Postavljanje pitanja, za koje sam Milan Knežević zna da su u ovom trenutku pravno i politički teško izvodljiva, su dio one agende kojoj on služi iz Beograda - da bi se podigle političke tenzije, a kako bi se radilo na destabilizaciji države i na usporavanju njenog evropskog puta koji ne ide u korist srbijanskom predsjedniku Aleksandru Vučiću - stava je izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević.
Ona je, gostujući u Informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, ocijenila da protesti mještana Botuna nijesu održivi, te da se nalaze u fazi odumiranja, što je, dodaje ona, jasno onima i koji su ih indukovali i koji pokušavaju da održe neku vrstu dinamike.&nbsp;
Kaže da lider DNP-a gubi uticaj u onaj dio biračkog tijela koji ga je podržavao, jer je sve manje pristalica njegovog radikalnog djelovanja.
- Milan Knežević kao glavni politički induktor svega toga djeluje na dvije ravni. Jedna je ona u kojoj pokušava da se izvuče iz te zamke koju je jako dugo pripremao svojim političkim oponentima - a u koju je sam upao i to u za njega najnepovoljnijem trenutku - kada je DNP dio vlasti i kada izlazak može da bude jako skup. Na drugoj strani: mi ne znamo ni kakvu on podršku za tako nešto ima u samoj partiji, jer je jasno - to vidimo na svakom koraku - da se funkcioneri vrlo brzo naviknu na svoje pozicije i na sve ono što dolazi sa njima. Druga ravan ovoga problema je ona koja dolazi u Crnu Goru izvana, odnosno to postavljanje ovih političkih identitetskih &nbsp;pitanja za koje sam Knežević zna da su u ovom trenutku pravno i politički teško izvodljiva - navela je Uljarević.
To je, kaže izvršna direktorica CGO, dio one agende koju on služi iz Beograda.
<h2>Premijerova šutnja nije znak državničke opreznosti nego slabog liderstva&nbsp;</h2>
Smatra da je šutnja premijera Crne Gore Milojka Spajića pokušaj da izbjegne dijalog i sebe sačuva od sukoba sa dijelovima vlasti, što nije karakteristika državničke opreznosti, već je, kako kaže, odlika slabog liderstva.
- Premijer je vrlo često nemoćan u tim komunikacijama i mi zato imamo glomaznu Vladu, jer je on bio loš pregovarač u trenutku kada se to kreiralo, zato imamo to enormno trošenje resursa i ispoljavanje različitih apetita partija, zato imamo te brojne elektronske sjednice jer je njemu lakše da funkcioniše preko WhatsAppa umjesto da vodi argumentovan dijalog i da &nbsp;presječe u određenim situacijama. Ono što je ovdje suština je da mi nemamo suštinsku poljuljanost struktura vlasti, imamo situaciju da svako izađe sa što manje štete a da zaštiti interese koji ih u suštini vežu isprepleteni mrežom trgovačkih i drugih kombinacija, ili oni koji su u najavi, tako da je svako sračunao da bi mu urušavanje te arhitekture &nbsp;poremetilo planove i pozicije - istakla je Uljarević.
<h2>U ovoj godini Mandić kanibalistički kreće na biračko tijelo PES-a i Demokrata&nbsp;</h2>
Vjeruje da je isticanje lidera DNP-a Milana Kneževića od strane Aleksandra Vučića samo prekompozicija koja treba da obuhvati šire biračko tijelo.
Podsjeća i da je Andrija Mandić svojoj Novoj srpskoj demokratiji pripojio neke manje subjekte slične provenijencije, te da će tokom 2026. godine, kako kaže, kanibalistički nastupiti prema Demokratama i PES-u kako bi i tu uzeo dio biračkog tijela.&nbsp;
- Ovo je situacija u kojoj se Andrija Mandić predstavlja kao umjereniji političar naspram radikalnog &nbsp;i svojevoljno politički instrumentalizovanog Kneževića zapravo njemu i otvara taj prostor da preuzima glasačko tijelo PES-a i Demokrata, dok Knežević ostaje zadužen za jedan tvrdokorni dio tog biračkog tijela, radi se samo o promjeni taktike, ne radi se o promjeni strategije, u čijoj osnovi je cilj da se podriva politička stabilnost Crne Gore, jer mi imamo političare koji su na vrlo profilisanim pozicijama i koji svoj politički &nbsp;legitimitet dokazuju na nekoj drugoj adresi, u Beogradu primarno a ne u Crnoj Gori i to je nešto što ugrožava suverenitet i održivost države - naglasila je Uljarević.
<h2>Strukture unutar EU vjeruju da će reforme same da transformišu crnogorsko društvo&nbsp;</h2>
Smatra da Crna Gora nije u fokusu nijednoj od značajnijih međunarodnih adresa, niti su sastanci Andrije Mandića sa stranim političarima značajni, jer se ne radi o ljudima koji donose značajne političke odluke.
- Ono što je Crnu Goru &nbsp;sada pozicioniralo drugačije to je da sada ona bude jedna uspješna priča politike proširenja Evropske unije i u tom pogledu se u mnogim prijestonicama apstrahuju druge stvari koje su vrijednosnog karaktera, što ne znači da one neće doći u jednom trenutku pod lupu i da neće imati svoj uticaj. Na drugoj strani taj pragmatični pristup Evropske unije i država članica trebalo bi da dovede do ubrzanja unutrašnjih reformi vezanih za plan rasta kroz koji Crna Gora crpi određena finansijska sredstva i moj je utisak da jedan značajan broj donosilaca odluka u tim strukturama vjeruje da će reforme same po sebi da transformišu crnogorsko društvo i u toj mjeri da ono odbaci retrogradne političare, nijesam sigurna da su u tome u pravu - rekla je Uljarević.
<h2>Nacionalistički pir na Sastavcima&nbsp;</h2>
Podvukla je da je nedopustivo imati toleranciju prema afirmaciji ratnih zločina i zločinaca, a naročito kada se radi o ljudima koji su dio obrazovnog sistema i koji treba da utiču na oblikovanje stavova kod mladih ljudi. Uljarević je podsjetila na slučaj direktora jedne bjelopoljske škole koji slavi uz četničke pjesme, te dodala da očekuje institucionalnu reakciju, a naročito da će Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija dati odgovor na to pitanje.
- Očekujem da će institucije sankcionisati i sve one koji su ovih dana preko društvenih mreža prijetili Elzi Numanović nastavnici iz te škole koja se otvoreno suprotstavlja takvom činu i koja je ostala &nbsp;nedovoljno zaštićena u svemu tome, pritom nema ničeg hrišćanstkog u takvik napadima i pristupima, a mislim da bi bilo vrijedno istražiti i te profile koji stoje iza tih najprizemnijih i najotrovnijih napada, jer su vrlo često na njima određene religijske oznake. To više nije religija, to je estrada, kao što je bilo ovo danas na Sastavcima - jedan nacionalistički pir gdje smo imali skandiranje i slavljenje jednog ratnog zločinca i imali smo mnogo mladih ljudi - navela je ona.
Misli da oni nijesu svjesni onoga što su činjenice i da im u tome ne pomaže obrazovni sistem.
- Imali smo mnogo manipulacije onih koji su dovodili maloljetnu djecu na tako nešto i to je prosto atmosfera koja nije više incident, uspostavlja se jedan ozbiljan trend - istakla je Uljarević.
<h2>Neophodna je prekompozicija političke scene kao posljednji korak u pristupanju EU&nbsp;</h2>
Podsjeća da vladavina prava podrazumijeva jasan odnos prema ratnim zločincima, radikalizmu i ekstremizmu, pa su postupci političara iz vlasti u nesaglasju sa evropskim stremljenjima.
- Kako se budemo približavali Evropskoj uniji prekompozicija političke scene će postati ne samo nekakva potreba već i ono što je neophodno kako bi zaista napravili taj posljednji korak. Ne zaboravimo da će u konačnici o svemu tome odlučivati države članice, a da u nekima postoji izraženi skepticizam upravo na tom vrijednosnom nivou, a još nas nijesu dobro pogledale ni one baltičke države koje to rade u posljednjoj fazi i kojima je strašno važan odnos prema Rusiji i izostanku vrijednosti koje Rusija pokušava da inkorporira na ovaj prostor - zaključila je Uljarević.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Uljarević: Knežević pokušava da se izvuče iz zamke koju je jako dugo pripremao svojim političkim oponentima

U Informativnoj emisiji 24 sata, na Televiziji E, u 19 sati pogledajte:
Tema dana: Optužbe iz Zete, tišina u Podgorici
- Bogojavljenje u Podgorici obilježeno uz veličanje osuđenog ratnog zločinca i četničke simbolike.
- Protesti u Botunu privremeno utihnuli, ali se politička kriza produbljuje – Opština Zeta optužuje gradonačelnika Podgorice za korupciju i traži reakciju tužilaštva; premijer Milojko Spajić bez odgovora dok rastu tenzije unutar parlamentarne većine.
- Sin bivšeg glavnog specijalnog tužioca Radan Katnić optužuje tužilaštvo za progon porodice; krivična prijava protiv njega odbačena.
- Tragedija u Španiji: desetine poginulih u iskliznuću vozova.
Gošća emisije je izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević.
Informativnu emisiju 24 sata večeras vodi Amra Tahirović.

Informativna emisija 24 sata: Gošća Daliborka Uljarević

Mnogo je izvjesnije da se ide korak po korak, &nbsp;pa da se pravi jedna vrsta kombinacije u kojoj bi partije imale neki broj zagarantovanih mjesta, a da bi iz ostatka liste mogli da se određeni kandidati dalje profilišu - rekla je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević.
Prijedlog raspisivanja referenduma o uvođenju otvorenih lista bi donio benefite, smatra Uljarević, za građane veliki demokratski potencijal, ali se postavlja pitanje, dodaje on, da li bi to rješenje bilo primjenjivo.
Kaže i da će o pitanju izbornih lista upravo odlučivati političke partije, pa nije sigurna da će odjednom pristati da, kako kaže, sijeku granu na kojoj sjede.
- Meni se čini da je mnogo izvjesnije da mi idemo korak po korak, pa da se pravi jedna vrsta kombinacije u kojoj bi partije imale neki broj zagarantovanih mjesta, a da bi iz ostatka liste mogli da se određeni kandidati dalje profilišu- rekla je Uljarević.
Smatra da je olako pokrenuto pitanje referenduma od strane predsjednika Crne Gore, jer bi njegovo &nbsp;organizovanje zahtijevalo dugu, inkluzivnu i, kako ističe, stručnu raspravu.
- Trebalo bi da se pripremi javno mnijenje da se odredi oko određenog pitanja, da ne bismo prosto došli u situaciju u kojoj bi to moglo da rezultira nečim kao što je referendum u Botunu, sa čijim rezultatom se teško mogu iznijeti vlasti na nacionalnom nivou, a pitanje je koliko je ono u javnom interesu- istakla je Uljarević.
Na pitanje kako bez suštinskih reformi i sa slabim institucijama zadržati kurs ka EU, Uljarević podsjeća da je zajedničko istraživanje CGO i Instituta Damar pokazalo da bi 64 posto građana željelo da je Crna Gora članica EU, ali isto tako se, kako kaže, iskristalisala petina građana koja je odlučno protiv i povećan je broj neodlučnih, te da građani percipiraju da su institucije slabe, a politička volja za integracijama nije, ističe ona, neupitna.
- Iako je ta poruka velika i snažna ona je u padu kroz naša istraživanja oko 13 - 14 posto za posljednje dvije godine, to pokazuju i relevantna istraživanja &nbsp;koja je predstavila delegacija Evropske unije u Crnoj Gori, nasuprot onome što je Evropska komisija predstavila i ja mislim da je to već jedno ozbiljno pitanje kojim bi trebale odgovorne vlasti da se pozabave i da vide kako komuniciraju taj proces. Da li je to u smislu slabosti i potkapacitiranosti institucija, to smo vidjeli kroz naredno pitanje kojim smo pitali građane da li vjeruju da su instititucije sposobne da završe ono što je posao pred nama u 2026. godini, odnosno da zatvore sva preostala pregovaračka poglavlja, vidi se veliki skepticizam u odnosu na to, pa čak i neka vrsta nade da će EU da nam ponovo progleda kroz prste kako bi to moglo da se na neki način okonča. Da bi taj put bio kredibilan institucije moraju konačno da se okrenu ka onome što su reformski procesi, oni su jasno zacrtani u Reformskoj agendi, za to postoje sredstva, Evropska unija je spremna da uloži, ali mi nažalost nemamo &nbsp;neupitnu političku volju, nemamo one političare koji su spremni da ponešto i žrtvuju na tom putu, kako bi mi svoje društvo uredili, upristojili i kako bi ispunili taj minimum standarda- naglasila je Uljarević.
Poručuje i da evropske integracije nijesu spoljno politicko pitanje, već pitanje vrijednosti i standarda, kvaliteta pravosudnog sistema, ali i pitanje, dodaje ona, kako institucije djeluju u odnosu na građane, da li su selektivne ili ne.&nbsp;
&nbsp;Komentarišući odluku Vlade da zabrani nostrifikaciju diploma sa Megatrenda, ona pojašnjava da se takva odluka odnosi na pokušaje nostrifikacije od trenutka stupanja te odluke na snagu, što je, kako kaže, dobro, ali ne i onih koje su već nostrifikovane.
Dodaje da je neophodno provjeriti i one koji donose različite odluke, te smatra da bi bila dobra poruka da se objavi šta su i kojem roku završili poslanici.
- Dugo se priča o tom univerzitetu kao spornom, kao nekom ko zapravo proizvodi diplome u fiktivnom smislu, ne one iza kojih stoji znanje, već samo zvanje, ali ono što se meni čini mnogo važnijim bi bilo da se napravi jedna temeljna provjera obrazovnih isprava naših najviših zvaničnika, posebno članova i članica Vlade kao i poslanika i poslanica Skupštine Crne Gore- ocijenila je Uljarević.
Nevladine organizacije su pozdravile odluku Savjeta JU ,,Ratkovićeve večeri poezije” da ta književna nagrada bude oduzeta ratnom zločincu Radovanu Karadžiću, dok je kažnjen i jedan medij zbog objavljivanja dokumentarnog filma koji relativizuje genocid u Srebrenici, a u tužilaštvo je krenulo sa istražnim &nbsp;radnjama u vezi sa dodjelom Trinaestojulske nagrade Bećiru Vukoviću.
Uljarević podsjeća da je u godini koju je obilježio politički indukovan revizionizam je važno što je okončana time što je ratnom zločincu Radovanu Karadžiću oduzeta književna nagrada koju, podsjeća ona, nije dobio zbog kvaliteta književnog djela.
- Dobro je da se Bijelo Polje kao grad od toga distancira, dobro je da se ,,Ratkovićeve večeri poezije od toga distanciraju i da se na taj način spere ljaga i sa Ratkovića koji je nesporno veliki crnogorski pjesnik i da se ta manifestacija otvori za sve one koji su je imajući u vidu tu spornu nagradu i zaobilazili. To je jedna od najboljih stvari koja nam se desila u ovoj godini, a ja se nadam da će ona imati i dalje efekte i da šalje poruku ako smo dovoljno uporni i ako postoje oni koji to razumiju, da možemo ostvariti određene uspjehe- poručila je Uljarević.
Naglašava da za tu odluku nijesu glasale partije vlasti, odnosno Demokrate, DF, niti PES, što je, smatra ona, problem koji će politički indukovan revizionizam preliti i u 2026.godinu.
- Odlična je odluka Agencije za audiovizuelne medijske usluge koja se odnosi na kažnjavanje jedne televizijske stanice i da ona može biti instruktivna i za druge. Konačno ne bih polagala prevelike nade kada je riječ o tužilaštvu, jer tužilaštvo se do sada pokazalo kao jedna snažna brana i odbrana svim tim procesima koji na različite načine podržavaju anti civilizacijske vrijednosti i odbrana vlastia 2020. godine- naglasila je Uljarević.
Osvrćući se na progon medija, urednika i novinara od strane tužilaštva, Uljarević podsjeća da to nije prvi put, ali je uvijek javnost zbunjena jer je nejasno zbog čega se nalaze u tim tužilačkim spisima.&nbsp;
Podsjeća da je i u slučaju protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića jedan broj urednika i novinara targetiran, što djeluje kao tužilaštvo preuzima ulogu, kako kaže, samoregulatora u novinarskoj profesiji.
- Može da vam se dopada ili ne dopada kako određeni mediji izvještavaju, možete da procjenjujete da li je to profesionalno ili neprofesionalno, ali to nije posao tužilaštva, tužilaštvo treba da određuje biće krivičnog djela i ukoliko to postoji onda je u redu da se i takva lica procesuiraju. Mi do sada nijesmo dobili uvjerljivu argumentaciju da je to tako i onda to zapravo šalje jedan efekat zastrašivanja prema medijima i prema novinarima i urednicima koji bi trebalo valjda da ograniči kritiku prema tužilaštvu i prema drugim institucijama, što nije dobro, to nije karakteristika demokratskog društva i ja vjerujem da će ti slučajevi biti zabilježeni i u međunarodnim izvještajima koji se odnose na slobodu medija- zaključila je Uljarević.

Uljarević: Otvorene liste bi bile demokratski iskorak, nijesam sigurna da će partije pristati da sijeku granu na kojoj sjede

Iako su u posljednje dvije godine zabilježeni određeni pomaci, oni nijesu dovoljni da se govori o stvarnoj evropeizaciji zemlje, kazala je izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević.
Uljarević je istakla da evropski put Crne Gore nije samo tehničko ispunjavanje kriterijuma, već test zrelosti društva i stabilnosti institucija. 
Prema njenim riječima, najveći izazov leži u nedostatku političke volje i unutrašnje kohezije oko evropske agende, što ugrožava kredibilitet države i stvara rizik od promašenih prioriteta.
- Tri su ključna uslova za 2026. godinu: vrijednosna dosljednost, aktivno uključivanje građana i društva, te puna institucionalna odgovornost. Samo dosljedna primjena evropskih vrijednosti može Crnu Goru učiniti stabilnim i pouzdanim partnerom EU. Evropski put je prilika da sazrimo kao društvo, ali to zahtijeva rad, red i disciplinu mnogih aktera - kazala je ona.
Kako je saopšteno iz Udruženja pravnika, večeras je u organizaciji Udruženja pravnika Crne Gore održana 35. sesija Ius Foruma pod nazivom "Quo vadis, Crna Goro - perspektive, očekivanja i izazovi crnogorskog društva u 2026. godini".
Otvarajući sesiju Ius Foruma predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore, prof. dr Branislav Radulović, naglasio je da umjesto izgradnje sistema vladavine prava i društva evropskih vrijednosti danas imamo "sistem antisistema" i "formalnu evropeizaciju bez sadržaja", koja daje rezultate samo u spoljno političkom aspektu, bez suštinskih efekata po samo biće crnogorskog društa. 
- Promjena tog obrasca u 2026. godini je uslov svih uslova da bi Crna Gora u EU ušla ne samo "teritorijalno" već i društveno konsolidovana na temeljnim vrijednostima zapadne civilizacije - dodao je on.
Psiholog Radoje Cerović ukazao na dva duboka i posebno problematična procesa koji se ne vide na površini društvenih zbivanja. 
- To je dramatični pad sekularnosti i pad u mjerama međuljudskog povjerenja. Radi se o dugotrajnim procesima koji se tesko zaustavljaju ili vraćaju unatrag a krajnji efekat je trajna devastacija perspektive vladavine prava i stvaranja drustva nalik na društva EU - istakao je Cerović.
Prof. dr Srđa Pavlović ukazao je da su pogrešne identitetske politike razorile crnogorsko društvo i da su takve identitetske politike već decenijama temeljno rastakale crnogorsko društvo fokusifajuci se na pojedinačno etnicko i nacionalno, onemogućavajući konstituisanje istinskog gradjanskog jezgra koje bi bilo sposobni da ponudi političku opciju centra. Ono što Crna Gora danas živi je metastaza identitetskih politika koja neminovno vodi cijelo društvo u tamu nepovrata.
Akademik Šerbo Rastoder cijeni da istorija istoriografije nije ništa drugo nego istorija revizionizma ako bi se ta pojava shvatila kao proces ponovnog razmatranja već poznatih ćinjenica ili postavljanja novih pitanja.
- Ona je legitimni metod, ako je usaglašen sa osnovnim postulatima metodologije istorije. Međutim, ako se “revizionizam” posmatra kao ideološka konstrukcija “novih činjenica” zasnovana na prevrednovanju postojećih, bez uporišta u saznanju i novim dokazima, riječ je o političkom nasilju nad istorijom kao naukom - pojasnio je Rastoder.
On je istakao da se revizionisti, po prirodi, množe sa svakom promjenom ideološke paradigme i njih će uvijek biti. 
- Oni nijesu nikada bili opasnost za istorijsku nauku i u tom smislu ne zavređuju pažnju. Zato njih prepoznaju kao “opasnost” prisutnu u javnom prostoru i to je polje sukoba ideologija zaključio je Rastoder.

Uljarević: Evropski put Crne Gore test zrelosti društva i stabilnosti institucija; Rastoder: Ideološko prepravljanje činjenica predstavlja političko nasilje nad istorijom kao naukom

Javni servisi imaju ključnu ulogu u očuvanju i jačanju demokratskih standarda. Nezavisnost i profesionalizam medija, a posebno javnog servisa RTCG, predstavljaju osnovu za napredak Crne Gore na putu evropskih integracija, poručeno je tokom otvaranja konferencije „Ko ima moć nad RTCG i kome ona treba da pripada?“, koju organizuje Centar za građansko obrazovanje (CGO) u okviru projekta „Mediji za demokratiju: jačanje nezavisnosti RTCG-a za budućnost Crne Gore“, uz podršku Vlade Kraljevine Holandije. Prvi sekretar Ambasade Kraljevine Holandije, Korvin van Strin, podsjetio je da Holandija pridaje veliki značaj slobodi medija i slobodi izražavanja, naglasivši da je u demokratskim društvima nezavisna kontrola vlasti nezamjenljiva, te da javni servis ima centralnu ulogu u očuvanju profesionalnih standarda i interesa građana.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251202101256_6ca9720ed476259e28ac6cfac12a684dc7ae64ae35f743919ed99c5635ceb2ad.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251202101256_6ca9720ed476259e28ac6cfac12a684dc7ae64ae35f743919ed99c5635ceb2ad" data-rendition-name="original" width="1280" height="853" loading="lazy" alt="sa događaja"> </figure>  - Slobodni i kritički mediji su nezamjenljivi u svakom demokratskom društvu. U Holandiji, Vlada nema pravo da se miješa u ono što ljudi govore ili pišu… Sloboda medija omogućava novinarima da nadziru nosioce moći i građanima obezbijede nezavisne i tačne informacije. Omogućava im provjeru da li su postupci političara i privrednih aktera u suprotnosti ili ne sa nacionalnim ili evropskim zakonima. Zato nezavisni mediji imaju ključnu ulogu kao protivteža moćnim institucionalnim i političkim narativima i temelj su zdrave i funkcionalne demokratije - pojasnio je on. On je naglasio potrebu da se poštuju preporuke Evropske komisije, posebno u dijelu usklađivanja medijskog zakonodavstva sa Evropskim aktom o slobodi medija, hitnog imenovanja svih članova Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge, te zaštite uređivačke, institucionalne i finansijske nezavisnosti javnog emitera i same Agencije od neprimjerenog uticaja. - Naš cilj je da doprinesemo daljem jačanju slobode medija u Crnoj Gori, a u CGO-u smo našli odličnog i posvećenog partnera. Nadamo se da će rezultati ovog projekta i današnje diskusije doprinijeti još snažnijem i podsticajnijem medijskom okruženju i jačoj slobodi izražavanja - zaključio je van Strin.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251202101256_7e5e47dfd1165cc84a42e09e1f16759506b83837d3d9e8f375fcf16ac627b304.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251202101256_7e5e47dfd1165cc84a42e09e1f16759506b83837d3d9e8f375fcf16ac627b304" data-rendition-name="original" width="1280" height="853" loading="lazy" alt="sa događaja"> </figure>  Izvršna direktorka CGO-a, Daliborka Uljarević, navela je „građani i građanke Crne Gore zaslužuju nezavisan i profesionalan javan servis kao jedno od svojih prava, a ne kao privilegiju“, te da je pitanje kontrole nad RTCG „pitanje karaktera društva koje živimo i oblikujemo“. Podsjetila je da Crna Gora nikada nije imala istinski javni servis, već određene iskorake u periodu kad su medijsku kuću vodili Andrijana Kadija i Vladan Mićunović, ocjenjujući da je „konstanta svake vlasti ambicija da javni servis drže pod kontrolom kroz kontrolu narativa, utišavanje ili marginalizaciju kritičkih glasova, kreiranje paralelnih realnosti i služenje partikularnim i partijskim interesima“. Posebno je upozorila na stanje oko izbora generalnog direktora RTCG, koje je „primjer otvorenog i beskrupuloznog kršenja sudskih odluka i sistematskog potkopavanja vladavine prava“. Uljarević je naglasila da, prema nalazima CGO-a koji će uskoro biti objavljeni, &nbsp;i u programskom radu RTCG postoje ozbiljni problemi. - Vidjećete kako se prikrivaju činjenice, kako se selektivno biraju sagovornici da bi se stvorio privid pluralizma i kako se pravi prostor za ideološki revizionizam opasan za građansko društvo - najavila je ona. Moć nad RTCG, poručila je, jedino može pripadati građanima, a ne političkim centrima ili partijama: „RTCG ne smije biti ni plijen, ni instrument, ni moneta za potkusurivanje, već stub informisanja i garant demokratskog prostora.“ Uljarević je zahvalila Ambasadi Kraljevine Holandije na podršci projektu CGO-a i istakla da je borba za nezavisne javne servise stalna, ali da se može dobiti, što pokazuju primjeri iz država EU. Konferencija je okupila oko 60 predstavnika/ca medijske zajednice, akademskog sektora, institucija i nevladinih organizacija.

Uljarević: Građani zaslužuju javni servis koji čuva pluralizam i demokratske standarde; Strin: Cilj da jačamo slobodu medija u CG

Zaštita digitalnih prava postaje sve važnija tema u vremenu ubrzane digitalizacije i rastućih online rizika. Projekti podržani kroz konkurs doprinose stvaranju informisanijeg i angažovanijeg društva, kao i jačanju kapaciteta civilnog sektora, poručeno je tokom potpisivanja ugovora sa sedam nevladinih organizacija čiji su projekti podržani u okviru programa „Zaštita prava i promocija digitalnog građanstva: crnogorski digitalni štit (MDS)”, koji realizuje Centar za građansko obrazovanje (CGO), u partnerstvu sa SHARE fondacijom i u saradnji sa Agencijom za audiovizuelne medijske usluge, uz finansijsku podršku Evropske unije i kofinansiranje Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa NVO. - Kroz podršku ovim projektima jača se društvena otpornost na online zloupotrebe, unapređuju se digitalne vještine građana i građanki i osnažuju organizacije koje doprinose stvaranju sigurnijeg i inkluzivnijeg digitalnog prostora. Važno je da se na ovaj način širi mreža aktera koji mogu efikasno odgovoriti na izazove digitalizacije - istakla je Daliborka Uljarević, izvršna direktorka CGO-a. Miodrag Vujović, generalni sekretar Organizacije KOD, čiji je projekat podržan, naglasio je da je to dio odgovara na sve prisutniji problem organizovanih digitalnih kampanja koje targetiraju civilno društvo, novinare, aktiviste i pojedince koji zastupaju demokratske vrijednosti i imaju kritički odnos prema vlastima. - Kroz negativne narative, dezinformacije i govor mržnje, ovi akteri se sve češće etiketiraju kao ‘strani agenti’ ili ‘izdajnici’, čime se sistematski potkopava njihov ugled i stvara klima zastrašivanja. Posljedice su ozbiljne - autocenzura, urušavanje javnog dijaloga i slabljenje temelja pluralizma i slobode izražavanja - naveo je Vujović. Predsjednik Sindikata medija Crne Gore, Radomir Kračković, istakao je važnost podrške mladim medijskim profesionalcima, koji najbrže usvajaju nove tehnologije i mogu pokrenuti promjene u redakcijskim praksama, a na čemu ima fokus i projekat Sindikata.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251201161216_f6c07369abcd3f2a130e4def2603ec2647e2435d0caf947d9e71c7b88aab4d3e.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251201161216_f6c07369abcd3f2a130e4def2603ec2647e2435d0caf947d9e71c7b88aab4d3e" data-rendition-name="original" width="1110" height="1118" loading="lazy" alt="Sa događaja"><figcaption>Sa događaja(Photo: CGO)</figcaption></figure>  - U okviru projekta sprovešćemo i prvo istraživanje u Crnoj Gori o tome kako novinari koriste i doživljavaju generativnu vještačku inteligenciju, čime se popunjava značajna praznina u trenutku kada uredništva još nemaju razvijene politike za korišćenje novih tehnologija. Nalazi će biti osnova za obuku u oblastima digitalne bezbjednosti, autorskih prava, zaštite podataka i relevantne evropske regulative. Kroz njihove autorske sadržaje, rezultati i preporuke biće dodatno približeni i široj javnosti - objasnio je on. Sa ukupno 111.594,22 eura podržano je sedam projekata: „Digitalna bezbjednost za veću finansijsku inkluziju mladih“, koji sprovodi Centar za ekonomske i evropske studije (CEES), „Klik za sigurnost mladih na sjeveru“, koji će sprovoditi Multimedijal Montenegro, zatim „Digitalni kompas – medijski radnici/e između medijske pismenosti, AI i DSA/DMA“, koji sprovodi Sindikat medija Crne Gore (SMCG), „ThinkCritical. Zašto smeta kritička misao? Kritičko mišljenje pod pritiskom antidemokratskog online okruženja“, koji će voditi Organizacija KOD, „Pravom kroz digitalnu galaksiju: Siguran klik je tvoj virtuelni štit“, koji će realizovati Alumni akademija Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore, „Digitalna (de)konstrukcija laži“, koji sprovodi Udruženje za odgovorni i održivi razvoj (UZOR), kao i „Kind Online“, u organizaciji NVO Prima.

Zajedničkim naporima ka bezbjednijem i odgovornijem digitalnom društvu

Svojom posvećenošću postajete glasnici i uzori razumijevanja i pomirenja u svojim zajednicama. Svako od vas sada nosi ne samo stečeno znanje, već i odgovornost da budete promoteri dijaloga i učenja, doprinoseći izgradnji društva koje pamti prošlost, a gradi pravedniju i bolju budućnost, poručeno je mladima koji su danas dobili diplome po uspješnom završetku Školu tranzicione pravde, koju je organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO). Posljednji modul pete generacije Škole tranzicione pravde počeo je posjetom instituciji Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore, razgovorom sa ombudsmanom Sinišom Bjekovićem o ulozi ove institucije u zaštiti ljudskih prava. Bjeković je pojasnio da Zaštitnik ne može da utiče na sudske odluke, ali može da uključi u pitanja tužilačkih istraga i da prati dužinu sudskih postupaka, uključujući i one koji se odnose na ratne zločine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251126181112_f42585ccb338e8c328b46ebebcf59bc8a35ac812c89b9e886ca9120f0a8fbe9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251126181112_f42585ccb338e8c328b46ebebcf59bc8a35ac812c89b9e886ca9120f0a8fbe9c" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Škola tranzicione pravde"></figure>  - Suočavanje s prošlošću je jedan od načina jačanja društvene kohezije i zato je važno da se time bavimo na stručan način. Revizionizam koji ima za cilj da rasvijetli zločine nije nepoželjan, ali revizionizam koji abolira zločine predstavlja ozbiljnu prijetnju. Treba naglasiti da svaki zločinac ima ime i prezime i da ne postoji kolektivna odgovornost - istakao je Bjeković. Nastavak programa obilježila je posjeta Skupštini Crne Gore, tokom koje je potpredsjednik Skupštine Nikola Camaj naglasio da „moramo graditi budućnost i ne smijemo biti robovi prošlosti, ali je jednako važno cijeniti ono što se desilo u prošlosti“, dodajući i da mu je drago što su upravo Skupština Crne Gore i on lično prepoznati kao relevantni sagovornici o ovoj temi. - Naš cilj je da iz prošlosti učimo kako se nikada više ne bi ponovili slični događaji. Prošlost ne smije kočiti budućnost, ali žrtve ne smiju biti zaboravljene, niti počinioci zločina ostati nekažnjeni - poručio je Camaj. Naglasio je i da je Crna Gora, kao multinacionalno i multikonfesionalno društvo, i u izazovnim vremenima uspijevala da ostane čojska i primjer skladnog multikulturalnog života. Program je zaokružen svečanom dodjelom diploma, koje su u Evropskoj kući učesnicima/cama uručile Ekaterina Paniklova, stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori i Daliborka Uljarević, izvršna direktorka CGO-a. - Tokom protekla dva mjeseca pokazali ste spremnost da se suočite sa teškim i osjetljivim nasljeđem prošlosti i da učite o ratnim zločinima, ljudskim pravima, kulturi sjećanja i procesima tranzicione pravde, i to ne kao o stvarnim i aktuelnim izazovima našeg vremena. Znam da nije bilo lako posjetiti mjesta stradanja, ali ta iskustva su bila ključna da proširite razumijevanje, preispitate percepcije i upoznate stvarnosti koje su mnogima od vas ranije bile nepoznate - kazala je Paniklova tom prilikom, čestitajući svim učesnicama i učesnicima. Izvršna direktorka CGO-a Daliborka Uljarević kazala je da je tranziciona pravda je naša obaveza prema žrtvama, ali i prema generacijama koje dolaze.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251126181112_83a9fb749d5c7f95b0532acf74c5a7f8388dc633e88d8f1b388d33024baa2dbf.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251126181112_83a9fb749d5c7f95b0532acf74c5a7f8388dc633e88d8f1b388d33024baa2dbf" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="Škola tranzicione pravde"></figure>  - Ona zahtijeva političku volju, ali i građansku hrabrost. U vremenu kada se prošlošću često manipuliše i kada svjedočimo snažnom talasu pokušaja ideološki indukovane revizije istorije, a rekla bih i vrijednosti, vi ste izabrali put znanja, provjerenih činjenica i kritičkog mišljenja. To nije najlakši put, ali je onaj koji vodi ka oblikovanju demokratskog društva - poručila je ona. Učesnik programa Danilo Mrvaljević opisao je svoje iskustvo na Školi tranzicione pravde kao dragocjeno, primarno zbog mogućnosti da direktno uči o događajima iz prošlosti o kojima se u društvu i dalje nedovoljno govori. - Kroz različite sesije i svjedočenja o događajima iz 90-ih shvatio sam da su bol i ljudska patnja isti za sve, bez obzira na vjeru, naciju, porijeklo ili jezik. Izdvojio bih i spoznaju da Crna Gora nije ostala nije ostala bez posljedica ratova 90-ih, te da je na svima nama da se suočimo s tim i postaramo da se nešto slično nikad više ne ponovi - kazao je Mrvaljević. Slične impresije dijeli i učesnica Nađa Popović, koja ističe da joj je program značajno proširio znanje koje želi prenijeti drugima. - U našem društvu se i dalje premalo govori o zločinima počinjenim na teritoriji Crne Gore. Direktan susret s mjestima stradanja dao je posebnu težinu predavanjima i diskusijama, podsjećajući nas na žrtve i sudbine iza istorijskih podataka. Za mene je ovo iskustvo bilo duboko i edukativno, jer sam bolje razumjela šta se desilo, zašto je važno da o tome govorimo i koliku odgovornost svi imamo u suočavanju s prošlošću. Buduće generacije moraju ranije i sadržajnije učiti o ovim temama kako bismo spriječili ponavljanje grešaka i gradili pravednije društvo - zaključila je Popović. Prethodni modul obuhvatio je studijsku posjetu mjestima ratnih zločina, uz fokus na kulturu sjećanja i razgovore sa porodicama žrtava i aktivistima/kinjama, kao i sesije sa akademskom zajednicom i NVO sektorom. Škola je dio projekta „Razumijevanjem prošlosti do izgradnje povjerenja i tranzicione pravde”, koji je omogućen kroz regionalni program Podrška EU izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu, koji finansira Evropska unija i sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).

Mladi posvećenošću postaju glasnici i uzori razumijevanja i pomirenja u svojim zajednicama

Izvještaj Evropske komisije ponovo je postavio ogledalo pred Crnu Goru, upozoravajući da, uprkos formalnom napretku i najboljim prosječnim ocjenama do sada, suštinske reforme i dalje izostaju. Izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević za Portal ETV poručuje da je sada ključno pitanje – želimo li da vidimo uljepšanu ili realnu sliku sebe?
Izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje kazala je da „Izvještaj Evropske komisije, kao i uvijek, drži ogledalo pred Crnom Gorom, ali je pitanje kakvu sliku sebe želimo vidjeti: uljepšanu ili realnu.“
Ona je dodala da „formalno, EK prepoznaje napredak i ocijenila nas je najboljim prosječnim rezultatom do sada, ali između redova je ozbiljno upozorenje – zakoni postoje, ali vladavina prava još ne funkcioniše u našoj praksi.“
Najkritičnije ocjene, prema riječima Uljarević, odnose se na srž pregovaračkog procesa, odnosno poglavlja 23 i 24. 
- Drugim riječima, na papiru smo najspremniji, ali u praksi i dalje ranjivi na stare obrasce negativnog političkog uticaja. Tehnički napredak, poput usklađivanja zakonskih tekstova, nije dovoljan dok institucije i donosioci odluka ne pokažu profesionalizam, odgovornost i volju za primjenu, čak ili posebno kada to ugrožava njihove monopole moći - istakla je ona.
Prema njenim riječima, „iako Brisel otvara vrata nevjerovatne prilike, vlasti još nisu pokazale da je znaju iskoristiti, a četiri zatvorena poglavlja od prošlog izvještaja primarno su rezultat dobre volje EU nego stvarnog rada u Crnoj Gori.“
- Najveći izazovi ostaju u vladavini prava, preciznije nezavisnosti pravosuđa, borbi protiv korupcije, političkoj instrumentalizaciji institucija, slobodi medija i povezanim oblastima - ocijenila je Uljarević, dodajući da „civilno društvo funkcioniše u nepovoljnom okruženju, dok vlasti pokazuju nisku otpornost na maligne uticaje. 
 Crna Gora ima realnu šansu da bude spremna za članstvo do 2028. godine, ali samo zato što je EU odlučila da nam pruži tu priliku. Umjesto da se ovo shvata kao garantovani ‘poklon’, što je trenutno pristup vlasti, treba prepoznati obavezu da se odlučno i sveobuhvatno primijene reforme, poručila je Uljarević.
Ona je naglasila da „fokus mora biti na stvarnim promjenama u praksi, transparentnosti i depolitizaciji institucija, uz jačanje političke kulture kao temelja stabilnosti i efikasno korišćenje EU fondova.“
Na kraju je upozorila da „simulirane reforme i uhu ugodna retorika ne mogu ‘otkočiti’ ove ključne oblasti, jer u konačnici rezultati moraju biti mjerljivi i vidljivi.“

Miraš Dušević

Uljarević: Crna Gora pred ogledalom Evropske komisije – zakoni postoje, ali vladavina prava još ne funkcioniše

Ne vjerujem da može doći do prekomponovanja parlamentarne većine i ne vjerujem da je to većina koja nas može uvesti u Evropsku uniju - kazala je u informativnoj emisiji "24 sata" na Televiziji E izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević.
Rizikujemo, prema njenim riječima, da budemo rekorderi ne samo po broju godina pregovora sa Evropskom unijom već i po broju propuštenih šansi koje su se tokom tog procesa otvarale.
- Važno je da proces ostane kriterijumski, da važe određena postignuća, mjerljivi rezultati iz oblasti vladavine prava, stabilnosti institucija i javnih finansija, a da ne prevangne samo geostrateški okvir, jer on potire važan dio EU integracija koji se temelji na vrijednostima. Nama je u interesu da se promijenimo na bolje. Nije to samo trka u kojoj treba stići, već treba stići drugačiji do tog cilja - navela je Uljarević.
Komentarišući to što se pominje da bi Crna Gora mogla ući u EU u paketu sa Albanijom kaže da je sama činjenica da se to uopšte pominje ukazuje na to da se u tim krugovima, a možda i u nekim širim, izgubila ona karakteristika Crne Gore kao predvodnice u pristupanju država Zapadnog Balkana EU.
- EU je u proteklom periodu dala jednu izvanrednu priliku i Crnoj Gori i Albaniji. Albanija to očito mnogo pametnije koristi, dok se u Crnoj Gori bagateliše sa tom prilikom - rekla je Uljarević.
Na pitanje što smatra da treba da se desi da bi se ugrozio evropski put Crne Gore, te da li bi prekomponovanje parlamentarne većine moglo da utiče na to, odgovara da je njen utisak da se parlamentarna većina ne sjekira mnogo oko toga.
- Što se paketa tiče, nije prvi da se čuje to. Izbjegli smo to kada je bilo riječi o Srbiji, a vidjeli smo koliko se to dobro pokazalo, jer ne možete da utičete na to što će se desiti u nekoj državi. Srbija se praktično zaustavila na evropskom putu. Kada je riječ o rizicima, dio spoljašnjih svakako dolazi iz Beograda i vidimo to i po konkretnim pitanjima poput usvojene Rezolucije o Jasenovcu koja je ugrozila odnose sa Hrvatskom i uzrokovala da jedno poglavlje, koje je bilo planirano da se zatvori, nismo zatvorili - navela je Uljarević i dodala da imamo i niz unutrašnjih problema.
Ocijenila je da je parlamentarna većina toliko čvrsto uvezana svojim interesnim okovima, te da su postali politički taoci jedni drugih.
- Tako da ne vjerujem da može doći do prekomponovanja i ne vjerujem da je to većina koja nas može uvesti u EU, ma kako entuzijastično nastupali i obećavali to - rekla je Uljarević.
Komentarišući prijedlog poslanika Pokreta Evropa sad da se, kroz izmjene Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš, izbriše riječ "nasilna" u kontekstu aneksije iz 1918. godine, kazala je da je njen utisak da je to više pokušaj ove partije da se dodvori istinskom kreatoru tih procesa - predsjedniku Skupštine Crne Gore i lideru Nove srpske demokratije Andriji Mandiću i njegovim saoborcima, nego da je to indukovano sa strane.&nbsp;
- To govori o prioritetima ove partije parlamentarne većine i njenom integritetu. To je partija čiji su čelnici ne tako davno svima prezentovali "barometar 26" i za očekivati je bilo da bude najveći čuvalac i promoter ovog dokumenta - ističe Uljarević.
Dodaje da se ne može amandmanima mijenjati istorija, te da se struka jasno oko toga odredila.
- A makar jedan od potpisnika tih amandmana bio je na stanovištu da se radilo o nasilnoj aneksiji, pa je pitanje što je promijenilo tu uvjerenje - kazala je Uljarević.
<h2>Partijski kolač</h2>
Na pitanje da li posljednje istraživanje nevladine organizacije Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), koje je pokazalo da su se promijenili trendovi podrške nekim partijama, odnosno da je došlo do rasta podrške koaliciji Za budućnost Crne Gore, dok podrška PES-u pada, može uticati na prekomponovanje moći unutar parlamentarne većine odgovara da misli da se to davno dogodilo.
- Andrija Mandić se pozicionirao kao vješt i iskusan političar koji upravlja svim tim, kroz interpretaciju podataka želi da zadrži koalicione partnere u tom osjećaju samozadovoljstva, dok istovremeno ima kanibalistički pristup prema njihovom biračkom tijelu, te ide prema tome da 2027. ima mandatara ili 2028. predsjedničkog kandidata. Ne mislim da će se ti odnosi mijenjati, jer niko nije okrenut prema javnom interesu. Jedinu ideologiju i politiku ima NSD, a ostali gledaju da uzmu dio partijskog kolača i zadrže ga i izvedu mandat do kraja - ocijenila je Uljarević.
Komentarišući to što nijedan kandidat za sudiju Ustavnog suda nije dobio podršku u parlamentu rekla je da je sve to postalo stvar političke trgovine.
- Gubi se iz vida ono što je ključno, a to je da nama kontinuirano slabi Ustavni sud kao jedan od važnih stubova zaštite ljudskih prava i slobode i posljednje sredstvo za građane prije nego se obrate Evropskom sudu za ljudska prava. U mnogim državama je izbor sudija ustavnog suda predmet političkog dogovora, ali se taj proces održava u transparentnim uslovima i bira se na bazi nečeg što je profesionalni i lični integritet, a ne isključivo zbog političke lojalnosti. Bojim se da, bez obzira na to da li će biti izbarani, mi urušavamo jednu važnu instituciju na ovaj način - istakla je Uljarević.
<h2>Besprizorni revizionizam</h2>
Govoreći o tome da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović dodijelio najviši državni orden pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću kazala je da na to gleda razočaravajuće.
- Reagovali smo iz civilnog sektora jer vidimo doprinos besprizornom revizionizmu. Mnogo je tu otvorenih pitanja, među kojima i pravnih, a Milatović se deklarisao kao legalista, ali pored svega što se veže za vrlo kontroverzno i sporno nasljeđe Amfilohija Radovića, kojeg smo kritikovali dok je bio živ zbog homofobnih, mizoginih i ksenofobičnih izjava, moramo naglasiti da se radi o čovjeku koji je u vrijednosnom okviru bio antigrađanski usmjeren. Osim toga što je bio pobornik ratnih politika devedesetih i što je učestvovao u glorifikaciji zločinaca, čini mi se kao dio poniženja države Crne Gore da neki orden koji ima prefiks crnogorski dobija čovjek koji je Crnogorce kao naciju negirao. Mislim da je to neprihvatljivo - ocijenila je Uljarević.&nbsp;
Dodaje da vidimo da je taj kult postao vrlo profitabilan, te da je to neki percipirani način donosilaca odluka da se približe dijelu biračkog tijela.
- Mislim da je to jako loša poruka, ne treba kult bilo kakvog vođe, već treba na drugim osnovama da gradimo građansko društvo - ističe Uljarević.
<h2>Odgovornost premijera</h2>
Na pitanje da li očekuje da će premijer Milojko Spajić smijeniti ministarka kulture i medija Tamaru Vujović, nakon što je određene medije nazvala raspirivačima vjerske mržnje, a što su tražili urednici šest medija, odgovara odrično.
- Ne, jer se on premijerskim poslovima i nadležnostima ne bavi. Nema politički autoritet da presuđuje oko bilo čega unutar te Vlade. Ovo vjerovatno spada u domen onih tema o kojima ne želi da priča, kao što se i do sada gotovo nikada nije oglašavao o ugrožavanju slobode medija. Žao mi je što je ministarka Vujović dopustila sebi tu vrstu izjave, jer mora da ima naglašeni senzibilitet prema medijima, da stoji uz njih, sve dok nema ubjedljive dokaze da su oni uradili nešto što ne spada u domen profesionalnog i etičkog ili zakonitog - naglasila je Uljarević.
Smatra i da ova njena izjava nije bila utemeljena.&nbsp;
- Mislim da u nekom budućem pristupu treba mnogo više otvarati odgovornost premijera, jer on ih je birao, a kao i u svakoj demokratskoj državi treba da snosi odgovornost za svakog pojedinačno - zaključila je Uljarević.
J. B.&nbsp;

Uljarević: Ne vjerujem da može doći do prekomponovanja parlamentarne većine i da je to većina koja nas može uvesti u EU

Crna Gora procesu pregovora sa Evropskom unijom (EU) mora pristupiti odgovornije i sa mnogo više institucionalne zrelosti i političke širine, kazala je direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO), Daliborka Uljarević, ističući da šansa koju država ima nije i garancija članstva.
Uljarević je, u intervjuu agenciji MINA, kazala da u Crnoj Gori konsenzus oko članstva u Uniji postoji u narativu političkih aktera zato što je društveno prihvatljiv i politički profitabilan, ali da se on ne vidi kroz njihovo djelovanje i praksu.
Na pitanje da li i dalje postoji opasnost da Crna Gora ostane van EU uprkos aktuelnim geopolitičkim i okolnostima unutar Unije, Uljarević je istakla da je pred Crnom Gorom velika prilika.
- Treba imati u vidu i stalno podvlačiti - šansa nije garancija - naglasila je Uljarević, dodajući da od aktera u Crnoj Gori zavisi da li će šansa biti iskorištena u cijelosti ili ne.&nbsp;
- Vlade u EU se mijenjaju. Vidimo da izbori donose na vlast dosta onih koji izražavaju skepsu prema procesu proširenja. To što se Evropska komisja zalaže da pokaże da je politika proširenja prema Zapadnom Balkanu jedna od njenih najboljih politika, ne znači da će to dobiti punu podršku u svim državama članicama - kazala je Uljarević.
Zbog toga bi, kako smatra, procesu pregovora trebalo pristupiti mnogo odgovornije, sa više institucionalne zrelosti, političke širine i otvorenosti prema različitim akterima.
Na pitanje da li u Crnoj Gori danas i dalje postoji politički idruštveni konsenzus oko članstva u Uniji, Uljarević je rekla da je on postojao u značajnoj mjeri dok svi akteri nijesu shvatili šta je suština evropskih integracija i da će to i njima “tepih pod nogama izmaći u određenom trenutku”.
Tada je, kako je istakla, počeo svako da igra za neke svoje igre, a ne za zajednički tim.
- Danas mi nemamo taj konsenzus u onome što bi trebalo da bude sadržina. Mi ga imamo u narativu, zato što je on društveno prihvatljiv, politički profitabilan, ali se on ne vidi kroz aktivnosti različitih aktera - rekla je Uljarević.
Ona smatra da insistiranje na evropskim standardima, principima i vrijednostima najviše živi u civilnom sektoru, među malim brojem intelektualaca i određenim segmentima političkih aktera, ali ne i kao dominantan narativ i praksa u samoj vlasti.&nbsp;
- Mi u samoj vlasti imamo aktere koji su skeptični, ali i medije koji su bliski tim akterima i već neko vrijeme vode kampanju koja treba da nam ukaže na to da EU nije jedina opcija i da Crna Gora treba da razmišlja i o drugim putevima - navela je Uljarević.
Uljarević smatra da bi članstvo Crne Gore u Uniji 2028. godine bio ambiciozan cilj, čak i kada bi u državi postojala nepodijeljena politička podrška i posvećenost, ali i kapacitet pregovaračke strukture u tehničkom dijelu.
- Meni se čini da sve to nedostaje. Mi imamo vrlo različite glasove unutar vladajuće većine i često one koji su faktički veto igrači na tom putu. Ne vidim ni neki poseban fokus vlasti, a potpuno je isključila sve ostale aktere - navela je Uljarević.
Ipak, prema riječima Uljarević, članstvo Crne Gore u EU u zadatom roku nije nemoguće jer je proces pridruživanja Uniji postao dominantno politički i trgovački, a mnogo manje zasnovan na kriterijumima.
- Mnogo manje se vodi računa o jednom važnom aspektu, makar sa pozicije civilnog društva, a to je vrijednosna komponenta - kazala je Uljarević.&nbsp;
Ona je naglasila da treba imati u vidu i kvalitet procesa, dodajući da je i sami put ka EU bitan, jer bi kroz njega trebalo urediti društvo, obezbijediti da institucije funkcionišu, da građani budu jednaki pred zakonom i da imaju osnovne usluge.
Podsjećajući da Crna Gora sa Unijom pregovara već 13 godina, Uljarević je navela da je, sa sedam zatvorenih poglavlja, ostalo još oko 80 odsto posla da se završi za manje od godinu.
- A treba imati u vidu da je nova vlast, od tih 13 imala pet godina priliku da pokaže da je suštinski posvećena evropskom procesu, da želi da kao čitavo društvo idemo tamo i da to nije samo populističko-promotivna priča - rekla je Uljarević.&nbsp;
Ona je kazala da ima utisak da u ovom trenutku Crnu Goru u EU mnogo više gura sama Unija, nego što je to unutrašni poriv iunutrašni rad.
Na pitanje šta pojedini postupci i opstrukcije dijela parlamentarne većine govore o namjerama kada je u pitanju članstvo u Uniji, Uljarević je kazala da nije sigurna da se može govoriti samo o dijelu parlamentarne većine, jer se ne vide jasna protivljenja njenog drugog- proevropski deklarisanog dijela.
- Ova parlamentarna većina je očito zakovana sama sobom, odnosno svojim partijskim, partikularnim interesima i ona se više bavi time kako da to raspodijeli, kako da svako bude nahranjen, nego javnim interesom koji je u srcu procesa evropskih integracija - &nbsp;ocijenila je Uljarević.
Ona je naglasila da bi evropske integracije trebalo da budu iznad svih partijskih struktura.
Na pitanje da li je eventualna rekonstrukcija Vlade poželjna u ovom periodu procesa evropskih integracija, Uljarević je kazala da bi ona imala smisla ako bi vodila kompaktnijoj stabilnosti i većoj posvećenosti evropeizaciji Crne Gore.
- Međutim, sve ukazuje na to da mi govorimo o nečemu što bi trebalo da bude samo partijsko i političko prestrojavanje radi kontrolisanja haosa koji postoji u ovoj vrlo komplikovanoj i širokoj koaliciji, a ne zarad nečega što bi zaista mijenjalo društvo i što bi dovelo aktere koji znaju svoj posao - navela je Uljarević.&nbsp;
Kako je dodala, prije ili kasnije će se pokazati da u Vladi nema dovoljno snage da se neke stvari dosljedno sprovedu i to u skladu sa vrijednosnim okvirima EU.
Govoreći o poglavljima koja su nakon dobijanja IBAR-a ključna, Uljarević je rekla da taj “poklon od EU”, koji je bio istorijski važna prekretnica, nije na adekvatan način primljen u Crnoj Gori.
Kako je pojasnila, vlast je nakon toga shvatila da ima dozvolu da nastavi da radi još gore i da još više simulira proces umjesto da zaista sprovodi reforme.&nbsp;
- Tu refleksiju sada imamo i oko poglavlja 27, koje je jedno od najkomplikovanih i najskupljih - navela je Uljarević, dodajući da se i kod problema sa izgradnjom Sistema za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu radi o populističkom pristupu sadašnje vlasti.
Na pitanje da li bi pitanje izgradnje Sistema za prečišćavanje otpadnih voda moglo biti prepreka na evropskom putu, Uljarević je kazala da vjeruje da će se naći neka vrsta dogovora.
- Pitanje je samo koliko će Demokratska narodna partija Milana Kneževića podizati ljestvicu, odnosno na koji način će Knežević i ta partija naplatiti eventualni gubitak glasova - rekla je Uljarević.&nbsp;
Ona je kazala da je bilo sličnih situacija i ranije i da to što Knežević ne prijeti izlaskom iz vlasti na nacionalnom nivou znači da ostavlja prostor za dogovor.&nbsp;
- Ali, sva ova priča šalje drugu vrstu poruke koja ima svoju pečat i na kredibilitet države Crne Gore - ocijenila je Uljarević.
Na pitanje o neriješenim bilateralnim pitanjima sa Hrvatskom, Uljarević je ocijenila da su bilateralna pitanja nešto što nesporno mora da se riješi prije samog članstva u Uniji, dodajući da dio vlasti u Crnoj Gori namjerno pokušava te odnose da pokvari.
- Ta je ljestvica sada podignuta - nije više samo pitanje kako će se iziritirati neki od hrvatskih političara, već se pokušava djelovati na različite načine da se hrvatski građani iziritiraju - navela je Uljarević.&nbsp;
Ona je ukazala na to da u Crnoj Gori na jednoj liniji Ministarstvo vanjskih poslova vodi pregovore sa Hrvatskom, dok su na drugoj strani kontinuirana miniranja dijela drugih aktera vlasti.&nbsp;
- I naravno da to ne može da ide dobrim tokom, jer u osnovi svakog pregovaračkog procesa treba da bude povjerenje. Mislim da to povjerenje sada ne postoji - kazala je Uljarević.
Uljarević je, ukazujući na tvrdnje partija na vlasti da su naslijedili brdo problema iz prethodnog perioda, kazala da to nije tačno i da su značajan dio problema koji su trenutno u tom pregovaračkom paketu sa Hrvatskom kreirale vlasti poslije 2020. godine.

Uljarević: Šansa nije garancija za članstvo, evropskim integracijama pristupiti odgovornije

Crna Gora je ustavom jasno definisala crnogorski jezik kao službeni jezik države, uz ravnopravnu službenu upotrebu bosanskoga, hrvatskoga, srpskoga i albanskoga jezika. Tvrdnja da Crna Gora „ne priznaje srpski jezik“ predstavlja grubu dezinformaciju, saopšteno je iz Fakulteta za crnogorski jezik i književnost (FCJK) i Crnogorskoga PEN centra.&nbsp;
Oni su reagovali povodom objave na zvaničnom nalogu „Serbia in English“, koji vodi Kancelarija za javnu i kulturnu diplomatiju Vlade Republike Srbije.&nbsp;
Prema njihovoj ocjeni, u toj objavi se svjesno plasiraju dezinformacije i grubo falsifikuje ustavni i pravni okvir jezičke politike Crne Gore.
- Fakultet za crnogorski jezik i književnost i Crnogorski PEN centar izražavaju ozbiljnu zabrinutost zbog miješanja druge države u ustavno uređenje i suvereno pravo Crne Gore da uređuje sopstvenu jezičku i obrazovnu politiku. Da je riječ o politički motivisanom narativu, nedvosmisleno potvrđuje i elementaran uvid u važeći ustavni i zakonski okvir Crne Gore - istakli su u saopštenju.&nbsp;
Srpski jezik u Crnoj Gori, kako podvlače, ima ustavno garantovanu službenu upotrebu i široku institucionalnu prisutnost u obrazovanju, medijima i javnom životu.&nbsp;
- Jasno je da problem nije u nepostojanju prava, već u kontinuiranim političkim pokušajima da se ospori postojanje crnogorskoga jezika i potkopa kulturni i identitetski suverenitet Crne Gore - naglašavaju iz FCJK-a i Crnogorskoga PEN centra. &nbsp;
Ovakav istup, kako dodaju, sa zvaničnih naloga Vlade Republike Srbije predstavlja još jedan primjer politički motivisane instrumentalizacije jezika kroz ironiju i mim-kulturu, čime se svjesno banalizuje i zamjenjuje argumentacija propagandnim dośetkama, uz normalizaciju neozbiljnoga i manipulativnoga pristupa državnoj komunikaciji.
Podśećaju, kako kažu, da evropske vrijednosti ne podrazumijevaju nametanje identitetskih modela drugim državama, već poštovanje njihove ustavne strukture, kulturne raznolikosti i prava na samoodređenje.&nbsp;
- Evropski put Crne Gore zasniva se upravo na tim principima, a ne na prihvatanju političkih pritisaka ili revizionističkih narativa - naveli su u saopštenju.&nbsp;
Prema njihovim riječima, kontinuirani napadi na crnogorski jezik jasno ukazuju na nastojanja da se ospori njegov međunarodni legitimitet i onemogući njegova buduća afirmacija, uključujući i status službenog jezika Evropske unije, iako je crnogorski jezik već međunarodno prepoznat kao ravnopravan član porodice slovenskih i svjetskih jezika, potvrđen u relevantnim lingvističkim publikacijama i vodećim svjetskim institucijama, uključujući Kongresnu biblioteku u Vašingtonu.&nbsp;
- Ironično je da bi srpski jezik vjerovatno bio bliže tom cilju da su makar dio energije koju su uložili u negaciju crnogorske kulture usmjerili na stvarno unapređenje demokratskih, pravnih i evropskih standarda u samoj Republici Srbiji. U tom kontekstu, jasno poručujemo da crnogorski jezik nije predmet pregovora, anketa niti spoljnopolitičkih komentara. On je istorijska, kulturna i savremena činjenica, potvrđena kulturnim nasljeđem, živom jezičkom praksom, naukom i, u krajnjem, najvišim pravnim aktom države Crne Gore - zaključuje se u saopštenju FCJK-a i Crnogorskoga PEN centra.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 87.1667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fambasador-srbije-pozvan-na-razgovor-u-mvp-crne-gore-zbog-objave-na-zvanicnom-nalogu-vlade-srbije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Crnogorski jezik nije predmet pregovora niti spoljnopolitičkih komentara; Tvrdnja da Crna Gora „ne priznaje srpski jezik“ gruba dezinformacija

Služenje obaveznog vojnog roka u Srbiji će početi ili u decembru 2026. ili u martu 2027. godine.
To je, između ostalog, najavio predsjednik ove zemlje Aleksandar Vučić, prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE).&nbsp;
Naveo je da odluka o početku vojnog roka zavisi od spremnosti kapaciteta i vojnih objekata.
- Tu odluku ćemo uskoro donijeti, u narednih mjesec ili dva, i ići pred Skupštinu i krenuti sa evidentiranjem vojnih obveznika - rekao je on danas nakon sastanka sa vojnim čelnicima o stanju i analizi sposobnosti Vojske Srbije za 2025. godinu.
Vojni rok će, napominje Vučić, trajati 75 dana.
- Moramo da spremimo sve objekte. Imamo dovoljno pušaka i čizama ali postoje neke stvari koje još nisu potpuno spremne - kazao je on.
Prema njegovom mišljenju, Srbija mora da obnovi regrutne centre, unaprijedi i obnov ambulante...
- To su važna pitanja jer želimo da to spremno dočekamo i da ti mladi ljudi vojsku provedu u najboljim uslovima. Da steknu potrebnu odgovornost i ozbiljnost, kao i odnos prema patriotizmu - izjavio je on.
Uvođenje obaveznog vojnog roka mora da izglasa parlament donošenjem zakona. Predstavnici tamošnjih vlasti su proteklih godina u više navrata najavljivali vraćanje vojnog roka. Ideja je konkretizovana u januaru 2024. Tada je Generalštab Vojske Srbije pokrenuo inicijativu i predložio predsjedniku uvođenje vojnog roka.
Vučić je potom, u septembru iste godine, potpisao saglasnost da se u Srbiju vrati obavezni vojni rok. Od njegovog ukidanja, 1. januara 2011. godine, u vojsku se ide samo dobrovoljno.
Vraćanje obaveznog vojnog roka je u oktobru 2025. izglasala je i susjedna Hrvatska.
Među zemljama koje nisu ukidale obavezan vojni rok su: Švajcarska, Norveška, Danska, Finska, Austrija, Turska, Estonija, Grčka, Kipar, Ukrajina, Rusija i Belorusija.

Vučić: Obavezni vojni rok od decembra 2026. ili marta 2027.

Njemački automobili su statusni simbol i za 1,45 milijardi Indijaca. Zato su njemački proizvođači s nestrpljenjem dočekali trgovinski sporazum sa Indijom i drastično niže carine. Ipak, ni Indija nije lako tržište.
Indija je najmnogoljudnija država na svijetu. U proteklim godinama ostvarila je impresivan ekonomski rast od prosječno šest do sedam odsto godišnje, stope rasta o kojima druge države mogu samo sanjati, piše Dojče vele (DW).
U Indiji postoji sve brojnija srednja klasa i mlado stanovništvo koje postaje sve imućnije.
„Zbog toga je novi sporazum o slobodnoj trgovini sa EU za njemačku automobilsku industriju sigurno prilika da otvori novi pristup tržištu“, smatra Konstantin Gal, savjetnik u firmi EY Parthenon.
„Indiji su potrebni terenci“
U prvoj fazi, carine na određene uvozne automobile, koje sada iznose i do 110 odsto, trebalo bi da se smanje na 40, a kasnije i na deset odsto. To bi se trebalo odnositi na kvotu od 250.000 vozila godišnje. Na auto-dijelove carine bi trebalo potpuno da se ukinu nakon pet do deset godina.
Frank Švope s Visoke škole za menadžment u Kelnu smatra da je to važna osnova za njemačke proizvođače automobila kada je riječ o otvaranju novih tržišta i pronalaženju kupaca.
„SUV vozila u Indiji su potrebna, kao i robusniji automobili, jer putevi u Indiji su daleko od evropskih standarda“, naveo je Švope.
Šta sa fabrikama u samoj Indiji?
Indija je već odavno važno tržište za svjetsku automobilsku industriju. Potražnja je ogromna, a zemlja bi sve više mogla da postane tržište poput SAD ili Kine.
Stručnjak za automobilsku industriju Kristof Štirmer oprezniji je: po njemu, za njemačke proizvođače to je „dvosekli mač“ – novim trgovinskim sporazumom može se podstaći direktan izvoz u Indiju.
„S druge strane, kompanije poput Audija već su otvorile fabrike u Indiji koje čekaju proširenje. To opet postavlja pitanje smisla uvoza vozila iz Evrope“, kazao je Štirmer.
I Indijci sve više voze „na struju“
Elektromobilnost u Indiji danas ima veliku ulogu, jer je zagađenje vazduha u nekim gradovima ozbiljan problem.
„Indija počinje sa sektorima koji su najvažniji za saobraćaj, dakle sa malom i mikromobilnošću“, kaže Štirmer.
To uključuje skutere, motocikle i brojne trokolice „tuk-tuk“ koje se koriste širom zemlje. I autobusi voze na struju.
„U nekim gradovima već su u potpunosti prešli na električne autobuse. Slediće ih i drugi. To je u Indiji centralna strategija“, dodao je.
Država to podstiče, postoje poreske olakšice i subvencije.
Mnoštvo domaćih vozila i „Japanaca“
Teško je procijeniti u kojoj mjeri njemački proizvođači mogu profitirati od rasta tržišta u Indiji. U novom sporazumu o slobodnoj trgovini ne spominju se poreske olakšice za uvezena električna vozila.
Domaći i japanski proizvođači dominiraju tržištem. Suzuki i Honda u Indiji imaju velike pogone, ulažu milijarde u nove fabrike i razvoj modela. Snažno napreduju i južnokorejski proizvođači poput Hjundaija i Kije.
Vlada, s druge strane, podstiče domaće proizvođače:
„Vlada želi da ti proizvođači prvi udovolje potrebama mladog i rastućeg tržišta“, objašnjava Gal.
Frank Švope ipak ostaje optimista:
„Smatram da ima dovoljno prostora i za njemačke proizvođače.“
Sporazum je prilika da se ponovo pozicioniraju na tržištu koje postaje sve zahtjevnije. S tim se slaže i Gal:
„U predstojećim godinama to će za njemačke proizvođače sigurno biti tržište koje ne smiju izgubiti iz vida.“

Njemački automobili pojeftinjuju nakon sporazuma EU–Indija

Premijer Velike Britanije Kir Starmer sastao se danas u Pekingu sa kineskim liderom Si Đinpingom, gdje su dogovorili više sporazuma - a među njima i onaj prema kom će građani Ujedinjenog Kraljevstva koji idu u Kinu poslovno ili kao turisti, moći da putuju bez vize za boravke kraće od 30 dana.
Starmer je rekao da je sastanak, koji je trajao sat i 20 minuta, bio produktivan i da je donio „stvarne, konkretne rezultate“.
Građani Ujedinjenog Kraljevstva koji putuju u Kinu poslovno ili kao turisti moći će da putuju bez vize za boravke kraće od 30 dana. Time se UK usklađuje sa drugim zemljama, uključujući Francusku, Njemačku i Austriju.
Nije naveden datum kada će ovaj bezvizni režim stupiti na snagu, ali se vlada nada da će se to desiti što je prije moguće, prenosi BBC.

Tag: daliborka-uljarevic