Lični podaci najmanje 17,5 miliona korisnika Instagrama navodno su procurili i podijeljeni na "dark webu", što izaziva ozbiljnu zabrinutost u vezi s privatnošću korisnika i sigurnošću platforme, izvještavaju svjetski mediji.
Kompanija za sajber bezbjednost Malwarebytes saopštila je da procurili skup podataka uključuje korisnička imena, puna imena, adrese e-pošte, brojeve telefona, djelomične fizičke adrese i druge kontakt informacije, prema Daily Mailu.
Iako nijesu uključene lozinke, stručnjaci upozoravaju da se kompromitovani podaci i dalje mogu koristiti za krađu identiteta ili finansijske prevare.
Prema publikaciji o sajber sigurnosti CyberInsider, kršenje podataka je prvo povezano s ranjivošću iz 2024. godine u Instagramovom API-ju.
Hakeri su navodno zaobišli standardne zaštite Mete i ukrali osjetljive podatke prije nego što je napadač identifikovan kao "Solonnik" objavio zapise na BreachForumsu ranije ove sedmice, nudeći skup podataka besplatno.
- Tako masovno curenje podataka značajno povećava rizik od phishing kampanja i ciljanih prevara - rekli su stručnjaci za Malwarebytes, napominje se u saopštenju.
Nakon prodora, korisnici u nekoliko regija prijavili su neuobičajenu količinu e-poruka za resetovanje lozinke, što je podstaklo strahove od kompromitovanja računa.
Američka kompanija Meta, koja je vlasnik platforme društvenih medija Instagram, nije izdala javno saopštenje kojim bi potvrdila prodor do početka januara.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Masovno curenje podataka na Instagramu ugrozilo lične podatke preko 17 miliona korisnika

Osnovno državno tužilaštvo još izviđa kako su povjerljivi medicinski podaci novinarke Ane Raičković iz Heliant sistema Kliničkog centra Crne Gore završili u rukama advokata Danila Mićovića, koji je pokušao da ih iznese kao dokaz na suđenju.
- U dosadašnjem dijelu postupka, saslušano je više lica u svojstvu svjedoka, a takođe su preduzete i druge dokazne radnje - rečeno je Pobjedi iz tog tužilaštva.
Istakli su da će, zavisno od rezultata sprovedenog postupka izviđaja, odnosno od pribavljenih dokaza, ovo državno tužilaštvo donijeti odluku u predmetu, o čemu će javnost biti blagovremeno informisana.
S obzirom na to da su povjerljivi, lični podaci procurili prvo iz KCCG, pa ih je neko dao advokatu Mićoviću, koji ih je učinio potpuno javnim, jer je djelove čitao na suđenju otvorenom za javnost, i zdravstvena ustanova i advokat su prekršili zakone.&nbsp;
ODT nije Pobjedi odgovorilo na pitanja da li je u slučaju curenja medicinske dokumentacije tužilaštvo razmatralo odgovornost advokata Danila Mićovića koji je te podatke učinio javnim, te da li je on saslušan tim povodom i u kom svojstvu.
Mićović je branilac Zorana Ćoća Bećirovića, Luke Bećirovića i Mladena Mijatovića koji su prvostepenom sudskom odlukom proglašeni krivim za napad na novinarku Raičković. Zoran Bećirović je osuđen na godinu dana, Mijatović na deset mjeseci a Luka Bećirović je kažnjen sa sedam mjeseci uslovne kazne.&nbsp;
<h2>Etika i ćutnja</h2>
Mićović, koji je i predsjednik Advokatske komore, na ročištu 28. marta sudu je predložio da se izvještaj ljekara specijaliste, čije ime je pročitao, sprovede kao dokaz, a nakon toga komentarisao o kakvim simptomima bolesti se radi, precizirajući dijagnozu.
Sudija Ilija Radulović je to odbio, precizirajući da se radi o nezakonito pribavljenom dokazu.
U ljekarskom izvještaju, koji je Mićović predstavio na javnom suđenju, navedeni su simptomi bolesti, dijagnoza, istorija bolesti, broj zdravstvene knjižice, JMBG, mjesto i adresa stanovanja.
Na ovakav istup predsjednika Advokatske komore, reagovalo je i Društvo profesionalnih novinara, koje je uputilo pritužbu tom tijelu zbog ovakvog kršenja zakona.&nbsp;
- Nikad nijesmo dobili ni protokolarni mejl od Advokatske komore, a kamoli odluku po našoj pritužbi iako se radi o brutalnom kršenju prava na zaštitu ličnih podataka - kazala je Pobjedi Mila Radulović.&nbsp;
Istakla je da DPN posebno zabrinjava činjenica da je to uradio predsjednik Komore.&nbsp;
- On umjesto promovisanja etičnosti u poslu, smatra da cilj opravdava sredstva, odnosno da klijenta brani i nezakonitostima - kazala je ona.
Podsjetila je da bi Advokatska komora trebalo da bude stub vladavine prava.&nbsp;
- Ali ona je u ovoj zemlji visoko. Kritikuju se samo sudije i tužioci, advokati se neosnovano preskaču u tome - smatra Radulović.&nbsp;
Na sajtu Advokatske komore postoji Kodeks profesionalne etike advokata, ali je taj dokument usvojen na Osnivačkoj skupštini Advokatske komore Jugoslavije, na sjednici održanoj 16. januara 1999. godine.
U tom jedinom dokumentu koji tretira etiku Advokatske komore Crne Gore, iako je nevažeći jer se odnosi na državu koja više ne postoji, piše da advokat smije da koristi samo dopuštena i časna sredstva, te da ne smije da sudjeluje ili pomaže u nedozvoljenom pribavljanju dokaza. Navodi se da interes i nalog klijenta nijesu opravdanje za kršenje zakona, Statuta i Kodeksa.&nbsp;
<h2>Spriječiti - a ne liječiti</h2>
Osim advokata Mićovića, za kršenje zakona i curenje podataka odgovoran je i Klinički centar Crne Gore, na što je jasno upozorio i ombudsman u svom mišljenju, koji je kazao da su time ozbiljno prekršena prava na privatnost, što je poljuljalo povjerenje u zdravstveni sistem. Iako KCCG tvrdi da nije moguće utvrditi ko je pristupio kartonu i odštampao izvještaj, institucija je proglašena odgovornom jer nije obezbijedila sistem zaštite ličnih podataka, čime je omogućila prisvajanje i pokušaj zloupotrebe povjerljive dokumentacije pred sudom
KCCG je utvrdio, pomoću informacionog sistema Heliant, koji koriste medicinski radnici, da je izvještaj odštampan sa naloga doktorice koja radi u Institutu za bolesti djece, a koja je bila na bolovanju. Doktorica je upravi kazala da nije nikoga ovlastila da koristi njenu šifru. 
 Na pitanja Pobjede o tome da li su preduzeli mjere kako bi ubuduće zaštitili podatke pacijenata, te da li smatraju da postoji odgovornost osoblja zaduženog za upravljanje samim sistemom, iz KCCG su odgovorili da su sprovedene mjere kako bi se spriječila moguća upotreba podataka pacijenata suprotno zakonskim odredbama.
Iz KCCG su Pobjedi kazali da su sa svim zaposlenima potpisani ugovori o povjerljivosti podataka, čime je predviđena obaveza čuvanja poslovne tajne i čuvanja informacija o zdravstvenom stanju pacijenata, pa će se zaposleni, premaprimljenim informacijama odnositi s visokom dozom povjerljivosti i tajnosti koje neće otkriti nijednoj trećoj strani bez pisane saglasnosti ovlašćenog lica KCCG.&nbsp;
Osim toga, u KCCG važe i drugi akti koji regulišu odgovornost po pitanju povjerljivosti podataka, a iz KCCG pojašnjavaju da je to definisano i Ugovorom o radu, Etičkim kodeksom i Pravilnikom o kućnom redu Kliničkog centra Crne Gore.
- Pored toga, naloženo je svim korisnicima periodično mijenjanje šifri za pristup podacima sa uputstvima i instrukcijama za pravilnu upotrebu i onemogućavanje upotrebe šifri od strane drugih lica – kazali su Pobjedi iz KCCG, pojašnjavajući kakve su sigurnosne mjere preduzeli.
Kada je riječ o zaštićenosti informacionog sistema, pojašnjavaju da se Heliant nalazi na posebnoj hardverskoj platformi i da je izdvojen od ostalog dijela informacionog sistema KCCG.&nbsp;
- Heliant informacioni sistem ima implementirane standarde za zaštitu informacionog sistema. Oni su sertifikovani standardom EURO REK2 koji je specifičan zakonodavni okvir ili „standard“ za implementaciju i sprovođenje zaštite podataka o ličnosti u skladu sa pravilima EU – ističu iz KCCG.&nbsp;
Iz najveće zdravstvene institucije ističu da su svjesni da i pored svih uvedenih mjera, uvijek postoji rizik od zloupotrebe podataka.
- Naročito imajući u vidu da se informacioni sistem na mjesečnom nivou koristi za obradu podataka više desetina hiljada pacijenata, na oko 1.000 radnih jedinica – ukazali su iz KCCG.&nbsp;
Ombudsman je u mišljenju dao preporuku KCCG da u skladu sa zakonskim propisima preduzme odgovarajuće mjere i radnje kako bi se utvrdile sve okolnosti u vezi neovlašćenog pristupa i objavljivanja ljekarskog izvještaja i ukoliko nađe da ima osnova da pokrene postupke za utvrđivanje disciplinske odgovornosti. Preporučeno je da KCCG implementira stroge kontrole pristupa ličnim podacima te da unaprijedi tehničke mjere zaštite podataka, uključujući korišćenje višefaktorske autentifikacije, enkripciju podataka i redovno ažuriranje sigurnosnih protokola.&nbsp;
Traženo je od KCCG da organizuje obuke za zaposlene o pravilima zaštite podataka i prepoznavanju potencijalnih prijetnji, kako bi se smanjila mogućnost sličnih incidenata u budućnosti.&nbsp;
Prema Pravilniku o zaštiti ličnih podataka KCCG, svako ko obrađuje lične podatke dužan je da izvrši propisane procedure i mjere zaštite podataka i zaštitu informacija koje je znao ili je upoznat sa njima u svom radu. Prije stupanja na dužnost, gdje se obrađuju lični podaci, zaposleni treba da daju posebnu izjavu, koja se odnosi na obavezu zaštite ličnih podataka. Iz potpisane izjave mora biti jasno da je lice upoznato sa odredbama ovog pravilnika i ZOPL, izjava mora da sadrži pouku o posljedicama povreda. Kršenje odredbi predstavlja disciplinsku povredu, za koje će biti pokrenut adekvatan disciplinski postupak.
Ugovori sa zaposlenima o čuvanju podataka su potpisani tek nakon slučaja curenja podataka novinarke Raičković, a kako je navedeno u Pravilniku, KCCG je obavijestio tužilaštvo o tome kako su podaci i odakle odštampani. Ipak, KCCG nije sproveo nijedan disciplinski postupak po ovom pitanju.

KCCG uveo ugovore o tajnosti, advokatu Mićoviću odgovornost ne traže

Klinički centar Crne Gore utvrdio je da je došlo do povrede prava pacijenta u slučaju Ane Raičković, novinarke dnevnog lista Pobjeda i saradnice Televizije E, čija je medicinska dokumentacija nezakonito završila u rukama advokata odbrane okrivljenih koji se terete za napad na nju i članove njene porodice.
Ova informacija potvrđena je iz KCCG na zahtjev Sindikata medija Crne Gore nakon interne provjere, čime je ustanovljeno da su najzaštićeniji podaci iz zdravstvenog kartona pacijentkinje dospjeli u posjed neovlašćenih lica – konkretno, advokata odbrane optuženih za nasilničko ponašanje nad Raičković i njenim bližnjima Zorana i Luke Bećirovića, Mladena Mijatovića i Ljubiše Dukića.
- U vezi Vašeg dopisa, od dana 02. aprila 2025. godine, obavještavam vas da je od strane Službe za kontrolu kvaliteta Kliničkog centra (Zaštitnika prava pacijenata) sprovedena procedura dobijanja svih potrebnih informacija, te da je utvrđeno da je došlo do povrede prava pacijenta. Takođe vas obavještavam da je sve prikupljeno proslijeđeno pomoćniku Direktora za pravne i kadrovske poslove ustanove (pravna služba Kliničkog centra), na dalje postupanje – navodi se u dopisu KCCG-a Sindikatu medija koji potpisuje pomoćnica direktora za kontrolu kvaliteta 
 dr Ivana D. Čurović Šoškić.
Iako je KCCG sproveo internu istragu i slučajem se bavi Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP), i dalje nije poznato kako je došlo do curenja dokumenta i ko je tačno odgovoran za njegovo nezakonito distribuiranje.&nbsp;
Pokušaj zloupotrebe ličnih podataka zabilježen je na ročištu održanom 28. marta, kada je advokat Danilo Mićović, u prisustvu koleginice Marte Šćepanović, sudiji Iliji Raduloviću predao izvještaj ljekara specijaliste iz KCCG i zatražio da se on uvrsti kao dokaz. Izvještaj je sadržao i konkretne dijagnoze, koje je Mićović pročitao u sudnici, u pokušaju da relativizuje nalaze vještaka o povredama Raičković koje su joj nanijeli optuženi.
Sudija je, međutim, zahtjev odbio. Punomoćnik oštećene, advokat Srdan Kažić, odmah je reagovao navodeći da je dokument pribavljen nezakonito. Time je spriječeno njegovo uvođenje u dokazni materijal, ali ne i dodatna viktimizacija novinarke.
Da je riječ o teškom kršenju Zakona o zaštiti podataka o ličnosti jer medicinski podaci ni na koji način nijesu smjeli doći u posjed neovlašćenih lica, ukazali su i iz Sindikata medija i Društva profesionalnih novinara.
Potpredsjednica Sindikata medija Crne Gore, Marijana Camović-Veličković, ocijenila je tada da je riječ o „zapanjujućem pokušaju zloupotrebe“ i poručila da je očigledno da optuženi i njihova odbrana „ne prezaju ni od čega“.
– Jasno je da u svemu ovome imaju pomoć i od zdravstvenih radnika koji su bili u posjedu tog dokumenta i bili dužni da ga čuvaju. Ali to je već tema za druge postupke – upozorila je tada Camović-Veličković.
I DPN je takođe protestovalo zbog pokušaja manipulacije najzaštićenijim ličnim podacima i najavilo da će tražiti od AZLP da utvrdi odgovornost.
– Ovo je opasan presedan. Ne samo da je pretučena novinarka, već su napadači pokušali da iskoriste njene lične zdravstvene podatke kako bi je dodatno diskreditovali pred sudom. Ako se ovakvi slučajevi ne sankcionišu, nijedan pacijent u Crnoj Gori ne može biti siguran da su njegovi podaci zaštićeni – poručili su tada iz DPN i izrazili očekivanje da tužilaštvo razmotri pokretanje krivičnog postupka zbog nezakonitog pribavljanja i pokušaja zloupotrebe medicinske dokumentacije.
Slučaj Ane Raičković i sa ovog aspekta postao je test za institucije u Crnoj Gori: Klinički centar mora da utvrdi unutar sopstvenog sistema gdje je zakazala zaštita, AZLP mora da reaguje kao nezavisni kontrolni mehanizam; a tužilaštvo da pošalje poruku da se ovakva zloupotreba ličnih podataka neće tolerisati.
Za novinare, ali i za sve pacijente u Crnoj Gori, ključno je da se pošalje poruka da se povjerenje u zdravstveni sistem ne smije izigravati – pogotovo kada je riječ o ljudima koji se već nalaze u ranjivoj poziciji.
Optuženi Bećirovići, zajedno sa tjelohraniteljima, terete se za fizički i verbalni napad na Anu Raičković, njenog sina Uroša Gagovića i vjerenika Toma Arapovića 10. novembra prošle godine ispred restorana „Gurman“ u Podgorici.
Uprkos snimcima nadzornih kamera i medicinskoj dokumentaciji povreda, okrivljeni tvrde da do napada nije došlo, a više svjedoka – zaposlenih u istom restoranu – izjavilo je da nisu vidjeli ništa sporno. Suđenje će biti nastavljeno danas sa završnim riječima.

Duško Mihailović

KCCG PRIZNAO GREŠKU: Povrijeđeno pravo novinarke Raičković na zaštitu medicinskih podataka

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Kotor uhapsili su E.A. (41) iz Bara, osumnjičenog da je iz crkvene prodavnice u jednom hramu u Risnu otuđio kutiju sa novcem. Osumnjičeni je lociran i priveden neposredno nakon izvršenja djela, saopšteno je iz Uprave policije.
Prema sumnjama policije, E.A. je 16. februara oko 17 časova ušao u hram u Risnu i iz crkvene prodavnice, koja se nalazi u okviru objekta, otuđio kutiju sa novcem, nakon čega se udaljio u nepoznatom pravcu.
Postupajući po prijavi i prikupljenim operativnim saznanjima, policija je u kratkom roku identifikovala i locirala osumnjičenog u Lastvi Grbaljskoj, na putnom pravcu Kotor–Budva, dok je pokušavao da napusti teritoriju opštine Kotor.
Utvrđeno je da je riječ o licu koje je povratnik u izvršenju krivičnih djela iz oblasti imovinskog kriminaliteta.
Prilikom pregleda kod E.A. su pronađeni startni pištolj, otuđeni novac, kao i veća količina tableta Ksalol, koje se nalaze na listi opojnih droga.

Kotor: Uhapšen osumnjičeni za krađu novca iz hrama u Risnu

Slučaj hapšenja bivše ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić izaziva sve više nedouomica. Prema sardžaju Rješenja o zadržavanju, u koje je Televizija E imala uvid, Specijalno državno tužilaštvo ne tereti bivšu ministarku četiri resora zbog nezakonitih smjena više od 200 direktora škole, već zbog toga što nije procesuirao još četrdeset direktora?!
U Rješenju o zadržavanju, bivšoj ministarki lisice na ruke stavljene su – ne zbog nezakonitih razrješenja više od 200 direktora o čemu već postoje pravosnažne sudske presude – već zbog toga što Bratić nije razriješila još četrdeset direktora.
- Osumnjičena Vesna Bratić je osnovano sumnjiva da je učinila krivično djelo stavljeno joj na teret, a što proizilazi iz pribavljene dokumentacije koju je na zahtjev ovog tužilaštva dostavilo Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija, te dokumentaciju koja je pribavljena od pojedinih obrazovnih ustanova, odnosno da je 12. jula 2021. godine, protivpravnog iskorištavanja nadležnog organa i ovlaštenja drugog ovlaštenja za nadležnost nadležnog organa, da je nevršenjem svoje službene dužnosti, pribavila drugu korist - navodi se u rješenju o zadržavanju Bratić.
Istovremeno, bivšoj ministarki se na teret stavlja da je nezakonito smijenila osam direktora koji su u proceduri formiranja školskih odbora - poštovali. U Rješenju o zadržavanju Vesne Bratić, SDT navodi da su razriješeni i oni direktori koji su sproveli propisane zakonske procedure, dok ih pojedini direktori, njih četrdesetak, nijesu ispunili.&nbsp;
- Nakon analize cjelokupne dokumentacije Specijalno državno tužilaštvo našlo je do stepena osnovane sumnje da je službeni položaj zloupotrijebljen u smislu nerazrešenja četrdeset direktora obrazovnih ustanova iako ta lica nijesu u potpunosti ispunila obaveze, shodno prednje citiranoj odredbi Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, od juna 2021. godine... - navodi se u rješenju o zadržavanju Bratić.
Prema informacijama Televizije E, SDT se u istraživanjima nije bavio duplim negativnim mišljenjem Državne revizorske institucije o radu Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta za 2021. godinu. Prema izvještaju, DRI je evidentiralo da čak sedam miliona i 600 hiljada eura izdata u 2021. godini Ministartsvo Vesne Bratić - nije evidentirano na zakonit način.
- Finansijskom revizijom Godišnjeg finansijskog izvještaja Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta za 2021. godinu, nadležni Kolegijum DRIstekao je razumno uvjerenje da isti ne daje istinit i objektivan prikaz iskazanih primitaka i izdataka u skladu sa prihvaćenim okvirom finansijskog izvještavanja za javni sektor. Revizijom su utvrđene greške u finansijskom izvještaju koje imaju materijal i prožimajući efekat na finansijski izvještaj - navodi se u izvještaju DRI.
Iako je Vesna Bratić bila ministarka, što znači javni funkcioner, Specijalno državno tužilaštvo uopšte se nije bavilo dvostrukim negativnim mišljenjem Državne revizorske institucije, iako je to zakonska obaveza. Izostala je reakcija tužilaštava, od Osnovnog do Specijalnog, na brojne krivične prijave koje su još u novembru 2022. podnio advokat Mihailo Volkov, zastupnik većine smijenjenih direktora, a koje obuhvata više od 200 razrješenja. Tužilaštvo se nije osvrnulo ni na prijavu Centra za građansko obrazovanje podnijetu krajem iste godine.
Zato su bile prilično čudne scene hapšenja i privođenja Bratić sa lisicama na rukama, kao i akcija SDT-a nakon pune tri godine mirovanja. Moguće da je takva akcija imala za cilj da se javnosti pošalje poruka da ipak niko nije iznad zakona i da će pravdati sve koji zloupotrebljavaju državne položaje.
Međutim, postupak je pokrenut zato što nijesu razriješeni baš svi direktori, navodi se na zaključak da je smjena politički nepodobnih bila, po mišljenju Specijalnog državnog tužilaštva – ispravan postupak. I zato sadržaj Rješenja o zadržavanju otvara pitanje: da li će iko snositi odgovornost za nezakonite smjene direktora, zbog čega je država morala da plati do sada oko 400 hilada eure odštetnih zahtjeva? Vjerovatno će krajnja šteta biti veća od pola miliona eura.

SDT tereti Bratić zato što nije razriješila još 40 direktora, a ne zbog smjena više od 200 njih?!

Centar za demokratsku tranziciju (CDT) izrazio je ozbiljnu zabrinutost zbog dramatičnog pada transparentnosti rada Tužilačkog savjeta (TS), koji je kulminirao, kako su rekli u toj organizaciji, potpunom besmislenom anonimizacijom zapisnika sa sjednica ovog tijela.
U CDT-u podsjećaju da je Zakonom o državnom tužilaštvu propisano da je rad Tužilačkog savjeta javan, a poslovnikom da su njegove sjednice otvorene za javnost, osim u slučajevima propisanim zakonom i poslovnikom.
Međutim, izmjenama Poslovnika iz novembra prošle godine uvedena je nova odredba koja predviđa da se zapisnik objavljuje na internet stranici Tužilačkog savjeta i anonimizira u skladu sa aktom kojim se anonimiziraju odluke Tužilačkog savjeta. U decembru 2025. usvojen je i novi Pravilnik o anonimizaciji.
Programska direktorica CDT-a Milica Kovačević kazala je da rezultat primjene ovih izmjena danas možemo vidjeti na internet stranici Tužilačkog savjeta – u zapisnicima sa dvije decembarske sjednice u kojima su anonimizirana čak i imena predsjednika i članova Savjeta, oznake akata, kao i svi lični podaci, bez obzira na to da li je riječ o funkcionerima koji vrše javnu funkciju.
- Tako danas možemo pročitati da je donijeta odluka da “prestaje funkcija tužiteljki XY”, da se “utvrđuje naknada tužiocu XX”, ili da je razmatran predmet oznake “XZ”, ali ne možemo saznati ko je prisustvovao sjednici, ko je predlagao odluku, ko je glasao, da li je bilo suprotnih mišljenja ili rasprave, pa niti kome se i po kom osnovu dodjeljuju naknade iz javnih sredstava - navela je Kovačević u saopštenju za javnost.
Ovakva praksa je, napominje ona, suprotna elementarnoj logici i osnovnim principima javnosti rada, posebno imajući u vidu da su sjednice formalno - javne.&nbsp;
- To u praksi znači da samo onaj ko fizički prisustvuje sjednici može saznati šta se tamo dešava. U vremenu digitalne tehnologije, kada je standard da se sjednice javnih tijela prenose ili barem detaljno dokumentuju, građani, mediji i organizacije civilnog društva iz svojih domova, kancelarija i redakcija ne mogu saznati šta radi jedno od ključnih tijela pravosudnog sistema - istakla je Kovačević.
Prema njenim riječima, ovo predstavlja ozbiljan korak unazad u odnosu na praksu prethodnog saziva Tužilačkog savjeta, kada su njim predsjedavale dvije vršiteljke dužnosti Vrhovnog državnog tužioca.&nbsp;
Zapisnici iz tog perioda, podsjeća ona, sadržavali su detaljan tok rasprave, predloge, ocjene, konstatacije, inicijative i zamjerke pojedinih članova.
- Javnost je mogla pratiti kako se odluke formiraju, ko stoji iza kojih stavova i kako izgleda profesionalna debata unutar Savjeta. Mediji su redovno i opsežno izvještavali sa sjednica, a potezi TS su bili predmet javne analize i komentara - kazala je Kovačević.
Kako dodaje, čak i prije reformi u tužilačkoj organizaciji koje su sprovedene prije nekoliko godina, zapisnici su bili sadržajniji i informativniji nego danas. Danas, ističe Kovačević, svjedočimo potpunom formalizmu bez sadržaja - zapisnicima koji su svedeni na tehničku evidenciju odluka, bez konteksta, bez rasprave i bez odgovornosti.
- Tendencija smanjenja transparentnosti vidljiva je u prethodne dvije godine, ali posljednje izmjene predstavljaju kvalitativno novi nivo zatvaranja - sada se javnost praktično svodi na puku formalnost, bez stvarnog uvida u rad i odlučivanje ovog tijela. Poređenja radi, zapisnici sa sjednica Sudskog savjeta, za razliku od Tužilačkog savjeta, ne anonimiziraju se na ovakav način. Iako bi i njihov sadržaj mogao biti dodatno unaprijeđen, u poređenju sa novom praksom TS predstavljaju primjer višeg nivoa transparentnosti i odgovornosti - navela je Kovačević.
Normalan institucionalni razvoj, nakon izuzetno kvalitetnih zapisnika iz prethodnog mandata TS, podrazumijevao bi, ističe ona, dalji napredak – emitovanje sjednica, objavljivanje audio ili video zapisa, korišćenje savremene tehnologije za jačanje povjerenja javnosti. Umjesto toga, svjedočimo zatvaranju u kancelarije i zapisnicima prepunim oznaka XY, XX i XZ.
Podsjeća da u susjednoj Srbiji, koja je u procesu evropskih integracija značajno iza Crne Gore, zainteresovana javnost može pratiti sjednice tužilačkog savjeta putem online prenosa.&nbsp;
- Crna Gora, umjesto da bude primjer dobre prakse, bilježi pad u transparentnosti u odnosu na standarde koji su ranije već bili uspostavljeni - naglasila je Kovačević.
Ona je podsjetila da je u posljednjem izvještaju Evropske komisije ocijenjeno da su “javna komunikacija i transparentnost oba savjeta osigurane i da se nastavljaju unapređivati”, te da su sjednice javne, da im prisustvuju mediji i organizacije civilnog društva, kao i da se redovno objavljuju odluke, zapisnici i saopštenja. Međutim, napominje da je taj izvještaj je objavljen prije usvajanja posljednjih izmjena Poslovnika i Pravilnika o anonimizaciji.
U CDT-u smatraju da Evropska komisija treba da bude upoznata sa ovom regresijom, jer formalno objavljivanje zapisnika ne znači i suštinsku transparentnost.
- Objavljivanje dokumenta u kojem su izbrisani ključni podaci o akterima, raspravi i odgovornosti ne doprinosi jačanju povjerenja javnosti, već ga dodatno urušava. Pozivamo Tužilački savjet da hitno preispita novu praksu anonimizacije i vrati standarde javnosti rada na nivo koji je već bio dostignut, jer je sadašnja praksa jasan korak unazad u odnosu na ranije postignute standarde transparentnosti - poručila je Kovačević.

Kovačević: TS poništio sopstvenu transparentnost, vratiti standarde javnosti rada na nivo koji je već bio dostignut

Akcioni sinhronizovani animirani film „Kung Fu Panda 4” (2024) biće prikazan u okviru filmskog programa KIC-a „Budo Tomović” u nedjelju, 22. februara, u digitalizovanoj bioskopskoj sali KIC-a, u 11 sati.
Nakon tri avanture koje prkose smrti, pobjeđujući zlikovce svjetske klase svojom neuporedivom hrabrošću i ludim borilačkim vještinama, Po, Zmajev ratnik (nominovan za Zlatni globus Džek Blek), pozvan je da se već jednom odmori. Tačnije, izabran je da postane duhovni vođa Doline mira. Međutim, to predstavlja nekoliko očitih problema. Iako Po o duhovnom vođstvu ne zna baš mnogo, pred njim je ozbiljan zadatak da u kratkom roku pronađe i istrenira novog Zmajskog ratnika prije nego što preuzme svoju novu, uzvišenu poziciju.
Projekcija filma biće organizovana u skladu sa najvišim bioskopskim standardima, pružajući gledaocima vrhunski kvalitet slike i zvuka.
Ulaznice po cijeni od tri eura dostupne su online na www.kic.podgorica.me, putem aplikacije KIC Podgorica, kao i na biletarnici KIC-a.

Tag: curenje-podataka

Masovno curenje podataka na Instagramu ugrozilo lične podatke preko 17 miliona korisnika

KCCG uveo ugovore o tajnosti, advokatu Mićoviću odgovornost ne traže

KCCG PRIZNAO GREŠKU: Povrijeđeno pravo novinarke Raičković na zaštitu medicinskih podataka

Kotor: Uhapšen osumnjičeni za krađu novca iz hrama u Risnu

SDT tereti Bratić zato što nije razriješila još 40 direktora, a ne zbog smjena više od 200 njih?!

Kovačević: TS poništio sopstvenu transparentnost, vratiti standarde javnosti rada na nivo koji je već bio dostignut

Film „Kung Fu Panda 4” u nedjelju u KIC-u

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO