„Western Balkans 2030“: Bankarski sektor spreman za EU, potencijal tržišta ostaju mala i srednja preduzeća

Bankarski sektor Crne Gore je spreman za ulazak države u Evropsku uniju (EU) ali se banke još uvijek mogu fokusirati na neiskorišćene djelove tržišta, kao što su žene i mladi u biznisu, mala i srednja preduzeća. Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) lani je investirala više od 215 miliona eura u Crnu Goru a isti iznos ulaganja očekuju ove i 2027. godine.

To se između ostalog moglo čuti na panelu „Finansiranje budućnosti Adria regiona“, tokom konferencije „Western Balkans 2030“ u Budvi. Moderator je bio osnivač i izvršni direktor „Inteligencija MNE“ i ekonomski analitičar Mirza Mulešković.

Šefica EBRD za Crnu Goru Ekaterina Solovova kazala je da u Crnoj Gori vidi veliki potencijal i prostor za kapital privatnog sektora, ali da je ključno povećati povezanost. Solovova je naglasila da su razvojna institucija koja postupa na osnovu tražnje i potreba, te da su potrebe sve veće za ulaganjima u sektorima infrastrukture, finansija i energetike.

- Prošle godine smo imali rekordni iznos investicija od 250 miliona, ove i naredne godine očekujemo isti nivo iznosa. Način na koji radimo u ekonomijama gdje imate puno malih i srednjih preduzeća je da se trudimo da im obezbijedimo kredite. Nije lako formirati tu ponudu, ali se saradnja preko finansijskih instutcija pokazala se kao dobro rješenje. Mi kanališemo finansijsku podršku kako bismo odgovorili na potrebe određenih sektora koji nisu dobro usluženi, kao što su mladi i žene u biznisu, preduzetništvo... Tako ostvarujemo najveći uticaj. U Crnog Gori mladi i žene su posebno zahtjevna kategorija i značajan poslovni segment - istakla je Solovova.

Dodala je da je najveća tražnja za pripremom privrede za ono što EU podrazumijeva, odnosno ulazak na jedinstveno tržište, šanse i izazovi, pa su fokusirani na taj proces.

Investitori vole sigurnost

Upitana kako podržavaju crnogorsku pripremu za EU i šta privreda treba da učini da privuče privatni kapital, Solovova je kazala da rade na reformskoj agendi, ekonomskom upravljanju i efikasnosti, te da su to neki od projekata koje već sprovode sa državom. Naglasila je da malim i srednjim preduzećima pružaju finansiranje, kreditiranje za investicije, ali i da je konačni cilj njihova integracija u globalne lance snabdijevanja.

Solovova je istakla i da smatra da su za razvoj sektora energetike ključne kompetitivne aukcije, kako bi se privukao kapital te da je Albanija do sada ponudila 850 megavata na ovaj način.

Na pitanje šta bi 2030. godine htjela da vidi u Crnoj Gori, Solovova je navela da se nada će auto-put Bar - Boljare biti izgrađen te da infrastruktura daje opipljive rezultate - pa bi htjela da vidim više finansiranje projekata kojima se životi građana mijenjaju na bolje.

Predsjednica Upravnog odbora „Zapad banke“ Lesia Vikhodtseva je kazala da je bankarski sistem Crne Gore spreman, stabilan, kapitalizovan i likvidan, ali da je pitanje koliko je ekonomija spremna. Naglasila je značaj sigurnosti i kvaliteta investicija i dodala da je u tome ključna uloga države.

- Država mora da stvori uslove da bi investicije imale uslove i podršku. Samo na taj način i finansiranje tih djelova ekonomije, možemo da računamo na rast BDP i standarda u Crnoj Gori. Investitorima je važna transparentnost i predvidljivost. Kada investitor donosi odluku on može da procijeni rizike i donese odluku, ali problem nastaje kada se pravila mijenjaju u hodu. Primjer je „Euro model“, ozbilja reforma najavljena nekoliko mjeseci prije same primjene, to će povećati potrošnju, da li će se preliti u domaće investicije ili će povećati uvoz ili cijene... Mi već osjećamo taj pritisak jer postoji interesovanje za kreditna zaduženja - ljudi žele da troše nešto što nisu ni dobili, cijene već rastu... - istakla je Vikhodtseva.

Smatra i da niko nije sproveo analizu potencijalnih efekata programa te da je potreban i dijalog sa privredom, procjena rizika, jer je Crna Gora mala ekonomija zavisna od izvoza, pa je strah da to rezultira nepovećanjem životnog standarda. Zato je naglasila da je predvidljivost ključna za investitore te da na tometreba raditi.

Ozbiljan zaokret ka digitalnim uslugama

Vikhodtseva je dodala da je Crna Gora država sa 600 hiljada stanovnika pa je izazovno napraviti efekat, odnosno da je potrebna optimizacija, pojednostavljivanje administrativnih barijera i njihovo usklađivanje na nivou regiona. Dodala je da je SEPA za svega godinu, donijela mjerljivi rezultat sa četiri milijarde eura plaćanja, pri čemu su privreda i stanovništvo uštedjeli oko devet miliona eura.

O očekivanjima za 2030. godinu, Vikhodtseva je kazala da je najbolji primjer pristupanja EU bila Poljska jer je napravila najveći rezultat - te da se nada da će Crna Gora upravo to prevazići.

Članica Upravnog odbora „Hipotekarne banke“ zadužena za poslovanje sa fizičkim licima, kartično poslovanje i platni promet Tamara Braunović upitana je koliko su se promijenile navike građana u bankarstvu, pri čemu je kazala da je domaće tržište prihvatilo evropske i svjetske trendove - da se broj korisnika mobilinih aplikacija posljednjih godina uvećao za četiri puta, da promet međunarodnih platnih transakcija ide kroz digitalne usluge 70 odsto...

- Raduje me da se banke trude da kreiraju jednostavne i dobre proizvode i biraju dobre kredite. Smatram da je budućnost u hibridnom modelu tradicionalnog i digitalnog bankarstva. Iza nas su značajna ulaganja i edukacije i radimo intenzivno i to nas čeka, tržište će dobiti kvalitetnije usluge i servise i to nam svjetski trenodvi i ulazak EU nameću. Dobićemo puno mogućnosti za lakši pristup novcu, da plasiramo usluge na strano tržište, povoljnija plaćanja, izraženiju konkurenciju i na to smo spremni - dodala je Braunović.

Ona se složila sa ocjenom Vikhodtseve, da koliko god je tržište spremno - neizvjesnost je pitanje svih faktora.

Braunović je o promjenama u poslovanju koje dolaze sa članstvom u EU, kazala da njihova grupacija već radi na to tržištu i da četiri velike banke u Crnoj Gori već posluju po tim standardima - te da su gotovo svi zakoni usklađeni sa tom regulativom.

O očekivanjima za 2030. godinu, Braunović je navela da bi željela da Crna Gora slijedi Sloveniju koja je uduplala aktivu bankarskog sektora, da bi voljela da se iskoriste specifičnosti države, zemlja brendira a banke prepoznaju razvoj privrednika.

Privreda se mora dokazati EU

Savjetnik Uprave "NLB banke" Bogdan Podlesnik je kazao da je cijela regija imala model tranzicije sa socijalističkog modela privrede u kapitalizam i da su banke bile generator tog razvoja.

Naglasio je da je bilo mnogo direktnih investicija i da postoji dovoljno finansija, ali da nema pravih projekata u koje su banke spremne da ulažu.

- Evropski fondovi nas čekaju ali to nije jednosmjerno, morate dokazati da zaslužujete investicije i imati eksperte da to privučete. Mi moramo biti spremni, naša ekonomija i preduzeća teško da su konkurentna velikim, ali možemo napraviti brendove kvalitetne hrane i stilova života. Da ljudi da dođu ovdje jer se fino osjećaju. Inteligentne stvari su rađene ali fali nam taj završni udarac - naveo je Podlesnik.

Podlesnik je kazao da smatra da banke mogu pomoći pri savjetovanju privrede, ali da su i oni počeli da nude specifične proizvode kao što je kredit koji su lani dali pčelarskom sektoru od 100.000 eura.

- Banke se moraju preusmjeriti da više podržavaju malu proizvodnju a ne samo gotovinske kredite. Da rezimiram, Crna Gora mora naći kvalitetne projekte koji će biti konkurentni, kako nam strane firme ne bi radile. Moramo razmišljati šta zaštititi i sve će poslovne banke to pomoći, i stručno i sa finansijama - istakao je Podlesnik.

Među očekivanjima za 2030. godinu, naglasio je da se nada povećanju udjela izdavanja procenta zelenih kredita.