Pravnik i istoričar Novak Adžić podnio je ostavku na članstvo u Crnogorskom PEN centru.
- Tražim da se ista odmah konstatuje. I moje ime da se izbriše sa spiska članova- navodi Adžić u saopštenju.
On se zahvalio svima i poželio dobro i napredak PEN centru.&nbsp;
- Ali, važna napomena, ne prihvatam da mi jučerašnji i politički balavci kroje politiku, čast izuzecima- poručuje Adžić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Novak Adžić podnio ostavku u Crnogorskom PEN centru

<h3>Hrvatska javnost ne smije, baš zbog sopstvenih iskustava i nacionalnih sjećanja — ne samo bolnih uspomena sve do formalnog političkog poraza jugoslovenskog komunističkog poretka na prvim slobodnim izborima 1990. godine, nego i do danas — zanemariti progon vrhunskih crnogorskih intelektualaca, koji se sprovodi praktično u režiji i interesu iste političke ideje i cilja.</h3>
Taj progon se svom žestinom odvija upravo sada, danas, tu pored nas — u režiji velikosrpskog imperijalnog programa. Već tri godine crnogorski posrbljeni državni poredak brutalno progoni, koristeći državne institucije, predsjednika Skupštine DANU (Dukljanske akademije nauka i umjetnosti) akademika Sretena Vujovića i njegove prijatelje, zato što su tokom prošle predsjedničke kampanje protestovali na Cetinju protiv aktuelnog predsjednika, tada prosrpskog predsjedničkog kandidata Jakova Milatovića.
Bio je to u potpunosti miran, nenasilan protest crnogorskih patriota — ljudi koji su još od 1990. godine, bez rezerve i često izloženi pogibiji, imali hrabrosti da se suprotstave ratnom huškanju i ratnoj kampanji Slobodana Miloševića, koji je crnogorski narod gurao u rat protiv hrvatskog naroda.
Međunarodno priznati književnik, pjesnik i intelektualac Sreten Vujović tada je izbačen s posla nastavnika u dopunskoj školi u Švajcarskoj zbog učešća u antiratnoj kampanji, nakon čega se vratio u Crnu Goru i nastavio svoje antiratno i patriotsko djelovanje. Bio je sa svojim kolegama stalna meta režima — progonjen, osuđivan na osnovu falsifikovanih i podmetnutih dokaza, zatvaran, izlagan prijetnjama smrću, više puta bježao iz Crne Gore, a sa grupom crnogorskih intelektualaca u Zagrebu je u jesen 1991. godine pripremao pristupanje dobrovoljaca za odbranu Vukovara.
Crnogorski PEN centar je prije nekoliko dana uputio apel intelektualcima, upozoravajući na zabrinjavajuće događaje u Crnoj Gori, na primjeru pravosudnog progona akademika Vujovića i grupe Cetinjana. Posebno je značajno naglasiti da se to dešava pred zatvorenim očima evropskog establišmenta, upravo u trenutku kada prosrpski poredak u Crnoj Gori dobija pohvale Evropske unije u pristupnim pregovorima.
Iz hrvatske nacionalne i političke perspektive — gdje smo, godinama nakon brutalne srpske agresije, izloženi nastavku specijalno-ratovskog velikosrpskog djelovanja — hrvatski domoljubi, intelektualci, ali i državna politika nikako ne bi smjeli da ignorišu ove procese i progon najboljih crnogorskih ljudi, samo zato što vole svoj narod i žive vrijednosti na kojima počiva evropski poredak.
Crnogorski PEN objavljuje:
<blockquote>&nbsp;“Ta i takva vlast, koja do danas nije pokazala nijedan jedini gest odgovornosti za masovna ubistva, obračune klanova i talas nasilja koji je zapljusnuo crnogorsko društvo, danas na stub srama, uz prijetnju zatvora do pet godina, stavlja pisca čiji je emancipatorski društveni aktivizam dobro poznat crnogorskoj javnosti još od početka devedesetih godina 20. vijeka.”</blockquote>
Na kraju želim zaključiti i nastaviti ovaj apel: 
 Mi, hrvatski intelektualci, domoljubi, javne ličnosti, aktivisti, političari, novinari i mediji, nikako ne smijemo da prećutimo niti ignorišemo ove događaje. Ovo nije ideološko, stranačko ili dnevno-političko pitanje — podrška akademiku Vujoviću i njegovim saborcima u borbi za emancipaciju crnogorskog naroda predstavlja najdublje načelno pitanje i test našeg hrišćanskog i ljudskog identiteta.
U političkom smislu — nadasve hrvatskog! 
 Nemojmo ćutati!

NEMOJMO ĆUTATI! Velikosrpski progon crnogorskog akademika Sretena Vujovića

Crnogorski PEN centar izrazio je "duboko zgražavanje" zbog amandmana koje su poslanici Socijalističke narodne partije (SNP) podnijeli na Zakon o dinastiji Petrović-Njegoš, a kojima se traži da se iz zakonskog teksta ukloni riječ "aneksija" i zamijeni terminom "ujedinjenje Srbije i Crne Gore".
Takav potez, smatraju u PEN centru, predstavlja još jedan pokušaj prekrajanja istorije i poništavanja crnogorske državnosti.
- Od poslanika partije koju je osnovao Slobodan Milošević nije se, nažalost, moglo očekivati ništa drugo do još jednog pokušaja prekrajanja istorije. Ovakvi amandmani nijesu izraz političkog neslaganja, već nastavak dugog kontinuiteta ideološke agresije na istorijsko pamćenje Crne Gore, vođenog iz istog arsenala koji je proizvodio ratove devedesetih i rušio sve pred sobom, osim sopstvene sramote - navodi se u saopštenju.
Iz PEN centra kažu da termin "ujedinjenje" za događaje iz 1918. godine mogu koristiti „jedino zastupnici velikosrpske ideje i samozvani istoričari koji se bave fabrikovanjem laži, a ne naukom“.
Napominju da su evropska i crnogorska istoriografija odavno jasno utvrdile da se nije radilo ni o kakvom ujedinjenju, već o nasilnom ukidanju crnogorske države, aneksiji sprovedenoj pod bajonetima srpske vojske i uz brutalne represalije nad crnogorskim stanovništvom lojalnim svojoj državi i dinastiji.
PEN centar podsjeća i da je cijeli proces "likvidacije Crne Gore" sproveden mimo Ustava Kraljevine Crne Gore i njenih institucija, čime je izvršen državni udar nad međunarodno priznatom državom.
U saopštenju se, između ostalog, citira i knjiga istoričara Dimitrija Dima Vujovića "Ujedinjenje Crne Gore i Srbije", objavljena 1962. godine u izdanju Istorijskog instituta Crne Gore, u kojoj autor, kako se navodi, "eksplicitno konstatuje da se 1918. godine nije dogodilo nikakvo ujedinjenje, već likvidacija crnogorske države“.
- Ako je, kako poslanici SNP-a tvrde, bilo ujedinjenje, kako onda objašnjavaju ubistva i progon više od 5.000 ljudi, razaranja, pljačke i nezapamćeni teror koji su uslijedili nakon tzv. Podgoričke skupštine? Ako je bilo ujedinjenje, kako objašnjavaju činjenicu da kralj Aleksandar Karađorđević, rođen u Crnoj Gori, nije smio kročiti u nju punih sedam godina, bojeći se narodne odmazde - ističe se u saopštenju.
Ovaj pokušaj izmjene istorijskih činjenica nije samo politička provokacija, već i, ističu u PEN centru, napad na dostojanstvo crnogorskog naroda, na istinu i na sjećanje.
To je, dodaju, simptom duboke krize moralne orijentacije u današnjoj Crnoj Gori, "gdje se pod plaštom pomirenja nastoji izbrisati svaka razlika između žrtve i dželata".
- Kad nasljednik detronizovane dinastije može paradirati kod četničkog vojvode ne bi li isprosio kakvu povlasticu, što junkeri SNP-a ne bi falsifikovali prošlost - zaključuje se u saopštenju.

PEN centar: Amandmani SNP-a pokušaj poništavanja državnosti i nastavak ideološke agresije na istorijsko pamćenje Crne Gore

Iako smo s Bugajskim od ranije sarađivali, naše intenzivno prijateljstvo počelo je nakon velikog crnogorskog sloma 30. avgusta 2020. godine, otkad je Bugajski izražavao sve veću zabrinutost zbog stanja u koje je naša država zapala – s ugrožavanjem nacionalnih interesa i državnog identiteta te sve jačim uticajem Srbije i Rusije na prilike u Crnoj Gori, saopšteno je sa Fakulteta za crnogorski jezik i književnost i Crnogorkoga PEN centra povodom smrti istaknutog analitičara, dugogodišnjeg novinara i odličnog poznavalaca prilika na Balkanu, Januša Bugajskog.&nbsp;
Bugajski je, kako navode, bio izuzetan poznavalac balkanskih prilika, dosljedno je zagovarao ulazak Crne Gore u NATO i EU te bio oštar kritičar velikosrpskoga nacionalizma, koji od kraja 20. vijeka prijeti miru i stabilnosti.
Sa FCJK-a i PEN centra su naveli "vrlo sažet prikaz njegove bogate karijere koju je iznio u nekrologu povodom Januszove smrti albansko-američki novinar Elez Biberaj":
"Janusz je bio briljantan analitičar euroazijskih poslova, plodan autor čije su publikacije duboko oblikovale naše razumijevanje regiona, te nepokolebljiv zagovornik demokratije, dobrog upravljanja i slobode medija. Bio je čest i cijenjen gost u emisijama Glasa Amerike, a njegovi uvidi su bili dosljedno jasni, principijelni i duboko informisani... Bugajski je bio i viši saradnik u Centru za analizu evropske politike (CEPA) i direktor programa Nove evropske demokratije u Centru za strateške i međunarodne studije (CSIS) u Vašingtonu, DC. Radio je kao konsultant za Ministarstvo odbrane SAD-a i Američku agenciju za međunarodni razvoj (USAID), te je bio predsjedavajući kursa za studije centralne i južne centralne Evrope na Institutu za vanjske poslove pri američkom Stejt departmentu. Svjedočio je pred nekoliko kongresnih odbora, uključujući: Helsinšku komisiju, Odbor za vanjske odnose Senata, Odbor za oružane snage Senata, Odbor za vanjske poslove Predstavničkog doma i Odbor za odbrambena sredstva Predstavničkog doma."
Dakle, ističu, jasno je da je otišao američki stručnjak za Balkan kakav se zadugo neće pojaviti.
Naglašavaju da će Januszu Bugajskome posebno pamtiti doprinos osamostaljenju Crne Gore 2006. godine, koje je istinski zagovarao i branio na najvišim američkim adresama, sarađujući s Pokretom za nezavisnu Crnu Goru.&nbsp;
- Posebno možemo biti ponosni na plodnu saradnju s njim. U posljednje dvije godine Janusz je dva puta boravio na Cetinju kao gost Fakulteta za crnogorski jezik i književnost, đe je promovisana njegova knjiga "Neuspjela država: Vodič za krah Rusije", koju je objavio Crnogorski PEN centar. Bio je i učesnik Cetinjskoga foruma, prestižne međunarodne konferencije koju FCJK i CG PEN centar organizuju s partnerima. Bugajskome ćemo pamtiti i podršku koju je upućivao FCJK kad su radikalni elementi iz Vlade Crne Gore, okupljeni oko srpsko-ruskih agenata, pokušali naštetiti reputaciji i funkcionisanju Fakulteta – dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Prema njihovim riječima, Bugajski, pored toga što je objavio preko 20 monografija i na stotine naučnih radova i analiza, bio je prijatan, dobronamjeran i duhovit sagovornik, izuzetne intelektualne pronicljivosti i prepoznatljiva humora.
- Našem prijatelju želimo vječni mir, a njegovo djelo – zbog svoje trajne aktuelnosti – ne može i neće biti zaboravljeno – poručuju iz PEN centra i FCJK-a.&nbsp;

FCJK i PEN centar: Otišao je iskreni prijatelj Crne Gore i stručnjak za Balkan kakav se zadugo neće pojaviti

Ministarka kulture i medija Tamara Vujović govori kao tužilac, a zvuči kao sud, što je ozbiljan pravni i politički problem, ali i jasan znak koliko smo istinski daleko od medijske i svake druge slobode, poručuju iz Crnogorskoga PEN centra, dodajući da je Vujović juče posredstvom RTNK dala lekciju iz spinologije: kako da riječ „svjedok“ zvuči kao „krivac“, i to za djelo za koje nijedna institucija nikoga u datome predmetu, barem javno, ne sumnjiči, navodi se u saopštenju Crnogorskoga Pen centra.&nbsp;
Prema njihovim riječima, ako je vjerovati ministarki kulture i medija (a već smo se više puta uvjerili da joj baš i nije vjerovati), „sloboda medija nije ugrožena“, samo će neki urednici „morati da svjedoče“, jer su „dio jedne hijerarhije“ i, kako prenosi RTNK, „mnogi su učestvovali u raspirivanju vjerske mržnje“.&nbsp;
Tako je ona, kako dodaju uz PEN-a, gotovo u jednome dahu, kroz priču o sudskim epilozima koji će tek uslijediti, ukinula pretpostavku nevinosti.
- Njen je nastup u dvoipominutnome prilogu višestruko problematičan, ali jedan problem ipak prednjači: ono što ministarka opisuje kao „možda nešto što je mene najviše pogodilo u svemu onome, ja ga zovem zemljotresu, kada se ta naredba za sprovođenje istrage izdavala – a to je raspirivanje vjerske i nacionalne mržnje u Crnoj Gori“, baš to u naredbi SDT-a koju pominje, nekim čudom, ne postoji. Te traume „koje je možda najviše pogađaju“ ministarka izmaštava i bez trunke odgovornosti izbacuje u javni prostor kojim na nacionalnome nivou upravlja, baš kao što AI alati koji joj pišu zvanična saopštenja haluciniraju nagradu što ju je Matica crnogorska dala Milutinu Mićoviću - ističe se u saopštenju Crnogorskoga PEN centra.&nbsp;
Oni poručuju da - ako se ko još i pitao zašto su Demokrate uz ministarstva sile tražili Ministarstvo kulture i medija - stigao je odgovor.
- Da razjasnimo logiku spin-mašine: šest se medija pominje u naredbi o sprovođenju istrage SDT-a, ali niko iz tih medija još nije pozvan ni za svjedoka. U tim okolnostima ministarkino pozivanje da „svi moraju da svjedoče“ te forsiranje u naredbi nepostojećega krivičnog djela „raspirivanje vjerske i nacionalne mržnje“ ima samo jedan cilj: da javnost unaprijed povjeruje da su svi ti mediji već krivi i da se prema njima raspiruje mržnja - ističu iz PEN-a.&nbsp;

1084x550

PEN centar: Govor ministarke kulture i medija jasan znak koliko smo istinski daleko od medijske i svake druge slobode

Crnogorski PEN centar i Fakultet za crnogorski jezik i književnost (FCJK) pozdravili su odluku Skupštine opštine Bijelo Polje da ratnom zločincu Radovanu Karadžiću oduzme nagradu "Risto Ratković".
Time je, smatraju u PEN centru i FCJK-u, uklonjena dugogodišnja sramota i jasno poručeno da književnost ne smije biti zaklon za one koji su odgovorni za zločine i patnju hiljada ljudi.
- Nažalost, dio odbornika nominalno građanskih partija, odbio je da podrži ovu odluku pod izgovorom da ona izaziva podjele. Ipak, kad je riječ o genocidu i ratnim zločinima, jasno je da nema srednjeg puta. Stoga, ne glasati za oduzimanje nagrade Karadžiću znači isključivo svrstati se uz velikosrpsku ideologiju u čije je ime zločin počinjen - navedeno je u saopštenju PEN centra i FCJK-a.
Da je vladajuća koalicija u potpunosti stavljena u službu pomenute ideologije, pokazuje, ističu, i činjenica da jedan od članova žirija koji je Karadžiću dodijelio nagradu 1993. godine danas ponovo odlučuje o najvećim državnim priznanjima. 
Time se, kako kažu u PEN centru i FCJK-u, stvaraju nove prilike za buduća odricanja i nova kasna "ispravljanja nepravdi", umjesto da se konačno pristupi ozdravljenju društva na temelju civilizacijskih vrijednosti.
- Minimum koji dugujemo žrtvama, ali i budućnosti crnogorskog društva, jeste da u žirijima ne śede oni koji su kompromitovani relativizacijom ratnih zločinaca - naglašeno je u saopštenju.
Upozoravaju da je društvo koje se ne želi suočiti s prošlošću osuđeno da u njoj ostane zarobljeno i pozvali su predstavnike vlasti da prestanu s ideološkom reciklažom 90-ih. 
- Ako vlast bude dalje promovisala one koji su kompromitovali javno śećanje, građani, civilni sektor i međunarodni partneri neće ćutati, a posljedice za ugled, političke pozicije i institucionalni legitimitet biće ozbiljne i trajne - zaključili su iz PEN centra i FCJK-a.

PEN centar i FCJK: Oni koji nijesu glasali za oduzimanje nagrade Karadžiću svrstali se uz velikosrpsku ideologiju

Nastup Milana Stojovića, nekadašnjega direktora RTV Nikšić i urednika ratnohuškačke propagande devedesetih, na svečanosti povodom Dana Opštine Nikšić 18. septembra 2025. godine, predstavlja ozbiljan udar na javno pamćenje i demokratske vrijednosti, saopšteno je iz PEN centra i Fakulteta za crnogorski jezik i književnost.&nbsp;
Kako se dodaje u saopštenju, čovjek koji je s naslovnih strana Nikšićkih novina raspirivao ratnu mržnju i veličao agresiju – uz parole poput „Crnogorac uz Srbina rješavaće muke Knina“, „Život damo, Krajinu ne damo“, „Ići ćemo ako treba kroz pobjede do Zagreba“ – danas je od strane lokalne javne televizije i vlasti dobio plaketu i priliku da, umjesto suočavanja s prošlošću, ismijava crnogorski jezički i kulturni identitet.
- Stojović je devedesetih godina na Radiju Nikšić zabranjivao emitovanje crnogorskih, hrvatskih, bosanskih, a jedno vrijeme i američkih pjesama, davao otkaze zapošljenima koji na to nijesu pristajali, a u programu javno čitao imena ljudi koji nijesu htjeli da idu u rat. Njegova urednička politika bila je oličenje propagande koja je podsticala ratnu mobilizaciju i nacionalnu mržnju, o čemu svjedoče i njegovi ratni izvještaji pod naslovima: “Ni Dubrovnik više neće biti ustaški“ i „Crnom Gorom teče Zeta, uskoro će i Neretva..." U svom obraćanju na proslavi Dana opštine, Stojović spočitava upotrebu latinice i priziva „vrijeme ćirilice“, zaboravljajući da su i latinica i ćirilica sastavni dio crnogorske jezičke i kulturne tradicije. Takvo instrumentalizovanje pisma, kao političkog oružja i simbola isključivosti, nastavak je iste ideološke matrice koja je devedesetih jezik i pismo koristila da opravda nacionalističku politiku - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Crnogorski PEN centar i Fakultet za crnogorski jezik i književnost upozoravaju da isticanje ovakve figure predstavlja normalizaciju ratnohuškačke retorike i opasnu poruku budućim generacijama. Javna śećanja i demokratija počivaju na kritičkom odnosu prema prošlosti, a ne na odavanju počasti onima koji su je kompromitovali.
Kako poručuju, odgovornost da se takvom revizionizmu suprotstavi leži na cijelom društvu, prije svega na nezavisnim medijima, kulturnim i obrazovnim institucijama, akademskoj i građanskoj javnosti. Svako prećutkivanje ovakvih pojava otvara prostor da se obrasci mržnje i nasilja ponovo učvrste u našem društvu. &nbsp;
- Posebno je sramotno što je Redakcija „Enciklopedije Crne Gore“, projekta pod okriljem CANU, na svojoj XV śednici imenovala upravo njega u uredništvo struke Mediji i novinarstvo. Umjesto da čuva naučnu vjerodostojnost i kritičko pamćenje, državna akademija ovim činom nastavlja biti saučesnik u rehabilitaciji ratne propagande i pretvara se u dekor za povratak ideologija devedesetih - naglašava se u saopštenju PEN-a i FCJK-a.
Crnogorski PEN centar i Fakultet za crnogorski jezik i književnost pozivaju nezavisne medije i nevladine organizacije, posebno one koje se bave ljudskim pravima i kulturom śećanja, da javno i nedvosmisleno reaguju na ovu odluku. Samo zajedničkim i glasnim otporom moguće je spriječiti da se ratnohuškačka prošlost pretvori u društveno priznatu „zaslugu“.

Nastup Milana Stojovića na RTV Nikšić udar na javno pamćenje i demokratske vrijednosti

Iz Crnogorskog PEN centra i Fakulteta za crnogorski jezik i književnost ocijenili su da zabrana novinarima redakcije Antena M da prisustvuju pres-konferenciji Ministarstva odbrane predstavlja ozbiljan napad na slobodu medija i jasan je pokazatelj politički motivisanog obračuna s kritički nastrojenim medijima.
Potez ministra Dragana Krapovića je, smatraju, drastičan primjer zloupotrebe političke moći za isključivanje medija koji nijesu po volji vlasti – direktnom zabranom i institucionalnom diskriminacijom, što je, napominju, nespojivo s demokratskim poretkom.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fskandal-dragan-krapovic-zabranio-novinarima-antene-m-dolazak-na-sjutrasnju-konferenciju-za-medije&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
U PEN centru i FCJK-u podsjećaju da je Crna Gora formalno opredijeljena za članstvo u Evropskoj uniji.
- Evropska unija ne priznaje “demokratije s izuzetkom” – sloboda medija, jednak tretman novinara i transparentnost institucija predstavljaju osnovne vrijednosti evropskog poretka. Kršenje tih principa ugrožava evropski put zemlje daleko više nego bilo koji tehnički kriterijum - navedeno je u zajedničkom saopšenju PEN centra i FCJK-a.
Poručuju da je Vlada Crne Gore dužna da obezbijedi institucionalni okvir u kojem su svi mediji ravnopravni, bez obzira na uređivačku politiku. Javne institucije koje selektivno komuniciraju s medijima, kako su naglasili, ne služe građanima, već vlastitom političkom komforu. 
Stoga, zahtijevaju da Vlada Crne Gore javno osudi postupak Ministarstva odbrane te obezbijedi mehanizme koji će spriječiti ponavljanje ovakvih slučajeva.
- Ukoliko Vlada ne sankcioniše ministra koji je direktno povrijedio slobodu medija, biće jasno da ne postoji volja da se ovakva praksa zaustavi. Ovakvi potezi dodatno pogoršavaju već prisutnu atmosferu pritisaka i zastrašivanja u crnogorskom medijskom prostoru, čime se, uz elementarne slobode, urušava i elementarna pravna sigurnost - poručili su iz PEN centra i FCJK-a.
Očekuju da redakcije i novinari koji drže do profesionalnih i demokratskih standarda jasno iskažu solidarnost s kolegama iz Antene M, i odbiju da učestvuju u praksi selektivnog isključivanja novinara.
- Nadamo se da svi razumiju da sloboda medija ne smije biti floskula - zaključeno je u saopštenju.

1250x600

PEN centar i FCJK: Potez Krapovića drastičan primjer zloupotrebe političke moći, Vlada ga mora sankcionisati

Premda svakodnevno svjedočimo potpunoj klerikalnoj okupaciji crnogorskoga društva, posebnu pažnju izazvala je medijska dehumanizacija gdina Nenada Nikaljevića na koje su pravosudni organi reagovali pritvaranjem bračnoga para Nikaljević, saopšteno je iz Crnogorskog PEN centra.
- Koliko se na osnovu dekontekstualizovanih snimaka, koji su za cilj imali da prikriju što je prethodilo žučnoj raspravi između popova Beogradske patrijaršije i gdina Nikaljevića, moglo viđeti glavni je grijeh gdina Nikaljevića što je popove Beogradske patrijaršije nazvao uzurpatorima, te što manastir svoga sela i plemena doživljava kao dio svoje baštine. Za istorijsku nauku neupitno je da je današnja Crkva Srbije - nakon nasilne aneksije države Crne Gore od strane države Srbije - na isti način ukinula crnogorsku crkvu i sopstvenu crkvenu jurisdikciju proširila na teritoriju Crne Gore. U skladu s time, njegovu kvalifikaciju o uzurpatorima ne može opovrgnuti nijedan objektivan sud. Tim prije što se zna da je riječ o organizaciji koja je dosad počinila nebrojene primjere devastacije crnogorske sakralne baštine, osobito u Crmnici iz koje gdin Nikaljević potiče – navode iz PEN-a.
Dodaju da pavosudni sistem koji u prijetnjama i skandaloznim porukama visokih crkvenih i državnih funkcionera ne vidi ništa sporno, koji oslobađa krivice nikšićkoga gradonačelnika koji prijeti Crnogorcima s te visoke funkcije koju obavlja, koji još uvijek ne djeluje povodom uzurpacije kulturnoga i sakralnog objekta Đurđevi Stupovi, đe je ista religijska organizacija smjestila spomenik masovnoga ubice i izvršitelja etničkoga čišćenja, naci-fašističkoga kolaboranta Pavla Đurišića itd. - satima je držao u pritvoru bračni par u ozbiljnim godinama, potvrđujući time da ne djeluje u skladu s Ustavom i zakonima, no služi kao batina u rukama klirika Crkve Srbije.&nbsp;
- Takav je postupak nastavak zloupotrebe institucija od strane klero-fašističkih struktura na vlasti koje koristeći se staljinističkim metodama u spuškome kazamatu drže političkoga zatvorenika gdina Milivoja Katnića ili selektivnom pravdom gone Crnogorce i druge kojima je na srcu građanska i nezavisna država Crna Gora. Krajnji je cilj proziran: zastrašivanje i asimilacija Crnogoraca i nestanak svih vrijednosti koje su proklamovane obnovom crnogorske države na referendumu 2006. 
Gdin Nikaljević u Brčelima je branio sopstvena prava, branio je svoj ponos i svoju baštinu. Zbog toga je bio izložen fizičkoj torturi od strane onih koje je nazvao uzurpatorima jer su vršili protivzakonite i neprijavljene radove na zaštićenom opštem dobru. Gdin Nikaljević, nažalost, nije dobio zasluženu podršku braneći to opšte dobro. Najmanje što se moglo očekivati bila je reakcija i podrška od strane barske vlasti, koja je još uvijek makar deklarativno procrnogorska – navodi se u reagovanju.
Crnogorski PEN centar poziva sve domaće i međunarodne instance u Crnoj Gori koje se zalažu za jednakost, za sekularno društvo i za poštovanje ustavnih vrijednosti da posvete pažnju crtanju krivice bračnom paru Nikaljević, kako bi se onemogućio dalji progon građana koji se opravdano suprotstavljaju uzurpatorskom, nasilnom i protivzakonitom djelovanju Crkve Srbije u Crnoj Gori.

PEN: Pravosudni sistem batina u rukama klirika Crkve Srbije

Crnogorski PEN centar i Fakultet za crnogorski jezik i književnost izrazili su najoštriji protest povodom novih prijetnji upućenih novinarki Danici Nikolić, urednici M portala. 
 
Radi se, kako navode, o nastavku višegodišnje kampanje uvreda, mizoginih ispada i eksplicitnih prijetnji smrću i nasiljem, na koje državne institucije do danas nijesu dale djelotvoran odgovor. 
 
Kako naglašavaju iz PEN-a i FCJK-a, posebno zabrinjava činjenica da se ovakva djela normalizuju ćutanjem nadležnih, selektivnim oglašavanjem političkih aktera i izostankom javne solidarnosti. 
 
- Dok se poslanice vlasti oglašavaju isključivo kad je na meti neko iz njihove partije, a premijer nalazi vremena da komentariše stradanje povodom ideoloških stavova u Americi, odsustvo reakcije na prijetnje crnogorskoj novinarki svjedoči o poraznom stanju društvene svijesti i odgovornosti- navodi se u saopštenju.
Iz PEN centra i FCJK očekuju i zahtijevaju da policija i tužilaštvo hitno procesuiranje slučaja i zaštitu Danice Nikolić, a Vlada i premijer javno i nedvosmisleno osude napada. 
 
- Od Parlamenta i političkih partija – da napokon prepoznaju da se sloboda govora i pravo na bezbjedan rad ne mogu braniti selektivno, već isključivo univerzalno i solidarno- navodi se u saopštenju. 
 
Napadi na novinarke i novinare, naročito kontinuirane prijetnje smrću, poručili su iz PEN centra i FCJK, predstavljaju napad na samu srž demokratskoga poretka. 
 
Podśećaju sve grane vlasti u Crnoj Gori da se društvo koje toleriše nasilje nad kritičkim glasovima odriče prava da se naziva demokratskim. 
 
- Crnogorski PEN centar i Fakultet za crnogorski jezik i književnost stoje uz Danicu Nikolić i sve novinarke i novinare koji rade u javnom interesu, uz jasnu poruku: sloboda medija temelj je svake slobodne zajednice- zaključuje se u saopštenju.

PEN centar i FCJK: Odsustvo reakcije na prijetnje Danici Nikolić svjedoči o poraznom stanju društvene svijesti i odgovornosti

Poreska uprava naplatila je za jedanaest mjeseci 1,5 milijardi eura i time ostvarila rast od 27 miliona eura u odnosu na isti period lani. Plan naplate je takođe premašen za skoro dva miliona eura, saopšteno je iz Poreske uprave.
Time je, kako su rekli, nastavljen trend rasta bruto prihoda.
Veliki rast je, kazali su u Poreskoj upravi, ostvaren kod naplate poreza na dodatu vrijednost (PDV). Naplata ovog poreza za period od 1. januara do 30. novembra 2025. godine, iznosila je 540 miliona eura, što je u odnosu na prošlu godinu više za preko stotinu miliona eura ili 23 odsto, a u odnosu na plan je više za 1,3 miliona eura.
- Rezultati koje bilježimo nijesu slučajni, oni su direktna posljedica predanog rada svih službenika PU, unaprijeđenih procedura i sve jače svijesti poreskih obveznika o važnosti urednog izmirivanja obaveza - istakao je pomoćnik direktora u Sektoru za operativu u oblasti naplate, Vladan Kasalica.
Po osnovu poreza na dobit pravnih lica naplaćeno je 231 milion eura i to je više 23 miliona eura ili 11 odsto u odnosu na isti period prošle godine, a u odnosu na plan više za 17 miliona eura.
- Naplata doprinosa iznosi 70 odsto prošlogodišnjeg rezultata, iako je stopa doprinosa za fond PIO umanjena za preko 50 odsto. Ovaj rezultat, sa naplatom drugih kategorija poreza, doveo je do rasta ukupne naplate - dodali su u Poreskoj upravi.
Samo u novembru naplata bruto prihoda iznosila je 112 miliona eura što je, ističu u Poreskoj upravi, premašilo prošlogodišnji novembar za 10 odsto, a plan za novembar ove godine za sedam odsto.
- Značajan rast ostvaren je kod poreza na dodatu vrijednost gdje je u novembru naplaćeno skoro 50 miliona eura, odnosno ostvaren rast od 26 odsto u odnosu na prošlu i preko 800 hiljada više u odnosu na plan za novembar za ovu godinu - dodaje se u saopštenju.
Porez na dobit pravnih lica iznosio je 3,4 miliona, što predstavlja rast od 135 odsto u odnosu na novembar lani, a 280 odsto više u odnosu na plan za ovaj novembar.
- Poreska uprava će nastaviti da unapređuje mehanizme naplate i kontrole, sa posebnim fokusom na digitalizaciji procesa i edukaciji poreskih obveznika, ovakav pristup je od ključnog značaja za stabilnost javnih finansija - poručeno je u saopštenju.

PU: Naplaćeno 1,5 milijardi eura, plan premašen za skoro dva miliona

G.Z. (40) iz Berana uhapšen je zbog sumnje na nedozvoljene polne radnje i obljubu nad djetetom.
- Sumnja se da je u kontinuitetu, počevši od septembra tekuće godine, neprimjereno dodirivao jednu maloljetnu žensku osobu - saopšteno je iz Uprave policije.
G.Z. &nbsp;će u zakonskom roku, uz krivičnu prijavu, biti priveden postupajućem tužiocu u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju na dalju nadležnost.

Beranac uhapšen zbog sumnje da je u kontinuitetu neprimjereno dodirivao djevojčicu

Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) saopšteno je da su uspješno završene dvodnevne obuke za zaštitare lica i imovine u školama.
Ove obuke su realizovane uz podršku Privredne komore Crne Gore i Policijske akademije Danilovgrad.
- Održane su četiri obuke koje je pohađalo ukupno 122 polaznika/ce. Program je obuhvatio teorijska i praktična znanja iz oblasti primjene ovlašćenja, postupanja u rizičnim situacijama, maloljetničkog prava, sprečavanja nasilja i vandalizma, kao i specifičnosti rada u školskom okruženju - naveli su u resoru na čijem je čelu Anđela Jakšić Stojanović.
Obrađene teme na obuci uključivale su, kažu oni, ovlašćenja i dužnosti u vršenju poslova zaštite imovine i lica (legitimisanje, davanje upozorenja, sredstva prinude), primjenu ovlašćenja u školskom okruženju, postupke lica fizičkog obezbjeđenja u različitim situacijama ugroženosti lica i imovine, uključujući postupak sa zadržanim licima.
- Teme su bile i maloljetničko krivično, prekršajno i porodično pravo, postupanje prema maloljetnim licima, nadležnosti organa i zaposlenih u školama, vrste nasilja i diskriminacije u školama, te načini njihovog ispoljavanja, kao i postupci po učinjenom nasilju i vandalizmu - dodali su u MPNI.
Obuku su izvodili Mladen Bulatović, specijalista poslovno‑civilne bezbjednosti, Slavko Milić, službenik MUP/UP i Angelina Bajčeta, savjetnica za unifikaciju i standardizaciju nastave Policijske akademije
Program je, ističu oni, realizovan kroz interaktivne metode – predavanja, diskusije, simulacije i praktične vježbe uz korišćenje savremene opreme i nastavnih sredstava.
- Poseban značaj obuke leži u jačanju sposobnosti službi zaštite da pravovremeno i profesionalno odgovore na sve oblike prijetnji i rizika u školskom okruženju - naveli su u MPNI.
Ova inicijativa Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija pružila je, cijene oni, dodatno stručno usavršavanje angažovanim zaštitarima, jačajući bezbjednost učenika, zaposlenih i školskih objekata.
- Ovaj program predstavlja primjer uspješne inicijative Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, u saradnji sa Policijskom akademijom i Privrednom komorom Crne Gore, usmjerene na kontinuirano stručno usavršavanje kadrova zaduženih za zaštitu lica i imovine u školama te unapređenje bezbjednosnih standarda u obrazovnom sistemu - zaključili su u MPNI.

Završena obuka za zaštitare u školama

Sutkinja Nada Rabrenović izdala je nalog za prinudno privođenje Marka Ljubiše Kana koji je danas trebalo da svjedoči u Višem sudu u postupku protiv grupe, koju su prema stavu SDT -a, formirali jedan od vođa kavačkog klana Radoje Zvicer i Nikola Vušović.
Plan grupe, prema navodima tužiteljke Nataše Bošković, bio je da ubiju Ljubišu Kana i njemu bliske osobe. Ljubiša, prema operativnim podacima policije, slovi za visokorangiranog člana škaljarskog klana.
Iako je uručen poziv Ljubiši on danas nije došao da svjedoči, dok poziv Goranu Sloviniću nije uredno uručen.
Osim Zvicera i Vušovića na optužnici su i Mario Milošević, Damir Mandić, Radovan Mujović, Ivan Biletić, Aleksandar Ćetković, Davor Kordić i Branko Simić.
Zviceru, Vušoviću i Simiću se sudi u odsustvu.
Advokat Marko Radović tražio je od sudskog vijeća da Marku Ljubiši bude ukinut status svjedoka oštećenog jer po Zakoniku o krivičnom postupku "oštećenom licu je ugroženo lično ili imovinsko pravo što u ovom postupku nije slučaj". Tužitiljka Bošković smatra da je prijedlog advokata Radovića neosnovan.
Na narednom pretresu koji je zakazan za 16. decembara kada će Ljubiša biti prinudno doveden sudsko vijeće će odlučiti o zahtjevu advokata Radovića.
Na današnjem ročištu sašlušani su svjedoci Veljko Radulović i policajac Vule Kovinić.
Radulović je u kratkom iskazu ispričao da je 2021. godine iznajmio stan u Budvi osobi po imenu Petar na dva mjeseca. Zbog protoka vremena više detalja nije mogao da se sjeti.
Na narednom ročištu osim Ljubiše u svojstvu svjedoka biće saslušani Slovinić i Ranka Radulović.

Naredba za prinudno dovođenje Ljubiše Kana, odbrana traži da on nema status svjedoka oštećenog

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: crnogorski-pen-centar