Nacionalni savjet Albanaca donio je odluku da od ministra ljudskih i manjinskih prava Fatmira Đeke traži da se izjasni jesu li predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić i ministarka javnih radova Majda Adžović povrijedili parlamentarnu proceduru i Zakon kada su se oglušili o zahtjev poslanika Albanske Alijanse Ilira Čapunija da se sjednica prekine dok se Vlada Crne Gore ne izjasni o tome da li se usvajanjem sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) krši Zakon o ljudskim i manjinskim pravima u pogledu narušavanja demografske strukture Ulcinja, saznaje Portal ETV.
&nbsp;Poslanik Albanske alijanse Ilir Čapuni je tražio da se sjednica Skupštine Crne Gore, na kojoj su na kraju usvojeni sporazumi sa UAE, prekine - dok se nadležni predstavnici vlasti ne izjasne da li se ovim dokumentima krši Zakon o ljudskim i manjinskim pravima u članu 29 i 39 - kojim je zabranjeno da se mijenja demografska struktura gradova u kojim većinsko stanovništvo čine manjine. Predsjednik Skupštine Andrija Mandić i ministarka Majda Adžović, koji nijesu nadležni za ova pitanja, su na to odgovorili da da se sporazumima sa UAE ne ugrožavaju prava manjinskih zajednica jer se u njima ne pominju konkretne lokacije.
Odluku da se inicijativa za izjašnjavanje uputi ministru Đeki, Nacionalni savjet Albanca je, prema &nbsp;informacijama Portala ETV, donio u subotu - a upućena mu je danas.
- Nacionalni savjet Albanca je na vanrednoj sjednici održanoj dana 26. aprila 2025. godine, između ostalog, donio odluku da se obrati sa zahtjevom za tumačenje da li je na sjednici održanoj dana 22. aprila 2025. godine, nakon zahtjeva poslanika Čapunija za prekid skupštinske sjednice, u skladu sa članovima 29 i 39 Zakona o manjinskim pravima i slobodama, došlo do povrede parlamentarne procedure i nepoštovanja zakona od strane predsjednika Skupštine i ministarke javnih radove, koji su bili nadležni za usklađivanje stavova između poslanika koji predstavlja nacionalnu manjinu i predlagača zakona - rečeno je Portalu ETV iz Nacionalnog savjeta Albanaca.
Ministar Đeka je Portalu ETV, nakon izlaganja poslanika Čapunija, kazao da će se o ovoj<a href="https://etv.me/politika/deka-kaze-da-ce-se-o-zastiti-demografske-strukture-ulcinja-izjasniti-nakon-sto-dobiju-zvanicni-upit"> inicijativi izjasniti kad za to dobiju zvanični upit</a>. To, do sad nije bilo moguće upravo zbog činjenice da su Mandić i Adžović na ovo pitanje odgovorili verbalno, pa mu Skupština nije zvanično uputila zahtjev.
<h2>NEMA PROMJENA TAMO GDJE JE MANJINA VEĆINA</h2>
Čapuni je u saopštenju medijima, uoči sjednice na kojoj su usvojeni sporazumi sa UAE, ukazao da je Ulcinj sredina u kojoj pripadnici etničke manjine čine većinu stanovništva, te da prema međunarodnim standardima i važećem zakonodavstvu Crne Gore nijedna investicija ne smije da vodi ka demografskim promjenama koje bi mogle ugroziti kulturni, etnički ili društveni identitet zajednice.
- Ovo nije subjektivna tvrdnja - to je zvanično afirmisani zaključak Vlade Crne Gore. Zato još jednom, u ime svih koji su izrazili zabrinutost - Skupštine opštine Ulcinj, Nacionalnog savjeta Albanaca, kao i svih građana koji se osjećaju pogođeni - pozivamo na prekid sjednice i hitno usaglašavanje stavova u skladu sa zakonom. U protivnom, bićemo svjedoci direktnog udara na ustavni poredak, prava manjina i proces integracija u EU - naveo je Čapuni.
Da je promjena demografske strukture u područjima gdje manjina čini većinu stanovništva zabranjena tokom te sjednice je ukazao i potpredsjednik Skupštine Nikola Camaj.
- Međunarodnim i domaćim zakonima zabranjena je promjena demografske strukture područja gdje manjina čini većinu. To se ne smije dozvoliti - podvukao je Camaj.
<h2>ODGOVORNOST MINISTRA MANJINA - A NE RADOVA</h2>
Ekološka aktivistkinja iz Ulcinja Zenepa Lika pozvala je u noći kada su sporazumi sa UAE usvojeni, putem objave na društvenoj mreži Fejsbuk, Đeku da se hitno izjasni povodom zahtjeva da se zasjedanje pauzira dok se ne oglasi o primjeni klauzule o zaštiti prava manjina. Ona je tražila i njegov stav u odnosu na, kako je kazala, diskriminatorno ponašanje Mandića prema Čapuniju.
- Gospodine Đeka, Vi ste ministar za manjine - oglasite se! To je vaša dužnost, a ne dužnost ministarke javnih radova - podvukla je Lika.
Uprkos pozivu da zaustavi sjednicu i preuzme odgovornost, Skupština nije prekinuta, a sporazumi sa UAE usvojeni su sat i po poslije ponoći.
<h2>UZALUDNI NAPORI</h2>
Čapuni je ranije u saopštenju medijima ukazao da su u posljednjim danima uložili značajne napore kako bi otvorili dijalog sa Vladom Crne Gore povodom sporazuma koji je predmet rasprave, ali da do toga uprkos njihovim pokušajima, nažalost, nije došlo.
- I pored jasno iznesenih argumenata nevladinog sektora, stručne javnosti i nas samih, nijesmo naišli na razumijevanje - naveo je on.
Sporazum sa UAE je na sjednici Vlade, kako je ustvrdio, usvojen putem komunikacije na Vocapu, a prijedlog je u skupštinsku proceduru upućen po hitnom postupku - bez opravdanja i bez mogućnosti ozbiljne rasprave.
- Parlamentarni odbori odbijaju amandmane, a institucije koje bi morale biti uključene u ovako važan proces ostaju zaobiđene - dodao je Čapuni.
Više puta su, kako je rekao, pokušali da ih odvrate od pokušaja usvajanja ovog sporazuma „preko koljena“.
- Argumentima održivog razvoja, argumentima ekonomije i javnih finansija, ukazujući na ozbiljne formalne i pravne propuste od samog početka procesa... Sve to je ignorisano. Relativizuju se čak i zvanični zaključci Skupštine opštine Ulcinj. U ovom trenutku, primorani smo da otvorimo još jedno pitanje: zaštitu demografske strukture Ulcinja - poručio je on.
Zbog svega navedenog, a pozivajući se na član 29 i član 39 Zakona o manjinskim pravima i slobodama, zatražio je prekid sjednice radi usaglašavanja stavova sa predlagačem - Vladom Crne Gore.
- Očekujemo da će, uz prisustvo premijera i posredovanje Delegacije EU u Crnoj Gori, doći do mogućnosti za racionalan razgovor - dodao je Čapuni.
<h2>SPORNI ZAKON VRAĆEN SKUPŠTINI</h2>
Inače, predsjednik države Jakov Milatović vratio je danas Skupštini na ponovno odlučivanje Zakon o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata, a potpisao je Zakon o potvrđivanju Sporazuma o ekonomskoj saradnji.
Kako je objašnjeno iz Kabineta predsjednika Crne Gore, razlozi za vraćanje ovog Zakona na ponovno odlučivanje sadržani su u brojnim otvorenim pitanjima na koja javnost nije dobila adekvatne odgovore od Vlade Crne Gore.
&nbsp;- Glavne primjedbe odnose se na: odstupanja od ustavnih određenja koja se tiču obezbjeđivanja slobodne konkurencije i ravnopravnog položaja na tržištu; suspendovanje primjene crnogorskog zakonodavstva koje se odnosi na javne nabavke, javne tendere i državnu imovinu pri čemu se, dodatno, predviđa da će i ostatak crnogorskog zakonodavstva biti podložan izmjenama u cilju implementacije Sporazuma; nepostojanje pravnih i finansijskih analiza u odnosu na brojne obaveze koje je Sporazumom, u ime Crne Gore, preuzela Vlada, a čija realizacija u budućnosti može dovesti do fiskalne neodrživosti sistema javnih finansija; utvrđivanje javnog interesa Sporazumom, unaprijed, a bez konkretizacije lokacija i karakteristika budućih projekata, čime se uvodi pravna nesigurnost za sve građane Crne Gore čija imovina može biti predmet interesovanja investitora; nedefinisanje strukture budućih projekata kada je u pitanju odnos komponente razvoja turizma u odnosu na razvoj nekretnina, posebno imajući u vidu da se razvoj nekretnina ne može tretirati u okviru zakonske definicije javnog interesa - navedeno je u saopštenju.
<h2>„GARANCIJE“</h2>
I sedmicu pred usvajanje sporazuma sa UAE predstavnici NVO sektora i opozicioni poslanici su tokom zasijedanja dva skupštinska odbora detaljno objasnili koliko bi za Crnu Goru bilo štetno usvajanje ovakvih sporazuma: između ostalog - da izgradnja zgrada i stanova ne može biti javni interes, da će Crna Gora izgraditi infrastrukturu i pokloniti Veliku plažu investitoru Mohamedu Alabaru, te da se sve ovo ne namjerava učiniti samo u Ulcinju - već i šire.
Pored činjenice da je čitav ovaj proces netransparentan, da nema tendera, i da se sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina donosi isključivo na štetu Crne Gore, ukazali su na sve sporne aspekte, uključujući i ekološki, bezbjednosni - ali i na naznake korupcije. Resorna ministarka Majda Adžović tada nije odgovorila ni na jedno postavljeno pitanje NVO sektora i poslanika opozicije. Ipak, na jučerašnjoj sjednici je kazala da se investicije u Ulcinju neće desiti ukoliko Opština to ne želi.
- Ukoliko bilo koja opština u Crnoj Gori ne želi da sprovede projekte i investicije koje su bazirane na okvirnom sporazumu o ekonomskoj saradnji - te investicije se jednostavno neće ni dogoditi. Sa druge strane, ako bilo koja opština želi da učestvuje u investicionim projektima, Vlada će biti tu da pruži podršku i pomogne tim opštinama za dalje sprovođenje investicija. Ovo je princip od kojeg ova Vlada neće odstupiti. Nijedna investicija, kako na osnovu okvirnog sporazuma o ekonomskoj saradnji, tako ni na osnovu sporazuma u oblasti turizma, se neće dogoditi niti u jednoj opštini koja je protiv toga - poručila je Adžović.
Lider Demokratske unije Albanaca (DUA) Mehmed Zenka je ocijenio da je to još jedna podvala - jer oni svakog dana mijenjaju iskaze.
- Kako ćemo da odbranimo ako sjutra odlučite suprotno? Vama svojstveno da danas govorite jedno, a sjutra drugo. Što nama garantuje da ćete održati tu riječ? S čime ćemo se branit od vaše promjene riječi? - pitao je Zenka.
Na to je dodao da će uvijek pored njih imati pet-šest svjedoka jer se svaki dan mijenja priča.
- Mi usvajamo međunarodni ugovor sa pravnim obavezama koji je iznad svakog zakona. Koja instanca je dužna u sporovima između Alabara ili potencijalne firme da zaštiti interes klijenata naroda tog područja? Koji pravni lijek imamo kad budemo usvojili ovo? Koji je pravni lijek za zaštitu interesa građana? Gdje da se žale građani kojima će biti oduzeta zemlja? Stvaramo preduslove da se to ostvari - poručio je Zenka.
Uoči zasijedanja Skupštine brojni građani i predstavnici NVO sektora održali su protest pozivajući poslanike većine da ne izdaju Crnu Goru. Ispred Skupštine su položili cvijeće za „upokojeni“ Ustav jasno poručujući da neće stati ako poslanici izaberu svoje džepove.

Anja Ivanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Savjet Albanaca traži da se Đeka izjasni jesu li Mandić i Adžović povrijedili parlamentarnu proceduru i Zakon odbijajući zahtjev Čapunija

Ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka saopštio je Portalu ETV da će se o pitanju zaštite prava manjinskih naroda, odnosno demografske strukture Ulcinja, izjasniti kada za to dobiju zvanični upit.
On je nam je to kazao sinoć pošto je poslanik Albanske Alijanse Ilir Čapuni zatražio da se, radi usaglašavanja stavova sa Vladom, prekine sjednica Skupštine na kojoj su <a href="https://etv.me/politika/adzovic-ukoliko-ulcinj-ili-bilo-koja-opstina-ne-zele-investiciju-ona-se-nece-ni-desiti">sada već i usvojeni sporazumi o saradnji Vlade Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata</a> (UAE).
- Mi ćemo se svakako izjasniti kada dobijemo zvaničan upit - rekao nam je kratko Đeka.
Čapunijev zahtjev su prethodno na sjednici Skupštine odbili i ministarka javnih radova Majda Adžović i predsjednik Skupštine Andrija Mandić. To su učinili uz tvrdnje da se sporazumima sa UAE ne ugrožavaju prava manjinskih zajednica jer se ne pominju konkretne lokacije.
<h2>NEMA PROMJENA TAMO GDJE JE MANJINA VEĆINA</h2>
Čapuni je u saopštenju medijima ukazao da je Ulcinj sredina u kojoj pripadnici etničke manjine čine većinu stanovništva, te da prema međunarodnim standardima i važećem zakonodavstvu Crne Gore nijedna investicija ne smije da vodi ka demografskim promjenama koje bi mogle ugroziti kulturni, etnički ili društveni identitet zajednice.
- Ovo nije subjektivna tvrdnja - to je zvanično afirmisani zaključak Vlade Crne Gore. Zato još jednom, u ime svih koji su izrazili zabrinutost - Skupštine opštine Ulcinj, Nacionalnog savjeta Albanaca, kao i svih građana koji se osjećaju pogođeni - pozivamo na prekid sjednice i hitno usaglašavanje stavova u skladu sa zakonom. U protivnom, bićemo svjedoci direktnog udara na ustavni poredak, prava manjina i proces integracija u EU - naveo je Čapuni.
Da je promjena demografske strukture u područjima gdje manjina čini većinu stanovništva zabranjena tokom jučerašnje sjednice ukazao je i potpredsjednik Skupštine Nikola Camaj.
- Međunarodnim i domaćim zakonima zabranjena je promjena demografske strukture područja gdje manjina čini većinu. To se ne smije dozvoliti - podvukao je Camaj.
<h2>ODGOVORNOST MINISTRA MANJINA - A NE RADOVA</h2>
Ekološka aktivistkinja iz Ulcinja Zenepa Lika pozvala je sinoć, u objavi na društvenoj mreži Fejsbuk, Đeku da se hitno izjasni povodom zahtjeva da se zasjedanje pauzira dok se ne oglasi o primjeni klauzule o zaštiti prava manjina. Ona je tražila i njegov stav u odnosu na, kako je kazala, diskriminatorno ponašanje Mandića prema Čapuniju.
- Gospodine Đeka, Vi ste ministar za manjine - oglasite se! To je vaša dužnost, a ne dužnost ministarke javnih radova - podvukla je Lika.
Uprkos pozivu da zaustavi sjednicu i preuzme odgovornost, Skupština nije prekinuta, a sporazumi sa UAE usvojeni su sat i po poslije ponoći.
<h2>UZALUDNI NAPORI</h2>
Čapuni je sinoć u saopštenju medijima ukazao da su u posljednjim danima uložili značajne napore kako bi otvorili dijalog sa Vladom Crne Gore povodom sporazuma koji je predmet rasprave, ali da do toga uprkos njihovim pokušajima, nažalost, nije došlo.
- I pored jasno iznesenih argumenata nevladinog sektora, stručne javnosti i nas samih, nijesmo naišli na razumijevanje - naveo je on.
Sporazum sa UAE je na sjednici Vlade, kako je ustvrdio, usvojen putem komunikacije na Vocapu, a prijedlog je u skupštinsku proceduru upućen po hitnom postupku - bez opravdanja i bez mogućnosti ozbiljne rasprave.
- Parlamentarni odbori odbijaju amandmane, a institucije koje bi morale biti uključene u ovako važan proces ostaju zaobiđene - dodao je Čapuni.
Više puta su, kako je rekao, pokušali da ih odvrate od pokušaja usvajanja ovog sporazuma „preko koljena“.
- Argumentima održivog razvoja, argumentima ekonomije i javnih finansija, ukazujući na ozbiljne formalne i pravne propuste od samog početka procesa... Sve to je ignorisano. Relativizuju se čak i zvanični zaključci Skupštine opštine Ulcinj. U ovom trenutku, primorani smo da otvorimo još jedno pitanje: zaštitu demografske strukture Ulcinja - poručio je on.
Zbog svega navedenog, a pozivajući se na član 29 i član 39 Zakona o manjinskim pravima i slobodama, zatražio je prekid sjednice radi usaglašavanja stavova sa predlagačem - Vladom Crne Gore.
- Očekujemo da će, uz prisustvo premijera i posredovanje Delegacije EU u Crnoj Gori, doći do mogućnosti za racionalan razgovor - dodao je Čapuni.
<h2>„GARANCIJE“</h2>
I prošle sedmice su predstavnici NVO sektora i opozicioni poslanici tokom zasijedanja dva skupštinska odbora detaljno objasnili koliko bi za Crnu Goru bilo štetno usvajanje ovakvih sporazuma: između ostalog - da izgradnja zgrada i stanova ne može biti javni interes, da će Crna Gora izgraditi infrastrukturu i pokloniti Veliku plažu investitoru Mohamedu Alabaru, te da se sve ovo ne namjerava učiniti samo u Ulcinju - već i šire.
Pored činjenice da je čitav ovaj proces netransparentan, da nema tendera, i da se sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina donosi isključivo na štetu Crne Gore, ukazali su na sve sporne aspekte, uključujući i ekološki, bezbjednosni - ali i na naznake korupcije. Resorna ministarka Majda Adžović <a href="https://etv.me/ekonomija/rakocevic-netransparentnost-nedovoljna-komunikacija-i-sadrzaj-samo-neki-od-razloga-zbog-kojih-necemo-podrzati-sporazume-sa-uae">tada nije odgovorila ni na jedno postavljeno pitanje</a> NVO sektora i poslanika opozicije. Ipak, na jučerašnjoj sjednici je kazala da se investicije u Ulcinju neće desiti ukoliko Opština to ne želi.
- Ukoliko bilo koja opština u Crnoj Gori ne želi da sprovede projekte i investicije koje su bazirane na okvirnom sporazumu o ekonomskoj saradnji - te investicije se jednostavno neće ni dogoditi. Sa druge strane, ako bilo koja opština želi da učestvuje u investicionim projektima, Vlada će biti tu da pruži podršku i pomogne tim opštinama za dalje sprovođenje investicija. Ovo je princip od kojeg ova Vlada neće odstupiti. Nijedna investicija, kako na osnovu okvirnog sporazuma o ekonomskoj saradnji, tako ni na osnovu sporazuma u oblasti turizma, se neće dogoditi niti u jednoj opštini koja je protiv toga - poručila je juče Adžović.
Lider Demokratske unije Albanaca (DUA) Mehmed Zenka je ocijenio da je to još jedna podvala - jer oni svakog dana mijenjaju iskaze.
- Kako ćemo da odbranimo ako sjutra odlučite suprotno? Vama svojstveno da danas govorite jedno, a sjutra drugo. Što nama garantuje da ćete održati tu riječ? S čime ćemo se branit od vaše promjene riječi? - pitao je Zenka.
Na to je dodao da će uvijek pored njih imati pet-šest svjedoka jer se svaki dan mijenja priča.
- Mi usvajamo međunarodni ugovor sa pravnim obavezama koji je iznad svakog zakona. Koja instanca je dužna u sporovima između Alabara ili potencijalne firme da zaštiti interes klijenata naroda tog područja? Koji pravni lijek imamo kad budemo usvojili ovo? Koji je pravni lijek za zaštitu interesa građana? Gdje da se žale građani kojima će biti oduzeta zemlja? Stvaramo preduslove da se to ostvari - poručio je Zenka.
Uoči zasijedanja Skupštine brojni građani i predstavnici NVO sektora održali su protest pozivajući poslanike većine da ne izdaju Crnu Goru. Ispred Skupštine su položili cvijeće za „upokojeni“ Ustav jasno poručujući da neće stati ako poslanici izaberu svoje džepove.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpocinje-protestni-performans-ispred-skupstine-gradani-polozili-prvo-cvijece-za-upokojeni-ustav&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Đeka kaže da će se o zaštiti demografske strukture Ulcinja izjasniti nakon što dobiju zvanični upit

Služenje obaveznog vojnog roka u Srbiji će početi ili u decembru 2026. ili u martu 2027. godine.
To je, između ostalog, najavio predsjednik ove zemlje Aleksandar Vučić, prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE).&nbsp;
Naveo je da odluka o početku vojnog roka zavisi od spremnosti kapaciteta i vojnih objekata.
- Tu odluku ćemo uskoro donijeti, u narednih mjesec ili dva, i ići pred Skupštinu i krenuti sa evidentiranjem vojnih obveznika - rekao je on danas nakon sastanka sa vojnim čelnicima o stanju i analizi sposobnosti Vojske Srbije za 2025. godinu.
Vojni rok će, napominje Vučić, trajati 75 dana.
- Moramo da spremimo sve objekte. Imamo dovoljno pušaka i čizama ali postoje neke stvari koje još nisu potpuno spremne - kazao je on.
Prema njegovom mišljenju, Srbija mora da obnovi regrutne centre, unaprijedi i obnov ambulante...
- To su važna pitanja jer želimo da to spremno dočekamo i da ti mladi ljudi vojsku provedu u najboljim uslovima. Da steknu potrebnu odgovornost i ozbiljnost, kao i odnos prema patriotizmu - izjavio je on.
Uvođenje obaveznog vojnog roka mora da izglasa parlament donošenjem zakona. Predstavnici tamošnjih vlasti su proteklih godina u više navrata najavljivali vraćanje vojnog roka. Ideja je konkretizovana u januaru 2024. Tada je Generalštab Vojske Srbije pokrenuo inicijativu i predložio predsjedniku uvođenje vojnog roka.
Vučić je potom, u septembru iste godine, potpisao saglasnost da se u Srbiju vrati obavezni vojni rok. Od njegovog ukidanja, 1. januara 2011. godine, u vojsku se ide samo dobrovoljno.
Vraćanje obaveznog vojnog roka je u oktobru 2025. izglasala je i susjedna Hrvatska.
Među zemljama koje nisu ukidale obavezan vojni rok su: Švajcarska, Norveška, Danska, Finska, Austrija, Turska, Estonija, Grčka, Kipar, Ukrajina, Rusija i Belorusija.

Vučić: Obavezni vojni rok od decembra 2026. ili marta 2027.

Njemački automobili su statusni simbol i za 1,45 milijardi Indijaca. Zato su njemački proizvođači s nestrpljenjem dočekali trgovinski sporazum sa Indijom i drastično niže carine. Ipak, ni Indija nije lako tržište.
Indija je najmnogoljudnija država na svijetu. U proteklim godinama ostvarila je impresivan ekonomski rast od prosječno šest do sedam odsto godišnje, stope rasta o kojima druge države mogu samo sanjati, piše Dojče vele (DW).
U Indiji postoji sve brojnija srednja klasa i mlado stanovništvo koje postaje sve imućnije.
„Zbog toga je novi sporazum o slobodnoj trgovini sa EU za njemačku automobilsku industriju sigurno prilika da otvori novi pristup tržištu“, smatra Konstantin Gal, savjetnik u firmi EY Parthenon.
„Indiji su potrebni terenci“
U prvoj fazi, carine na određene uvozne automobile, koje sada iznose i do 110 odsto, trebalo bi da se smanje na 40, a kasnije i na deset odsto. To bi se trebalo odnositi na kvotu od 250.000 vozila godišnje. Na auto-dijelove carine bi trebalo potpuno da se ukinu nakon pet do deset godina.
Frank Švope s Visoke škole za menadžment u Kelnu smatra da je to važna osnova za njemačke proizvođače automobila kada je riječ o otvaranju novih tržišta i pronalaženju kupaca.
„SUV vozila u Indiji su potrebna, kao i robusniji automobili, jer putevi u Indiji su daleko od evropskih standarda“, naveo je Švope.
Šta sa fabrikama u samoj Indiji?
Indija je već odavno važno tržište za svjetsku automobilsku industriju. Potražnja je ogromna, a zemlja bi sve više mogla da postane tržište poput SAD ili Kine.
Stručnjak za automobilsku industriju Kristof Štirmer oprezniji je: po njemu, za njemačke proizvođače to je „dvosekli mač“ – novim trgovinskim sporazumom može se podstaći direktan izvoz u Indiju.
„S druge strane, kompanije poput Audija već su otvorile fabrike u Indiji koje čekaju proširenje. To opet postavlja pitanje smisla uvoza vozila iz Evrope“, kazao je Štirmer.
I Indijci sve više voze „na struju“
Elektromobilnost u Indiji danas ima veliku ulogu, jer je zagađenje vazduha u nekim gradovima ozbiljan problem.
„Indija počinje sa sektorima koji su najvažniji za saobraćaj, dakle sa malom i mikromobilnošću“, kaže Štirmer.
To uključuje skutere, motocikle i brojne trokolice „tuk-tuk“ koje se koriste širom zemlje. I autobusi voze na struju.
„U nekim gradovima već su u potpunosti prešli na električne autobuse. Slediće ih i drugi. To je u Indiji centralna strategija“, dodao je.
Država to podstiče, postoje poreske olakšice i subvencije.
Mnoštvo domaćih vozila i „Japanaca“
Teško je procijeniti u kojoj mjeri njemački proizvođači mogu profitirati od rasta tržišta u Indiji. U novom sporazumu o slobodnoj trgovini ne spominju se poreske olakšice za uvezena električna vozila.
Domaći i japanski proizvođači dominiraju tržištem. Suzuki i Honda u Indiji imaju velike pogone, ulažu milijarde u nove fabrike i razvoj modela. Snažno napreduju i južnokorejski proizvođači poput Hjundaija i Kije.
Vlada, s druge strane, podstiče domaće proizvođače:
„Vlada želi da ti proizvođači prvi udovolje potrebama mladog i rastućeg tržišta“, objašnjava Gal.
Frank Švope ipak ostaje optimista:
„Smatram da ima dovoljno prostora i za njemačke proizvođače.“
Sporazum je prilika da se ponovo pozicioniraju na tržištu koje postaje sve zahtjevnije. S tim se slaže i Gal:
„U predstojećim godinama to će za njemačke proizvođače sigurno biti tržište koje ne smiju izgubiti iz vida.“

Njemački automobili pojeftinjuju nakon sporazuma EU–Indija

Premijer Velike Britanije Kir Starmer sastao se danas u Pekingu sa kineskim liderom Si Đinpingom, gdje su dogovorili više sporazuma - a među njima i onaj prema kom će građani Ujedinjenog Kraljevstva koji idu u Kinu poslovno ili kao turisti, moći da putuju bez vize za boravke kraće od 30 dana.
Starmer je rekao da je sastanak, koji je trajao sat i 20 minuta, bio produktivan i da je donio „stvarne, konkretne rezultate“.
Građani Ujedinjenog Kraljevstva koji putuju u Kinu poslovno ili kao turisti moći će da putuju bez vize za boravke kraće od 30 dana. Time se UK usklađuje sa drugim zemljama, uključujući Francusku, Njemačku i Austriju.
Nije naveden datum kada će ovaj bezvizni režim stupiti na snagu, ali se vlada nada da će se to desiti što je prije moguće, prenosi BBC.

Postignut dogovor: Državljani Velike Britanije putovaće bezvizno u Kinu

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski zahvalio je danas američkom predsjedniku Donaldu Trampu na mogućnosti obezbjeđivanja bezbjednosti Kijeva i drugih ukrajinskih gradova tokom ekstremnog zimskog perioda.
- Snabdijevanje električnom energijom je temelj života. Cijenimo napore naših partnera da nam pomognu da zaštitimo živote. Hvala vam, predsjedniče Tramp. Naši timovi su o tome razgovarali u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Očekujemo da će sporazumi biti sprovedeni. Koraci deeskalacije doprinose stvarnom napretku ka okončanju rata - rekao je Zelenski u objavi na društvenoj mreži Iks.
Ranije danas, predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da je ruski predsjednik Vladimir Putin pristao da tokom sedam dana ne izvodi napade na Kijev i druge ukrajinske gradove zbog, kako je naveo, ekstremno niskih temperatura u regionu.
- Lično sam zamolio predsjednika Putina da nedjelju dana ne gađa Kijev i druge gradove, i on je na to pristao - rekao je Tramp na sastanku kabineta u Bijeloj kući, navodeći "izuzetno hladno vrijeme" kao razlog za taj zahtjev, prenosi Gardijan.
On je dodao da su ga pojedini savjetovali da "ne troši poziv", jer, kako su rekli, neće dobiti takav ustupak, ali da je ruski predsjednik ipak pristao.
Ukrajinski ministar energetike Denis Šmihalj rekao je juče da je zbog nestašice struje usled ruskog granatiranja u Kijevu 610.000 potrošača ostalo bez struje.
Najveći ukrajinski proizvođač električne energije DTEK grupa objavio je prethodno da Kijev prelazi sa vanrednog na privremeni režim isključenja struje.

Tag: demografska-struktura

Savjet Albanaca traži da se Đeka izjasni jesu li Mandić i Adžović povrijedili parlamentarnu proceduru i Zakon odbijajući zahtjev Čapunija

Đeka kaže da će se o zaštiti demografske strukture Ulcinja izjasniti nakon što dobiju zvanični upit

Vučić: Obavezni vojni rok od decembra 2026. ili marta 2027.

Njemački automobili pojeftinjuju nakon sporazuma EU–Indija

Postignut dogovor: Državljani Velike Britanije putovaće bezvizno u Kinu

Zelenski zahvalan Trampu što je nagovorio Putina da sedam dana ne napada Kijev i druge gradove

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO