sklopi dogovor s Putinom ili „rizikuje da se suoči s uništenjem“

Austrijska narodna partija (OVP) objavila je danas da je postigla sporazum sa socijaldemokratama i liberalima o formiranju vlade, poslije neuspjeha pregovora koje je vodila ekstremnodesničarska partija pobjednica na septembarskim izborima.
U saopštenju te konzervativne partije, navedeno je da su se sa Socijaldemokratskom paritjom lijevog centra i liberalnom partijom Neos dogovorili koaliciono delovanje poslije pet mjeseci mukotrpnih pregovora, najdužeg postizbornog perioda bez vlade u Austriji od Drugog svjetskog rata.
Austrijski političari su oborili rekord od 129 dana za formiranje nove vlade koji je datirao iz 1962. godine. Očekuje se da će lider Narodne partije Kristijan Štoker biti novi kancelar.
Ovo je bio drugi pokušaj tri vodeće partije da formiraju vladu bez ekstremne desnice, antiimigracione i euroskeptične Slobdarske partije koja je na austrijskim izborima 29. septembra prvi put izašla kao najjača politička snaga.
Njihov pokušaj je propao početkom januara kada je ostavku dao tadašnji konzervativni kancelar Karl Nehamer, a predsjednik Austrije je pozvao lidera Slobodarske partije Herberta Kikla da formira novu vladu.
Kiklov pokušaj da formira koaliciju sa Narodnom partijom koja je bila druga na septembarskim izhborima, propao je uz uzajamna optuživanja 1. februara.

Postignut dogovor o formiranju proevropske vlade u Austriji

Dio radnika Željezničkog prevoza Crne Gore (ŽPCG) je postigao dogovor sa Ministarstvom saobraćaja, po kojem će se mijenjati aneksi ugovora o radu, zaposleni koji su dobili otkaze vratiti na radna mjesta, a naredne nedjelje će pregovarati i o većim platama, nezvanično saznaju Vijesti od izvora u ovoj državnoj kompaniji.
Na sastanku ministarke saobraćaja Maje Vukićević sa predstavnicima sindikata Željezničkog prevoza i Unije slobodnih sindikata danas je konstatovano da je potrebno zajedničkim djelovanjem definisati dalje korake kako bi se u spostavio redovan željeznički prevoz, posebno imajući u vidu da se radi o usluzi od javnog interesa-
- Ministarstvo saobraćaja i Željeznički prevoz, moraju dalje reagovati u cilju normalizovanja redovnih željezničkih linija, istovremeno vodeći računa o bezbjednosti željezničkog saobraćaja i zaštiti putnika, ali i o Željezničkom prevozu Crne Gore, kompaniji u državnom vlasništvu - saopšteno je ranije danas iz Ministarstva saobraćaja.
Predstavnik Jedinstvenog sindikata ŽPCG Miroslav Babović, nakon razgovora sa Vukićević je kazao da su imali konstruktivan, ali i težak i dug razgovor.
- I sa jedne i sa druge strane je postojala volja da se problem prevaziđe i da nastavi željeznički prevoz da funkcioniše kako je funkcionisao. Napravili smo zajedničko saopštenje sa ministarstvom, ali vam u ovom momentu ne mogu reći šta su prijedlozi, šta su dogovori, dok to ne dogovorimo sa zaposlenima. Da li su uslovi prihvatljivi ili nisu - kazao je Babović.
Aneksi ugovora o radu su radnicima ŽPCG, ponuđeni nakon što je resor saobraćaja uputio inspekciju u tu firmu, koja je utvrdila da njihovi radnici paralelno rade iste poslove u toj i drugim kompanijama. Izmjenama ugovora bi se to zabranilo.
Do sada su tri radnika ostala bez posla zbog nepotpisivanja ovih aneksa a rok za potpisivanje je istekao za još 43 mašinovođe i pregledača kola, koji vjeruju da će biti otpušteni.
Radnici su na konferenciji za medije, juče istakli da žele povlačenje aneksa i poništenje otkaza, jer će u suprotnom tražiti ostavke izvršne direktorke ŽPCG Dragane Lukšić i Odbora direktora. Promet vozova je danima u zastoju, a Lukšić je prekjuče kazala da su probleme izazvali radnici koji vozove uklanjaju sa šina zbog sitnih kvarova i traže veće plate.
Radnici su više puta demantovali tvrdnje da oni stoje iza opstrukcija u željeznici.

Otpušteni se vraćaju na posao, aneksi se mijenjaju, sljedeće sedmice o većim platama

Rektor Državnog univerziteta za sport iz Tirane, Agron Kasa i predsjednik Crnogorske sportske akademije (CSA) Duško Bjelica, na radnom sastanku u Tirani dogovorili su konkretne korake o daljoj saradnji. 
 
Iz CSA saopšteno je da je na stastanku razmatrana mogućnost da Državni univerzitet sporta iz Tirane bude jedan od partnera u organizaciji međunarodne naučne konferenciju pod nazivom Sport, fizička aktivnost i zdravlje - savremene perspektive. 
 
Rektor Kasa predložio je da narednih dana potpišu protokol o saradnji i svim pojedinačnim oblicima daljeg djelovanja. 
 
Inače, partneri CSA u organizaciji te manifestacije već su fakulteti iz Ljubljane, Osijeka, Zagreba, Mostara, kao i Crnogorski olimpijski komitet. 
 
Bjelica, jedan od urednika međunarodno priznatih naučnih časopisa Sport mont i Montenegrin 
Jurnal of Sports Science and Medicine, najavio je da će u njima biti objavljivani radovi naučnika i iz Albanije.

Postignut dogovor o naučnoj saradnji

Ako dođe do dogovora tražićemo da se poštuju politički principi. Spremni smo i za nove izbore, ako do njih dođe - poručio je nosilac liste Demokratske partije socijalista (DPS) na izborima u Podgorici Nermin Abdić.
On je, gostujući u emisiji Načisto na Televiziji Vijesti, rekao da je na podgoričkim izborima antivladina priča dobila 55 odsto podrške građana.
- Ovom gradu su što prije potrebne promjene - podvukao je Abdić.
Nositeljka liste Grad svih nas Jelena Borovinić Bojović &nbsp;optimistična je da će doći do dogovora, a portparol Demokrata Mitar Paunović je kazao da vjeruje u dogovor ukoliko se budu poštovali demokratski principi.
Nosilac liste Evropskog saveza, Boris Mugoša iz Socijaldemokrata (SD) takođe vjeruje da će doći do dogovora oko formiranja vlasti.
- Siguran sam da bi sve koji bi doveli do novih izbora građani kaznili - dodao je on.
Mugoša je poručio i da su se odazvali pozivu DPS-a, kao što bi se odazvali i pozivu drugih.

Abdić: Ako bude dogovora tražićemo da se poštuju principi, spremni smo i za nove izbore dođe li do njih

Njemačka i Francuska zalažu se za ubrzanje ključnih politika Evropske unije poput jačanja eura, saradnje na vojnoj potrošnji i izgradnje lanaca snabdijevanja za kritične sirovine. Nezadovoljni zbog zastoja u donošenju odluka, Pariz i Berlin predlažu sistem „dvije brzine“ koji bi vodećim evropskim ekonomijama omogućio da sprovode promjene bez potrebe za konsenzusom svih 27 članica, piše The Washington Post.
<h2>Sastanak šest najvećih</h2>
Njemački ministar finansija Lars Klingbeil poručio je u pismu ministrima pet najvećih ekonomija EU da „nastavak po starom nije opcija“ ako Evropa želi postati otpornija na nove geopolitičke izazove. U pismu, u koje je The Washington Post imao uvid, Klingbeil navodi da s francuskim kolegom Rolandom Lescureom saziva videokonferenciju šestorke kako bi „postavili ambiciozan i konkretan plan za jačanje suvereniteta, otpornosti i konkurentnosti Evrope“.
Osim Njemačke i Francuske, na sastanak su pozvani ministri Italije, Španije, Poljske i Holandije. Klingbeil je pojasnio da će to biti „inicijalni sastanak“ uoči sastanka uživo koji će se održati sljedećeg mjeseca na marginama samita Eurogrupe, na kojem zemlje evrozone dogovaraju zajedničke politike.
<h2>Prepreka konsenzusa</h2>
Evropska unija, koja broji 27 članica i oko 450 miliona stanovnika, svoju snagu na međunarodnoj sceni uveliko crpi iz svoje veličine, koja je za trećinu veća od Sjedinjenih Država. Međutim, postizanje konsenzusa unutar tako raznolike grupe država često se pokazuje kao veliki izazov.
Pojedini lideri, poput mađarskog premijera Viktora Orbana, oklevali su zauzeti čvrst stav protiv Rusije zbog rata u Ukrajini i nisu bili skloni prekidu uvoza ruskih fosilnih goriva. Prošle sedmice, nakon što su lideri EU potpisali istorijski trgovinski sporazum s južnoameričkim blokom Mercosur, na kojem se radilo četvrt vijeka, dio poslanika u Evropskom parlamentu izglasao je njegovo slanje Evropskom sudu pravde na pravnu provjeru, što bi moglo odgoditi primjenu za mjesece ili čak godine.
Zbog takvih situacija, vodeće evropske sile sve češće se oslanjaju na djelovanje u manjim grupama kako bi preduzele odlučnije korake u oblastima poput energetike i odbrane, što je pristup poznat kao „minilateralizam“.
<h2>Četiri prioriteta&nbsp;</h2>
Klingbeil je u pismu ministrima finansija naveo četiri glavna prioriteta kojima bi se grupa šest zemalja trebala posvetiti. To su: stvaranje unije štednje i ulaganja radi poboljšanja uslova finansiranja za kompanije, jačanje uloge eura kao međunarodne valute, bolja saradnja na polju odbrambene potrošnje te osiguranje otpornog lanca snabdijevanja za kritične sirovine.
Potreba za samostalnim djelovanjem Evrope postala je izraženija nakon što su potezi američkog predsjednika Donalda Trumpa pokazali da SAD više nisu pouzdan partner u trgovini i odbrani kao nekada. Evropa je osjetila hitnost jačanja vlastitih vojnih sposobnosti i oživljavanja usporenih ekonomija, ali u tome je povremeno nailazila na prepreke unutar svojih redova.
- Sada je vrijeme za Evropu dviju brzina - izjavio je Klingbeil, koji je ujedno i njemački vicekancelar i supredsjednik Socijaldemokratske stranke, u utorak na događaju medijske kuće Welt u Berlinu.
- Njemačka će stoga, zajedno s Francuskom i drugim partnerima, sada preuzeti vodstvo u jačanju Evrope i njene nezavisnosti. Kao šest najvećih ekonomija u Evropi, sada možemo biti pokretačka snaga - rekao je Klingbeil.

Njemačka poslala pismo pet članica EU: "Nastavak po starom nije opcija"

Španska policija je u blizini Barselone uhapsila 38-godišnjeg kineskog državljanina, vlasnika frizerskog salona, zbog sumnje da je finansirao militantnu grupu Hamas putem oko 600.000 eura u transferima kriptovaluta.
Istražitelji su pratili najmanje 31 kripto-transakciju iz virtuelnih novčanika koje je kontrolisao osumnjičeni, prema adresama za koje se sumnja da su povezane sa entitetom koji koristi ova grupa.
Hamas je proglašen terorističkom organizacijom od strane Evropske unije, koju čini 27 država članica, kao i od strane drugih zapadnih zemalja.
Policija je odbila da komentariše moguće motive osumnjičenog i da li je svjesno sarađivao sa Hamasom ili je bio samo posrednik, pozivajući se na osjetljivost istrage.
Tokom pretresa frizerskog salona i kuće osumnjičenog, policijski službenici su zaplijenili kripto-imovinu, gotovinu, oko 9.000 cigara, nakit, računare i mobilne telefone, saopštila je policija.
Takođe su zamrznuti brojni bankovni računi, a ukupna vrijednost zaplijenjene i blokirane imovine premašuje 370.000 eura.
Istraga je započeta prošlog juna u okviru odvojenog postupka zbog prevare i pranja novca, navela je policija.
Vlasti su posljednjih godina upozoravale da militantne grupe koriste kriptovalute za prebacivanje sredstava preko granica, što dodatno otežava napore da se prati i spriječi finansiranje terorizma.

U Barseloni uhapšen vlasnik frizerskog salona zbog finansiranja Hamasa

At the request of the Police Directorate, the Interpol General Secretariat in Lyon today published a public international Red Notice for Miloš Medenica (39), who has been on the run for two days, following the issuance of a first-instance sentence of ten years and two months in prison for the criminal offense of forming a criminal organization.
NCB Interpol Podgorica issued an international wanted notice for Miloš Medenica yesterday, in accordance with an order of the High Court in Podgorica and with the approval of the Ministry of Justice.
- Pursuant to the Interpol Red Notice issued in accordance with the relevant court order, Miloš Medenica is being sought internationally for the purpose of conducting criminal proceedings under the indictment of the Special State Prosecutor’s Office of Montenegro, for the following criminal offenses: forming a criminal organization, continued criminal offense of smuggling, two criminal offenses of unlawful influence through aiding and abetting, continued criminal offense of enabling the use of narcotic drugs, continued criminal offense of illegal possession of weapons and explosive materials, grievous bodily harm through incitement, and obstruction of justice - the police recalled.
The Police Directorate called on citizens to report any information they may have regarding Medenica’s movements or whereabouts by calling 122, via the Virtual Police Station application (which allows anonymous reporting), at the nearest police station, or by any other means.
- NCB Interpol Podgorica will continuously inform the public about persons subject to national and international searches, with a particular focus on members of organized criminal groups and perpetrators of the most serious criminal offenses - the police stated.

Red Notice for Medenica published on Interpol’s official website, the Police Directorate calls on citizens to report any information they may have

Evropska takmičenja su odgovornost i sjajna prilika da se na domaćem terenu promoviše sport, mladi i država, kazao je premijer Milojko Spajić.
On je nakon sastanka sa predsjednikom Karate saveza Igorom Ognjenovićem i generalnim sekretarom Veljkom Brnovićem, na društvenoj mreži X napisao da je ponosan što će Crna Gora u bliskoj budućnosti biti domaćin velikih evropskih takmičenja.
Spajić je naglasio da je izvjesno da će Crna Gora 2028. godine biti organizator kontinentalnog karate šampionata, a postoji šansa da bude suorganizator EP u odbojci i vaterpolu.
- Ponosni smo što će naši sportisti u godinama pred nama učiniti Crnu Goru pozornicom evropskih takmičenja! Poslije gotovo četiri decenije bićemo domaćini Evropskog prvenstva u karateu – 2028. godine. Sa predstavnicima Karate saveza saglasili smo se da su evropska takmičenja odgovornost i sjajna prilika da na domaćem terenu promovišemo sport, mlade, državu - napisao je Spajić.
On je kazao da crnogorski karatisti, kroz rezultate koje ostvaruju, fer-plej, disciplinu, posvećenost i poštovanje pravila, upravo na najbolji način promovišu vrijednosti na kojima počiva EU kojoj se Crna Gora priključije.

Tag: dogovor