Bugarske vlasti istražuju ubistvo šest osoba povezanih sa nevladinom organizacijom koja se bavi ekološkim aktivnostima, a policija je saopštila da istražuje nekoliko verzija događaja, među kojima je i mogućnost da su ubistva povezana sa kultom.
Početkom februara, policija je prijavila ubistvo tri osobe u planinskom domu u vlasništvu jedne nevladine organizacije, koji se nalazi u blizini prevoja Petrohan, prenose bugarski mediji.
Tada je izdata poternica za trojicom osumnjičenih, uključujući direktora organizacije i vlasnika doma Ivajla Kaluševa, koji je, prema policijskim navodima, pobjegao sa mjesta zločina.
Prema BTV-u, u nedjelju su Kalušev, petnaestogodišnji dječak i dvadesetdvogodišnji muškarac pronađeni ubijeni u kamperu u šumi, a slučajno ih je otkrio pastir.
Trenutno su u toku istražne radnje, a policija je područje ogradila. Za sada nema zvaničnih saopštenja povodom ovog novog incidenta.
Ranije je vršilac dužnosti glavnog tužioca republike Borislav Sarafov predstavio detalje istrage o incidentu u "horor kolibi", uporedivši ga sa američkom TV serijom "Tvin Piks".
- Radim kao istražitelj i tužilac već 31 godinu i mnogo sam toga vidio, ali ono što sada vidim me definitivno šokira. Štaviše, nije me šokiralo samo ubistvo, već aktivnosti nevladine organizacije koja je, izgleda, pokušala da preuzme rad državnih organa, ali je djelovala u sopstvenom interesu - izjavio je ranije Sarafov.
On je istakao da nije mogao da pretpostavi da postoji ovako nešto.
Policija je 4. februara potvrdila da su u blizini kolibe kod Petrohana pronađena tri tijela sa prostrijelnim ranama.
Prema podacima obdukcije, pretpostavlja se da je prošlo između 12 i 18 sati između ubistva i pronalaska tijela tri žrtve.
U kolibi, koja je skoro sasvim izgorjela, pronađena je velika količina vatrenog oružja.
Koliba je inače bila veoma obezbijeđena - ograde, barijere, bezbednosne kamere i oprema za nadzor, uključujući dronove.
Muškarci koji su tu živjeli tvrdili su da "štite šumu i životnu sredinu", često zaustavljajući turiste i mještane, tražeći lična dokumenta i ograničavajući pristup tom području.
Istražitelji sumnjaju da je ekološka nevladina organizacija koja je posjedovala kolibu povezana sa kultom u koji su uključeni tinejdžeri i djeca.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Bugarska policija istražuje smrt šest osoba, sumnja na ritualna ubistva

Predsjednik Bugarske Rumen Radev najavio je da će sjutra podnijeti ostavku na tu funkciju.&nbsp;
On je kazao da je ovo njegovo "posljednje obraćanje kao predsjednika", prenosi Anadolija.
&nbsp;Radev je u televizijskom obraćanju naveo da će sjutra podnijeti ostavku na mjesto predsjednika države i izrazio uvjerenje da će potpredsjednica Iliana Iotova biti dostojan šef države.
&nbsp;- Bitka za budućnost naše domovine je pred nama i vjerujem da ćemo se s njom suočiti zajedno sa svima vama - vrijednima, inspirisanima i nepopustljivima! Spremni smo. Možemo i uspjećemo - kazao je Radev, prenosi novinska agencija BTA.
&nbsp;Bugarska se kreće ka prijevremenim parlamentarnim izborima nakon što je Alijansa za prava i slobode (ARF) sredinom januara vratila Radevu treći i posljednji mandat za formiranje vlade koji nije ispunjen.
&nbsp;Radev je rekao da se zemlja nakon toga kreće prema novim izborima.
&nbsp;Bugarska je bez redovne vlade otkako je premijer Rosen Željazkov podnio ostavku 11. decembra prošle godine.
&nbsp;Radev je potom pokrenuo ustavnu proceduru formiranja vlade, održavajući konsultacije sa parlamentarnim grupama 51. saziva Narodne skupštine.
&nbsp;Prvi mandat dao je savezu GERB-UDF, a drugi grupi "Nastavi promjene - Demokratska Bugarska", a oba mandata su vraćena neispunjena.
&nbsp;Prema bugarskom ustavu, ako sva tri pokušaja formiranja vlade propadnu, predsjednik mora imenovati privremeni kabinet i zakazati prijevremene parlamentarne izbore u roku od dva mjeseca.

500x500

Predsjednik Bugarske najavio ostavku

U Bugarskoj će još jednom biti održani vanredni parlamentarni izbori, izjavio je danas predsjednik države Rumen Radev, mjesec dana nakon pada posljednje vlade, prenosi Beta.
Radev je ove nedelje povjjerio mandat za formiranje vlade i trećoj stranci – centrističkoj Alijansi za prava i slobode, koja je odbila da predloži kandidata za premijera, navodi briselski Politiko.
Ponudu Radeva i povjeren mandat je prvo, u ponedjeljak, odbila konzervativna koalicija stranke GERB i Saveza demokratskih snaga (SDS), a zatim, u srijedu, i proevropska koalicija stranaka Nastavljamo sa promjenom i Demokratska Bugarska.
Prema Ustavu Bugarske, Radev sada mora da imenuje vršioca dužnosti premijera, posle konsultacija sa poslaničkim grupama, i zatim da raspiše nove izbore.
Posljednji bugarski premijer Rosen Željazkov podnio je ostavku u decembru, poslije višenedjeljnih antikorupcijskih demonstracija protiv njegove vlade. Njegova vlada, izabrana u januaru 2025. godine, prethodno je šest puta preživjela glasanje o povjerenju u parlamentu.
Naredni izbori biće osmi u Bugarskoj u posljednje četiri godine. Od izbora u aprilu 2021. godine, do kojih je Bojko Borisov bio premijer, Bugarska je imala čak šest predsjednika vlada, od kojih su neki bili samo vršioci dužnosti. Niko od njih šest nije ostao na mjestu premijera duže od godinu dana.

Bugarska ide na još jedne vanredne parlamentarne izbore

Ministarstvo vanjskih poslova Bugarske saopštilo je da je danas nepoznata osoba napala bugarsku ambasadu u Skoplju te je zatražilo od nadležnih organa u Sjevernoj Makedoniji da hitno identifikuju i kazne počinioca.
U saopštenju se navodi da Ministarstvo vanjskih poslova Bugarske najoštrije osuđuje čin usmjeren protiv zgrade bugarskog diplomatskog predstavništva u Skoplju, koja predstavlja simbol državnosti i zvaničnog prisustva Republike Bugarske u Republici Sjevernoj Makedoniji.
- Ovo je neprihvatljiv napad na status diplomatskog predstavništva i grubo kršenje Bečke konvencije o diplomatskim odnosima. Ministarstvo vanjskih poslova izražava duboku zabrinutost zbog činjenice da je ovakav čin rezultat sistematskog izostanka reakcije nadležnih institucija Republike Sjeverne Makedonije na ranije napade i vandalske akte usmjerene protiv objekata povezanih s Bugarskom i bugarskom zajednicom - navedeno je u saopštenju.
Dodaje se da je institucionalna pasivnost, u kombinaciji s tolerisanim, pa čak i podsticanim govorom mržnje prema Bugarskoj i Bugarima u susjednoj zemlji, stvorila ambijent u kojem se ovakva krivična djela ohrabruju i eskaliraju.
Nadležni organi u Sjevernoj Makedoniji pozvani su da bez odlaganja preduzmu sve potrebne mjere kako bi identifikovali počinioca i priveli ga punoj krivičnoj odgovornosti, te da osiguraju sigurnost bugarskih diplomatskih i konzularnih predstavništava, njihovog osoblja i imovine.
- Republika Bugarska očekuje od institucija u Republici Sjevernoj Makedoniji da se jasno i nedvosmisleno distanciraju od govora mržnje, da se efikasno suprotstave ovakvim krivičnim djelima, da ozbiljno rade na stvaranju suštinski drugačijeg javnog narativa o odnosima s Bugarskom i da bezuslovno ispunjavaju svoje međunarodne obaveze . navodi se u saopštenju.
Ministarstvo vanjskih poslova Bugarske poručilo je da će nastaviti pažljivo pratiti razvoj slučaja te da zadržava pravo na preduzimanje dodatnih mjera radi zaštite bugarskih interesa.

Napadnuta ambasada Bugarske u Skoplju, iz Sofije traže hitnu reakciju

Bugarski predsjednik Rumen Radevrekao je u petak da će iduće nedjelje dati mandat za sastavljanje vlade koaliciji desnog centra GERB-SDS, ali analitičari ne vjeruju da će ona dobiti dovoljnu potporu i smatraju da su prijevremeni izbori gotovo neizbježni.
Koaliciona vlada premijera Rosena Željakova, koju je podržavao GERB-SDS, podnijela je prošli mjesec ostavku nakon višenedjeljnih uličnih protesta protiv državne korupcije i novog proračuna koji je predviđao povećanje doprinosa za socijalno osiguranje i nekih poreza, piše Hina.
Vlada je podnijela ostavku uoči ulaska Bugarske u eurozonu 1. januara.
Predsjednik Rumen Radev rekao je da će u ponedjeljak dati mandat GERB-SDS-u, najvećoj skupini u parlamentu, ali ona ima samo 66 zastupničkih mjesta od ukupno 240 i nije velika vjerovatnoća da će dobiti dovoljnu potporu da sastavi novu vladu.
Po bugarskom ustavu, Radev će tada morati dati mandat drugoj najvećoj stranci te zatim trećoj najvećoj. Ako nijedna politička skupina ne uspije okupiti parlamentarnu većinu, slijede prijevremeni izbori.
Koalicija GERB-SDS bila je prva na posljednjim izborima, održanim u oktobru 2024., ali je vlast preuzela tek u januaru 2025. nakon teških pregovora i trebala joj je potpora drugih stranaka u podijeljenom parlamentu.
Bugarska je u posljednje četiri godine imala sedam parlamentarnih izbora.

1250x600

1084x550

Kriza u Bugarskoj: Vlada dala ostavku uoči ulaska u eurozonu, prijete novi izbori

Ulaskom Bugarske u eurozonu, koji je planiran za sjutra, jedna evropska valuta uskoro će otići u istoriju – bugarski lev.
Time će se nastaviti proces koji traje više od dvije decenije i koji je iz temelja promijenio monetarnu mapu Evrope, piše BiznisInfo.ba.
Euro je uveden kao obračunska valuta 1999. godine, dok su novčanice i kovanice ušle u upotrebu 2002. godine. Tada je došlo do najveće monetarne promjene u modernoj evropskoj istoriji.
U prvoj fazi, euro je zamijenio čak 12 nacionalnih valuta - njemačka marka, francuski franak, italijanska lira, španska peseta, austrijski šiling, belgijski franak, nizozemski gulden, portugalski eskudo, finska marka, irska funta, luksemburški franak i grčka drahma.
Od tog trenutka, ove valute su prestale da postoje kao zakonsko sredstvo plaćanja.
Nakon 2002. godine, eurozoni su se postupno pridruživale nove države, a njihove nacionalne valute odlazile su u istoriju. Slovenački tolar 2007. godine, kiparska funta i malteška lira 2008, slovačka kruna 2009, estonska kruna 2011, letonski lats 2014, litvanski litas 2015. i hrvatska kuna 2023. Sledeći na listi je bugarski lev.
Bugarska je naredna zemlja koja će se pridružiti eurozoni. Planirano je da od sjutra bugarski lev prestane da bude zvanična valuta, a zamijeni ga euro. Na taj način će bugarski lev postati 21. nacionalna valuta koja je nestala zbog uvođenja eura.
Bugarska već godinama ima fiksni kurs leva prema euru, pa se prelazak smatra tehnički manje zahtjevnim u odnosu na ranije primjere.
Crna Gora i Kosovo imaju poseban status, jer koriste euro iako nijesu članice EU, niti eurozone. Obje su prvo napustile domaće valute i uvele njemačku marku, a nakon njenog ukidanja 2002. godine, prešle na euro ali bez formalnog odobrenja EU.
Te dvije države nemaju pravo odlučivanja u ECB-u, ne mogu štampati novac, ne učestvuju u monetarnoj politici, a euro koriste jednostrano. Taj model se naziva jednostrana euroizacija i EU ga toleriše, ali ne smatra punopravnim članstvom u eurozoni.
Uvođenje eura je dovelo do nestanka više od 20 evropskih valuta, što predstavlja jednu od najvećih monetarnih transformacija u savremenoj istoriji. S Bugarskom kao narednom članicom, eurozona se i dalje širi, dok neke zemlje, poput Crne Gore i Kosova, koriste euro bez formalnog članstva.

Još jedna evropska valuta sjutra odlazi u istoriju

Bugarska od 1. januara uvodi euro i tako će postati 21. zemlja u eurozoni.
Kreatori politike u Briselu i Sofiji nadaju se da će to podstaći bugarsku ekonomiju i učvrstiti njenu prozapadnu putanju, prenosi Capital.ba.&nbsp;
Predsjednik Evropske komisije Ursula von der Lajen rekla je da će zahvaljujući euru Bugarska imati više trgovine, investicija i kvalitetnih poslova i realnih prihoda.
&nbsp;Tokom nedavne posjete Sofiji, komesar za ekonomiju Valdis Dombrovskis rekao je da je taj potez ključan u vrijeme rata Rusije sa Ukrajinom, rastućih geopolitičkih tenzija i globalne ekonomske neizvjesnosti, što su faktori koji ističu važnost evropskog jedinstva.
&nbsp;- Većina evropskih zemalja, uključujući Bugarsku, suviše je mala da bi sama oblikovala današnji svijet. One mogu da dobiju neophodnu težinu samo potpunom integracijom u veće političke i ekonomske strukture EU - rekao je Dombrovskis.
&nbsp;Gardijan piše da su, uprkos naglašenim prednostima, Bugari daleko od ujedinjenja. Nedavno istraživanje Ministarstva finansija pokazalo je da je 51 odsto građana bilo za ulazak u zonu jedinstvene valute, a 45 odsto protiv.

Bugarska od 1. januara uvodi euro

Bugarski parlament je danas prihvatio ostavku vlade Rosena Željazkova, sa 227 glasova za, bez glasova protiv i uzdržanih, javlja bugarska agencija BTA.
Željazkov je juče na hitnoj konferenciji u parlamentu objavio da vlada podnosi ostavku, neposredno pre glasanja o nepovjerenju vladi, što je tražila partija „Nastavite promjene – Demokratska Bugarska“.
„Koalicija je razgovarala o situaciji. Ne sumnjamo da će na predstojećem glasanju o nepovjerenju vlada dobiti podršku. Bez obzira na to, odluke Narodne skupštine su važne kada odražavaju volju naroda. Naša želja je da budemo na nivou koji društvo očekuje. Moć proizilazi iz suverena i glasa naroda. I mlado i staro diglo je glas za ostavku. Ova građanska energija mora biti podržana i podsticana“, rekao je Željazkov.
Ostavka je usledila nakon velikih protesta, pokrenutih vladinim kontroverznim planovima za budžet.
Krajem novembra, bugarska vlada povukla je nacrt budžeta koji je već bio proslijeđen parlamentu, nakon masovnih protesta pred Sobranjem, negodovanja partija i sindikata i upozorenja Evropske komisije da nacrt nije u skladu sa budžetskim pravilima Evropske unije.
Protesti su eskalirali u opšte nezadovoljstvo zbog korupcije, nepravde i neuspjeha u mnogim sektorima rada vlade.
Željazkov je izabran za premijera 16. januara sa 125 glasova za, 114 protiv i bez uzdržanih glasova.

Parlament Bugarske jednoglasno prihvatio ostavku vlade

Bugarska Vlada podnijela je ostavku nakon jednih od najvećih protesta u modernoj istoriji Bugarske zbog budžeta za narednu godinu. 
Budžetom bi bili uvećani porezi doprinosi za socijalno osiguranje, a što je predložila Vlada koju mnogi Bugari smatraju korumpiranom, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Premijer Rosen Željazkov je odluku i ostavci objavio u televizijskoj izjavi u Sofiji, neposredno prije glasanja o nepovjerenju u parlamentu.
- Vlada danas podnosi ostavku- rekao je Željazkov nakon sastanka čelnika vladajuće stranke.
 Odluka dolazi nakon nekoliko velikih demonstracija izazvanih bijesom zbog Vladinih planova za narednu godinu.
Desetine hiljada ljudi okupilo se u Sofiji i drugim gradovima kasno sinoć skandirajući "Ostavka! Ostavka! Ostavka!" i "Mafija, izlazi!" ispred parlamenta. 
 Protesti su uglavnom bili mirni.
Transparensi Internešnal /Transparency International/ rangira Bugarsku, koja bi trebalo da uvede EUR 1. januara, kao drugu najkorumpiraniju državu u Evropskoj uniji (EU), odmah iza Mađarske.
Bugarska je najsiromašnija država EU, a takođe je jedna od politički najnestabilnijih članica Unije.
Bugari su od 2021. sedam puta izašli na birališta kako bi izabrali parlament koji je bio ometen nizom nestabilnih koalicija predvođenih sa više centrističkih i desničarskih stranaka.
Nije jasno hoće li Bugarska ići u nove izbore, koji bi bili osmi u posljednje četiri godine.
Željazkov je predvodio koalicionu Vladu koja je imenovana u januaru, nakon teških pregovora koji su uslijedili nakon glasanja u oktobru, koje nije puno doprinijelo rješavanju pitanja duboko podijeljenog parlamenta.

Pala Vlada Bugarske

Bugarski predsjednik Rumen Radev u utorak je izjavio da je ostavka vlade neizbježna i da su prijevremeni izbori jedini održiv put naprijed, nakon velikih protesta protiv budžetske politike kabineta i široko rasprostranjenih optužbi za korupciju.
U obraćanju emitovanom na Bugarskoj nacionalnoj televiziji, Radev je rekao da je vladajuća koalicija izgubila legitimitet i da nije ispunila očekivanja javnosti.
- Bugarskoj su potrebne stvarne promjene koje će dovesti do obnove državnosti, a to je nešto što sadašnja koalicija ne može da postigne - izjavio je Radev, a javila je BTA.
Pozvao je Bugare da iskoriste ono što je nazvao istorijskom prilikom za obnovu, pozivajući na jedinstvo, volju i mudrost dok se zemlja suočava s rastućim društvenim i političkim tenzijama.
Radev je naglasio da demonstracije u ponedjeljak prelaze generacije.
- Na trgu su bili ljudi svih generacija - rekao je, odbacujući tvrdnje da nemiri odražavaju usko nezadovoljstvo vladinim nacrtom budžeta.
Umjesto toga, rekao je da su protesti usmjereni protiv otimanja države, korupcije, bezakonja i odbijanja političke klase da ih čuje, protiv upravljanja putem novca, kampanja blaćenja i straha. Oštro je kritikovao ono što je opisao kao neprincipijelnu koaliciju koja je podijelila društvo na one na vlasti i prevarene i ogorčene birače.
Obraćajući se, kako je rekao, gospodi oligarsima, Radev je rekao da su potcijenili odlučnost i starijih generacija koje su iskusile bugarsku političku tranziciju i hiljada mladih ljudi koji duboko brinu o Bugarskoj.
Radev se obratio demonstrantima i građanima koji su ostali kod kuće, ali dijele slične pritužbe.
- Obraćam vam se sa uvjerenjem da nećemo propustiti ovu priliku da promijenimo Bugarsku - poručio je Radev.
Upozorio je da će jedinstvo biti ključno za sprečavanje provokacija i pokušaja kooptiranja protestnog pokreta.
- Iz iskustva znamo zašto smo se okupili. Takođe znamo iz prošlosti da svaki pokušaj privatizacije protesta oduzima nade većin - kazao je Radev.
Zaključujući svoj govor, naglasio da zemlji treba radikalna i stvarna promjena kako bi se vratilo povjerenje u institucije i vladavinu prava, proces koji, kako je rekao, sadašnja vlada ne može sprovesti.

Bugarski predsjednik podržao proteste protiv korupcije: Ostavka vlade je neizbježna

Čuveno istorijsko pozorište Sanazaro u bogatoj četvrti Napulja izgorelo je u požaru. Veruje se, prema saopštenju tamošnjih vlasti, da je požar počeo u stambenom bloku u kvartu Kijala, ali se brzo proširio na obližnje 19-ovjekovno pozorište i doveo do urušavanja krova u obliku kupole i uništenja luksuznih loža.
- Vrlo malo od pozorišta je ostalo - rekao je šef vatrogasne službe Napulja Đuzepe Paduano, i dodao da unutra još ima nekoliko manjih žarišta koje će vatrogasci ubrzo ugasiti kao i da je prerano da se govori o uzroku požara, prenosi N1.
Gradonačelnik Napulja Gaetano Manfredi rekao je da, prema prvim pokazateljima izgleda da je požar izazvan nesrećnim slučajem. On je rekao da je gubitak pozorišta velika tuga i "duboka rana" za istoriju i kulturu grada, prenosi agencija Rojters.
Građani su rekli da je gust dim prekrio četvrt od ranog jutra i da su 22 porodice morale da budu evakuisane iz obližnjih zgrada, a četiri osobe odvedene su u bolnicu posle udisanja dima. Nema izvještaja o smrtnim slučajevima, ili ozbiljnijim povredama.
Pozorište je otvoreno 1847. godine i ugostilo je najčuvenije italijanske glumce i dramske pisce. U njegovom sadašnjem programu su mješavina izvođenja klasične muzike sa gostujućim pozorišnim produkcijama.
- Učinićemo se da pomognemo vlasnicima da ga obnove - rekao je gradonačelnik i dodao da će i centralna vlada takođe doprineti obnovi.

Izgorelo čuveno pozorište Sanazaro u Napulju

U južnim predjelima Crne Gore danas se saobraćaj obavlja po suvim kolovozima. Na dionicama u višim predjelima kolovozi su uglavnom mokri, mjestimično ima i ugaženog snijega, a moguća je i pojava poledice. Učestali su sitniji odroni na dionicama koje prolaze kroz usjeke. Mjestimično je vidljivost smanjena. Savjetujemo opreznu vožnju prilagođenu nestabilnim vremenskim prilikama i saobraćajnim uslovima, saopšteno je iz Auto moto saveza Crne Gore.
Do 1. aprila obavezna je pneumatika za zimsku upotrebu za sva motorna vozila na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira da li na tom putu postoje zimski uslovi. Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi ( sniježne padavine, snijeg,led ili poledica na kolovozu) na vozilu moraju biti pneumatici za zimsku upotrebu na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini pneumatika koji se koriste u ovom periodu je 4mm.
Za vrijeme sniježnih padavina zabranjen je saobraćaj za kamione sa prikolicom i šlepere na dionicama preko planinskih prevoja u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara -Mojkovac, na lokalitetu Sokolovina došlo je do odrona uslijed čega je saobraćaj obustavljen.
Do 28. februara odobrava se potpuna obustava saobraćaj od 08.00 do 12.00 sati i od 13.00 do 17.00 sati zbog izvođenja radova na regionalnom putu R-30 dionica Petnjica -Bioča, potez Bioča-Lješnica .
U toku je rekonstrukcija regionalnog puta R-29 Bar-Kamenički most-Krute i dolazi do obustave saobraćaja za sve vrste vozila od 08.00 do 11.00 i od 13.00 do 16.00 sati. Predviđeno je da radovi traju do 28. februara.
Odobrava se totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila od 08.00 do 14.00 časova na regionalnom putu R-17 dionica Čevo-Riđani zbog izvođenja radova na adaptaciji puta.
Zbog izvođenja radova na rekonstrukciji saobraćajnice Petnjica-Bioča odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja na mjestima izvođenja radova, kao i povremena obustava saobraćaja ne duža od 60 minuta. Obustave saobraćaja ne duže od 60 minuta ne mogu se koristiti radnim danima (ponedjeljak-petak) od 07.00 do 09.00 i od 12.00 do 14.00 sati.
Na magistralnom putu M-3 dionica Plužine-Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje – Jasenovo Polje saobraćaj se obavlja naizmjenično jednom trakom na mjestima izvođenja radova i regulisan je svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja zbog izvođenja radova na rekonstrukciji prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevica Tara.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja zbog izvođenja radova na rekonstrukciji mosta Đurđevica Tara na magistralnom putu M-6 dionica Žabljak -Pljevlja.
Do 15. juna dolazi do izmjene režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenični kao i mogućnost potpune obustave saobraćaja u kraćim terminima u tunelu Sozina u vremenu od 22.00 do 06.00 časova. U pitanju su radovi na sanaciji pukotina u tunelu Sozina injektiranjem sa završnim farbanjem obloge. Radovi će se izvoditi ručno pomoću lake opreme i mašina.
Zbog radova na sanaciji kosina na dionici puta između raskrsnice Sutomore (Bar)-Petrovac i južnog portala tunela Sozina do 28. februara saobraćaj se obavlja naizmjeničnim propuštanjem vozila uz odgovarajuću privremenu signalizaciju. Tokom radova može doći do povremene kratkotrajne obustave saobraćaja na navedenoj dionici.
U Podgorici se odobrava se potpuna obustava zbog izvođenja radova na izgradnji Bulevara Vojislavljevića -Faza II-u dijelu od ulice Kralja Nikole do ulice Princeze Ksenije. Saobraćaj se obavlja alternativnim putnim pravcima u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom
Pošto je stanje na putevima podložno čestim izmjenama prije polaska na put informišite se o stanju i prohodnosti puteva.
U protekla 24 sata dogodilo se 18 saobraćajnih nezgoda u kojima je sedam osoba zadobilo lake povrede.
Saobraćaj je umjerenog intenziteta.
Auto moto savez Crne Gore pruža učesnicima u saobraćaju tehničku pomoć na javnim putevima koja podrazumijeva pružanje usluge pomoći na putu, otklanjanje manjih kvarova i besplatnog šlepanja vozila do prvog servisa za sva vozila registrovana u Crnoj Gori.
Informativni centar zajedno sa službom pomoći na putu na usluzi je građanima 24 sata. Informacije se mogu dobiti putem telefona 19807, 020234999 i 063239987.

Oprezno zbog mokrih puteva i poledice

Član 68 stav 4 Zakona o sprječavanju korupcije je decidiran: Postupak po tužbi za zaštitu zviždača je hitan. U praksi, nažalost, nije. Uzbunjivač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema kojem je Upravni sud u januaru prošle godine ukinuo zaštitu, nezabilježen slučaj u demokratskim društvima, dva mjeseca kasnije, 18. marta je u Osnovnom sudu u Podgorici pokrenuo postupak za zaštitu zviždača, a pripremno ročište održano je tek 10 mjeseci kasnije - 19. januara ove godine?! Toliko o zakonskoj normi i hitnosti postupka. Koliko sud ozbiljno shvata i uvažava zakon pokazuje i činjenica da je sljedeće ročište zakazano za dva mjeseca - 24. marta. Duže od godine od podnošenja tužbe. SPREGA INTERESA Pred uzbunjivačem iz CGES-a očigledno je još jedan dugi sudski postupak, a sve što se dogodilo u proteklih nešto duže od četiri godine od kada je podnio prijavu na sumnju u korupciju, ovaj proces je sa neizvjesnim ishodom. Disciplinski postupak, degradacija, premještaj na radno mjesto izolovano od ostalih kolega, samo su djelić progona kojem je zviždač izložen od 24. novembra 2021. kada je podnio prijavu zbog sumnje u korupciju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260218060256_591097db72d07b049e7185c01a7d7db43c11a38d8360f28e8661d30513ee12ea.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260218060256_591097db72d07b049e7185c01a7d7db43c11a38d8360f28e8661d30513ee12ea" data-rendition-name="original" width="437" height="317" loading="lazy" alt="Predsjednik i potpredsjednik Savjeta Pavle Ćupić i Mladen Tomović i direktor Dušan Drakić"></figure>  Poslije disciplinskog postupka koji je menadžment kompanije pokrenuo protiv njega, tadašnja uprava ASK-a uzbunjivaču je, u maju 2023, dodijelila status zaštite, kako bi onemogućili čelnike CGES-a da ga ostave bez posla. Ispostavilo se, međutim, da je sprega interesa moćnika iz elektroenergetske kompanije sa ASK-om, a utisak je i pravosudnim aparatom, mnogo snažnija od slova zakona, ali i etike i lične i profesionalne odgovornosti pojedinaca u lancu onih koji su se ostrvili na zviždača, kako bi zaštitili interese čelnika CGES-a. Smjena rukovodstva ASK-a bila je izvjesna, pa je CGES za advokatske usluge angažovao advokata Mladena Tomovića, za kojeg se znalo da će se kandidovati za člana Savjeta Agencije, a koji je istovremeno i blizak prijatelj i pravni zastupnik Dušana Drakića, koji je bio budući direktor ASK-a. Drakić je bio predsjednik sindikalne organizacije ASK-a i sa dijelom zaposlenih sudio se sa tadašnjim čelnicima ove institucije. I Tomović je nekada bio zapošljen u ASK-u, a i supruga mu radi u toj instituciji. Sve što je uslijedilo odigralo se po planu progonitelja uzbunjivača iz CGES-a.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026021807020_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2026021807020_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ask"><figcaption>Ilustracija ASK</figcaption></figure>  Tomović je 10. juna 2023. Upravnom sudu podnio tužbu za poništenje statusa zaštite zviždača. Skupština je 31. jula 2024. izabrala novi Savjet ASK-a, a oni su u avgustu imenovali Drakića za v.d. direktora Agencije. Ubrzo po imenovanju, izjavi za Portal ETV, Drakić je poručio da će slučaj zviždača iz CGES-a biti podvrgnut reviziji?! Za tim nije imalo potrebe, jer je u januaru 2025. Upravni sud poništio odluku ASK-a o zaštiti zviždača iz CGES-a. Uzbunjivač je uzalud upozoravao da ASK nije sudu dostavio kompletnu dokumentaciju. SUDANIJA BEZ KRAJA Iako je po presudi Upravnog suda naloženo ASK-u donošenje nove odluke u slučaju zviždača, Drakić to do danas nije uradio. Umjesto toga on je zviždaču dostavio obavještenja, na koja on nema pravo podnošenje pravnog lijeka, čime mu je uskratio temeljno procesno pravo, koje bi mu kao stranci u postupku omogućilo preispitivanje odluke, kod Upravnog suda. Sa druge strane, Vrhovnovni sud odbacio kao nedozvoljen vanredni pravni lijek koji je podnijet protiv presude Upravnog suda. U odluci Vrhovnog suda decidirani su da postupak nije pravosnažno okončan jer je Upravni sud predmet vratio Agenciji na ponovni popstupak i odlučivanje?! Drakić se, međutim, potpuno oglušio o ovu ocjenu i poziva se na činjenicu da zaštita zviždača više nije u nadležnosti ASK-a. Istina. Novim zakonom zaštita uzbunjivača je u ingerencijama suda, ali ostaje nejasno zašto se u slučaju zviždača iz CGES-a zakon primjenjuje reatroaktivno?!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026021807020_f045970845a0e3f0683c9c4b217f83aff4bcd69c1306771fb20f0ce845ce09b3.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2026021807020_f045970845a0e3f0683c9c4b217f83aff4bcd69c1306771fb20f0ce845ce09b3" data-rendition-name="original" width="600" height="337" loading="lazy" alt="sud"><figcaption>Specijalno državno tužilaštvo</figcaption></figure>  U slučaju izbora Tomovića za člana Savjeta ASK-a u više navrata je Portalu ETV saopštavano da se zakon ne može primjenjivati retroaktivno, odnosno da on može da zadrži sve klijente s kojima je sklopio ugovore prije stupanja na snagu novog Zakona o sprječavanju korupcije. Pa i da protiv ASK-a zastupa CGES u slučaju zviždača za kojeg je tražio ukidanje zaštite?! TUŽILAŠTVO NE VIDI ZLOUPOTREBE Ovo je samo djelić obračuna institucija sa čovjekom koji je ukazao na sumnju u korupciju u moćnom elektroenergetskom preduzeću. I samo ovo dovoljan je signal potencijalnim zviždačima da im je pametnije da ćute, jer izvjesno ulaze u bitku koju ne mogu dobiti. Čekaju ih progon i odmazda. Uzbunjivač iz CGES-a nastavlja borbu. Sada je to već pitanje časti, ne samo ugrožene egzistencije. Podnio je prijavu protiv Drakića i njegove pomoćnice Kristine Braletić, kao i protiv člana Savjeta ASK-a Tomovića, koji ga u svojstvu advokata CGES-a goni i progoni. Tereti ih da su organizovano, smišljeno i nezakonito iz spisa predmeta koje je ASK dostavila Upravnom sudu u slučaju Tomovićeve tužbe za ukidanje mišljenja kojim mu je bila određena zaštita, izostavili akt Agencije od 24. maja 2022. godine, kojim je njegova prijava korupcije proslijeđena Specijalnom državnom tužilaštvu. Specijalni tužilac, međutim, odbacio je kao neosnovanu, uz obrazloženje da „ni postojanje ovog akta u spisima predmeta ne bi promijenilo odluku Upravnog suda Crne Gore“. Zviždač je ogorčen pravom koje je sebi dao specijalni tužilac, da cijeni kakvu bi sud odluku donio da je imao na raspolaganju kompletnu dokumentaciju. Kategoričan je da vijeće Upravnog suda, upravo zbog toga što ASK nije dostavio sporni dokument, nije moglo pronaći kauzalnu vezu između njegove prijave korupcije i vođenja disciplinskog postupka. Pritužbu zviždača na ovo rješenje specijalnog tužioca, u Vrhovnom državnom tužilaštvu odbacili su kao neosnovanu u svega dva dana. Postupili su neuobičajeno efikasno. PISMA BEZ ODGOVORA Crna Gora je „pred vratima“ Evropske unije i zviždač se za pomoć i podršku u više navrata obraćao i Delegaciji EU u Podgorici, ali i evropskim zvaničnicima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026021807020_67f4b4145369c1ff4d90405d0ba3c2c56f1d4a1b79e953ac0bb0a306e528ca8a.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2026021807020_67f4b4145369c1ff4d90405d0ba3c2c56f1d4a1b79e953ac0bb0a306e528ca8a" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="božović"><figcaption>ZATVORENA VRATA ZA ZVIŽDAČA: Bojan Božović (Foto: Skupština Crne Gore)</figcaption></figure>  - Zamislite apsurd situacije da sam pravosnažnom presudom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene vođen montirani disciplinski postupak (pokrenut nakon što sam prijavio sumnju u korupciju), te da mi je na osnovu tog postupka izrečena nezakonita disciplinska mjera. Četiri godine nakon podnošnje prijave korupcije i dvije godine nakon presude Osnovnog suda kojom je poništena disciplinska mjera kao nezakonita, ja vodim pravnu bitku da obezbijedim zaštitu, koju mi Zakon, Ustav i evropske konvencije garantuju – upozorio je on u jednom od dopisa. Na obraćanja zviždača ćute i ministar pravde Bojan Božović, vrhovni državni tužilac Milorad Marković i glavni specijalni tužilac Vladimir Novović. Obratio im se zbog Drakićevog nepostupanja po presudi Upravnog suda, upozoravajući na sumnju u korupciju. - Zviždači su glas koji ne smije biti zanemaren. Da bi naša borba protiv korupcije bila uspješna, moramo omogućiti da zviždači imaju adekvatnu zaštitu njihovih prava, podršku i sigurnost i u tom procesu svi moramo biti odgovorni – govorio je ministar Božović u novembru 2024. godine, ali je ostao bez glasa i komentara nakon što je zviždaču iz CGES-a, u januaru 2025, nikada zabilježeno u demokratskim društvima, ukinuta zaštita. Država Crna Gora u Božovićevom mandatu ostavila je jednog uzbunjivača da se sam bori sa sistemom, sa mrežom ispreplijetanih interesa upravo onih koji je trebalo da mu pruže zaštitu. I uliju sigurnost. Ali, to se nije desilo. I sam ministar pridružio se onima koji ignorišu apele zviždača da ga, makar, saslušaju, čuju što ima da kaže. Umjesto toga, kod svih nailazi na zatvorena vrata. Uz to plaća apanaže i honorare svome progonitelju. Jer, Mladena Tomovića plaćamo svi – građanke i građani Crne Gore za „sjedjenje“ u Savjetu ASK-a, ali finansiramo i njegove honorare iz CGES-a, jer je ta elektroenergetska kompanija većinski u državnom vlasništvu. Znači, plaća ga i zviždač kojega goni. Toliko o zaštiti uzbunjivača u Crnoj Gori, državi koja je na pragu Evropske unije.

Zviždača nema ko da čuje, dok mu interesna mreža steže „omču oko vrata“

Poruke predsjedavajućeg Odbora za vanjske poslove (AFET) Evropskog parlamenta predstavljaju svojevrsnu potvrdu svega na šta DFC godinama sistemski ukazuje: da Srbija i Ruska Federacija koriste različite kanale kako bi ostvarile strateške ciljeve, pojačale politički uticaj u Crna Gora i - u krajnjem - zaustavile evropske integracije naše zemlje.
To je za <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/banovic-za-pobjedu-o-tvrdnji-mekalistera-opasni-obrasci-srpskog-i-ruskog-uticaja">Pobjedu</a> ukazao analitičar Digitalnog forenzičkog centra (DFC) Marko Banović komentarišući poruke koje je predsjedavajući Odbora za vanjske poslove (AFET) Evropskog parlamenta (EP) Dejvid Mekalister iznio tokom sumiranja rezultata i utisaka nakon sastanaka sa predstavnicima crnogorskih insitucija, te političkih i civilnih organizacija protekla dva dana u Podgorici.
Sagovornik smatra da je pred Crnom Gorom vrlo izazovan period kada je riječ o stranim uplitanjima u domaću politiku.
- Kako se Crna Gora bude približavala članstvu u EU, realno je očekivati intenziviranje aktivnosti ključnih aktera ruskog i srpskog uticaja, posebno u osjetljivim političkim trenucima poput parlamentarnih izbora 2027. godine – istakao je on.
Banović je podsjetio da je DFC i ranije upozoravao da se obrasci koji su viđeni u Moldaviji uoči izbora mogu relativno lako „preslikati“ i na Crnu Goru.
- To je kombinacija dezinformacija, političke polarizacije, pritisaka kroz identitetske teme, pokušaja delegitimisanja evropskog kursa, kao i pokušaji izazivanja nereda od strane ekstremističkih struktura – naveo je on.
Pa i pored toga što vrlo često skreću pažnju na ovakve narative u našoj zemlji, Banović smatra da to nije imalo odjeka u državnim institucijama.
- Nažalost, i dalje ne vidimo dovoljno političke volje da se država organizovano i dosljedno suprotstavi stranim uticajima. Zbog toga organizacije civilnog društva, poput DFC-a, ostaju među rijetkim akterima koji se na sistemski i metodološki način bave razotkrivanjem i mapiranjem ovih operacija – zaključio je sagovornik Pobjede.
Podsjećamo, DFC je prije samo nekoliko mjeseci, početkom decembra, predstavio svoju novu analizu „Infrastruktura ruskog uticaja na Zapadnom Balkanu“ u kojoj se upozorava da bi naša zemlja, zbog završne faze EU integracija i parlamentarnih izbora 2027. godine, mogla postati naredna meta koordinisanih ruskih hibridnih aktivnosti.
Srbija se u ovom dokumentu identifikuje kao ključno regionalno čvorište za „obuku, logistiku i propagandu“, preko kojeg se ruski uticaj projektuje prema državama regiona.
Prema analizi DFC-a, „od 2020. godine se kreiraju uslovi za potencijalni moldavski scenario u Crnoj Gori“, uz jasne paralele sa obrascima destabilizacije viđenim u Moldaviji uoči izbora prošle godine. Kao ključni mehanizmi navode se „instrumentalizacija proruskih političkih subjekata“, „infiltracija vjerske zajednice u političku sferu“, „snažna propagandna kampanja kroz proruske medije i društvene mreže“ i „ciljano podsticanje društvenih i etničkih podjela“. Strateški cilj takvih aktivnosti je, kako se navodi, „slabljenje proevropskog kursa države, kompromitovanje institucija i kreiranje atmosfere političke nestabilnosti“.
Poseban akcenat stavljen je na ulogu Srbije kao trajnog vektora ruskog hibridnog djelovanja i infrastrukturu koja obuhvata političke i parapolitičke strukture, medijske platforme i snažne vjerske mreže. Srpska pravoslavna crkva (SPC) prepoznata je u analizi kao akter sa „identičnom mobilizacionom moći“ onoj koja je u Moldaviji korišćena za širenje anti-EU narativa, a pod plaštom zaštite „tradicionalnih vrijednosti“. U dokumentu se podsjeća da je SPC u više navrata stavljala svoju infrastrukturu u funkciju političkih procesa, uključujući podršku proruskim protestima i aktivno djelovanje tokom izbornih ciklusa.
Kao institucionalni okvir ruskog uticaja iz Srbije, DFC je naveo osnivanje Ruskog istorijskog društva u Beogradu, čiji je osnivač direktor ruske vanjsko-obavještajne službe SVR Sergej Nariškin, dok beogradski ogranak vodi bivši direktor srpske Bezbjednosno-informativne agencije (BIA) Aleksandar Vulin. U dokumentu se konstatuje da se instaliranje takve proruske mreže „preliva i na Crnu Goru“, uz učešće pojedinih crkvenih velikodostojnika na događajima koji afirmišu koncepte poput „srpskog sveta“.
Energetski sektor se takođe označava kao važan instrument geopolitičkog uticaja. Sankcije SAD Naftnoj industriji Srbije (NIS), zbog većinskog ruskog vlasništva, u analizi se tumače kao pokušaj ograničavanja kapaciteta Moskve da preko energetike finansira i podržava proruske medijske i političke strukture u regionu. DFC je upozorio da bi eventualno slabljenje tog mehanizma moglo biti kompenzovano pojačanim medijskim, informacionim i političkim djelovanjem.
Konstatuje se i da su „nacionalistička retorika, ruske dezinformacione kampanje i religijski uticaj već duboko ukorijenjeni u djelovima društva“, što podrazumijeva i prisustvo narativa koji dolaze iz srpskog i ruskog ideološkog okvira u širem javnom i intelektualnom prostoru.
Zbog toga DFC u analizi preporučuje da institucije Crne Gore „sistemski jačaju otpornost na strano miješanje i hibridne prijetnje“, jer bi u suprotnom zemlja mogla postati sljedeća meta destabilizacije sa ozbiljnim implikacijama po bezbjednost i evropsku perspektivu.

Tag: bugarska