Centar za građansko obrazovanje (CGO) odbacuje kao netačne, selektivne i tendenciozne navode objavljene o konferenciji Ko ima moć nad RTCG i kome ona treba da pripada? na <a href="https://rtcg.me/vijesti/drustvo/785375/konferencija-o-rtcg---bez-ucesca-rtcg-.html" target="_blank">portalu RTCG</a> i u <a href="https://rtcg.me/tv/emisije/informativni/dnevnik-2/785432/dnevnik-02122025.html" target="_blank">Dnevniku 2 RTCG-a</a>. Riječ je o pokušaju da se pažnja sa suštine rasprave skrene na sporedna pitanja i tehničke detalje, kazala je direktorka za strategiju i komunikacije Zvezdana Kovač.
Prema njenim riječima, netačna je tvrdnja da se „o RTCG govorilo bez RTCG“.&nbsp;
- RTCG je na konferenciji bila predstavljena tokom panela kroz dva člana Savjeta RTCG, koji je, po Zakonu o nacionalnom javnom emiteru RTCG, glavni organ upravljanja u RTCG, kao i kroz jednog zapošljenog, dok je više zapošljenih prisustvovalo događaju. Međutim, u izvještaju RTCG-a čak se ni sopstveni članovi Savjeta ne tretiraju kao relevantni sagovornici. To je teško odvojiti od činjenice da se u RTCG zakon već duže vrijeme primjenjuje selektivno, naročito kada je riječ o nezakonitom izboru generalnog direktora u više navrata - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
RTCG-ov izvještaj je, kako se ističe, zanemario suštinu oba panela.&nbsp;
- Tema prvog panela konferencije bio je širi evropski i regionalni okvir javnih servisa, ali taj dio diskusije se uopšte nije ni našao u izvještaju RTCG-a. Drugi panel obuhvatio je više učesnika iz RTCG, uključujući i dvoje govornika koji su hijerarhijski iznad generalnog direktora, ali ni njihovi stavovi nijesu dobili prostor u Dnevniku 2 RTCG - naglašava se u saopštenju.&nbsp;
Umjesto izvještaja o sadržaju, kako se navodi, argumentima i porukama sa oba panela, kao i sa uvodnog dijela, RTCG je svoj prilog i tekst sveo isključivo na pogrešnu tvrdnju da rukovodstvo RTCG „nije bilo pozvano“, te na grešku u predstavljanju gosta iz Slovenije.
- CGO se izvinjava zbog omaške u predstavljanju Vanje Vardjana iz RTV Slovenije. Riječ je o tehničkom propustu koji nema nikakve veze sa suštinom konferencije niti sa porukama koje su sa nje poslate. Nakon emitovanog priloga i teksta, Vardjan se pismeno obratio CGO-u, ističući da je propust zapravo bio njegov. Tendeciozno je i nedopustivo da se na osnovu jednog pogrešnog potpisa pokušava delegitimisati čitav skup, njegovi panelisti, učesnici, zaključci i teme. Posebno je problematično što su se kao kontrateze selektivno koristile izjave iz regiona, koje uopšte nijesu izgovorene u kontekstu RTCG-a, već kao primjeri, pozitivni i negativni, funkcionisanja javnih servisa u drugim državama. Učesnici iz regiona su govorili isključivo o sistemima u svojim zemljama, što je i bio koncept tog dijela konferencije - komparativni pristup i razmjena iskustava. Ni u jednom trenutku CGO nije pripisivao ili sugerisao regionalnim sagovornicima stavove o RTCG, niti je njihovo učešće korišćeno za ocjenjivanje rada RTCG - navode iz CGO.&nbsp;
Uprkos tome, kako se pojašnjava, dio menadžmenta RTCG-a, koji deklarativno poziva na dijalog i konstruktivnu kritiku, odlučio je da ne emituje nijednu izjavu sa konferencije i da potpuno izostavi razloge zbog kojih su novinari i zapošljeni RTCG-a govorili o pritiscima, degradacijama i profesionalnim problemima u kući.&nbsp;
- &nbsp;Umjesto toga, kontaktirali su kolege iz RTVBiH i RTVSLO dezinformišući ih o suštini skupa, a potom su, umjesto izjava učesnika skupa, za izvještaj koristili njihove izjave, što je suprotno svim profesionalnim standardima. Važno je istaći da je CGO, tokom organizacije ove konferencije, pozvao šest od devet članova Savjeta RTCG, uključujući predsjednika Savjeta, kao i direktora TVCG i direktorku portala RTCG, a dva od šest pozvanih članova Savjeta su bili panelisti. Da su pozvani predstavnici rukovodstva došli imali bi i priliku da iznesu svoje stavove i učestvuju u dijalogu, koji podrazumijeva i suočavanje s kritikama u javnom interesu - ističu iz CGO.&nbsp;
CGO nije, kako dodaju, pozvao, niti će pozivati na svoje skupove, više puta nezakonito izabranog generalnog direktora RTCG, što su potvrdile i pravosnažne odluke sudova.
- Pokušaji da se diskredituje CGO pozivanjem na „širi kontekst“ koji uključuje potpuno nevezane teme i insinuacije, pokazuju nedostatak argumenata i namjeru da se skrene pažnja sa suštine, a suština je da se na konferenciji govorilo i o zakonitosti upravljanja RTCG, zaštiti javnog interesa, profesionalnim standardima i pravu građana na objektivan i nezavisan javni servis. O tome gledaoci RTCG-a nijesu informisani. Ovakvim izvještavanjem RTCG je, nažalost, potvrdio upravo one probleme na koje je tokom skupa ukazano. Vjerujemo da će se to reflektovati i u nalazu Ombudsmana RTCG-a - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

CGO: Pogrešni navodi RTCG skreću pažnju sa suštine rasprave o javnom servisu

&nbsp;Atlantski savez Crne Gore danas je ugostio delegaciju Odbora za vanjske poslove britanskog Parlamenta, zajedno sa predstavnicima Ambasade Ujedinjenog Kraljevstva u Podgorici. Posjeta, dio regionalne turneje britanskih parlamentaraca, imala je za cilj bolje razumijevanje političkih i bezbjednosnih izazova sa kojima se Crna Gora suočava na putu ka Evropskoj uniji, saopšteno je iz Atlantskog saveza.
- Predstavnici Atlantskog saveza i Digitalnog forenzičkog centra (DFC) predstavili su britanskoj delegaciji najvažnije trendove u oblasti bezbjednosti i demokratije, sa posebnim naglaskom na rastuće dezinformacione kampanje i maligni strani uticaj. Tim DFC-a iznio je nalaze o koordinisanim aktivnostima usmjerenim na podrivanje povjerenja u institucije, NATO i EU, kao i ulogu lokalnih aktera u širenju narativa koji Crnu Goru udaljavaju od njenih strateških partnera- navodi se u saopštenju.
U razgovoru je ocijenjeno da su hibridne prijetnje danas jedan od ključnih izazova za stabilnost Crne Gore. Istaknuto je da borba protiv dezinformacija nije tehničko, već strateško pitanje koje zahtijeva blisku saradnju državnih institucija, civilnog društva i međunarodnih saveznika. Delegaciji je predstavljen i rad Digitalnog forenzičkog centra, jedinstvenog resursa u regionu, koji kroz analize, istraživanja i obuke gradi otpornost društva na manipulacije i maligni uticaj.
Atlantski savez podvukao je da je evropska perspektiva Crne Gore od suštinskog značaja za stabilnost, razvoj i jačanje demokratskih institucija, te da se svaki pokušaj potkopavanja tog kursa mora ozbiljno tretirati. Dezinformacije koje relativizuju evropske vrijednosti i slabe povjerenje građana direktno ugrožavaju strateške interese zemlje.
- Posjeta britanske delegacije predstavlja potvrdu snažne podrške saveznika Crnoj Gori i zajedničkog opredjeljenja da se hibridnim prijetnjama odgovori koordinisano i odlučno. Atlantski savez zahvalio je parlamentarcima Ujedinjenog Kraljevstva na interesovanju, kontinuiranoj podršci i partnerstvu koje ostaje ključno za očuvanje evropske i euroatlantske budućnosti Crne Gore- zaključuje se u saopštenju,

Delegacija britanskog Parlamenta u Atlantskom savezu: Dezinformacije ozbiljna prijetnja evropskoj budućnosti Crne Gore

Evropska komisija priprema predstavljanje najnovijeg plana za zaštitu Evropske unije(EU) i zemalja kandidata za članstvo od stranog uplitanja i političke manipulacije.
"Štit demokratije", kako se naziva, predstavlja skup prijedloga koji će se postepeno uvoditi u narednim godinama. Napredna verzija dokumenta, u koju je uvid imala redakcija Radija Slobodna Evropa, naglašava da je Rusija glavna direktna prijetnja kako za EU, tako i za zemlje koje teže članstvu u bloku.
Evropska komisija će plan predstaviti 12. novembra.
- Pored svog brutalnog agresorskog rata protiv Ukrajine, Rusija takođe pojačava hibridne napade, vodeći bitku za uticaj protiv Evrope. Taktike koje koristi zadiru duboko u tkivo naših društava, s potencijalno dugotrajnim posljedicama - navodi se u nacrtu.
Dodaje se da širenjem obmanjujućih narativa, ponekad uključujući manipulaciju i falsifikovanje istorijskih činjenica, pokušavaju narušiti povjerenje u demokratske sisteme.
Nijedna druga zemlja se ne spominje u tekstu od 30 stranica iako je EU ranije izražavala zabrinutost zbog pokušaja Kine da proširi svoj politički uticaj širom kontinenta.
<h2>Doba dezinformacija</h2>
Pitanje borbe protiv dezinformacija i stranog uplitanja izaziva kontroverze kako u Briselu, tako i šire.
EU se još oporavlja od oštre kritike koju je američki potpredsjednik Džej Di Vens iznio na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji u februaru, kada je tvrdio da opasnost za EU ne dolazi od Kine ili Rusije, već iznutra – kroz cenzuru i gušenje neslaganja i različitih mišljenja.
Kritika je uslijedila ubrzo nakon što je Ustavni sud Rumunije u decembru 2024. poništio rezultate prvog kruga predsjedničkih izbora, samo nekoliko dana prije nego što je trebao biti održan drugi krug.
Tajanstveni programer s reputacijom raskošnog načina života postao je ključna figura u tvrdnjama da je desničarski predsjednički kandidat Kalin Georgesku imao koristi od tajnih kampanja uticaja.
Sud je presudio da je Kremlj vodio onlajn kampanju za promociju nacionalističkog kandidata Kalina Georgeskua, koji je završio kao prvi. Mnogi kritičari optužili su sud za političko uplitanje u izbore i narušavanje slobode govora.
Zbog toga Evropska komisija postupa oprezno.
Dio tog opreza proizlazi iz činjenice da su mnoga od ovih pitanja u nadležnosti pojedinačnih država članica, ali i zato što je Brisel oprezan da ne bude dodatno antagonistički nastrojen prema velikim onlajn platformama, posebno onima sa sjedištem u SAD-u kao što su Gugl, Majkrosoft i Meta, s obzirom na nepredvidive transatlantske odnose, trgovinske ratove i strahove da bi Sjedinjene Američke Države mogle povući još trupa s kontinenta.
Ipak, nacrt sugeriše da EU mora sarađivati s tim tehnološkim gigantima. Većina njih, s upadljivim izuzetkom platforme Iks Ilona Maska, potpisala je Kodeks ponašanja EU o dezinformacijama, što znači da kompanije poput Fejsbuka i TikToka redovno dostavljaju izvještaje Evropskoj komisiji o tome kako se nose s tim problemom.
<h2>Pozivanje na vještačku inteligenciju</h2>
Dokument predlaže da Evropska komisija treba dodatno pritiskati te kompanije da učine više na "demonetizaciji dezinformacija" i poboljšanju otkrivanja i označavanja sadržaja generisanog i manipulisanog pomoću vještačke inteligencije.
Fokus inicijative "štit demokratije" je trostruk: poboljšanje situacione svijesti, podrška demokratskim institucijama i slobodnim medijima, te jačanje angažmana građana.
Glavni prijedlog je osnivanje Evropskog centra za demokratsku otpornost. Taj centar bi bio čvorište koje "povezuje postojeće mreže i strukture koje rade na prevenciji, otkrivanju, analizi i odgovoru na obrasce prijetnji u informacijskom prostoru, te razvija zajedničke pristupe, prakse i metodologije, uz razmjenu relevantnih podataka i analiza".
Pristalica proevropske Partije akcije i solidarnosti (PAS), ogrnut moldavskom zastavom, osmehuje se dok proverava rezultate na telefonu u Kišinjevu posle parlamentarnih izbora 28. septembra 2025.
Evropska unija je ovo pokušala već jednom, 2019. godine, ali sistem za brzo upozoravanje nikada nije zaživio. Ovaj drugi pokušaj uključivaće institucije EU, države članice, pa čak i zemlje kandidate poput Moldavije i Ukrajine, kao i one sa Zapadnog Balkana.
Međutim, Evropska komisija želi jasno staviti do znanja da ovo nije neka vrsta "Ministarstva istine". Planovi će se uvoditi postepeno, učešće će biti dobrovoljno, a centar će djelovati "uz poštivanje nadležnosti EU i nacionalnih vlasti".
<h2>Pažljivo praćenje izbora</h2>
Ostale ideje uključuju uvođenje "EU digitalnog identitetskog novčanika" naredne godine za građane i stanovnike EU, osnivanje evropske mreže provjeravatelja činjenica koji će raditi na bazi podataka za provjeru činjenica, te "dobrovoljnu mrežu influensera za podizanje svijesti o relevantnim pravilima EU i razmjenu najboljih praksi".
Podsjećajući na parlamentarne izbore u Moldaviji u septembru, u kojima je Rusija bila snažno uključena u pokušaj oblikovanja ishoda, nacrt takođe predlaže da se misije EU za posmatranje izbora izvan bloka ojačaju "kako bi se pomoglo nacionalnim vlastima tokom cijelog izbornog ciklusa" – što Brisel vjerovatno planira ponoviti na narednim, veoma neizvjesnim parlamentarnim izborima u Armeniji.
Na isti način, predloženo je i proširenje mandata Evropskog opservatorija za digitalne medije, koji pruža istraživanja i analize o kampanjama dezinformacija. Sada će dobiti više sredstava za rad na pitanjima vezanim za izbore, ne samo u državama članicama EU, već i u partnerskim zemljama.
U dokumentu se takođe spominje finansijska podrška nezavisnim medijima i novinarstvu u susjedstvu EU, uključujući Bjelorusiju i Rusiju.
Nisu navedeni konkretni iznosi. Međutim, mnogi od programa predloženih u okviru "štita demokratije" trenutno su uključeni u prijedlog Evropske komisije za sedmogodišnji budžet EU od dva biliona eura (2,3 biliona dolara), koji počinje 2028. godine.

EU pokreće "Štit demokratije" za borbu protiv ruskih dezinformacija i zaštitu izbornog procesa

Poslanici opozicije podnijeli su skupštinskom Odboru za bezbjednost i odbranu zahtjev za kontrolno saslušanje predsjednika Vlade Crne Gore Milojka Spajića, ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, v.d. direktora Uprave policije Lazara &nbsp;Šćepanovića i direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Ivice Janovića.
Saslušanje bi trebalo da bude održano na temu „dezinformacije sektora bezbjednosti povodom incidenta na Zabjelu u kojem je ranjen državljanin Crne Gore, na osnovu kojih je Vlada Crne Gore ukinula bezvizni režim sa Turskom“.
- Zbog incidenta na Zabjelu u kojem je napadnut državljanin Crne Gore, te zvaničnog saopštenja Uprave policije da su među osumnjičenima turski državljani koji žive i rade u Croj Gori, u Podgorici i drugim crnogorskim gradovima, nastupila je atmosfera tenzija, grupe ljudi marširale su ulicama i prijetile migrantima, a Vlada premijera Milojka Spajića donijela je hitnu odluku o ukidanju bezviznog režima sa Turskom - konstatovano je u obrazloženju inicijative koju su podnijeli lider Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živkovića, njegov partijski kolega Nikola Janović, lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović, poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević i nezavisna poslanica Jevrosima Pejović.
lako je naknadna istraga pokazala da u incidentu nijesu učestvovali turski državljani, već da su osumnjičene osobe iz Azerbejdžana na privremenom boravku u Croj Gori, oni ukazuju da su posljedice po odnose dvije države već nastupile.
- Zbog netačnog informisanja javnosti od strane Uprave policije, urgentne odluke Vlade Crne Gore koja je donijeta na temelju dezinformacija, eskalacije ksenofobije na ulicama, kao i potencijalnog narušavanja tradicionalno dobrih bilateralnih odosa Podgorice i Ankare, i moguće recipročne reakcije, smatramo da je neophodno organizovati kontrolno saslušanje predsjednika Vlade Cre Gore Milojka Spajića, ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića i direktora ANB-a Ivice Janovića - naveli su poslanici opozicije.

Opozicija traži kontrolno saslušanje Spajića, Šaranovića, Šćepanovića i Janovića zbog dezinformacija nakon kojih je Vlada ukinula bezvizni režim za turske državljane

Kada dezinformacije oblikuju stvarnost: Medijski i politički odjeci incidenta na Zabjelu

Izjave predsjednika Crne Gore osim što nanose štetu institucionalnoj stabilnosti, ne doprinose ni očuvanju dobrih i prijateljskih odnosa Crne Gore sa Turskom i Velikom Britanijom - ocijenili su u kabinetu premijera Milojka Spajića nakon što je Jakov Milatović poručio da Crna Gora ne smije postati prihvatni centar za tuđe migracione probleme, te da sa posebnom zabrinutošću gleda na izjavu da je Vlada spremna da razmotri mogućnost da prihvati migrante koji su vraćani iz Ujedinjenog Kraljevstva u zamjenu za investicije iz te zemlje.
U Spajićevom kabinetu podvlače da posebno zabrinjava to što takve izjave mogu izazvati i diplomatske nesporazume.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-crna-gora-ne-smije-postati-prihvatni-centar-za-tude-migracione-probleme&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Današnja izjava predsjednika Milatovića dio je očigledne dezinformacione kampanje usmjerene na širenje lažnih vijesti i izazivanje panike - ocijenili su oni.
Kažu da, shodno tome smatraju svojom obavezom da reaguju i informišu javnost da Crna Gora neće, ni po koju cijenu, prihvatati migrante iz Velike Britanije.
- Takođe, kao buduća članica Evropske unije, i u pitanjima migracija, Crna Gora ostaje posvećena poštovanju svih obaveza koje proizilaze iz procesa evropske integracije i poštovanja međunarodnog prava - zaključili su u reagovanju.

Spajićev kabinet: Milatovićeva izjava dio očigledne dezinformacione kampanje usmjerene na širenje lažnih vijesti i izazivanje panike

Crna Gora želi pomoć Evropske unije u borbi protiv ruske dezinformacije dok se zemlja kreće ka članstvu u bloku.
Ova mala država, koja je postavila ambiciozan cilj da postane članica EU do 2028. godine, sve više je meta dezinformacija onih koji žele da ometaju njen put ka članstvu, kazao je crnogorski predsjednik Jakov Milatović u ekskluzivnom intervjuu za POLITICO u Briselu. 
- Veoma se nadam da ćemo u budućnosti dobijati veću podršku od EU da bismo zaista mogli da se borimo protiv dezinformacija i lažnih informacija - rekao je Milatović, dodajući da je ovu ideju predstavio kreatorima politika EU i državama članicama.
Moldova, druga kandidatkinja za EU, već je bila česta meta ruske manipulacije, uključujući kupovinu glasova i širenje dezinformacija. To je prošlog mjeseca dovelo do toga da EU pošalje svoj novi sajber rezervni tim – tim stručnjaka iz privatnog sektora za sajber bezbjednost – u Kišinjev i da izdvoji milione za centar za borbu protiv dezinformacija.
Milatović, koji se u Briselu sastao sa predsjednikom Evropskog savjeta Antoniom Koštom, rekao je da „zlonamjern uticaj trećih zemalja“ može predstavljati rizik za crnogorsko pristupanje EU i pozvao Brisel da bude proaktivan u suzbijanju takvih prijetnji.
- Ponekad imam osjećaj da su proevropski političari u regionu Zapadnog Balkana pomalo prepušteni sami sebi od strane partnera u EU - rekao je, dodajući da se dezinformacijama susreće „na dnevnoj bazi“.
Crna Gora je 2008. godine podnijela zahtjev za članstvo u EU i dobila status kandidata 2010. godine. Od tada je zatvorila sedam od 33 pregovaračka poglavlja i na dobrom je putu da zatvori još pet do decembra, potvrdio je visoki crnogorski diplomata POLITICO-u.
Sa populacijom od 600.000, ova mala jadranska država nastoji da se pozicionira kao očigledni naredni član 27-članog bloka. Međutim, suočava se sa potencijalnim preprekama, uključujući pro-srpske partije u parlamentu, tenzije sa susjednom Hrvatskom i skepticizam u nekim dijelovima EU u vezi sa širenjem. Zanimljivo je da ovo pitanje nije ni na dnevnom redu narednog samita Evropskog savjeta.
Francuski predsjednik Emanuel Makron 2023. pozvao je EU da se reformiše prije nego primi nove članice. Milatović je rekao da je, međutim, iza zatvorenih vrata Makron prihvatio ideju crnogorskog članstva.
- Vjerujem da je prije dvije godine, prije nego što je predsjednik Makron počeo da razgovara sa mnom, imao … jedno mišljenje. Nakon toliko razgovora koje sam imao sa njim, sada je optimističan u vezi sa pozicijom Crne Gore u EU. I vjerujem da je slično i sa svim ostalim liderima EU. Crna Gora se sada doživljava kao lider u trci, ali želim da vidim kraj te trke, na neki način - rekao je Milatović.
Još jedna potencijalna prepreka je oslanjanje zemlje na ruske turiste i investitore. Crna Gora još nije uvela vizni režim za Ruse, koji mogu ući bez vize na 30 dana, a Rusi i dalje ostaju najveći strani investitori.
- Trudimo se da to [vizni režim] odložimo koliko god možemo, kako bismo održali turizam“, rekao je Milatović, dodajući da je „apsolutno“ zabrinut zbog priliva ruskog novca. „Trenutno smo pomalo u vakuumu jer … nemamo potpuni pristup EU fondovima.“ Ipak, Crna Gora će uskoro uskladiti vizni režim sa EU - rekao je.
Na kraju, dok je mnogo odgovornosti na Podgorici da ujedini političke snage i sprovede obećane reforme, EU takođe mora da pokaže da „širenje postoji“ i da „reforme daju rezultate“, upozorio je Milatović.
- Zadnja zemlja koja je ušla bila je Hrvatska prije više od deset godina. A između toga je Ujedinjeno Kraljevstvo napustilo EU. Zato vjerujem da je sada vrijeme da se proces oživi, i da se ponovo osnaži ideja EU kao kluba koji i dalje ima svoju privlačnost - zaključio je Milatović.

Crna Gora traži pomoć EU u borbi protiv ruske manipulacije informacijama

Žene na javnim funkcijama, kao i LGBTIQ osobe, sve češće su mete ciljnih kampanja dezinformisanja i diskreditacije koje umanjuju njihov uticaj, prisustvo i slobodu u javnom prostoru.
To pokazuju nalazi istraživanja koje je sproveo Centar za demokratsku tranziciju (CDT), pokazujući da se takvim sadržajima sistematski podriva društvena inkluzija i demokratski dijalog.
Istraživanje “Rod, mediji i društvene mreže: Kako dezinformacije vode u mržnju i mizoginiju” pokazuje da rodno zasnovane dezinformacije ostavljaju duboke posljedice - ne samo po pojedince i pripadnike ranjivih grupa, već i po čitavo društvo.
- Ovi narativi, koji LGBTIQ osobe prikazuju kao prijetnju tradicionalnim vrijednostima, a feminizam kao pokret protiv porodice, imaju za cilj da izazovu strah, mržnju i nasilje. Onlajn uznemiravanje koje iz toga proizilazi negativno utiče na mentalno zdravlje i društvenu participaciju pogođenih grupa - poručila je izvršna direktorica Raskrinkavanje.me Jelena Jovanović.
Međutim, kako je dodala, štetni efekti rodno zasnovanih dezinformacija ne ograničavaju se samo na ove, najviše pogođene grupe, već ciljaju na cijelo društvo.
- Širenjem polarizacije, neprijateljskog okruženja i osjećaja krize, ove dezinformacije podrivaju demokratske vrijednosti i socijalnu koheziju, ugrožavajući inkluzivnost i stabilnost društva u cjelini - dodala je Jovanović.
Ovo istraživanje takođe ukazuje da napadi na prava žena i LGBTIQ osoba često prerastaju u šire napade na slobodu svih građana, stvarajući atmosferu nesigurnosti i nepovjerenja koja otežava građanski dijalog i participaciju.
- Zbog toga je neophodno kontinuirano pratiti i suprotstavljati se ovim narativima kroz edukaciju, medijsku pismenost i adekvatne zakonske mjere koje štite ranjive grupe i jačaju otpornost društva - poručila je Jovanović.
Istraživanje je, kako je naglasila, zasnovano na analizi medijskih sadržaja objavljenih u periodu od januara do decembra 2024. godine, kako bi se osigurala aktuelnost i relevantnost podataka, a obuhvata medije čiji su tekstovi označavani kao netačni ili neutemeljeni u ranijim analizama Raskrinkavanja. Dodatno, kroz korišćenje digitalne arhive medijskih sadržaja, analizirani su i drugi mejnstrim mediji u Crnoj Gori.
- Monitoringom nabrojanih medija u 2024. godini identifikovali smo više od 85 medijskih članaka koji su sadržali rodno zasnovane dezinformacije ili obmanjujuće i manipulativne tvrdnje. Pored toga, istraživanje je obuhvatilo i više od 90 članaka objavljenih na portalu Raskrinkavanje u prethodnih pet godina u kojima su analizirane i dokazane kao netačne ili manipulativne brojne rodno zasnovane dezinformacije - istakla je Jovanović.
Edukacija, borba protiv netačnih informacija i podizanje svijesti javnosti ostaju, podvlači ona, ključni prioriteti za izgradnju otpornijeg i inkluzivnijeg društva, gdje svi građani i građanke mogu ravnopravno da učestvuju i razvijaju svoje potencijale, bez straha od diskriminacije ili nasilja.

Dezinformacije o ženama i LGBTIQ zajednici ostavljaju duboke posljedice po čitavo društvo

Istraga britanskog Gardijana otkrila je da više od polovine svih najpopularnijih videa na TikToku koji nude savjete o mentalnom zdravlju sadrže dezinformacije.
Ljudi se sve više okreću društvenim mrežama za podršku mentalnom zdravlju, no istraživanja su otkrila da mnogi influenseri šire dezinformacije, uključujući zloupotrebu terapeutskog jezika, brza rješenja i lažne tvrdnje.
Oni koji traže pomoć suočavaju se sa sumnjivim savjetima, poput jedenja narandže pod tušem radi smanjenja anksioznosti, promocijom dodataka prehrani s ograničenom bazom dokaza za ublažavanje anksioznosti poput šafrana, magnezijevog glicinata i svetog bosiljka, zatim metodama za zacjeljivanje traume u roku od sat vremena i smjernicama koje predstavljaju normalna emocionalna iskustva kao znak graničnog poremećaja ličnosti ili zlostavljanja.
Stručnjaci tvrde da takve informacije na TikToku prepune nekorisnih, štetnih i ponekad opasnih savjeta o mentalnom zdravlju, te da su "poražavajuće" i "zabrinjavajuće". Pozvali su vladu da ojača regulaciju kako bi zaštitila javnost od širenja dezinformacija.
Gardijan je podijelio 100 najgledanijih videa objavljenih pod heštegom #mentalhealthtips na TikToku s psiholozima, psihijatrima i akademskim stručnjacima, koji su procijenili da li objave sadrže dezinformacije.
Stručnjaci su utvrdili da 52 od 100 videa koji nude savjete o suočavanju s traumom, neurodivergencijom, anksioznošću, depresijom i teškim mentalnim bolestima sadrže određene dezinformacije, a da su mnogi drugi bili nejasni ili beskorisni.
Mnogi videozapisi nudili su uopštene savjete zasnovane na uskom ličnom iskustvu i anegdotskim dokazima, koji "možda nisu univerzalno primjenjivi".

Više od polovine 100 najpopularnijih TikTok profila o mentalnom zdravlju sadrži dezinformacije

Građani/ke Crne Gore u zabrinjavajuće visokom broju vjeruju u teorije zavjere i propagandne narative, poput toga da globalne elite namjerno izazivaju zdravstvene krize ili da je homoseksualnost bolest. To pokazuje istraživanje javnog mnjenja koje je za potrebe Centra za demokratsku tranziciju (CDT) sproveo Institut Damar u periodu od 22. februara do 4. marta ove godine na uzorku od 1.008 ispitanika, saopšteno je iz CDT-a.
U okviru istraživanja, tražili su od građana da niz ponuđenih tvrdnji ocjene kao istinite ili lažne, i iz podataka se jasno vidi prevalencija teorija zavjera.
- Čak 54,1 odsto građana/ki smatra da globalne elite žele da smanje svjetsku populaciju, svega 15,5 odsto smatra da je to laž, a čak 30,4 odsto je kazalo da ne može da procijeni. Takođe, svaki drugi građanin/ka (50,2 odsto) kaže da globalne elite planiraju novu pandemiju, to ne smatra njih 14,9 odsto, dok nešto više od trećine (34,9 odsto) kaže da ne može da ocijeni je li to istina ili laž. Da je pandemija korona virusa bila izmišljena smatra 44,7 odsto građana/ki, spram njih 38,5 koji se sa tim ne slažu, a 16,8 odsto nema stav. Oko trećine građana smatra da se Donald Tramp bori protiv globalne duboke države (31,1 odsto), sa tim se ne slaže više od trećine (36,2 odsto), a preostalih 32,7 odsto kaže da ne zna - saopštila je izvršna urednica portala Raskrinkavanje.me Jelena Jovanović.
Iako najveći broj građana/ki (47,7 odsto) ocjenjuje kao laž tvrdnju da nema klimatskih promjena, već da ih globalne elite lažiraju, Jovanović kaže da zabrinjava što gotovo trećina građana (32,1 odsto) vjeruje u to, a njih 20,2 odsto kaže da ne zna je li to tačno.
- Kada je riječ o propagandnim narativima i teorijama zavjere iz oblasti međunarodne politike, podaci pokazuju da 39,6 odsto građana smatra da nas EU primorava da se odreknemo tradicionalnih vrijednosti, to ne smatra njih 36 odsto, a gotovo četvrtina (24,4 odsto) nema stav. Da EU ugrožava pravoslavlje smatra 37 odsto građana/ki, spram 41,9 odsto koji to ne smatraju. Petina (21,1 odsto) nema stav o tom pitanju. Većina građana (48,7 odsto) kaže da je Rusija otela djelove Ukrajine, četvrtina (25,3 odsto) kaže da je to laž, a četvrtina (26 odsto) kaže da ne zna. Gotovo jednak broj građana/ki kaže da je istina (30,4 odsto) da se Rusija bori protiv imperijalizma, odnosno da je to laž (30,2 odsto), a 39,4 odsto nema stav - ističe Jovanović.
Visok broj građana/ki (81,3 odsto) je ocijenilo kao istinitu tvrdnju da postoje samo dva pola (muški i ženski) i da je to jedina biološka podjela, dok svega 10,8 odsto kaže da je to lažna tvrdnja, a 7,9 odsto je odgovorilo da ne zna.
Takođe, navodi Jovanović, čak 64,6 odsto smatra da je homoseksualnost bolest, 12,3 odsto to ne smatra, a 23,1 odsto je kazalo da ne zna. 
- Da feminizam ima za cilj razbijanje porodice smatra 41,2 odsto građana/ki, sa tim se ne slaže njih 34,9 odsto, dok 23,9 odsto kaže da ne zna - rekla je Jovanović.
Ovo su, dodaje, neki od narativa sa kojima se redakcija Raskrinkavanja susreće na društvenim mrežama i portalima, a rezultati istraživanja mogu se direktno dovesti u vezu sa ogromnim problemom dezinformisanja javnosti koji je prisutan u Crnoj Gori.
- Podsjećamo, crnogorske institucije i zakoni i dalje ne prepoznaju dezinformacije niti se njima bave na bilo koji način pa ne čudi da ovako veliki broj građana/ki vjeruje u neistine koje se serviraju bez ikakvih prepreka - kaže Jovanović.
I dalje dominiraju negativne ocjene po pitanju rada institucija u borbi protiv dezinformacija. Oko 60 odsto građana/ki smatra da državne institucije u većoj ili manjoj mjeri izbjegavaju efikasnu borbu protiv dezinformacija jer mogu imati političku ili društvenu korist od njih.
- Nasuprot tome, manje od petine (19,3 odsto) smatra da to nije slučaj, dok 21,3 odsto građana/ki nema stav o tom pitanju. Na pitanje kakav je rad državnih institucija u borbi protiv dezinformacija, više od polovine, 58,5 odsto građana/ki, kaže da je rad institucija loš ili veoma loš, svega 16,3 odsto kaže da je izuzetno dobar i dobar, dok četvrtina (25,2 odsto) kaže da ne zna. U poređenju sa istraživanjem sa 2023, procenat građana/ki koji rad institucija ocjenjuje kao loš ili veoma loš je nešto niži (65,2 odsto u 2023), međutim istovremeno je pao i udio onih koji rad institucija pozitivno ocjenjuje (20 odsto u 2023), ali se znatno povećao broj onih koji to ne znaju da ocijene (14,9 odsto u 2023) - saopštila je Jovanović.
Veliki broj građana/ki (85,1 odsto) podržava ideju veće državne regulacije društvenih mreža kao mjeru borbe protiv dezinformacija, dok svega 14,9 odsto se u manjoj ili većoj mjeri ne slaže sa tim.
- Većina građana/ki se nije izjasnila pozitivno u ulozi globalnih tehnoloških kompanija u kontroli dezinformacija. Naime, 30 odsto građana/ki smatra da globalne kompanije poput Facebook-a i X-a direktno omogućavaju širenje dezinformacija, 10,4 odsto da to čine nenamjerno, i svega 9,3 odsto kaže da one pomažu u suzbijanju dezinformacija. Petina (20,9 odsto) vidi njihovu ulogu kao neutralnu, dok se znatan dio (27,4 odsto) nije mogao opredijeliti po ovom pitanju - zaključila je Jovanović.

Jovanović: Građani masovno vjeruju u propagandu i teorije zavjere

Golmanka Marija Marsenić i naredne sezone nosiće dres OTP Group Budućnost, saopšteno je iz podgoričkog ženskog rukometnog kluba.
Marsenić ima 21 godinu, rođena je u Beranama, a kroz mlađe reprezentativne selekcije izrasla je u standardnu članicu seniorske reprezentacije Crne Gore.
Bila je u sastavu „lavica“ na Svjetskom prvenstvu koje je u novembru i decembru prošle godine održano u Njemačkoj i Holandiji, gdje je Crna Gora zauzela osmo mjesto.
- Iako ima samo 21 godinu, Marsenić već četiri sezone nastupa u EHF Ligi šampiona, tokom kojih je iskoristila svaku pruženu priliku i potvrdila da predstavlja značajan potencijal za budućnost kluba i crnogorskog rukometa - navodi se u saopštenju OTP group Budućnost.
Dodaju da je produžetak saradnje sa Marsenić još &nbsp;jedna potvrda jasnog opredjeljenja podgoričkog kluba da zadrži fokus na mladim igračicama, koje predstavljaju temelj daljeg razvoja i kontinuiteta na domaćoj i evropskoj sceni.

Marsenić produžila ugovor sa OTP Group Budućnost

The Judicial Council today acknowledged the termination of the judicial office of Vesna Moštrokol, a judge of the Court of Appeal of Montenegro. As stated in the announcement by the Judicial Council, this was done at her personal request.
Moštrokol presided over the panel of judges of the Court of Appeal tasked with rendering a decision in the „State Coup“ case following an appeal filed by the Special State Prosecutor’s Office (SSPO).
In addition to Moštrokol, the panel consisted of the rapporteur, Judge Zorica Milanović, and panel member Judge Predrag Tabaš.
Earlier, the SSPO had proposed in its appeal that the first-instance judgment of the High Court in Podgorica in this case be upheld.
A special panel of the High Court in Podgorica, presided over by Judge Zoran Radović, delivered a judgment on 12 July 2024, acquitting all defendants of the criminal offences of forming a criminal organization, attempted terrorism, and attempted terrorism by incitement. The charges alleged that on the day of the parliamentary elections, 16 October 2016, the defendants intended, through the use of violence and an armed incursion, to enter the Parliament of Montenegro and proclaim the victory of the Democratic Front.
Towards the very end of 2025, a session of the Court of Appeal was held regarding the appeal filed by the Special State Prosecutor’s Office against this decision of the High Court.
At that session, the judgment was read out acquitting the leaders of the former political alliance Democratic Front, Milan Knežević and Andrija Mandić, former commander of the Serbian Gendarmerie Bratislav Dikić, and ten other individuals of charges related to an attempted terrorist attack on the day of the parliamentary elections on 16 October 2016.
The panel at that session, held on 23 December 2025, was presided over by Judge Moštrokol.

Vesna Moštrokol, Presiding Judge in the „State Coup“ case, resigns

Američki predsjednik Donald Tramp posjetiće Svjetski ekonomski forum (WEF) u Davosu, u Švajcarskoj, u srijedu i četvrtak, usred rastućih tenzija s evropskim partnerima oko Grenlanda, rekao je ministar finansija SAD-a Skot Besent.
- Bila je ovo naporna godina, a predsjednik će biti ovdje u srijedu i četvrtak kako bi sumirao godinu i govorio o svojim razmišljanjima za budućnost - rekao je Besent novinarima na marginama godišnjeg okupljanja u švajcarskom alpskom odmaralištu.
Naglasio je da će Tramp poslati poruku da „Amerika na prvom mjestu“ ne znači samo Amerika, navodeći da će američki predsjednik pokazati „kako izgleda američko liderstvo u svijetu“.
Besent je odbacio sugestije da je Trampov pritisak na Grenland motivisan njegovom javnom težnjom za Nobelovom nagradom za mir, nazvavši to „potpunom patkom“. Kazao je da predsjednik Grenland smatra „strateškom imovinom“ za Ameriku i da neće „prepustiti… bezbjednost hemisfere nikome drugom“.
U pismu objavljenom u ponedjeljak, Tramp je norveškom premijeru Jonasu Garu Storeu rekao da se više ne osjeća obaveznim da se isključivo fokusira na mir nakon što je „vaša zemlja odlučila da mi ne dodijeli Nobelovu nagradu za mir“, te je ponovio zahtjeve za američku kontrolu nad Grenlandom.
Samoupravna danska teritorija privukla je Trampovo interesovanje zbog strateškog položaja, ogromnih mineralnih resursa i zabrinutosti zbog ruskih i kineskih aktivnosti.
Govoreći o potencijalnoj evropskoj odmazdi na Trampovu subotnju najavu uvođenja carina od 10 odsto na robu iz Danske, Norveške, Švedske, Francuske, Njemačke, Velike Britanije, Holandije i Finske, počevši od 1. februara, koje bi se povećale na 25 odsto u junu, Besent je rekao da bi takav potez bio „veoma nerazuman“.
- Mislim da bi svi trebalo da vjeruju predsjedniku na riječ - dodao je.
Davos je neformalni naziv za godišnji sastanak WEF-a koji se održava u Švajcarskoj, a riječ je o velikom globalnom skupu na kojem politički lideri, čelnici globalnih kompanija, akademici i javne ličnosti raspravljaju o ekonomskim, geopolitičkim i društvenim pitanjima.

Tramp dolazi u Davos usred tenzija s Evropom oko Grenlanda

Predsjednik Francuske Emanuel Makron je odbio poziv predsjednika SAD-a Donalda Trampa da bude dio Odbora za mir, nadnacionalnog tijela koje bi, prema ideji Vašingtona, trebalo rješavati sukobe širom svijeta.
Tramp je pozivnice poslao širom svijeta, uključujući i predsjednika Rusije Vladimira Putina, a većina lidera još nije poslala odgovor.
Ipak, francuski predsjednik je odlučio odgovoriti te je odbio Trampov poziv da učestvuje u ovom odboru.
Makronova odluka je, najvjerovatnije, donesena između ostalog i zbog sukoba evropskih zemalja i Trampa u vezi s Grenlandom, kojeg američki predsjednik želi pripojiti SAD-u.
Podsjetimo, Tramp je Odbor za mir zamislio kao svojevrsnu zamjenu za Ujedinjene nacije, odnosno kao nadnacionalno tijelo koje bi posredovalo u konfliktima širom svijeta.
Pozivnice su, zasad, dobili lideri Poljske, Rusije, Slovenije, Izraela i Francuske, ali je Makron jedini odgovorio do sada.
Nije poznato kako bi Odbor za mir tačno djelovao i na koji način bi provodio svoje odluke. Ove detalje Bijela kuća tek treba da objavi.

Tag: dezinformacije