Savez patriota Crne Gore u Njemačkoj izrazio je snažno nezadovoljstvo zbog, kako tvrde, još jedne neispunjene i obmanjujuće najave ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića i njegove stranke, u vezi sa priznavanjem crnogorskih vozačkih dozvola u Njemačkoj.
Generalni sekretar Saveza, Miloš Bukilić, podsjetio je da je ministar Ibrahimović prije samo dvadesetak dana saopštio da je „tekst Zajedničke deklaracije o namjerama i procedurama međusobnog priznavanja vozačkih dozvola usaglašen i spreman za potpisivanje“, uz tvrdnje Bošnjačke stranke da se za ovaj proces „godinama zalagala“. To je, kako ocjenjuje Bukilić, predstavljeno kao „pobjeda vanjske politike“ i veliki uspjeh stranke.
- Juče je u Crnu Goru doputovao njemački ministar vanjskih poslova Johan Vadeful – i ni pomena o potpisivanju dokumenta. Nema deklaracije, nema procedure, nema rezultata. Ovo je ozbiljna obmana građana Crne Gore, a posebno hiljada naših ljudi u Njemačkoj koji su vjerovali da je rješenje blizu. Umjesto toga, ispostavilo se da je riječ o političkoj predstavi bez ikakvog uporišta u stvarnosti - poručio je Bukilić.
Istakao je da nepriznavanje crnogorskih vozačkih dozvola već godinama stvara velike probleme diaspori – od finansijskih troškova, do ograničenja u mobilnosti i zapošljavanju.
- Nakon toliko godina čekanja, najmanje što su zaslužili jeste istina, a ne marketinške izjave - dodao je on.
Bukilić ocjenjuje da se čitav proces koristi kao politički alat, a ne kao iskren napor da se trajno riješi problem koji traje gotovo dvije decenije.
- Ovakvi potezi ozbiljno narušavaju povjerenje dijaspore. Takvo ponašanje institucija je neprihvatljivo za modernu i odgovornu državu. Naša dijaspora zaslužuje poštovanje, transparentnost i konkretna rješenja – a ne prazna obećanja - zaključio je Bukilić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Bukilić: Najava priznavanja vozačkih dozvola politička predstava, Ibrahimović ostavio dijasporu bez odgovora

Dijaspora je most saradnje i prijateljstva, a njeno kulturno nasljeđe važan je dio ukupne kulturne slike Crne Gore, poručio je ministar dijaspore Mirsad Azemović.
On je prisustvovao je manifestaciji “Dani bjelopoljske i petnjičke kulture” u Sarajevu, u organizaciji Udruženja građana porijeklom iz Sandžaka.
"Ova manifestacija imala je za cilj da predstavi bogatu kulturnu tradiciju i stvaralaštvo Bijelog Polja i Petnjice, kao i da jača veze između matice i brojnih građana koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a porijeklom su iz ovih krajeva", saopšteno je iz Ministarstva.
Ministar Azemović istakao je značaj očuvanja kulturnog identiteta i povezivanja dijaspore sa Crnom Gorom, naglašavajući da će država nastaviti da podržava inicijative koje promovišu zajedništvo, tradiciju i kulturnu razmjenu.
“Dijaspora je most saradnje i prijateljstva, a njeno kulturno nasljeđe važan je dio ukupne kulturne slike Crne Gore”, poručio je Azemović.
Tokom manifestacije koja je okupila brojne predstavnike dijaspore, organizovan je bogat kulturno-zabavni program, izložba slika, književno veče, kao i koncert KUD-a “Tekstilac” iz Bijelog Polja.

Azemović: Dijaspora je most saradnje i prijateljstva

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović ocijenio je da Crna Gora ne može postati članica Evropske unije (EU) dok je na njenom čelu aktuelna parlamentarna većina.
On je to izjavio tokom sastanka sa predstavnicima dijaspore u Njujorku u Generalnom konzulatu Crne Gore, a odgovarajući na pitanje predsjednika crnogorskog udruženja „13. jul“ Đura Mićunovića.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F58O5Vb5E3EY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
- Želim da pitam gospodina predsjednika da li on stvarno misli da Crna Gora može ući u Evropsku uniju sa ovom parlamentarnom većinom, na čijem se čelu nalaze ljudi kojima je zabranjen ulaz u pojedine države EU? - pitao je Mićunović.
Milatović je na to odgovorio: „Ja mislim da ne može“, za čim je uslijedio aplauz.

(VIDEO) Milatović misli da Crna Gora ne može u EU sa ovom parlamentarnom većinom

Predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović, sastao se u Njujorku sa predstavnicima crnogorske dijaspore u Sjedinjenim Američkim Državama – uspješnim privrednicima, ljekarima, advokatima, profesorima i predstavnicima udruženja koja njeguju i promovišu crnogorsku kulturu, saopšteno je iz Kancelarije za odnose sa javnošću Predsjednika Crne Gore.
Tokom otvorenog razgovora razmijenjena su mišljenja o razvoju Crne Gore i potrebi jačanja saradnje u oblasti ekonomije, obrazovanja i kulture.&nbsp;
- Došao sam da otvoreno razgovaramo i da čujem vaš glas - poručio je Milatović.
Milatović je naglasio da partijsko zapošljavanje ostaje najveći problem društva i jedan od glavnih razloga odlaska građana iz zemlje.&nbsp;
- Napustili ste Crnu Goru jer vam je za posao bila potrebna partijska knjižica. Političari su vas primorali da tražite mjesto gdje nikoga ne zanima kojoj vjeri, naciji ili partiji pripadate. Tragedija države je što na vrh ne dolaze najbolji, već privilegovani - istakao je Milatović..
Predsjednik je dijaspori predstavio inicijativu „Obveznica za dijasporu“, kao jasan i transparentan model ulaganja u razvoj Crne Gore uz garantovan povrat sredstava.&nbsp;
- Na ovaj način povezaćemo vašu štednju i ljubav prema domovini sa njenim razvojnim potrebama. Obveznica za dijasporu nije samo finansijski instrument, već i most saradnje između Crne Gore i njenog iseljeništva - naglasio je Milatović.
Sredstva prikupljena putem obveznice biće usmjerena isključivo u projekte od lokalnog značaja – vrtiće, škole, bolnice, putnu i komunalnu infrastrukturu, posebno na sjeveru zemlje.
Predsjednik je podsjetio da je između dva popisa Crna Gora izgubila 100.000 stanovnika zbog nedostatka ekonomskih prilika i osjećaja nepravde.&nbsp;
- Moramo stvoriti društvo u kojem mladi ljudi vide perspektivu i žele da ostanu. Dužan sam samo građanima i njima odgovaram, bez obzira kojoj vjeri ili naciji pripadaju. Crna Gora je umorna od praznih obećanja i politike koja se bavi sama sobom. Vreme je da završimo posao i da Crna Gora postane snažna, pravedna i evropska država - zaključio je predsjednik.

Milatović dijaspori u Njujorku: Zajedno gradimo snažnu i evropsku Crnu Goru

Zavod za školstvo Crne Gore uspješno je priveo kraju još jedno izdanje ljetnje škole jezika i kulture „Crna Gora – moja postojbina“, koju već sedamnaestu godinu zaredom organizuje u saradnji s Ministarstvom dijaspore.
Program je namijenjen djeci crnogorskog porijekla iz dijaspore, s ciljem očuvanja jezika, kulture, tradicije, istorije, geografije i književnosti, te jačanja osjećaja pripadnosti Crnoj Gori.
Završnog dana škole organizovana je svečanost na kojoj su polaznici demonstrirali znanja i vještine stečene tokom boravka. Uz izvođenje crnogorske državne himne, program je obuhvatio kviz znanja, interaktivni dijalog sa robotom koji „putuje“ mapom Crne Gore, scenski prikaz o prvoj crnogorskoj knjeginji, folklorni nastup i ritmičku tačku uz kompoziciju „Polka Milena“.
Direktorica Zavoda za školstvo Raba Hodžić tom prilikom obratila se prisutnima ističući važnost ovog programa u očuvanju jezičkog i kulturnog identiteta djece i mladih iz dijaspore. Zahvalila je svim učesnicima na entuzijazmu i interesovanju, a posebno predavačima, koordinatorima i animatorima na predanom radu. Tom prilikom, svim polaznicima uručeni su sertifikati i medalje, dok su saradnici koji su doprinijeli realizaciji programa dobili simbolična priznanja.
- Ponosna sam na svu djecu koja su s ljubavlju učestvovala u ovogodišnjoj školi i pokazala snažnu želju za upoznavanjem svojih korijena. Ova škola ne samo da prenosi znanje, već gradi mostove između djece iz dijaspore i njihove matične države - kazala je Hodžić.
Poseban pečat programu dale su riječi polaznika, koji su uz nova znanja ponijeli i snažan osjećaj pripadnosti i prijateljstva. Mnogi su izrazili želju da i naredne godine budu dio ove, kako su je nazvali, nezaboravne i dragocjene škole.
Ljetnja škola jezika i kulture „Crna Gora – moja postojbina“ još jednom je potvrdila svoju ulogu u očuvanju nacionalnog identiteta i jačanju veza između djece crnogorskog porijekla i njihove domovine.

Završena ljetnja škola jezika i kulture „Crna Gora – moja postojbina“: Jačanje identiteta i veza sa maticom

Poznati crnogorski gitarista Miloš Karadaglić u video snimku podijelio je priču iz privatnog života koja, kako je objasnio, najbolje opisuje srž Crne Gore.
Povod ove priče je nagrada koju je dobio od Ministarstva dijaspore za doprinos crnogorskoj kulturi.
- Ja sam otišao u London sa 17 godina, davne 2000. godine, da bih studirao na Kraljvskoj muzičkoj akademiji. Danas, moj život i te kako utemeljen u Crnoj Gori, a sva moja aktivnost po svijetu je moj način da poruku o Crnoj Gori dijelim na najpozitivniji i najljepši način, jezikom muzike i jezikom emocija, jezikom pomirenja - koji je, nadam se, jezik koji svi razumiju - poručio je Karadaglić.&nbsp;
Ipak, kako navodi, dijaspora kao dijaspora - svi oni ljudi od Los Anđelesa pa do Tokija, koji su najsrećniji kad se ja pojavi negdje blizu njih koncertom su njegova druga porodica.&nbsp;
To su oni ljudi koji me nakon koncerta najčvršće i najponosnije zagrle, zato ti ljudi takođe dijele te vrijednosti o Crnoj Gori.&nbsp;
On je podijelio svoju &nbsp;lijepu priču.
- Đoka Gojčaj bio je pobratim moga đeda Mijata Karadaglića, rođenog u selu Vranj od plemena Sarapa. Njih dvojica su proveli mladost zajedno, a kao dječak slušao sam mnogo o njihovim nestašlucima i odrastanju. Otada je prošlo mnogo decenija, a prije pet-šest godina stigla je vijest da ću nastupati u Detroitu sa tamošnjim simfonijskim orkestrom, jednim od najvažnijih na svijetu. Tada je mome ocu zazvonio telefon. Javio se unuk Đoke Gojčaja iz Detroita i rekao da, kad dođem u Ameriku, neću biti sam, već da tamo imam porodicu. E, to je ona Crna Gora koju ja najviše volim. To su najljepši primjeri onoga što smo i ko smo - rekao je Karadaglić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.5354%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fwatch%2F%3Fv%3D1277534727120386&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen allow="encrypted-media *;"></iframe></div></div></div>
V.Lj.&nbsp;

1084x550

Karadaglić: Svi ljudi od Los Anđelesa pa do Tokija su moja porodica

Ministarstvo dijaspore opredijeliće 320.000 eura za 111 programa odnosno projekata dijaspore u 2025. To je navedeno u Odluci o raspodjeli sredstava za sufinansiranje programa odnosno projekata u oblastima saradnje sa dijasporom – iseljenicima u 2025. godini, koju je Vlada usvojila na jučerašnjoj sjednici. Najviše novca biće izdvojeno za projekat "Jačanje privredne saradnje Vojvodine i sjevera Crne Gore" Udruženja Crnogoraca Lovćenac (11.850 eura), Mobilnu aplikaciju za povezivanje dijaspore Crne Gore sa mativom "Crna Gora u srcu svijeta" koju realizuje Kula - Rožajsko udruženje u Holandiji, te za "Dane Crne Gore u Sloveniji-Mariboru" (10.000 eura) u organizaciji Crnogorskog kulturnog društva "Komovi". U odluci je objašnjeno da se sufinansiraju programi odnosno projekti u oblastima saradnje: očuvanje državnog identiteta i pripadnosti Crnoj Gori; očuvanje kulturnog identiteta; jačanje obrazovne, naučne, kulturne i sportske saradnje; informisanje i povezivanje; zaštita prava i položaja dijaspore – iseljenika i unapređivanje privrednog partnerstva. - Program odnosno projekat organizacije dijaspore – iseljenika može se sufinansirati najviše do 50 odsto iznosa ukupnih sredstava potrebnih za njegovu realizaciju, pri čemu se program odnosno projekat koji može imati uticaj na razvoj manje razvijenih područja u Crnoj Gori, može sufinansirati najviše do 70 odsto iznosa ukupnih sredstava potrebnih za njegovu realizaciju - navedeno je u dokumentu. Sredstva će biti raspodijeljena na sljedeći način:  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250620110644_91def6eb0fd2d29d6aea5edcffb6204b8474a0f67d53cf82ca5d17b736c7dd7f.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250620110644_91def6eb0fd2d29d6aea5edcffb6204b8474a0f67d53cf82ca5d17b736c7dd7f" data-rendition-name="original" width="898" height="616" loading="lazy" alt="novac za projekte dijaspore"></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250620110644_3732a2348e470d884007ec3ec5e7671cf64a98bcec2dec6d4df374c267bbfd63.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250620110644_3732a2348e470d884007ec3ec5e7671cf64a98bcec2dec6d4df374c267bbfd63" data-rendition-name="original" width="901" height="782" loading="lazy" alt="novac za projekte dijaspore"></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250620110644_b85155731d1fab039bdcaa186440e20d5cd33f06e3ce6b29fe02236cb1e7a5fc.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250620110644_b85155731d1fab039bdcaa186440e20d5cd33f06e3ce6b29fe02236cb1e7a5fc" data-rendition-name="original" width="895" height="428" loading="lazy" alt="novac za projekte dijaspore"></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250620110644_2eb71070706d7afb80cd1f7132613e2fc6d5fd3d7be9d289161591b27cf122cf.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250620110644_2eb71070706d7afb80cd1f7132613e2fc6d5fd3d7be9d289161591b27cf122cf" data-rendition-name="original" width="921" height="812" loading="lazy" alt="novac za projekte dijaspore"></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250620110644_9d588a3fb6150d8e412adde0c4fb82a8988af74c0fe901db843a866819eb1c3e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250620110644_9d588a3fb6150d8e412adde0c4fb82a8988af74c0fe901db843a866819eb1c3e" data-rendition-name="original" width="893" height="431" loading="lazy" alt="novac za projekte dijaspore"></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250620110644_3f8cba8537b383a4a9e4b1aa9b4acbce0b8448d16e4cb82126229af7c79555da.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250620110644_3f8cba8537b383a4a9e4b1aa9b4acbce0b8448d16e4cb82126229af7c79555da" data-rendition-name="original" width="912" height="798" loading="lazy" alt="novac za projekte dijaspore"></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250620110644_51edb31252ff409aa4d7c8a37ffcd32509d71248243962ffd49f50d70951312b.png" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250620110644_51edb31252ff409aa4d7c8a37ffcd32509d71248243962ffd49f50d70951312b" data-rendition-name="original" width="900" height="450" loading="lazy" alt="novac za projekte dijaspore"></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250620110648_981d003ca41eb5d13d8435b1b6709193e91387590f28a0e983ca4d4346255a77.png" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250620110648_981d003ca41eb5d13d8435b1b6709193e91387590f28a0e983ca4d4346255a77" data-rendition-name="original" width="930" height="787" loading="lazy" alt="novac za projekte dijaspore"></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250620110648_751c04384264b5aa654f943f1a45e8a77b81a74cdd638eacc59dc6333d86509e.png" data-media-id="editor_8" data-image-id="20250620110648_751c04384264b5aa654f943f1a45e8a77b81a74cdd638eacc59dc6333d86509e" data-rendition-name="original" width="910" height="423" loading="lazy" alt="novac za projekte dijaspore"></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250620110648_ce57c96842707f320ec4fa9255885b2b3e4cf5644194acb65daef14a234df264.png" data-media-id="editor_9" data-image-id="20250620110648_ce57c96842707f320ec4fa9255885b2b3e4cf5644194acb65daef14a234df264" data-rendition-name="original" width="910" height="806" loading="lazy" alt="novac za projekte dijaspore"></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250620110648_a274ba9865fb3a1f1b0ffd1b870e79ed48a9de5504712b10f79d629a492d7a11.png" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250620110648_a274ba9865fb3a1f1b0ffd1b870e79ed48a9de5504712b10f79d629a492d7a11" data-rendition-name="original" width="915" height="313" loading="lazy" alt="novac za projekte dijaspore"></figure>  Ministar dijaspore Mirsad Azemović će, u roku od 30 dana od dana objavljivanja ove odluke, sa organizacijama dijaspore – iseljenika kojoj su sredstva dodijeljena zaključiti ugovor o sufinansiranju programa odnosno projekta. - Ugovorom će se preciznije urediti način isplate i korišćenja dodijeljenih sredstava, način izvještavanja i nadzora nad realizacijom programa odnosno projekta za koji su dodijeljena sredstva, kao i druga pitanja od značaja za njegovu realizaciju - konstatovano je odluci. T.K.

Za projekte dijaspore 320.000 eura, najviše za jačanje privredne saradnje sa Vojvodinom, mobilnu aplikaciju "Crna Gora u srcu svijeta", Dane Crne Gore u Sloveniji...

Ministar dijaspore Mirsad Azemović istakao je da će sa registrom dijaspore koji je objavljen i koji će se dopunjavati u narednom periodu, dobiti približno tačan broj iseljenika. Sada je pretpostavka da ih ima oko 600.000, a registar će poslužiti i kao dobra baza kadrova koji mogu doprinijeti razvoju Crne Gore, kazao je Azemović u emisiji “Budimo budni – pitajte Vladu” na RTCG.
Model Plave karte koji postoji u nekim zemljama, a gdje dijaspora ima ista prava kao i državljani matične države, osim prava glasa, prema Azemovićevom mišljenju, nije primjenljiv u Crnoj Gori.
Ocjenjuje da je vrijeme da se o državljanstvu zdravorazumski razgovara i da se uz pomoć institucija i međunarodne zajednice nađe najbolje rješenje i za državu i za iseljenike.
Azemović je istakao da je evidentan odliv kvalitetnog kadra iz zemlje i da država mora naći strategiju kako da zadrži mlade. Kako je naglasio mora se uložiti u neku formu bliže saradnje i motivacije da se oni uključe u naš sistem. Očekuje da se u 2025. kada zaživi registar dijaspore uspostavi prijeko potrebna komunikacija sa kadrovima u dijaspori koji mogu pomoći u razvoju bilo koje oblasti.
- Registar dijaspore je završen i na sajtu je Vlade. Izrađen je u saradnji sa Ministarstvom javne uprave i ako budemo uradili dobru kampanju i promovisali pozitivne strane registra, u koju će biti uključene i NVO, a izdvojeno je 100.000 eura za te namjene, onda možemo očekivati rezultate. Realno je da pričamo o oko 600.000 iseljenika, a ako registar zaživi imaćemo približno tačne podatke i bazu sa kojom će Crna Gora moći da radi u bilo kojoj sferi - kazao je Azemović.
Na pitanje da li je prihvatljiv model Plave karte koji, recimo postoji u Turskoj, a koja podrazumijeva da iseljenici imaju sva prava kao i državljani Crne Gore, ali bez prava glasa, Azemović naglašava da su više za evropski put i da će ulaskom države u EU, što bi trebalo ubrzo da se desi, razni propusti i nelogičnosti sa državljanstvom biti riješeni.
- Crna Gora je multivjerska i ima mnogo stranaca koji žele crnogorsko državljanstvo, pa je opredjeljenje moje i moje stranke da se treba držati evropskog puta i da Barometar 26 treba ispoštovati do kraja, a to je do 2026. i kada uđemo u EU biće dodatno pojačana vladavina prava i udruživanje svih naših snaga i van naših granica. Razumijem da ima apsurdnih situacija, da jedno dijete u porodici ima crnogorski pasoš, a drugo ne, da recimo jedan gospodin iz Srbije koji ima licencu inženjerke komore ne može da je koristi ovdje, jer nema boravište. Ima dosta nelogičnosti i mi moramo sjesti da pričamo o tome. Došlo je vrijeme da zdravorazumski o tome razmišljamo i u nacionalnom interesu, a prioritetan interes je priključenje EU - naglasio je Azemović.
Objašnjava da turska Plava karta, model koji je predložio kolega poslanik DNP-a Milan Knežević tretira osam miliona turskih državljana van Turske i oni imaju sva prava, osim pravo glasa i da budu birani na izborima.
- To dosta dobro funkcioniše, ali to je velika država sa velikim uticajem u svijetu i njihova dijaspora je svega 10 odsto stanovništva. A mi govorimo da imamo još jednu Crnu Goru van. Da li mogu naše institucije sjutra teorijski da prihvate svih 600.000 da se ovdje liječe, školuju. Takva pitanje ne treba otvarati, to zahtijeva viši nivo i uključenje institucija i međunarodne zajednice da dobijemo dogovor oko toga - istakao je Azemović.

Azemović: Registar u funkciji i na sajtu Vlade, u dijaspori oko 600.000 crnogorskih iseljenika

Crnogorska pravoslavna crkva (CPC) u Njujorku organizovala je donatorsku večeru s ciljem prikupljanja sredstava za gradnju ili kupovinu crkve, a prikupljeno je 54 hiljade dolara, što je veliki korak ka ostvarivanju cilja CPC u Njujorku, navode u saopštenju.&nbsp;
Na početku večeri, prisutni su, kako su kazali, odali počast žrtvama tragedije na Cetinju minutom ćutanja, a zbog tog tragičnog događaja, organizatori su odlučili da veče prođe u tišini, uz ozbiljnu-instrumentaln muziku, bez kulturno-umjetničkog programa.
Među prisutnima su bili Amerikanci, Crnogorci, Srbi, Hrvati, Bošnjaci, Albanci, Makedonci, Bugari, Ukrajinci. Program je vodila Marijana Nikolić, sekretar crkvenog odbora u Njujorku, a u ime CPC sa Cetinja, prisutnima se obratila Maja Leković Čičić.&nbsp;
Takođe, obratio se i predsjednik crkvenog odbora Cetinja Dragan Adžić, kao i Željko Stamatović, ambasador i bivši generalni konzul Crne Gore u Njujorku.
&nbsp;- Ovo je vrlo važan trenutak za nas, jer u Americi, u ovoj velikoj demokratskoj zemlji, moramo imati centar gdje ćemo se kao Crnogorci okupljati, a naši prijatelji će moći da dođu i upoznaju se sa našom kulturom. To je izuzetno važno, jer, nažalost, živimo na Balkanu, gdje još uvijek postoje pokušaji da se prisvajaju naše teritorije, naše more, naša kultura. Mi ćemo se boriti protiv toga svim sredstvima - kazao je crnogorski mitropolit Boris.&nbsp;
On je naglasio i značaj ovog trenutka, rekavši da je „godina 2025. vrlo simbolična zbog posta koji pada u isto vrijeme.&nbsp;
- &nbsp;Veče je bilo ispunjeno ljubavlju i poštovanjem prema Crnoj Gori i njenoj kulturi - zaključuju u saopštenju.&nbsp;
Otvoreni sukob unutar CPC traje od 3. septembra 2023. godine kada je na Cetinju Opštecrnogorski zbor proglasio njegovo preosveštenstvo episkopa ostroško-nikšićkog Borisa za mitropolita Crnogorske pravoslavne crkve, što je osporio mitropolit Mihailo koji je tada najavio da će crkva protiv „prekršilaca unutrašnjeg reda i poretka“ preduzeti „kanonske, crkveno-ustavne zakonske mjere“, čime je dugo tinjajući sukob unutar ove vjerske organizacije prešao u novu fazu.
Na Zboru su donešene odluke i da se poglavar CPC Mihailo povuče u mirovinu i da se obnovitelj CPC Antonije Abramović kanonizuje, te proglasi za sveca.

1250x600

CPC: Prikupljeno 54 hiljade dolara za gradnju crkve

Crnogorska dijaspora u Njujorku uputila je danas punu i bezrezervnu podršku studentskim protestima koji se, kako su naveli, bore za pravdu i odgovornost.
- Vaša borba je naša borba, i sa punim pravom tražite odgovornost od onih koji su na pozicijama moći. Vaš glas se mora čuti, jer predstavlja glas pravde, istine i budućnosti- kazali su predstavnici dijaspore u obraćanju studentima i predstavnicima studentske grupe “Kamo śutra”.
Kako su iz udruženja u Njujorku istakli, oni kao njihovi sunarodnici u dijaspori, stoje uz studente i podržavaju ih do kraja.
- Vaša hrabrost i odlučnost inspirišu nas sve i zajedno ćemo se boriti za bolje śutra- poručili su studentima iz crnogorske dijaspore u Njujorku.

Podrška za "Kamo śutra" od crnogorske dijaspore u Njujorku

Mađarski premijer Viktor Orban optužio je Brisel da planira da sruši njegovu vladu i nametne vlast koja bi otvorila granice za migrante.
Orban ističe da Evropska unija "želi zemlju po mjeri Njemačke, Austrije i Francuske". Sa druge strane, kaže kako njegova administracija "svakodnevno slijedi drugačiji kurs".
Orban je rekao da je to razlog zbog kojeg je, prema njegovim riječima, postojala namjera da se vlast u Mađarskoj obori 2018. i 2022, kao i planovi za 2026, dodajući da je stranka Tisa oličenje te namjere, prenosi MTI.
Podsjetimo, opoziciona Tisa prema nizu najnovijih ispitivanja javnog mnjenja stoji bolje u odnosu na Orbanov Fides.

Orban: Brisel planira da mi sruši Vladu

Danas su u Pljevljima, u periodu od 13-16 sati izmjerene veoma visoke koncentracije sumpor(IV)oksida SO2 na mjernoj stanici za praćenje kvaliteta vazduha koje su bile iznad dozvoljene granične vrijednosti za srednju satnu koncentraciju ovog polutanta. U 16h, koncentracija SO2 je bila i dalje visoka, ali ispod propisane granične vrijednosti. Kako je u Pljevljima maglovito, bez vjetra, došlo je do koncentrisanja zagađujućih materija u prizemnom sloju atmosfere, pa se preporučuje građanima da u ovakvim okolnostima poštuju preporuke Instituta za javno zdravlje. Prema podacima sa mjerne stanice u Gagovića imanju u periodu od 13-15 časova prekoračena je granična vrijednost od 350 mikrograma po metru kubnom. TRi uzastopna sata koncentracije sumpor dioksida su bile iznad granične vrijednosti što predstavlja izuzetno visoku zagađenost vazduha opasnu po zdravlje ljudi. Agencija za zaštitu životne sredine Crne Gore. Prema evropskim i međunarodnim standardima za kvalitet vazduha, koncentracija sumpor-dioksida (SO₂) iznad 350 µg/m³ kao srednja satna vrijednost koja traje tri uzastopna sata smatra se pragom upozoravanja – tj. takav niz mjerenja ukazuje na ozbiljno zagađenje vazduha i predstavlja rizik po zdravlje ljudi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213181224_8b44d5298dbdd78d058876b31ab7bcf6e83623bbed539848fa75136e8add40a9.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213181224_8b44d5298dbdd78d058876b31ab7bcf6e83623bbed539848fa75136e8add40a9" data-rendition-name="original" width="720" height="473" loading="lazy" alt="kvalitet vazduha "> </figure>  Međutim Kratkoročnim akcionim planom za Opštinu Pljevlja u slučaju prekoračenja ili rizika od prekoračenja praga upozoravanja za sumpor(IV)oksid SO2, prag upozoravanja za sumpor(IV)oksid SO2 smatra se prekoračenim kada izmjerene srednje satne koncentracije prelaze 500 µg/m3. Prekoračenja praga upozoravanja mjere se ili predviđaju u roku od tri uzastopna sata. Stanje pripravnosti koje označava postojanje rizika od prekoračenja je u praksi utvrđeno kao prekoračenje 80% vrijednosti praga upozoravanja (400 µg/m3) tokom tri uzastopna sata. POSTUPANJE U PERIODU U KOJEM POSTOJI OPASNOST OD PREKORAČENJA PRAGA UPOZORENJA ZA SUMPOR(IV)OKSID SO2 ILI JE PRAG UPOZORENJA PREKORAČEN: Prvi korak – stanje pripravnosti – obavještavanje mreže institucija za sprovođenje akcionog plana Drugi korak – Upozorenje (prekoračen prag) obavještavanje javnosti Treći korak – trajanje prekoračenja 3 h – prvi set mjera Četvrti korak – trajanje prekoračenja preko 12 h – drugi set mjera Peti korak – trajanje prekoračenja preko 24h – treći set mjera Šesti korak–Prestanak sprovođenja mjera, povratak na normalno stanje – 24h su srednje satne koncentracije ispod granične vrijednosti (350 µg/m3). Ovako visoke koncentracije sumpor dioksida svakako štetno utiču na zdravlje ljudi, pa treba izbjegavati kretanje na otvorenom kad je kvalitet vazduha izuzetno loš. Već nekoliko dana koncentracije sumpor dioksida su izuzetno visoke u vazduhu iznad grada.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213181224_99302f0afbc4c5a7fbbabdaddb145412937cafc6f8090455ec9230df841f245e.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251213181224_99302f0afbc4c5a7fbbabdaddb145412937cafc6f8090455ec9230df841f245e" data-rendition-name="original" width="768" height="745" loading="lazy" alt="mejrna stanica PV"> </figure>  Od juče od 10 časova nema ni podataka sa mjerne stanice u Gagovića imanju ni za praškaste PM čestice. Koliko su izuzetno visoke koncentracije sumpor dioksida u Pljevljima najbolje pokazuje uporedni primjer sa mjerne stanice u Nikšiću:  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213181224_4c588e57113349113ae7c4dff21d04279473da1620c17288de54b82ec46dfce9.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251213181224_4c588e57113349113ae7c4dff21d04279473da1620c17288de54b82ec46dfce9" data-rendition-name="original" width="768" height="792" loading="lazy" alt="Pljevlja vazduh"> </figure>  Udisanjem malih koncentracija SO2 (0,02 mg/l) nadražuju se respiratorni putevi, najčešće gornji, dok kod asmatičara može da se smanji funkcija pluća. Udisanjem većih koncentracija (od 0,1 mg/l) &nbsp;javljaju se ozbiljnija zapaljenja sluzokože disajnih organa i odvajanje površinskog sloja epitela. U reakciji sa drugim jedinjenjima &nbsp;u vazduhu stvaraju se sitne sulfatne čestice koje dospijevaju u pluća i tamo se nagomilavaju oštećujući membrane alveola čime se smanjuje kapacitet pluća, prodiru u krvotok i u limfni sistem, a u nekim slučajevima mogu dovesti i do smrti. Naučno je dokazano da se organizam nakon dužeg vremena izlaganja povišenim koncentracijama SO2 navikne na njega, pa čovek ne oseća nikakve smetnje, ali trajne posledice ostaju. Prema smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije za kvalitet zraka u zatvorenim prostorijama, ugalj se zbog visoke toksičnosti ne bi ni smio koristiti za zagrijavanje domaćinstava. Očito je od vitalnog značaja iskoristiti sve raspoložive opcije za prestanak korištenja uglja za grijanje domaćinstava. No, imajući u vidu da je u pitanju prvenstveno socijalno-ekonomski problem koji ugrožava upravo najsiromašnije, one kojima usljed loženja uglja zdravlje biva trajno narušeno, intervencija u smjeru stroge primjene zabrane uglja morala bi početi zbrinjavanjem siromašnih porodica i obezbjeđivanje dostupnih alternativnih načina grijanja.

Pljevlja: Za sumpor dioksid danas prekoračena zakonom propisana granična vrijednost

Najmanje četiri američka vojnika su povrijeđena, neki od njih kritično, kada je nepoznati napadač otvorio vatru na njihovu patrolu u centralnom sirijskom gradu Palmiri u subotu, rekao je američki zvaničnik agenciji Reuters.&nbsp;
Sirijska državna novinska agencija SANA citirala je bezbjednosni izvor koji je naveo da su dvojica sirijskih vojnika povrijeđena, te da je napadač ubijen, bez navođenja dodatnih detalja.&nbsp;
Broj povrijeđenih i težina njihovih povreda mogli bi se mijenjati kako bude pristizalo više informacija, rekao je američki zvaničnik, koji je govorio pod uslovom anonimnosti.&nbsp;
Ranije su dvojica sirijskih zvaničnika izjavila Reutersu da je napadnut konvoj sirijskih vojnih snaga i američkih snaga iz koalicije predvođene Sjedinjenim Američkim Državama, koja se bori protiv Islamske države.
Vojska Sjedinjenih Američkih Država raspoređena je na sjeveroistoku Sirije u sklopu decenijama dugih napora da pomogne kurdskim snagama u toj oblasti. Izvor je rekao SANA-i da su američki helikopteri evakuisali povrijeđene u američku bazu u sirijskoj regiji Al-Tanf, blizu iračke granice.

Pucnjava u Siriji: Ranjeno nekoliko američkih i sirijskih vojnika

Sud u Boliviji je bivšem šefu države Luisu Arseu odredio pritvor od pet mjeseci, dok čeka suđenje pod optužbom za korupciju.
Lider bolivijske stranke Pokret ka socijalizmu (MAS) Arse je za predsjednika izabran 2020. godine.
Funkciju je napustio prije mjesec dana, poslije izbora prvog desničarskog lidera za predsjednika Bolivije u skoro dvije decenije.
Arse poriče optužbe za kršenje dužnosti i finansijske zloupotrebe, a prijeti mu zatvorska kazna do šest godina.
Dva dana nakon Arseovog iznenadnog hapšenja na ulicama bolivijske prijestonice La Paz, sudija mu je u petak na saslušanju putem interneta odredio pritvor.
Arse je noću prebačen u jedan od najvećih bolivijskih zatvora u La Pazu, a datum suđenja nije objavljen.
Optužbe se odnose na navodno izvlačenje miliona dolara iz državnog fonda na privatne račune, u vreme kada je Arse bio ministar ekonomije pod bivšim predsjednikom Evom Moralesom, od 2006. do 2017. godine.
Iako je skandal prvi put izbio 2017. godine, istrage o navodnoj korupciji su zastale tokom Moralesovog mandata, jer su tada bolivijski sudovi bili poslušni vlastima.
Slučaj je ponovo otvoren kada je konzervativni predsjednik Rodrigo Paz prošlog mjeseca preuzeo dužnost, okončavši skoro dvije decenije dominacije stranke MAS.
Paz je vodio kampanju na obećanju da će očistiti vladu i tražiti pravdu za korupciju.
Na vlast je došao na talasu nezadovoljstva zbog najgore ekonomske krize u Boliviji za četiri decenije.
Arse je kritikovao optužbe kao politički progon.
- Ja sam žrtveni jarac. Optužbe su politički motivisane- rekao je sudiji, insistirajući da nije imao veze s vladinim fondom koji je pod istragom, a koji je služio za podršku starosjedeocima i seljacima, koji su činili okosnicu podrške MAS-u.
Zvaničnici uključeni u prethodnu istragu kažu da je Arse optužen za preusmjeravanje novca iz projekata za razvoj sela da bi obezbijedio lojalnost sindikata saveznika MAS-a i vođa domorodaca tokom predizbornih kampanja.
Bivši predsjednik Morales je dobio tri uzastopna mandata, ali je smijenjen 2019. godine kada je njegova četvrta pobjeda na izborima pokrenula optužbe za prevaru i masovne proteste.
Arseovi advokati su zatražili od sudije da odobri njegovo puštanje na slobodu do suđenja, a kao razlog su naveli da se bivši predsjednik liječio od raka bubrega prije nekoliko godina.
Ali sudija Elmer Laura je odbio žalbu, pa čak i prekoračio zahtjev tužilaštva od tri mjeseca pritvora u centru za maloljetnički pritvor, naloživši pet mjeseci u državnom zatvoru.
- Ovo su zločini koji direktno utiču na državnu imovinu i resurse koji su dodeljeni ranjivim sektorima- rekao je Laura.

Bolivija: Bivšem predsjedniku određeno pet mjeseci pritvora, optužen za korupciju

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Tag: dijaspora