Bio bi istorijski promašaj da uđemo u EU a da ne promijenimo obrasce koji su nas decenijama udaljavali od njenih vrijednosti

Članstvo Crne Gore može biti istorijski uspjeh, ali bi bio istorijski promašaj da u Evropsku uniju (EU) uđemo, a da pritom ne promijenimo obrasce vladanja koji su nas decenijama udaljavali od njenih vrijednosti - ocijenila je izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević na sedmom izdanju regionalne konferencije PLENUM 2026 „Crna Gora na pragu Evropske unije: evropska budućnost Zapadnog Balkana između demokratije i geopolitike“.

Zato, kako je podvukla, naš cilj ne smije biti samo članstvo u Evropskoj uniji, već Crna Gora u kojoj građanke i građani žive evropske vrijednosti i uživaju prava i standarde koje odavno zaslužuju.

Ovogodišnji PLENUM se, kako je ocijenila, održava u trenutku koji može predstavljati prekretnicu za Crnu Goru i Zapadni Balkan, ali je upozorila da približavanje članstvu ne znači automatski i suštinsku spremnost.

- Biti blizu Evropskoj uniji nije isto što i biti spreman da se u nju uđe. Evropske integracije moraju voditi promjeni načina upravljanja državom, funkcionisanja institucija i zaštite prava građana. EU ne smije biti nagrada političkim strukturama za vođenje pregovora na talasu oživljene politike proširenja, već potvrda da je društvo postalo demokratskije, institucije profesionalnije, a građani slobodniji i sigurniji - poručila je Uljarević.

Geopolitička važnost Zapadnog Balkana ne može, kako je podvukla, biti zamjena za njegovu demokratizaciju.

U osvrtu na obnovljeni geopolitički značaj proširenja Uljarević je navela da je to prilika za region, ali i da nosi rizik relativizacije demokratskih kriterijuma i davanja prednosti političkoj stabilnosti u odnosu na vladavinu prava.

Demokratska snaga se vidi u tome koliko su institucije sposobne da kontrolišu vlast

Istakla je i odgovornost domaćih institucija, podsjećajući da se reforme moraju sprovoditi zbog građanstva koje zaslužuju funkcionalne institucije, nezavisno pravosuđe i jednaku zaštitu prava.

- Evropska unija ne može željeti demokratiju u našim državama više nego što su naše institucije spremne da je izgrade i zaštite - kazala je izvršna direktorica CGO.

Govoreći o izazovima Crne Gore, Uljarević je naglasila da se uspjeh evropskog puta neće mjeriti samo datumom pristupanja, već kvalitetom institucija i njihovom otpornošću na političke pritiske. Upozorila je i da se brzina reformi ne smije ostvarivati nauštrb njihovog kvaliteta, kao ni da se evropska budućnost regiona može graditi na selektivnom odnosu prema ratnoj prošlosti.

- Demokratska snaga države ne ogleda se u tome koliko vlast može da kontroliše društvo, već koliko su institucije sposobne da kontrolišu vlast. Nama je nasušno potrebna vladavina prava, a ne nečije pravo da vlada -istakla je, uz ocjenu da stabilnost zasnovana na strahu, poslušnosti i koncentraciji moći nije održiva.

Pitanja sa Hrvatskom rješavati paralelno sa zatvaranjem pogavlja

Direktor Regionalne akademije za razvoj demokratije (ADD) Balša Božović je istakao da se ovogodišnji PLENUM održava u izuzetno važnom političkom trenutku, nakon izbora u Bosni i Hercegovini, Srbiji i SAD, koji dodatno naglašavaju značaj tema o kojima će se razgovarati.

- U središtu ovog PLENUMA je ulazak Crne Gore u Evropsku uniju. To je od suštinskog značaja za samu Crnu Goru, ali i za ceo Zapadni Balkan. Članstvo Crne Gore pokazalo bi da je proširenje ponovo moguće. Zato ćemo razgovarati i o otvorenim pitanjima sa Hrvatskom. Njih treba riješavati paralelno sa zatvaranjem pregovaračkih poglavlja do kraja godine - ocijenio je Božović.

Čekanje da se jedno završi da bi drugo počelo samo bi, smatra on, usporilo oba procesa.

Osvrnuvši se na političke promjene u Srbiji i njihov mogući uticaj na stabilnost i evropsku perspektivu regiona, poručio je da „samo demokratska Srbija, koja poštuje suverenitet svojih susjeda, može trajno doprinijeti regionalnoj bezbjednosti i sopstvenoj evropskoj budućnosti po mjeri građana koji su glasali za promjenu“.

Ukazao je i na promjene u transatlantskim odnosima, ističući potrebu da Evropa preuzme veću odgovornost za sopstvenu odbranu i nastavi podršku Ukrajini u suočavanju sa ruskom agresijom, jer od evropske bezbjednosti zavisi i stabilnost Zapadnog Balkana.

- Mislim da je ovo vrijeme za politiku velikih ambicija i brže približavanje punopravnom članstvu u EU. Evropa se ujedinjuje, a mi ne smijemo da zaostanemo. Izuzetno su zanimljiva vremena ispred nas - zaključio je Božović.

Integracije bi trebalo da pokrenu suštinsku transformaciju

Prodekanica za naučnoistraživački rad Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu prof. dr Valida Repovac Nikšić izrazila je zadovoljstvo što je Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu jedan od partnera regionalnog skupa, naglašavajući značaj saradnje i stvaranja prostora za otvoren, argumentovan, kritički i interdisciplinaran dijalog o ključnim političkim i društvenim izazovima Zapadnog Balkana.

Posebno se osvrnula na značaj mogućeg članstva Crne Gore u EU za čitav region, kao i na domete politike proširenja u odgovoru na aktuelne demokratske i bezbjednosne izazove.

- Napredak Crne Gore, potvrđen i najnovijim izvještajem Evropske komisije, može predstavljati važan podsticaj i ohrabrenje za cijeli region. Istovremeno, zabrinutost izaziva izostanak reformskog pomaka i gotovo potpuna blokada evropskog puta Bosne i Hercegovine - navela je Repovac Nikšić.

Govoreći o političkim procesima u Srbiji, ukazala je na ohrabrujući značaj građanske mobilizacije i političkih promjena koje mogu doprinijeti relaksiranju odnosa i jačanju regionalne stabilnosti.

- Put evropskih integracija ne bi trebalo svoditi isključivo na formalno ispunjavanje kriterijuma, već ga je potrebno razumjeti kao proces koji treba da pokrene suštinsku i dugoročnu društvenu transformaciju. Taj iskorak podrazumijeva izgradnju društava utemeljenih na povjerenju, solidarnosti, uvažavanju i jednakim mogućnostima, jačanje društvene kohezije i razvoj kulture dijaloga i saradnje - ocijenila je Repovac Nikšić, dodajući da takva transformacija zahtijeva kontinuirano suočavanje s prošlošću i rad na pomirenju.

Naglasila je da evropska perspektiva Zapadnog Balkana može biti dugoročno održiva samo ukoliko, uz institucionalne reforme, doprinosi prevazilaženju društvenih i političkih podjela, jačanju demokratske kulture i stvaranju uslova za pravedniju, sigurniju i prosperitetniju budućnost svih građana regiona.

Mladi su jedan od ključnih stubova promjena

Programski menadžer za istraživanja, javne politike i zagovaranje Evropskog fonda za Balkan (EFB) Samir Beharić je naglasio značaj političkih promjena i rastućeg građanskog angažmana, posebno među mladima.

- U različitim dijelovima svijeta svjedočimo sve snažnijem talasu demokratskog otpora autoritarnim politikama - od Mađarske, preko Srbije prošlog mjeseca, do SAD prošle sedmice. Ohrabruje i činjenica da ovaj talas prati visoka izlaznost glasača, posebno onih mladih, koji ne oblikuju političku stvarnost samo na ulicama, kroz proteste, već sve aktivnije i na biralištima, pa i na izbornim listama - kazao je Beharić.

Istakao je i da su takvi trendovi važni za Zapadni Balkan.

- Za naš region, koji stremi ka članstvu u EU, ovo su pozitivni trendovi jer mladi nijesu samo budućnost naših demokratija - oni već sada predstavljaju jedan od njihovih ključnih stubova i pokretača političkih promjena - naveo je Beharić.

U tom kontekstu, akcentovao je značaj PLENUM-a kao prostora za razmjenu ideja, povezivanje i zajedničko djelovanje onih koji dijele demokratske vrijednosti, posebno u vremenu kada njihova zaštita zahtijeva solidarnost i saradnju.

PLENUM je okupio oko 70 predstavnika institucija, akademske zajednice, civilnog društva i stručnjake iz Crne Gore, regiona Zapadnog Balkana i Evropske unije, otvarajući prostor za razmjenu različitih perspektiva o demokratskoj i evropskoj budućnosti regiona.