Osnovno državno tužilaštvo još izviđa kako su povjerljivi medicinski podaci novinarke Ane Raičković iz Heliant sistema Kliničkog centra Crne Gore završili u rukama advokata Danila Mićovića, koji je pokušao da ih iznese kao dokaz na suđenju.
- U dosadašnjem dijelu postupka, saslušano je više lica u svojstvu svjedoka, a takođe su preduzete i druge dokazne radnje - rečeno je Pobjedi iz tog tužilaštva.
Istakli su da će, zavisno od rezultata sprovedenog postupka izviđaja, odnosno od pribavljenih dokaza, ovo državno tužilaštvo donijeti odluku u predmetu, o čemu će javnost biti blagovremeno informisana.
S obzirom na to da su povjerljivi, lični podaci procurili prvo iz KCCG, pa ih je neko dao advokatu Mićoviću, koji ih je učinio potpuno javnim, jer je djelove čitao na suđenju otvorenom za javnost, i zdravstvena ustanova i advokat su prekršili zakone.&nbsp;
ODT nije Pobjedi odgovorilo na pitanja da li je u slučaju curenja medicinske dokumentacije tužilaštvo razmatralo odgovornost advokata Danila Mićovića koji je te podatke učinio javnim, te da li je on saslušan tim povodom i u kom svojstvu.
Mićović je branilac Zorana Ćoća Bećirovića, Luke Bećirovića i Mladena Mijatovića koji su prvostepenom sudskom odlukom proglašeni krivim za napad na novinarku Raičković. Zoran Bećirović je osuđen na godinu dana, Mijatović na deset mjeseci a Luka Bećirović je kažnjen sa sedam mjeseci uslovne kazne.&nbsp;
<h2>Etika i ćutnja</h2>
Mićović, koji je i predsjednik Advokatske komore, na ročištu 28. marta sudu je predložio da se izvještaj ljekara specijaliste, čije ime je pročitao, sprovede kao dokaz, a nakon toga komentarisao o kakvim simptomima bolesti se radi, precizirajući dijagnozu.
Sudija Ilija Radulović je to odbio, precizirajući da se radi o nezakonito pribavljenom dokazu.
U ljekarskom izvještaju, koji je Mićović predstavio na javnom suđenju, navedeni su simptomi bolesti, dijagnoza, istorija bolesti, broj zdravstvene knjižice, JMBG, mjesto i adresa stanovanja.
Na ovakav istup predsjednika Advokatske komore, reagovalo je i Društvo profesionalnih novinara, koje je uputilo pritužbu tom tijelu zbog ovakvog kršenja zakona.&nbsp;
- Nikad nijesmo dobili ni protokolarni mejl od Advokatske komore, a kamoli odluku po našoj pritužbi iako se radi o brutalnom kršenju prava na zaštitu ličnih podataka - kazala je Pobjedi Mila Radulović.&nbsp;
Istakla je da DPN posebno zabrinjava činjenica da je to uradio predsjednik Komore.&nbsp;
- On umjesto promovisanja etičnosti u poslu, smatra da cilj opravdava sredstva, odnosno da klijenta brani i nezakonitostima - kazala je ona.
Podsjetila je da bi Advokatska komora trebalo da bude stub vladavine prava.&nbsp;
- Ali ona je u ovoj zemlji visoko. Kritikuju se samo sudije i tužioci, advokati se neosnovano preskaču u tome - smatra Radulović.&nbsp;
Na sajtu Advokatske komore postoji Kodeks profesionalne etike advokata, ali je taj dokument usvojen na Osnivačkoj skupštini Advokatske komore Jugoslavije, na sjednici održanoj 16. januara 1999. godine.
U tom jedinom dokumentu koji tretira etiku Advokatske komore Crne Gore, iako je nevažeći jer se odnosi na državu koja više ne postoji, piše da advokat smije da koristi samo dopuštena i časna sredstva, te da ne smije da sudjeluje ili pomaže u nedozvoljenom pribavljanju dokaza. Navodi se da interes i nalog klijenta nijesu opravdanje za kršenje zakona, Statuta i Kodeksa.&nbsp;
<h2>Spriječiti - a ne liječiti</h2>
Osim advokata Mićovića, za kršenje zakona i curenje podataka odgovoran je i Klinički centar Crne Gore, na što je jasno upozorio i ombudsman u svom mišljenju, koji je kazao da su time ozbiljno prekršena prava na privatnost, što je poljuljalo povjerenje u zdravstveni sistem. Iako KCCG tvrdi da nije moguće utvrditi ko je pristupio kartonu i odštampao izvještaj, institucija je proglašena odgovornom jer nije obezbijedila sistem zaštite ličnih podataka, čime je omogućila prisvajanje i pokušaj zloupotrebe povjerljive dokumentacije pred sudom
KCCG je utvrdio, pomoću informacionog sistema Heliant, koji koriste medicinski radnici, da je izvještaj odštampan sa naloga doktorice koja radi u Institutu za bolesti djece, a koja je bila na bolovanju. Doktorica je upravi kazala da nije nikoga ovlastila da koristi njenu šifru. 
 Na pitanja Pobjede o tome da li su preduzeli mjere kako bi ubuduće zaštitili podatke pacijenata, te da li smatraju da postoji odgovornost osoblja zaduženog za upravljanje samim sistemom, iz KCCG su odgovorili da su sprovedene mjere kako bi se spriječila moguća upotreba podataka pacijenata suprotno zakonskim odredbama.
Iz KCCG su Pobjedi kazali da su sa svim zaposlenima potpisani ugovori o povjerljivosti podataka, čime je predviđena obaveza čuvanja poslovne tajne i čuvanja informacija o zdravstvenom stanju pacijenata, pa će se zaposleni, premaprimljenim informacijama odnositi s visokom dozom povjerljivosti i tajnosti koje neće otkriti nijednoj trećoj strani bez pisane saglasnosti ovlašćenog lica KCCG.&nbsp;
Osim toga, u KCCG važe i drugi akti koji regulišu odgovornost po pitanju povjerljivosti podataka, a iz KCCG pojašnjavaju da je to definisano i Ugovorom o radu, Etičkim kodeksom i Pravilnikom o kućnom redu Kliničkog centra Crne Gore.
- Pored toga, naloženo je svim korisnicima periodično mijenjanje šifri za pristup podacima sa uputstvima i instrukcijama za pravilnu upotrebu i onemogućavanje upotrebe šifri od strane drugih lica – kazali su Pobjedi iz KCCG, pojašnjavajući kakve su sigurnosne mjere preduzeli.
Kada je riječ o zaštićenosti informacionog sistema, pojašnjavaju da se Heliant nalazi na posebnoj hardverskoj platformi i da je izdvojen od ostalog dijela informacionog sistema KCCG.&nbsp;
- Heliant informacioni sistem ima implementirane standarde za zaštitu informacionog sistema. Oni su sertifikovani standardom EURO REK2 koji je specifičan zakonodavni okvir ili „standard“ za implementaciju i sprovođenje zaštite podataka o ličnosti u skladu sa pravilima EU – ističu iz KCCG.&nbsp;
Iz najveće zdravstvene institucije ističu da su svjesni da i pored svih uvedenih mjera, uvijek postoji rizik od zloupotrebe podataka.
- Naročito imajući u vidu da se informacioni sistem na mjesečnom nivou koristi za obradu podataka više desetina hiljada pacijenata, na oko 1.000 radnih jedinica – ukazali su iz KCCG.&nbsp;
Ombudsman je u mišljenju dao preporuku KCCG da u skladu sa zakonskim propisima preduzme odgovarajuće mjere i radnje kako bi se utvrdile sve okolnosti u vezi neovlašćenog pristupa i objavljivanja ljekarskog izvještaja i ukoliko nađe da ima osnova da pokrene postupke za utvrđivanje disciplinske odgovornosti. Preporučeno je da KCCG implementira stroge kontrole pristupa ličnim podacima te da unaprijedi tehničke mjere zaštite podataka, uključujući korišćenje višefaktorske autentifikacije, enkripciju podataka i redovno ažuriranje sigurnosnih protokola.&nbsp;
Traženo je od KCCG da organizuje obuke za zaposlene o pravilima zaštite podataka i prepoznavanju potencijalnih prijetnji, kako bi se smanjila mogućnost sličnih incidenata u budućnosti.&nbsp;
Prema Pravilniku o zaštiti ličnih podataka KCCG, svako ko obrađuje lične podatke dužan je da izvrši propisane procedure i mjere zaštite podataka i zaštitu informacija koje je znao ili je upoznat sa njima u svom radu. Prije stupanja na dužnost, gdje se obrađuju lični podaci, zaposleni treba da daju posebnu izjavu, koja se odnosi na obavezu zaštite ličnih podataka. Iz potpisane izjave mora biti jasno da je lice upoznato sa odredbama ovog pravilnika i ZOPL, izjava mora da sadrži pouku o posljedicama povreda. Kršenje odredbi predstavlja disciplinsku povredu, za koje će biti pokrenut adekvatan disciplinski postupak.
Ugovori sa zaposlenima o čuvanju podataka su potpisani tek nakon slučaja curenja podataka novinarke Raičković, a kako je navedeno u Pravilniku, KCCG je obavijestio tužilaštvo o tome kako su podaci i odakle odštampani. Ipak, KCCG nije sproveo nijedan disciplinski postupak po ovom pitanju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

KCCG uveo ugovore o tajnosti, advokatu Mićoviću odgovornost ne traže

Osnovno državno tužilaštvo (ODT) u Podgorici još izviđa ko je predsjedniku Advokatske komore Danilu Mićoviću dostavio ljekarsku dokumentaciju novinarke Pobjede Ane Raičković, koju je on pokušao da uvrsti kao dokaz u postupku protiv njegovih branjenika Zorana Bećirovića, Luke Bećirovića, Mladena Mijatovića i Ljubiše Dukića, kojima je u aprilu presuđeno za nasilničko ponašanje.
To je Pobjedi juče saopšteno iz ODT-a uz obrazloženje da se predmet nalazi u postupku izviđaja.
- U dosadašnjem dijelu postupka saslušana su određena lica. U cilju zaštite toka postupka u ovom trenutku nije moguće davati više informacija - kazali su Pobjedi iz tužilaštva.
Prethodno, Zaštitnik ljudskih prava i sloboda utvrdio je da je Klinički centar Crne Gore (KCCG) odgovoran za curenje ličnih podataka novinarke Raičković te da je njena medicinska dokumentacija poslata sa naloga doktorke Instituta za bolesti djece.
- Prikupljanjem podataka utvrdili su da je predmetni izvještaj štampan kroz informacioni sistem Heliant sa naloga dr Marine Đaletić 29. maja 2024, koja je obavila ovaj ljekarski pregled, zatim sa naloga dr Veselinke Đurišić 26. marta 2025. godine - saopštio je ranije ombudsman.
KCCG je, potom, zatražio izjašnjenje od direktora Instituta za bolesti djece, gdje je doktorka Đurišić zaposlena, o tome zašto je sa njenog računara štampan izvještaj. Ono što je dodatno frapantno u cijelom slučaju jeste što je dr Đurišić, u vrijeme kada je izvještaj štampan, bila na bolovanju, pa je nesumnjivo utvrđeno da je njen računar zloupotrijebljen. Ona je direktoru Instituta za bolesti djece kazala da nikoga nije ovlastila da može da koristi njenu šifru u odsustvu.
Sve prikupljene informacije nakon toga proslijeđene su Upravi policije na dalje postupanje.
Advokat Mićović je na ročištu koji se protiv Zorana i Luke Bećirovića, Mladena Mijatovića i Ljubiše Dukića vodio pred Osnovnim sudom, pokušao da novinarkinu medicinsku dokumentaciju uvrsti kao dokaz, na ročištu održanom 28. marta. Sudija Ilija Radulović odbio je Mićovićev zahtjev jer je dokumentacija nezakonito pribavljena.
U ljekarskom izvještaju, koji je Mićović predstavio na javnom suđenju, navedeni su simptomi bolesti, dijagnoza, istorija bolesti, broj zdravstvene knjižice, JMBG, mjesto i adresa stanovanja, čime je evidentno prekršen Zakon o zaštiti podataka ličnosti.
Prema izvještaju koji je ombudsman dobio od KCCG u kome se kao datum pristupa podacima vidi 26. mart, i terminu suđenja na kome su podaci izneseni – 28. mart, zaključuje se da su nezakonito prikupljeni dva dana prije suđenja.
<h2>Povrijeđeno pravo na privatnost</h2>
Nakon neuspjelog pokušaja advokata Mićovića da se zaštićeni podaci Raičković uvrste kao dokaz na suđenju, Agencija za zaštitu ličnih podataka pokrenula je postupak da utvrdi kako su podaci novinarke Pobjede, koji se tiču njenog zdravstvenog kartona, došli u posjed neovlašćenih lica.
Međutim, postupak je prekinut kada se u slučaj uključilo Osnovno državno tužilaštvo.
Pored toga, Društvo profesionalnih novinara (DPNCG) dostavilo je pritužbu Advokatskoj komori Crne Gore na postupanje advokata Mićovića i Marte Šćepanović, ali odgovor nijesu dobili.
Ombudsman je, u međuvremenu, utvrdio da je prekršen član 8 Evropske konvencije, te da lični podaci koji se odnose na pacijente pripadaju njegovom ili njenom privatnom životu, a da čuvanje ili otkrivanje takvih podataka nužno ulazi u područje primjene člana 8 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava.
Posebno su istakli da KCCG nije ispunio zakonsku obavezu čuvanja tajnosti podataka, te da objavljivanje podataka predstavlja povredu prava privatnosti iz prostog razloga što nijesu postojali djelotvorni i efikasni mehanizmi da do takve situacije ne dođe.
- Samim tim KCCG nije izvršio svoju zakonsku obavezu čuvanja tajnosti podataka i zaštite privatnosti podnositeljke, što je za posljedicu imalo odavanje podataka trećim licima, navodi se u izvještaju Zaštitnika.
<h2>Osuđujuća presuda za napadače</h2>
Zbog napada na Raičković i članove njene porodice koji se dogodio 10. novembra prošle godine ispred restorana „Gurman“ biznismen Zoran Bećirović osuđen je na godinu zatvora, dok je njegov tjelohranitelj i službenik MUP-a Mladen Mijatović osuđen na deset mjeseci zatvora i u međuvremenu je napustio Istražni zatvor. Bećirovićev sin Luka uslovno je osuđen na sedam mjeseci, dok je Ljubiša Dukić oslobođen. Presuda još nije pravosnažna.
Zoranu i Luki Bećiroviću je u toku prekršajni postupak zbog omalovažavanja policajaca 10. novembra u stanici policije. Protiv Mladena Mijatovića, za kojeg je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović saopštio da nije znao da je radio u MUP-u, u toku je disciplinski postupak.
Uprava policije dodijelila je policijsku zaštitu Raičković, pet mjeseci nakon napada.

500x500

1250x600

1084x550

Još utvrđuju ko je Mićoviću dostavio ljekarsku dokumentaciju Raičković

Advokat Danilo Mićović za Portal ETV otkriva da, prema njegovim saznanjima, u Crnoj Gori trenutno borave predstavnici Komiteta za prevenciju torture Savjeta Evrope (CPT), koji će u okviru svoje misije posjetiti i Istražni zatvor.&nbsp; Posljednja posjeta CPT-a ovoj ustanovi dogodila se prije nekoliko godina, kada su konstatovani teški uslovi pritvora, višemjesečna i višegodišnja izolacija zatvorenika po 23 sata dnevno, te potpuni izostanak svrshodnog režima.&nbsp; Mićović upozorava da je stanje sada znatno gore nego tada, te da će novo mišljenje CPT-a imati ozbiljan uticaj, uključujući i na proces zatvaranja poglavlja 23. i 24. Posebno ističe da sudovi i dalje sistematski zanemaruju preporuke CPT-a da se, gdje god je moguće, koriste alternativne mjere umjesto pritvora, što doprinosi pogoršanju već alarmantne situacije u istražnim jedinicama. <h2>ŠTRAJK KAO ODGOCOR NA NEISPUNJENA OBEĆANJA</h2> Pritvorenici Istražnog zatvora u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija u Spužu, ponovo najavljuju štrajk glađu, nakon što predstavnici Ministarstva pravde i predsednik Višeg suda u Podgorici Zoran Radović, nijesu ispunili obećanja data prije nekoliko mjeseci kada su im prilikom posjete obećali, između ostalog i bolje uslove boravka. To se navodi u pismu koje su dostavili medijima preko advokata Nikole Tomkovića. U dopisu su apelovali na Advokatsku komoru da podrži njihove zahteve, te da sredinom septembra pritvorenici i advokati zajedno stupe u generalni štrajk. - Štrajk bi se odnosio da se ni pritvorenici ni advokati ne pojavljuju na ročišta - naveli su oni. Advokat Danilo Mićović je, govoreći u svoje ime, kazao da kao advokat podržava sve ono što njegove kolege iniciraju u postupcima vezano za stanje u Istražnom zatvoru ističući koje jeste alarmantno. - Svi mi advokati koji postupamo u tim pritvorskim predmetima upoznati smo sa situacijom, sa problemom pretrpanosti pritvorskih soba u kojima čak boravi i po 14, 15 osoba što predstavlja tri puta veći broj od planiranog smjestaj ih kapaciteta. Zbog prenatrpanosti pritvorskoh jedinica, ne trpe samo pritvorenici već ono u velikoj mjeri otežava posao službenicima zatvora i samim advokatima, jer se ne dešava tako rijetko da advokati podu do zatvora s namjeri da posjete više svojih klijenata da bi na kraju mogli da obave razgovor sa samo dva, tri od recimo planiranih pet, šest ili više - pojašnjava advokat Mićović.&nbsp; To se dalje odražava i na ostvarivanje njihovog prava na nesmetanu komunikaciju sa braniocem, te u konačnom i na njihovo pravo na odbranu koju je u tim uslovima nemoguće pripremiti na adekvatan način. On je ukazao i na problem o kojem mjesecima javnost obavještavaju pritvorena lica - neadekvatna medicinska zaštitu, ali i loši higijenski uslovi što je pruzrokovalo izbijanje i širenje zaraznih bolesti poput šuge. Broj samoubistava izvršenih u posljednje vrijeme je zabrinjavajući, i to takođe ukazuje da ne postoje uslovi ni za adekvatnu psihološku podršku licima koji imaju određenih problema u pritvorskim uslovima. Takođe zabrinjava i veliki broj smrtnih slučajeva u pritvorskim jedinicama o kojima javnost nije obaviještena kako je do smrti došlo i da li postoji nečija odgovornost za to. Mićović zaključuje da bi problem prenatrpanosti pritvorskih jedinica, kojim bi se donekle riješili i ostali problemi sa kojima su pritvorenici suočeni, mogao riješiti kada bi Sud počeo sa primjenom alternativnih mjera pritvaranja, koje su propisane zakonom, a koje su već godinama za sudije član zakona koji olako preskaču i sa jednakom lakoćom određuju pritvore. - Svjedoci smo da se od starne crnogorskih sudija olako određuje pritvor i da alternativne mjere pritvaranja postoje samo na papiru bez obzira na činjenicu da u mnogobrojnim slučajevima pritvor nije ni opravdan ni nužan već postaje kazna. Jemstva se veoma rijetko usvajaju, a praksa na zapadu je pokazala da je ta alternativna mjera jedna od najboljih načina rješavanja problema prenatrpanosti zatvora. I pored takvog stanja država ništa nije uradila da nabavi uređaje za elektronski nadzor, a na taj način bi došlo do rasterećenja Istražnog zatvora čime bi se svakako poboljšalo stanje tamo odnosno smanjio broj pritvorenika, jer bi dio njih mogao biti u kućnom pritvoru - objašnjava Mićović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250423230444_8357e255227bf3d5c509b2548aeed608c5013856f7d1f3d6fc6218c5ac957887.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250423230444_8357e255227bf3d5c509b2548aeed608c5013856f7d1f3d6fc6218c5ac957887" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Danilo Mićović"> </figure>  On ističe da problemi sa kojima se suočavaju pritvorenici kada je riječ o uslovima boravka i finkcionisanja u Istražnom zatvoru predstavlja grubo kršenje svih njihovih prava, zbog čega je krajnje vrijeme da se nadležni državni organi ozbiljno pozabave njihovim problemima i naprave radiklane promjene koje bi doprinjele rasterećenju pritvorskih jedinica, zatvorskog sistema koji je trenutno nefukniconalan jer pored prostornih kapaciteta nema dovoljno ni zaposlenih. <h2>CPT PONOVO TU</h2> Mićović dodaje da ima saznanja da u Crnoj Goru trenutno borave predstavnici Komiteta za prevenciju torture Savjeta Evrope koji će u okviru svojih aktivnosti posjeteti i Istražni zatvor. - Predstavnici Komiteta za prevenciju torture Savjeta Evrope zadnji put Istražni zatvor su posetili prije par godina. CPT je tada utvrdio da su lica pritvorena u Istražnom zatvoru u KPZ Spuž i istražnom odjeljenju zatvora Bijelo Polje držana duže vrijeme u lošim uslovima i bez bilo kakvog svrsishodnog režima. Takođe su naveli da je situacija pogoršana činjenicom da su pritvorenici zatvoreni u svojim ćelijama po 23 sata dnevno mjesecima pa čak i godinama uzastopno, uz brojna ograničenja nametnuta od suda tokom pretpretresnog perioda. Oni su tada zaključili i da kumulativni efekti ove situacije za pritvorena lica, posebno u Istražnom zatvoru u Spužu, zajedno sa smanjenom učestalošću kontakta sa spoljnim svijetom mogu da dovedu do nehumanog i ponižavajućeg postupanja - podsjeća Mićović i dodaje da je stanje u istražnjim zatvorima znatno gore sada nego prije četiri godine i da će upravo njihovo mišljenje koje će dati nakon posjete znatno uticati na mnoge stvari pa čak i na zatvaranje poglavlja 23. i 24.&nbsp; Ono što predstavnici pravosuđa često prenebregnu, je i činjenica da je CPT u poslednjem izvještaju naveo da je jedan od ključnih problema koji stvara sve ove ostale sistemske probleme o kojima pričamo, upravo postupanje sudova koji nikako ne koriste alternativne mjere pritvoru. U preporukama iz izvještaja CPTa je posebno naglašeno da sudovi moraju da počnu da primjenjuju alternativne mjere pritvoru uvijek kada je to moguće. <h2>PORODICE ČEKAJU I PO 4 SATA DA VIDE PRITVORENIKE</h2> Svi problemi sa kojima se suočavaju pritvorenici, dodaje Mićović, su rješivi, i advokati su spremni da uzmu učešće i pruže svoju podršku, ali je nephodno sistemsko djelovanje svih. Podsjetimo, pritvorenici su u pismu dostavljenom medijima naveli da je situacija još teža i gora nego prije nekoliko mjeseci kada su od štrajka odustali nakon razgovora sa predsjednikom suda Zoranom Radovićem i predstavnicima ministarstva pravde. - Zbog prenatrpanosti zatvora, šetnje koje su zakonom predviđene dva puta dnevno po jedan sat - sada traju dva puta po 30 minuta u toku dana. U jesenjem i zimskom periodu, prostor predviđen za šetnju i boravak na svežem vazduhu nije moguće koristiti zbog starosti zatvorske zgrade i nefunkcionalnosti otvora za atmosfersku kanalizaciju, zbog čega dolazi do izlivanja fekalija i poplava - istakli su oni. Kažu da zbog prenatrpanosti kapaciteta porodice pritvorenika čekaju po tri do četiri sata kako bi došli u posjetu na temperaturi od plus 40 stepeni. - Dječije posjete se vrše u prostoriji od 20 kvadrata po 30 minuta, a istovremeno borave i po četiri porodice. U tim uslovima nema nikakve privatnosti, ni prostora da se sjedne i popriča sa maloljetnom djecom koja se zbog tim nehumanih uslova osjećaju vrlo neprijatno - naveli su u pritvorenici dopisu. <h2>NEMA LJEKOVA</h2> Zdravstvena služba, navode, nema ljekove koji su prepišu pritvorenicima nego porodice moraju da ih kupuju od svojih sredstava, a ukoliko pritvorenici i njihove porodice nemaju finansijske mogućnosti pritvorenici su prepušteni sami sebi. - A što se tiče inventara i tehnike, ukoliko nijeste u finansijskoj mogućnosti da iste obezbijedite-kupite, ostaje samo krevet u sobi - dodaju u dopisu. Takođe, navode da zbog velike prenatrpanosti i kapaciteta kuhinje u posljednje vrijeme nemaju ni mogućnost spremanja posne hrane u vrijeme posta, te da se umjesto toga nude konzerve ribe i ništa više. - U kantini nema kapaciteta da stanu namirnice za sve pritvorenike, tako da prilikom podjele namirnica dosta pritvorenika ostane bez pola naručenih artikala, a voće i povrće koje stiže je vidno niže klase - naveli su pritvorenici. Kao glavne krivce za ovakvo stanje vide sudove koji, kako su kazali, određuju pritvor i ne puštaju ljude da se brane sa slobode, kao i Ministarstvo pravde koje je i nadležno za zatvor u Spužu. Očito je, cijene oni, na snazi nepoštovanje ljudskih prava i kršenje Ustava Crne Gore, kao i kršenje prava po Evropskom sudu za ljudska prava. - Smatramo da se radi o samovolji pojedinaca u vrhu pravosuđa povezanih sa bivšim režimom i uz političku podršku nove vlasti koja je sve ali nije demokratska - zaključuje se u saopštenju pritvorenika u Spužu.

Svetlana Đokić

Istražni zatvori ponovo pod lupom Savjeta Evrope; Mićović: Uslovi značajno gori nego prije četiri godine, pritvorenici prijete štrajkom

Agencija za zaštitu ličnih podataka donijela je rješenje kojim se prekida postupak nadzora, dok Osnovno državno tužilaštvo ne okonča postupak i utvrdi ko je predsjedniku Advokatske komore Danilu Miićoviću dostavio ljekarsku dokumentaciju novinarke Pobjede Ane Raičković, koju je on dostavio sudu, pokušavši da je uvrsti kao dokaz u postupku protiv njegovih branjenika Zorana Bećirovića, Luke Bećirovića, Mladena Mijatovića i Ljubiše Dukića, kojima je nedavno presuđeno za nasilničko ponašanje.
U obrazloženju rješenja Agencije za zaštitu ličnih podataka se navodi da su od Sindikata medija Crne Gore dobili inicijativu u kojoj se navodi da je 28. marta u Osnovnom sudu u Podgorici, došlo do ozbiljne zloupotrebe izvještaja ljekara specijaliste kada je advokat odbrane priložio izvještaj, koji datira nekoliko mjeseci prije napada, te nije ni na koji način povezan sa samim napadom.
- Curenjem ovako povjerljivih informacija iz KCCG, na štetu novinarke Raičević, grubo je prekršeno njeno pravo na privatnost, koje je zagarantovano članom 27 Zakona o pravima pacijenata, navodi se u inicijativi Sindikata medija Crne Gore.
Iz AZLP se pozivaju na član 73 Zakona o zaštiti podataka, kojim je propisano da se na postupak i način vršenja nadzora, obaveze i ovlašćenja kontrolora i druga pitanja od značaja za vršenje nadzora shodno primjenjuju propisi kojima je uređen inspekcijski nadzor i upravni postupak.
- Članom 104 stav 2 Zakona o upravnom postupku propisano je da ovlašćeno službeno lice mora prekinuti upravni postupak kad se prethodno pitanje odnosi na postojanje krivičnog djela. Postupak se mora prekinuti i kad je prethodno pitanje već predmet postupka pred nadležnin sudom, odnosno drugim organom. Saglasno stavu 5 ovog člana Zakona propisano je da se o prekidu upravnog postupka zbog rješavanja prethodnog pitanja donosi rješenje, precizirali su iz AZLP.
Savjet Agencije nalazi da zakonska odredba iz čl. 104 st. 2 Zakona o upravnom postupku nesumnjivo obavezuje organ, koji vodi upravni postupak, da prekine isti saznanjem da će pokrenuti postupak pred Osnovnim državnim tužilaštvom. Pojašnjeno je da bi nastavak postupka nadzora od strane ove agencije, mogao imati direktan uticaj na postupak koji je u toku, a koji bi bio suprotan načelu pravne sigurnosti i efikasnosti, kao i načelu supsidijarnosti.
Podsjetimo, advokat Mićović predložio je da se izvještaj ljekara specijaliste, čije ime je pročitao, sprovede kao dokaz, a nakon toga komentarisao o kakvim simptomima bolesti se radi, precizirajući dijagnozu.
U ljekarskom izvještaju, koji je Mićović predstavio na javnom suđenju, navedeni su simptomi bolesti, dijagnoza, istorija bolesti, broj zdravstvene knjižice, JMBG, mjesto i adresa stanovanja, čime je evidentno prekršio Zakon o zaštiti podataka ličnosti.
Zbog napada na Raičković, njenog sina Uroša Gagovića i vjerenika Toma Arapovića koji se dogodio10. novembra prošle godine ispred restorana „Gurman“, biznismen Zoran Bećirović osuđen je godinu zatvora, dok je njegov tjelohranitelj i službenik MUP-a Mladen Mijatović osuđen na deset mjeseci zatvora. Bećirovićev sin – Luka uslovno je osuđen na sedam mjeseci, dok je Ljubiša Dukić oslobođen.
Zoranu i Luki Bećiroviću je u toku prekršajni postupak zbog omalovažavanja policajaca 10. novembra u stanici policije.
Protiv Mladena Mijatovića, za kojeg je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović saopštio da nije znao da je radio u MUP-u, u toku je disciplinski postupak.
Raičković je dan prije izricanja presude okrivljenima dodijeljena policijska pratnja.

Čekaju da ODT utvrdi ko je dostavio ljekarsku dokumentaciju Mićoviću

Promocija knjige „Sjećanja na opsadu Dubrovnika“ biće održana danas u Evropskoj kući na Trgu Argentina u 14.30 do 16.30 sati.
Ovu promociju organizuje NVO Akcija za ljudska prava (HRA).
Događaj će biti prilika da učesnici rata s obje strane razgovaraju sa urednicima knjige, rediteljem Petrom Pejakovićem i izvršnom direktoricom HRA Teom Gorjanc Prelević, o tome zašto je potrebno sačuvati sjećanja, u kakvim društvima danas živimo i da li je učinjeno dovoljno da se iste greške ne ponove.&nbsp;
Na skupu će govoriti novinar i publicista iz Dubrovnika Luko Brailo, učesnik odbrane Dubrovnika i zarobljenik u logoru Morinj Zlatko Bagoje, antiratni aktivista iz Kotora Petar Vučeljić, reditelj predstave “Smrt u Dubrovniku”, profesor pozorišne režije FDU Cetinje i osnivač dramskog studija Prazan prostor Petar Pejaković i glumica Maša Božović.
Moderator će biti slobodni novinar Nemanja Živaljević.
Događaj se organizuje u okviru projekta „Opsada Dubrovnika 1991-1992: Sjećanja na rat da se zlo ne ponovi”, koji zajedno sprovode Akcija za ljudska prava i NVU Prazan prostor, uz podršku Evropske unije kroz regionalni projekat „EU podrška izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu“, a koji implementira Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).

Promocija knjige „Sjećanja na opsadu Dubrovnika“ danas u Evropskoj kući

Privredna komora Crne Gore, kao članica Enterprise Europe Network-a (EEN), organizovala je obuku pod nazivom „Šta EU fondovi donose kompanijama – predrasude i mogućnosti“. Edukacija je održana u saradnji sa kompanijom Adria Savjetovanje d.o. Cilj obuke je bio da se crnogorskoj privredi ponudi jasan, praktičan i realan pregled brojnih mogućnosti koje evropski programi i fondovi nude, ali i razjasne dileme i predrasude koje prate proces pripreme, apliciranja, sprovođenja i finansijskog upravljanja EU projektima.&nbsp; Skup je otvorila direktorica Sektora za projekte Privredne komore Crne Gore Tanja Radusinović, koja je istakla da buduće članstvo Crne Gore u EU sa sobom nosi brojne promjene i nove prilike za privredu, posebno kada je riječ o evropskim fondovima. - Do sada smo uglavnom koristili sredstva namijenjena podizanju kapaciteta, gdje su institucije imale značajne mogućnosti. Članstvo u Uniji donijeći prilike za privredu, vrlo konkretne i direktne. Upravo zato, Komora smatra važnim da započne organizaciju ovakvih obuka, kako bismo osvijetlili šta je to što evropski fondovi mogu donijeti našim kompanijama, koje su stvarne mogućnosti, a gdje postoje predrasude &nbsp;- poručila je Radusinović. Naglasila je da je cilj obuke da se već na samom početku jasno definiše šta crnogorska privreda realno može da očekuje od evropskih fondova u trenutku pridruživanja Uniji. &nbsp; - Privredna komora će i dalje biti na raspolaganju našim članicama, za transfer znanja, povezivanje sa partnerima i drugu podršku koja će im pomoći da budu uspješniji u korišćenju EU sredstava – zaključila je ona. U ime Adria Savjetovanja prisutnima se obratio Krešimir Budiša, direktor hrvatske UHY kompanije, i ukazao da ova obuka predstavlja &nbsp;važan početak strukturisanog prenosa znanja iz oblasti evropskih fondova na crnogorske kompanije.&nbsp; - Ovo je ozbiljan početak prenošenja znanja o tome kako se pripremiti za dolazak većih evropskih fondova. Ono što dolazi predstavlja ogroman nivo sredstava, i zato je važno početi pripreme već danas - istakao je on. &nbsp; Naveo je da je UHY do sada za svoje klijente uspješno iz EU fondova obezbijedila više od 400 miliona eura kroz više od 350 projekata u privatnom i javnom sektoru, naglašavajući da takvo iskustvo sada žele prenijeti i crnogorskoj privredi, koja takođe može biti veoma konkurentna u budućim programskim periodima EU. Istakao je da veliki broj preduzetnika još uvijek nema jasno razumijevanje šta su zapravo evropski fondovi i na koji način funkcionišu, te da su ovakve obuke izuzetno važne. Dodao je da je jedinstveno tržište EU izgrađeno na slobodi kretanja ljudi, robe, kapitala i usluga.&nbsp; - Ljudi često misle da je to stvar državljanstva, ali suština je sloboda. Nema carina, nema barijera. Možete proizvoditi u Crnoj Gori i potpuno nesmetano prodavati u Hrvatskoj ili bilo kojoj drugoj članici, bez carinskih prelaza i administrativnih prepreka. To je ogromna prednost - &nbsp;naglasio je Budiša. Ukazao je da je osnovni cilj evropskih fondova smanjenje razvojnog jaza.&nbsp; - Fondovi su nastali da bi se ispravili ekonomski disbalansi između država i regiona, da bi se omogućilo siromašnijim područjima da dostignu evropski prosjek, da se ljudi vrate, da imaju održiv razvoj. Oni postoje sa jasnom svrhom – dostići ravnotežu u razvoju - istakao je on.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205101244_c1ddfec391e136d67154bd5eb6c7fcc62410d00be1dbf649629d91e53a1760fa.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205101244_c1ddfec391e136d67154bd5eb6c7fcc62410d00be1dbf649629d91e53a1760fa" data-rendition-name="original" width="945" height="631" loading="lazy" alt="sa obuke"> </figure>  Dodao je da je za privredu važno da na vrijeme razumije suštinu promjena koje donosi pristupanje EU, naglasivši da tako nestaju mnoge prepreke, tržište se otvara, pravila igre se mijenjaju i zato je važno da privrednici budu pripremljeni. Boris Pekić, direktor UHY Savjetovanja, podijelio je iskustva Hrvatske u korišćenju evropskih fondova i ukazao na lekcije koje mogu biti dragocjene za Crnu Goru u procesu pristupanja Evropskoj uniji.&nbsp; On je istakao da je u prethodnih desetak godina UHY omogućio oko 200 miliona eura finansiranja za preduzetnike u Republici Hrvatskoj, što danas predstavlja snažnu referencu i potvrdu da evropski fondovi mogu biti ključni mehanizam za podsticanje rasta i razvoja privrede.&nbsp; - Danas smo ovdje da ohrabrimo preduzetnike u Crnoj Gori da iskoriste velike prilike koje se otvaraju. Ako Crna Gora, kako očekujemo, uđe u Evropsku uniju u narednim godinama, biće važno da privreda bude spremna. Ovo je pravi trenutak da ih pripremimo za ono što dolazi - istakao je Pekić, dodajući da se evropski fondovi u narednom programskom periodu otvaraju kao posebno velika šansa za mikro, mala i srednja preduzeća. Podsjetio je da je ulazak Hrvatske u EU donio ogromne promjene i da se to naročito osjetilo u privatnom sektoru. - Evropska unija i evropski fondovi zaista su promijenili Hrvatsku. Privatni sektor je povukao praktično više od stotinu odsto iskorišćenih sredstava, a to je postalo pokretač razvoja. Vjerujem da se isto može i mora dogoditi u Crnoj Gori - naglasio je on. Pekić je posebno ukazao na to koliko je važno da se preduzetnici umreže, prate trendove i počnu da se pripremaju na vrijeme.&nbsp; - Vi ste mala zemlja, ali upravo to može da bude vaša prednost. Bitno je pametno iskoristiti benefite članstva, pravila tržišta i mogućnosti koje nude evropski programi. Puno toga zavisi od spremnosti da se uključe na pravi način - naveo je. Govoreći o konkretnim sektorima, istakao je da najveće mogućnosti leže u proizvodnji, poljoprivredi, turizmu – naročito u ruralnim sredinama – kao i u razvoju čistih industrija i inovacija. Istakao je da postoje velike prilike i za velike firme, posebno kroz projekte istraživanja i razvoja.&nbsp; Na kraju svog obraćanja, Pekić je naglasio da je današnji događaj važan korak u pravcu pripreme privrede za buduće programe EU te da privrednici, ako se pripreme na vrijeme, mogu biti spremni da iskoriste sve što donosi naredni sedmogodišnji ciklus evropskih fondova. Drugog dana obuke, učesnici su kroz praktične primjere preduzetničkih projekata, otvorene diskusije i interaktivan rad s predavačima dodatno produbili razumijevanje procesa pripreme i realizacije EU projekata, kao i načina na koje evropski fondovi mogu podržati razvoj crnogorskih kompanija.

Članstvo u EU donosi konkretne i direktne prilike za privredu

Poreska uprava naplatila je za jedanaest mjeseci 1,5 milijardi eura i time ostvarila rast od 27 miliona eura u odnosu na isti period lani. Plan naplate je takođe premašen za skoro dva miliona eura, saopšteno je iz Poreske uprave.
Time je, kako su rekli, nastavljen trend rasta bruto prihoda.
Veliki rast je, kazali su u Poreskoj upravi, ostvaren kod naplate poreza na dodatu vrijednost (PDV). Naplata ovog poreza za period od 1. januara do 30. novembra 2025. godine, iznosila je 540 miliona eura, što je u odnosu na prošlu godinu više za preko stotinu miliona eura ili 23 odsto, a u odnosu na plan je više za 1,3 miliona eura.
- Rezultati koje bilježimo nijesu slučajni, oni su direktna posljedica predanog rada svih službenika PU, unaprijeđenih procedura i sve jače svijesti poreskih obveznika o važnosti urednog izmirivanja obaveza - istakao je pomoćnik direktora u Sektoru za operativu u oblasti naplate, Vladan Kasalica.
Po osnovu poreza na dobit pravnih lica naplaćeno je 231 milion eura i to je više 23 miliona eura ili 11 odsto u odnosu na isti period prošle godine, a u odnosu na plan više za 17 miliona eura.
- Naplata doprinosa iznosi 70 odsto prošlogodišnjeg rezultata, iako je stopa doprinosa za fond PIO umanjena za preko 50 odsto. Ovaj rezultat, sa naplatom drugih kategorija poreza, doveo je do rasta ukupne naplate - dodali su u Poreskoj upravi.
Samo u novembru naplata bruto prihoda iznosila je 112 miliona eura što je, ističu u Poreskoj upravi, premašilo prošlogodišnji novembar za 10 odsto, a plan za novembar ove godine za sedam odsto.
- Značajan rast ostvaren je kod poreza na dodatu vrijednost gdje je u novembru naplaćeno skoro 50 miliona eura, odnosno ostvaren rast od 26 odsto u odnosu na prošlu i preko 800 hiljada više u odnosu na plan za novembar za ovu godinu - dodaje se u saopštenju.
Porez na dobit pravnih lica iznosio je 3,4 miliona, što predstavlja rast od 135 odsto u odnosu na novembar lani, a 280 odsto više u odnosu na plan za ovaj novembar.
- Poreska uprava će nastaviti da unapređuje mehanizme naplate i kontrole, sa posebnim fokusom na digitalizaciji procesa i edukaciji poreskih obveznika, ovakav pristup je od ključnog značaja za stabilnost javnih finansija - poručeno je u saopštenju.

PU: Naplaćeno 1,5 milijardi eura, plan premašen za skoro dva miliona

G.Z. (40) iz Berana uhapšen je zbog sumnje na nedozvoljene polne radnje i obljubu nad djetetom.
- Sumnja se da je u kontinuitetu, počevši od septembra tekuće godine, neprimjereno dodirivao jednu maloljetnu žensku osobu - saopšteno je iz Uprave policije.
G.Z. &nbsp;će u zakonskom roku, uz krivičnu prijavu, biti priveden postupajućem tužiocu u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju na dalju nadležnost.

Beranac uhapšen zbog sumnje da je u kontinuitetu neprimjereno dodirivao djevojčicu

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: danilo-micovic