Ako je policija snimala skupove - šta je sa tim snimcima, šta je sa maskama koje su nosili, i zašto im maske nijesu skinute i zašto nijesu privedeni, jer se skupovi i snimaju da bi ljudi mogli biti identifikovani ako počine neko krivično djelo, krivičnih djela je nekoliko koje su učinili istovremeno i paralelno, a i dalje nemamo ništa - rekao je u emisiji E uživo, na Televiziji E, građanski aktivista Danijel Kalezić.
Incident koji se desio na Zabjelu djeluje, kaže Kalezić, kao situacija koja nije slučajna, naročito ako se u obzir uzmu okolnosti koje su prethodile.
Podsjeća da ksenofobija nije počela te noći na Zabjelu, već je desetak dana prije toga počeli narativi koje su plasirali političari u vezi 100.000 Turaka u Crnoj Gori, ali i neki ljudi koji su samo proglašeni aktivisti.
- Polako je krenulo i to se negdje moglo osjetiti da se ta mržnja prema Turcima polako podgrijava. Meni je već tada bilo čudno zašto, ja zbog porodičnih prilika pratim dosta stvari koje se tiču Turaka u Crnoj Gori i van Crne Gore i bilo mi je interesantno i baš smo kući komentarisali šta se dešava, zašto, kako taj narativ glasno kreće 100.000, 100.000, kad nije, manje od 14.000, jer je 100.000 ukupno stranaca. I onda se te noći odjednom desi taj incident i odjednom se napravi ta jedna situacija koja iziskuje mnogo pitanja, &nbsp;vidjeli smo i ministar je došao. Meni je bilo u glavi odmah zašto, zašto je policija dopustila da se građani okupe ako su ti ljudi koji su bili osumnjičeni u tom trenutku da su počinili taj napad zatvoreni u kazinu, zašto nije policija došla odmah i riješila stvar tako što je ušla unutra, uhapsila ih prije nego što su se ljudi okupili?! Zašto su pustili, odakle su se ti ljudi okupili i zašto je tu došao ministar- po meni da se napravi šou, koji je na kraju ispao fijasko jer se saznalo da to nijesu bili ti momci, da je &nbsp;neko drugi izvršio napad, a još uvijek se ni ne zna kako je počeo incident- rekao je Kalezić.
Podsjeća da je podnio Ombudsmanu pritužbe na firme koje su širile diskriminaciju izgleda nijesu svjesne da potencijalno diskriminišu 100.000 ljudi, jer to što su te firme odbile da sarađuju sa stranim kompanijama ne odnosi se samo na građane Turske &nbsp;već i na 100.000 ljudi potencijalno.
- &nbsp;To pokazuje sa njihove strane nepromišljenost i ostrašćenost ksenofobijom prema Turcima konkretno- istakao je Kalezić.
Posebno naglašava diplomatski i ekonomski dio koji se tiče premijerovog saopštenja odmah prve noći o uvođenju viza za turske državljane i sve je dio nečega što nije uopšte naivno.
Ukazuje i da nevjerovatno podsjeća sve na 2013.godinu i organizovanje prvog Montenegro prajda u Podgorici, jer se slična grupa na isti način pokušavala obračunati sa LGBT populacijom.
- &nbsp;Vrlo je to slično, čak su i slične parole uzvikivali, samo što su mijenjali jednu riječ sa drugom, u kontekstu Turaka u ovom smislu i sve je nekako bilo meni već viđeno, jer sam naravno bio aktivno targetiran i tada, ali uz jednu veliku i bitnu razliku - tada ih je policija hapsila, tada su od policije bježali, a sada ih je policija štitila, koristim namjerno tu riječ štitila, nije ih pratila da se ne bi desio incident, nego ih je štitila. Na tim neprijavljenim ad hoc skupovima za koje uvijek znamo da ih neko organizuje i nadležni uvijek znaju ko je taj neko, &nbsp;izvršeno je više krivičnih djela istovremeno. I tužilaštvo i policijski službenici su morali odmah da reaguju i da prekinu taj skup, ako mi pozivamo da neko bude ubijen, ako mi širimo mržnju, netrpeljivost i ksenofobiju, bez obzira šta je razlog uvijek se zakon mora poštovati, uvijek, u svakom trenutku, ne samo od strane stranih državljana, nego i od naših i oni su jednostavno trebali biti privedeni- zaključio je Kalezić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUwkvm1H31Gg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Kalezić: Ksenofobija nije počela te noći na Zabjelu, narativi prisutni i ranije

Građanski aktivista Danijel Kalezić, podnio je dvije pritužbe Zaštitniku ljudskih prava i sloboda Crne Gore protiv kompanija “Fabrica MNE” i “Etno selo Montenegro – Restoran Mayka” zbog objava na društvenim mrežama koje, kako navodi, predstavljaju otvoreni govor mržnje i diskriminaciju na osnovu nacionalnog i etničkog porijekla.
U objavama tih subjekata od 27. oktobra 2025. godine, restorani su javno najavili bojkot dostavljačke kompanije “Glovo”, uz objašnjenje da to čine kako bi izbjegli da “migranti” ili “turski državljani” donose njihovu hranu, direktno povezujući čitavu grupu ljudi s “nemilim događajima” u Podgorici.
- Ovakve poruke nisu samo moralno neprihvatljive, već i direktno krše Ustav i Zakon o zabrani diskriminacije, jer pozivaju na isključivanje cijele etničke grupe iz javnog i profesionalnog života. One normalizuju ideju da kontakt sa ljudima određene nacionalnosti predstavlja prijetnju – što je suština dehumanizacije i segregacije- izjavio je Kalezić.
Kalezić je istakao da ovakvi javni istupi doprinose stvaranju atmosfere straha, nesigurnosti i neprijateljstva prema osobama stranog porijekla, posebno u trenutku kada se u Crnoj Gori širi netrpeljivost i govor mržnje prema državljanima Turske. U pritužbama je, kako navodi, naglasio da ga ovakve izjave lično pogađaju iz porodičnih razloga, te da je veoma zabrinjavajuće to kakve su posljedice ovakvih diskriminatornih narativa kojima smo svjedočili tokom prethodne nedjelje.
Takođe je, ističe, podsjetio da ovo nije prvi put da pojedini subjekti, poput „Etno sela Montenegro“, koriste društvene mreže za širenje netrpeljivosti – podsjećajući da su i 2020. godine javno objavljivali poruke kojima su omalovažavali LGBTIQ osobe nakon usvajanja Zakona o životnom partnerstvu.
- Ovo nije incident, već obrazac diskriminatorskog ponašanja koji pokazuje koliko su institucije spore u reagovanju na govor mržnje i širenje netrpeljivosti. Svaka poruka koja dijeli ljude po porijeklu, vjeri, boji kože, seksualnoj orijentaciji ili bilo kom gdugom osnovu – mora biti sankcionisana- poručio je Kalezić.

Kalezić podnio dvije pritužbe Ombudsmanu protiv kompanija “Fabrica MNE” i “Etno selo Montenegro – Restoran Mayka”

Nije bitno ko je zaposlio profesora Radomana Čečovića, već ono šta je uraðeno kada su dobijena saznanja da je nešto uradio. A urađeno je to da je profesor zaštićen, da je minimalno kažnjen i da je ostao zajedno sa djecom da obavlja taj posao, što znači da mu je pružena podrška da potencijalno seksualno uznemirava druge. To je poručeno u emisiji “Građanski ugao” na TV E.&nbsp;
Sagovornici emisije iz NVO sektora &nbsp;Danijel Kalezić, Staša Baštrica i Jovan Džoli Ulićević, osvrnuli su se na dešavanja kojima svjedočimo prethodnih dana, kada je objavljeno da je profesor književnosti u Gimnaziji “Slobodan Škerović” Radoman Čečović slao lascivne poruke bivšoj učenici te podgoričke srednje škole, Sari Vujisić.
Koordinator Montenegro prajda, Danijel Kalezić,kazao je da smo, kada je cijeli nemili dogaðaj isplivao u javnost, vidjeli da je direktorica Gimnazije “Slobodan Škerović”, Biljana Vučurović, umjesto da “preduzme sve da zaštiti djecu, uradila minimum”, a ne, kako dodaje, maksimum koji je očekivan.&nbsp;
- Tako da je taj čovjek i nastavio da radi u toj školi i djeca su ostala u potpunosti nezaštićena - istakao je Kalezić.
Direktorica organizacije Queer, Saša Baštrica je ocijenila da je slučaj koji se dogodio u Gimnaziji “Slobodan Škerović” jedna od "užasnijih tema ove godine". Poručuje i da smo davno izgubili moralni kompas.
- Nažalost mislim da je ovaj slučaj samo jedan vrh ledenog brijega, što se dešava ustvari u školskim krugovima. Sigurno sam 10ak puta u toku svog školovanja čula da se na času fizičkog &nbsp;profesor ili nastavnik prema učenicama odnosi kako ne treba. Ovo nažalost nije izolovan slučaj, ali jeste izolovan slučaj u smislu prijavljivanja - kazala je Baštrica u emisiji “Građanski ugao”.
Problem vidi i u tome što su, smatra Baštrica, svi oblici seksualnog nasilja prilično normalizovani u Crnoj Gori.&nbsp;
Nedavno održana press konferencija i obraćanje direktorice Gimnazije, Biljane Vučurović, prema mišljenju Baštrice, nesmotrena je relativizacija počinjenog.
- I dalje ne mogu da shvatim kako jedna žena koja je na čelu vaspitno-obrazovne ustanove može na bilo koji način da se bavi racionalizacijom onoga što je taj profesor uradio prema toj učenici. Što se mene tiče i mog mišljenja, ja sam duboko pogođena ovim što se desilo. Ali da li mislim da je ovo izolovan slučaj - ne definitivno. Mislim da konačno društvo treba da se probudi i shvati na koji način žive žene. Ne samo odrasle žene, nego čak i djevojčice - rekla je Baštrica.
<h2>Umjesto ostavke direktorice profesoru pružena podrška da potencijalno seksualno uznemirava druge</h2>
Komentarišući press konferenciju, Kalezić je kazao da ga je bilo sramota dok je “slušao objašnjenje direktorice”.&nbsp;
- Kada je pokušavala da prebaci odgovornost na one koji sada otvaraju to pitanje, govoreći da se targetira ona. Očekivano mi je bilo da kaže - pogriješila sam, napravila sam grešku, moja je obaveza bila da reagujem drugačije, podnijeću ostavku - za šta vjerujem da je jedini moralan čin u ovoj situaciji. Ali ništa od toga nismo čuli. Čuli smo - ja sam žrtva, škola je žrtva, nisam ja kriva, jer ja nisam zaposlila toga profesora - ističe Kalezić i poručuje da nije bitno ko ga je zaposlio.&nbsp;
Bitno je, dodaje on, šta je urađeno kada je ona dobila saznanja da je nešto urađeno.&nbsp;
- A urađeno je to da je on zaštićen, da je minimalnno kažnjen i da je ostao zajedno sa tom djecom da obavlja taj posao, što znači da mu je pružena podrška da seksualno potencijalno uznemirava druge - ocijenio je Kalezić.
<h2>Zastiđe</h2>
Izvršni direktor asocijacije Spektra, Jovan Džoli Ulićević, kazao je da je seksualno nasilje &nbsp;“najbrutalniji atak na ličnost koji može da se doživi”.
- Ako to tako shvatimo, onda još veću dimenziju dobija ta reakcija, jer umjesto jedne profesionalne, ljudske, etičke, moralne reakcije, mi smo dobili sve obrnuto, što je bilo zastiđe. Mi svjedočimo, što nije prvi put, da ljudi prioritizuju svoje funkcije, sebe, onda kada treba da zaštite one koji su povrijeđeni. &nbsp;I to jeste zastiđe - rekao je Ulićević gostujući u emisiji “Građanski ugao”.
Smatra da je u slučaju seksualnog uznemiravanja bivše učenice podgoričke gimnazije, bila jasna odgovornost.
- Vrlo banalno - ako sumnjate na krivično djelo, prekršaj, u obavezi ste da ga prijavite. Postoji niz mehanizama koje je direktorica, kojoj se učenica obratila, mogla da pokrene i akcija &nbsp;koje je mogla da preduzme da pomogne djetetu. Danas imamo situaciju da najveći branioci djeteta ćute o jednoj mladoj osobi koja je prijavila nešto, koja je vrlo hrabra i glasna da priča o tome, pa da je za 20 godina progovorila ne bi bilo kasno. I imamo sa druge strane cijelu jednu strukturu koja personifikuje sistem takav kakav jeste , koja pokazuje &nbsp;na jednom slučaju sve ono što ne valja sa tim sistemom - istakao je Ulićević.
<h2>“Znamo na kom talasu je došla na mjesto direktora”</h2>
Kalezić smatra da uprkos svemu direktorica Vučurović neće biti smijenjena.
- Činjenica je i da ona nije automatski podnijela ostavku. Svima su nam puna usta, pogotovo onima koji drže trenutno vlast, evropskih vrijednosti, demokratije, a sa druge strane te evropske vrijednosti i demokratija bi podrazumijevale to da direktorica na tom press-u samo može da kaže - ja podnosim ostavku, ja neću da čekam da me neko smijeni. Znamo da neće smijeniti, znamo čija je žena, što je u tom kontekstu jako bitno. Njen partner je neko ko ima moći i znamo na kom talasu je došla na mjesto direktora. Te evropske vrijednosti bi podrazumijevale to - ja dajem ostavku, ja nisam zaštitila đake. Mi to nismo čuli - naglašava Kalezić aludirajući da je direktorica podgoričke Gimnazije supruga poslanika NSD-a Jovana Vučurovića.&nbsp;
Prema njegovim riječima, ni Ministarstvo prosvjete ni premijer Milojko Spajić kroz “blagu izjavu u odnosu na slučaj”, neće se, kako dodaje, usuditi da smijene Vučurović zbog “drugih konstelacija stvari u odnosu na vlast i ostale interese".
- Što je preopasno, jer u ovom slučaju vidimo kako se to odražava i na žrtve seksualnog nasilja u školama, koje bi morale biti najbezbjednije mjesto za učenike, a ne mjesto gdje će biti mete potencijalnih seksualnih predatora, što vidimo da jeste - poručio je Kalezić.
I Ulićević je mišljenja da Vučurović neće biti smijenjena.&nbsp;
- Ne samo to čija je ona žena. Da li je iko smijenjen? Nevažno je li nečiji muž, žena, kum, itd. Da li smo mi gledali smjenu kadrova na liderskim funkcijama ili ostavke onda kada su trebale da se dese. Vrlo rijetko, toliko rijetko da je to na nivou incidenta - naglašava Ulićević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FRn0XpBi8r18&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Kalezić: Pitanje je hoće li Vučurović biti smijenjena - znamo ko joj je muž; Ulićević: Umjesto moralne reakcije, prioritizuju se funkcije - to je zastiđe

U novoj epizodi emisije Građanski ugao osvrnuli smo se na neke od najvažnijih tema i izazova u 2024. godini.
Danijel Kalezić, koordinator Montenegro Prajda razgovara sa Stašom Baštricom, direktoricom Kvira i Jovanom Džoli Ulićević, izvršnim direktorom asocijacije Spektra o aktuelnom slučaju seksualnog uznemiravanja od strane profesora podgoričke Gimnazije “Slobodan Škerović”, kao i o položaju i pravima LGBTIQ osoba u Crnoj Gori tokom 2024. godine.&nbsp;
Emisiju Građanski ugao možete pogledati večeras u 22 sata.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DRn0XpBi8r18&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Građanski ugao na TV E: Danijel Kalezić, Staša Baštrica i Jovan Džoli Ulićević o seksualnom uznemiravanju bivše učenice podgoričke Gimnazija

Potpredsjednik Vlade Crne Gore i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović primio je u nastupnu posjetu novoimenovanu predstavnicu Visokog komesara Ujedinjenih nacija za izbjeglice (UNHCR) za Centralnu i Jugoistočnu Evropu, sa sjedištem u Budimpešti, Nikol Epting, saopšteno je iz ovog resora.
Ibrahimović je, kako se navodi u saopštenju, istakao da Crna Gora pozdravlja odluku UNHCR-a o imenovanju šefice regionalnog predstavništva u Mađarskoj za nadležnog predstavnika UN programa za izbjeglice za Crnu Goru.&nbsp;
Naglasio je da se, kao što je u više navrata ranije naznačeno, uključujući i susret sa doskorašnjom otpravnicom poslova Kraus, odluka UNHCR-a o zatvaranju stalnog predstavništva u Podgorici vidi kao jasna poruka sistema Ujedinjenih nacija da su država i društvo Crne Gore sazreli i postali ozbiljan i pouzdan partner UNHCR-a, institucionalno osnažen i spreman da odgovori potrebama i obavezama koje proizilaze iz međunarodnog djelovanja i relevantnih konvencija u ovoj oblasti.
On je, kako se dodaje, dodatno naglasio da Ministarstvo vanjskih poslova i Vlada Crne Gore, uz najbolje želje za uspješan mandat regionalnoj predstavnici Epting, ostaju otvoreni za kontinuiranu komunikaciju o svim pitanjima od zajedničkog interesa, kao i za saradnju u širim inicijativama u kojima Crna Gora može biti pouzdan i odgovoran partner u regionu.
U tom kontekstu, uz redovnu saradnju Stalne misije Crne Gore u Ženevi sa centralom UNHCR-a, kao dodatni kanal komunikacije i razmjene informacija, kada god se ukaže potreba, može služiti i Ambasada Crne Gore u Mađarskoj.
- Sagovornici su se saglasili da je angažman i rad UNHCR-a u Crnoj Gori, uključujući kontinuiranu ekspertsku i tehničku podršku, kao i pomoć u reagovanju na krizne situacije i obezbjeđivanju adekvatne zaštite izbjeglih i raseljenih lica, lica bez državljanstva, tražilaca azila i migranata, od izuzetnog značaja. Takva saradnja je rezultirala vidno osnaženim nacionalnim kapacitetima i unapređenjem standarda zaštite i humanitarnog odgovora, u skladu sa očekivanjima od države koja je na pragu članstva u Evropskoj uniji - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Tokom sastanka, Epting je kazala da UNHCR pozdravlja i veoma cijeni pristup rješavanju stanja izbjeglica baziran na ljudskim pravima koji Crna Gora njeguje unazad decenijama i koji je, između ostalog, doveo do zatvaranja izbjegličkog poglavlja ‘90-ih i veoma dobrih rezultata u okončanju apatridije u našoj zemlji.
Naglasila je da je politika Crne Gore prema izbjeglicama prepoznata od strane UNHCR, a rezultati u eliminisanju apatridije joj daju kredibilitet u EU.
- Na putu ka EU, UNHCR ostaje partner Crnoj Gori, posebno u poglavljima 23 i 24 i jačanju kapaciteta u oblasti azila i upravljanja granicama - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Ibrahimović je ukazao da je Crna Gora svjesna kompleksnosti aktuelnog trenutka u međunarodnim odnosima, uključujući izazove sa kojima se suočavaju multilateralizam i sistem Ujedinjenih nacija. Podrška međunarodnom poretku zasnovanom na pravilima i multilateralizmu, u čijem su središtu vrijednosti slobode, ljudskih prava i vladavine prava, ostaje jedan od ključnih prioriteta vanjske politike Crne Gore i temelj njenog ukupnog djelovanja i razvoja.
- U tom kontekstu, podrška međunarodnom humanitarnom pravu, međunarodnom pravu ljudskih prava i punoj primjeni ključnih konvencija koje čine osnov djelovanja UNHCR-a, kako bi se očuvala zaštita najranjivijih kategorija, i dalje ostaje jedan od ključnih pravaca djelovanja Crne Gore - zaključuje se.&nbsp;

Ibrahimović primio regionalnu predstavnicu UNHCR-a u nastupnu posjetu

Hrvatska reprezentativka Hana Vuljak nova je članica OTP Group Budućnost, saopšteno je iz podgoričkog Ženskog rukometnog kluba.&nbsp;
Vuljak igra na poziciji desnog beka, a u Budućnost dolazi iz Podravke. 
 
Ima 23 godine, a dres Podravke nosi već četiri sezone, od kojih je posljednje dvije nastupala u EHF Ligi šampiona. 
 
Nastupala je i za reprezentaciju Hrvatske na Svjetskom prvenstvu krajem prošle godine, gdje je postigla 11 golova.

Vuljak pojačala OTP Group Budućnost

Vrhovni sud Crne Gore ne raspolaže informacijama koje bi ukazivale da je postupak u predmetu koji se u javnosti označava kao "Državni udar" bio motiv za ostavku sutkinje Apelacionog suda Crne Gore Vesne Moštrokol, navedeno je u odgovoru Portalu ETV iz ovog suda.&nbsp;
Kako su kazali, predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore i članica Sudskog savjeta Valentina Pavličić, upoznata je sa zahtjevom sutkinje Moštrokol za prestanak sudijske funkcije.
Motiv za zahtjev za prestanak sudijske funkcije je, dodaju, obrazložen ličnim razlozima. &nbsp;
- Istovremeno, ističemo da predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore, kako u svojstvu predsjednice suda, tako i u svojstvu članice Sudskog savjeta, nije imala, niti ima, bilo kakva saznanja o eventualnim problemima, poteškoćama ili pritiscima u radu sutkinje Moštrokol u predmetu koji se u javnosti označava kao „Državni udar“, niti u bilo kojem drugom predmetu - zaključuje se u odgovoru.&nbsp;

Vrhovni sud ne raspolaže informacijama koje bi ukazivale da je predmet „Državni udar“ razlog ostavke sutkinje Moštrokol

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen poručila je danas na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu da aktuelni geopolitički potresi ne smiju biti doživljeni isključivo kao prijetnja, već kao šansa za duboku transformaciju Evrope, prenosi portal <a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/fon-der-lajen-moramo-se-prilagoditi-novoj-bezbjednosnoj-arhitekturi-pravi-je-trenutak-da-se-izgradi-nezavisna-evropa">Analitika</a>.&nbsp;
Kako je kazala, svijet prolazi kroz „seizmičke promjene“ koje nameću potrebu za novim oblikom evropske nezavisnosti. Prema njenim riječima, ta potreba nije posljedica recentnih događaja, već dugoročna, strukturna nužnost.
- Ako su ove promjene trajne, onda i Evropa mora trajno da se mijenja - naglasila je fon der Lajen, dodajući da je sada pravi trenutak da se izgradi nova, nezavisna Evropa.
Istakla je da Evropska unija ostaje privržena principima pravedne trgovine umjesto carinskih barijera, saradnje umjesto izolacije i održivog razvoja umjesto eksploatacije.
<h2>EU uz Dansku i Grenland: Suverenitet je neupitan</h2>
Fon der Lajen je u Davosu posebno naglasila da će Evropska unija nastaviti da sarađuje s Danskom i Grenlandom „rame uz rame“, poručujući da EU stoji u punoj solidarnosti s Grenlandom i Danskom.
- Njihov suverenitet je neupitan - poručila je predsjednica Evropske komisije, dodajući da će Unija blisko sarađivati s lokalnim vlastima na jačanju ekonomije i unapređenju infrastrukture.
Evropska unija će, kako je kazala, sarađivati i sa SAD, kao i sa svim relevantnim partnerima, na pitanjima šire bezbjednosti Arktika, što je, prema njenim riječima, zajednički interes.
U tom kontekstu, istakla je da povećana evropska izdvajanja za odbranu mogu biti usmjerena i na jačanje bezbjednosti arktičkog regiona, uz naglasak na zajedničku sigurnost sa partnerima poput Kanade, Norveške i Ujedinjenog Kraljevstva.
- Evropa se mora prilagoditi novoj bezbjednosnoj arhitekturi - poručila je Fon der Lajen.
<h2>Trampove carine pogrešan potez</h2>
Govoreći o Arktiku, predsjednica Evropske komisije naglasila je da je Evropa u potpunosti posvećena očuvanju njegove bezbjednosti i da u tom pogledu dijeli ciljeve SAD.
Ipak, upozorila je da se bezbjednost tog regiona može obezbijediti isključivo zajedničkim djelovanjem, zbog čega su dodatne carine koje predlaže američki predsjednik Donald Tramp, kako je rekla, pogrešan potez.
Podsjetila je na trgovinski sporazum između SAD-a i Evropske unije postignut prošlog ljeta, naglašavajući da se dogovori moraju poštovati.
- Dogovor je dogovor. Kada prijatelji pruže ruku jedni drugima, to mora nešto da znači - poručila je.
Istovremeno je naglasila da će, ukoliko dođe do potrebe za reakcijom, odgovor Evropske unije biti “nepokolebljiv, jedinstven i “srazmjeran”.

Tag: danijel-kalezic