SAD su danas optužile Iran za planiranje atentata na izraelskog ambasadora u Meksiku, što bi bio najnoviji pokušaj Teherana da sukob između dvije zemlje prenese u drugi region.
- Zavjera je osujećena i trenutno ne predstavlja prijetnju - rekao je neimenovani američki zvaničnik.
On je dodao da je zavjeru za atentat pokrenula 2024. godine Al-Kuds, elitna jedinica Revolucionarne garde u Iranu, a osujećena je ove godine.
- To je samo najnovija epizoda u dugom nizu smrtonosnih napada koje je Iran izvršio usmerenih na diplomate, novinare, disidente i svakoga ko se ne slaže sa njima, što bi trebalo da bude ozbiljna briga za sve zemlje sa iranskim prisustvom - dodao je američki zvaničnik.
Međutim, on nije pružio detaljne dokaze niti objasnio kako je zavjera osujećena.
Američke obavještajne službe su ranije navele da su iranski agenti tražili mete u Latinskoj Americi, gdje je Iran sklopio savez sa predsjednikom Venecuele Nikolasom Madurom.
Iranska misija pri UN, koju je kontaktirao AFP, odbila je da komentariše.
Izraelsko Ministarstvo spoljnih poslova zahvalilo je Meksiku.
&nbsp;- Zahvaljujemo bezbjednosnim službama i agencijama za sprovođenje zakona u Meksiku što su spriječile terorističku mrežu koju podržava Iran, a koja je pokušala da napadne izraelskog ambasadora u Meksiku Einat Kranc Najger - navodi se u kratkom saopštenju.
Zavjera je navodno nastala poslije vazdušnih napada koji se pripisuju Izraelu u aprilu 2024. godine na konzularni aneks iranske ambasade u Damasku, u kojima je ubijeno nekoliko pripadnika Islamske revolucionarne garde.
Iran, dugogodišnji pristalica palestinske grupe Hamas, zakleo se na odmazdu i pokrenuo napad raketama i dronovima na Izrael.
Prošlog juna, Izrael je pokrenuo kampanju bombardovanja Irana, gdje je ubio visoke zvaničnike i naučnike povezane sa iranskim nuklearnim programom, kao i stotine civila.
Iran je uzvratio raketama i dronovima lansiranim na Izrael. Rat je trajao 12 dana. Američke snage su 22. juna, po naređenju predsjednika Donalda Trampa, bombardovale tri velika nuklearna postrojenja u centralnom Iranu.
Izraelska obavještajna služba je ranije optužila jedinice Al Kuds da kuju zavjeru protiv izraelskih i jevrejskih meta u inostranstvu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

SAD optužile Iran za planiranje atentata na izraelskog ambasadora u Meksiku

Erika Kirk, udovica Čarlija Kirka, obratila se javnosti putem naloga njegove kompanije Turning Point USA, rekavši da će poslije njegovog ubistva njegova misija postati samo još jača i da neće dozvoliti da njegova zaostavština nestane.
Ona se zahvalila svima koji su uz njenog muža i njihovu porodicu bili proteklih dana - od ljudi koji su mu pritekli u pomoć kada je ranjen, preko njegovih zaposlenih, predsjednika SAD Donalda Trampa i potpredsjednika Džej Di Vensa, koji je avionom Air Force 2 prenio njegove posmrtne ostatke iz Jute u Arizonu.
- Prije dva dana moj muž Čarli otišao je da vidi lice svog spasitelja i boga. Čarli je uvijek govorio da, kada ga više ne bude, želi da bude upamćen po svojoj hrabrosti i vjeri. I u jednom od posljednjih razgovora koje je vodio na ovoj zemlji, moj muž je posvjedočio o svom gospodu i spasitelju, Isusu Hristu. Sada i zauvijek, on će stajati pored svog spasitelja, noseći slavnu krunu mučenika - rekla je ona.
Istakla je koliko je njen muž volio njihovu porodicu. &nbsp;
- Čarli je volio svoju decu, i mene je volio cijelim svojim srcem - i ja sam to znala. Svakog dana bi me pitao: "Kako mogu bolje da ti služim? Kako mogu da budem bolji muž? Kako mogu da budem bolji otac?". Svakog dana. Bio je tako dobar čovjek. On jeste dobar čovjek. Bio je savršen otac i savršen muž. Čarli je uvijek vjerovao da je Božji plan za brak i porodicu nešto apsolutno predivno - i bio je u pravu. To jeste bila najveća radost njegovog života. I iznova i iznova govorio bi svim tim mladim ljudima da pronađu svoje buduće supružnike, da postanu muževi i žene, očevi i majke. A razlog za to bio je što je želio da svi vi iskusite ono što je on imao - i što još ima - kazala je Erika Kirk.
Njen muž je, kako dodaje, pokazao najuzvišeniju i najistinitiju zavjetnu ljubav.
- Iskreno, nemam pojma šta sve ovo znači. Znam da bog zna, ali ja ne znam... Već sada vidim izliv ljubavi iz cijelog svijeta prema mom mužu. Čula sam svjedočanstva ljudi koje je Čarli inspirisao da se vjenčaju, da osnuju porodice, da potraže odnos s bogom, a to je najvažnije od svega - navela je ona.
Ton joj se promijenio i rekla je da „zli ljudi koji su odgovorni za ubistvo njenog muža nemaju pojma šta su učinili“.
- Ubili su Čarlija zato što je propovijedao poruku patriotizma, vjere i božje milosrdne ljubavi. Moraju ovo znati - ako ste mislili da je Čarlijeva misija bila snažna dok je bio živ, nemate pojma. Nemate pojma šta ste upravo pokrenuli širom ove zemlje i svijeta. Nemate pojma kakav ste plamen zapalili u ovoj ženi. Vapaji ove udovice će odzvanjati svijetom kao ratni poklič. Svima koji večeras slušate širom Amerike: Pokret koji je moj muž izgradio neće umrijeti. Ja neću dozvoliti da se to desi. I niko od nas neće dozvoliti da se to desi. Niko nikada neće zaboraviti ime mog muža - i ja ću se postarati za to - poručila je ona.
Kirk je navela da će se svi poslovni planovi koje je njen muž postavio narednih mjeseci i dalje ostvariti - od posjeta koledžima, do radio i podkast emsija.
Pozvala je mlade ljude da postanu dio Turning Point USA, kao i pastore i roditelje. Pozvala je svoje slušaoce koji nisu dio crkve da se priključe crkvi koja vjeruje u Bibliju, jer „njihova borba nije samo politička, već je prije svega duhovna“.
- Duhovna borba je stvarna. Može se osjetiti. Čarli je volio svog spasitelja cijelim svojim srcem i želio je da svako od vas upozna njega. Želio je da svi znaju: Ako priznate gospoda Isusa Hrista koji je vaskrsao iz mrtvih - bićete spaseni - kazala je Erika Kirk.
Obratila se svome mužu i rekla da neće dozvoliti da njegova zaostavština umre.
- Napraviću da Turning Point USA postane najveća stvar koju je ova nacija ikada vidjela. Obećavam. Čarli, volim te. Volim te, dušo. Počivaj u naručju našeg gospoda, dok te on prekriva riječima koje si cijelog života želio da čuješ: "Dobro urađeno, dobri i vjerni slugo". Neka vas bog blagoslovi i neka blagoslovi Ameriku - zaključila je ona.

Udovica Čarlija Kirka: Neću dozvoliti da njegovo nasljeđe umre, ljudi koji su ga ubili ne znaju šta su uradili

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i lider SNSD-a Milorad Dodik izjavio je da posjeduje informacije o planiranju atentata na njega, te da, kako tvrdi, zna identitet osoba koje stoje iza tog plana. Prema njegovim riječima, za njegovu likvidaciju navodno je ponuđena suma od milion eura.
Na konferenciji za novinare u Banjaluci, Dodik je rekao da se, uprkos navodima o prijetnji, ne osjeća ugroženo.
- Ne osjećam se nesigurno. Štite me policije Republike Srpske i Srbije i osjećam se zaštićeno. Nemam straha, ali je zabrinjavajuće što neko uopšte razmišlja da izdvoji toliki novac za takve namjere - izjavio je Dodik.
On je naveo da bi, u slučaju da neko iz Republike Srpske pokuša nešto slično prema političaru iz Federacije BiH, „odmah uslijedila najstroža kazna“.
Dodik tvrdi da je, prema informacijama kojima raspolaže, u Konjicu organizovan sastanak na kojem je okupljena grupa ljudi, te da su angažovani „pucači iz Novog Pazara i osobe iz BiH s kriminalnom prošlošću“.&nbsp;
Prema njegovim navodima, plan je bio da se atentat izvede na teritoriji Srbije.
- Jedna od tih osoba iz Novog Pazara je, kako mi je poznato, trenutno u pritvoru, dok se druga nalazi u zatvoru u Rijeci - rekao je Dodik i dodao da očekuje da se što prije javno objave imena i motivi svih uključenih.
Poručio je da ne želi da dramatizuje situaciju, ali da očekuje da će se o svemu uskoro oglasiti nadležne bezbjednosne službe.

Dodik tvrdi da postoji plan za atentat: Za moju likvidaciju ponuđeno milion eura

Sedamnaestogodišnjak Nikita Kasap iz savezne američke države Viskonsin, optužen za ubistvo svojih roditelja, planirao je atentat na američkog predsjednika Donalda Trampa, navodi se u sudskom dokumentu FBI.
Prošlog mjeseca je tinejdžer iz Vaukeše optužen je da je počinio ubistvo svoje majke 35-godišnje Tatijane Kasap i očuha 51-godišnjeg Donalda Majera, te da je nakon toga živio s njihovim tijelima.&nbsp;
Istražioci sada tvrde kako je tinejdžer planirao i atentat na američkog predsjednika.
FBI optužuje Kasapa za urotu, pokušaj atentata na predsjednika, te pokušaj korištenja oružja za masovno uništenje.
Prema FBI-ju, istražioci su tokom pregleda Kasapovog mobilnog telefona pronašli "manifest" u kojem se poziva na atentat na predsjednika s ciljem izazivanja rasnog rata i stvaranja haosa.
Kasap je svoje planove dijelio s drugim osobama na TikToku i Telegramu, a identifikovao se kao sljedbenik grupe "Order of the Nine Angles", koju FBI opisuje kao neonacistički kult koji "zagovara nasilje i terorizam kako bi srušio vlasti i uništio modernu civilizaciju".
Prema dokumentima FBI-ja, Kasap je već djelimično platio "dron s mehanizmom za ispuštanje tereta", kojim je planirao bacati eksploziv, Molotovljeve koktele ili snažni otrov na mete, prenosi BiBiSi (BBC).
- Ubistvo roditelja očigledno je bilo pokušaj da osigura finansijska sredstva i slobodu potrebnu za sprovođenje svog plana - navodi se u izjavi pod zakletvom.
Kasap je uhapšen 28. februara nakon što se nije zaustavio na znak "stop" dok je vozio očuhov automobil u Kansasu, udaljenom gotovo 1.300 kilometara od mjesta gdje je živio. U automobilu je pronađen očuhov pištolj, lični dokumenti žrtava i čaure.
Sedamnaestogodišnjak je prvobitno optužen za neovlašteno korištenje vozila i krađu pokretne imovine, a nakon toga i za dva slučaja ubistva prvog stepena, dva slučaja skrivanja tijela, krađu imovine vrijednosti veće od 10.000 dolara i dva slučaja zloupotrebe identiteta radi finansijske koristi, objavili su zvaničnici u Vaukeši.
Tinejdžer se pojavio pred sudom 27. marta, kada je otkriveno da je tijelo njegove majke pronađeno u hodniku prekriveno dekama i peškirom, a tijelo očuha u kancelariji u prizemlju kuće, prekriveno hrpom odjeće.

FBI: Tinejdžer ubio roditelje i planirao atentat na Trampa

Više od 63.000 stranica dokumenata u vezi sa atentatom na američkog predsjednika Džona F. Kenedija 1963. godine objavljeno je u utorak, nakon naloga predsjednika Donalda Trampa, mnogi bez cenzurisanih dijelova koji su godinama zbunjivali istoričare i podsticali teorije zavjere. Američki Nacionalni arhiv i Uprava za evidenciju objavili su na svom sajtu oko 2.200 dosijea koji sadrže dokumente. Velika većina zbirke Nacionalnog arhiva, koja broji preko šest miliona stranica dokumenata, fotografija, filmova, zvučnih zapisa i artefakata vezanih za atentat, već je ranije objavljena. Direktor Centra za politiku Univerziteta Virdžinija i autor knjige „Kenedijevih pola vijeka“, Lari Dž. Sabato rekao je da će biti potrebno vrijeme da se svi dokumenti detaljno pregledaju. - Imamo mnogo posla pred sobom, ljudi jednostavno moraju to da prihvate – kazao je on. Tramp je najavio objavljivanje dokumenata u ponedjeljak prilikom posjete Centru Džona F. Kenedija za izvođačke umjetnosti u Vašingtonu, rekavši da će njegova administracija objaviti oko 80.000 stranica. - Imamo ogroman broj dokumenata. Imaćete mnogo za čitanje - rekao je Tramp. Prije utorka, istraživači su procijenili da je između 3.000 i 3.500 dosijea ostalo neobjavljeno, u cijelosti ili djelimično. Samo prošlog mjeseca FBI je saopštio da je otkrio oko 2.400 novih dokumenata vezanih za atentat. Potpredsjednik Fondacije Meri Ferel, koja čuva dosijee o atentatu, Džeferson Morli, rekao je u izjavi objavljenoj na društvenoj mreži X da je ovo „ohrabrujući početak“. On je dodao da je veliki dio „pretjerane klasifikacije trivijalnih informacija eliminisan“ iz dokumenata. Nacionalni arhiv je na svom sajtu naveo da će, u skladu sa predsjedničkom direktivom, objavljivanje obuhvatiti „sve dokumente koji su ranije bili uskraćeni zbog klasifikacije“. Međutim, Morli tvrdi da ono što je objavljeno u utorak ne uključuje dvije trećine obećanih dosijea, nijedan od nedavno otkrivenih FBI dokumenata, niti 500 dosijea Poreske uprave. - Ipak, ovo su najpozitivnije vijesti o objavljivanju JFK dosijea od devedesetih godina - rekao je Morli. Interesovanje za detalje u vezi s Kenedijevim atentatom bilo je intenzivno decenijama, uz bezbroj teorija zavjere o više atentatora i mogućoj umiješanosti Sovjetskog Saveza i mafije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250320100336_0cf44bc1e152826b35e50ba381a051fe7aca95f967e4d45e9ef62b59c47ab838.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250320100336_0cf44bc1e152826b35e50ba381a051fe7aca95f967e4d45e9ef62b59c47ab838" data-rendition-name="original" width="1600" height="1230" loading="lazy" alt="Pripadnici Tajne službe stoje na bočnim stepenicama i prate predsjedničku limuzinu u kojoj se nalaze predsjednik Džon F. Kenedi (desno, zadnje sjedište) i prva dama Žaklin Kenedi (lijevo), kao i guverner Teksasa Džon Konali i njegova supruga Neli, u Dalasu, Teksas, 22. novembra 1963."> <figcaption>Pripadnici Tajne službe stoje na bočnim stepenicama i prate predsjedničku limuzinu u kojoj se nalaze predsjednik Džon F. Kenedi (desno, zadnje sjedište) i prva dama Žaklin Kenedi (lijevo), kao i guverner Teksasa Džon Konali i njegova supruga Neli, u Dalasu, Teksas, 22. novembra 1963. (Photo: AP Photo/Džim Altgens, arhiva)</figcaption> </figure>  Kenedi je ubijen 22. novembra 1963. godine tokom posjete Dalasu, kada je njegova povorka završavala trasu kroz centar grada, a pucnji su odjeknuli iz zgrade Teksaškog školskog depozitara. Policija je uhapsila 24-godišnjeg Lija Harvija Osvalda, koji je bio pozicioniran na snajperskom položaju na šestom spratu. Dva dana kasnije, vlasnik noćnog kluba Džek Rubi ubio je Osvalda tokom njegovog transporta u zatvor. Godinu nakon atentata, Vorenova komisija, koju je osnovao predsjednik Lindon B. Džonson radi istrage, zaključila je da je Osvald djelovao sam i da nema dokaza o zavjeri. Ali to nije zaustavilo mnoštvo alternativnih teorija tokom decenija. Osvald je bio bivši marinac koji je dezertirao u Sovjetski Savez prije nego što se vratio u Teksas. Dokumenti iz novih dosijea uključuju i dopis CIA-ine stanice u Sankt Peterburgu iz novembra 1991. godine, u kojem se navodi da je istog mjeseca jedan CIA-in zvaničnik stekao prijatelja među američkim profesorima tamo, koji mu je rekao da ima prijatelja koji radi za KGB. U dopisu se navodi da je KGB-ov zvaničnik pregledao „pet debelih tomova“ dosijea o Osvaldu i bio „ubijeđen da Osvald nikada nije bio agent pod kontrolom KGB-a“. Dopis dalje navodi da, kako je Osvald opisan u dokumentima, KGB-ov zvaničnik sumnja da bi ga iko mogao kontrolisati, ali je dodao da ga je KGB pažljivo i neprestano pratio dok je boravio u SSSR-u. Takođe, navedeno je da je Osvald bio loš strijelac kada je pokušavao gađati mete u Sovjetskom Savezu. Početkom devedesetih, savezna vlada je naredila da svi dokumenti povezani sa atentatom budu smješteni u jednu zbirku u Nacionalnom arhivu i Upravi za evidenciju. Kolekcija je trebalo da bude otvorena do 2017. godine, osim ako predsjednik ne odobri izuzetke. Tramp, koji je preuzeo funkciju 2017. godine, rekao je da će omogućiti objavljivanje svih preostalih dokumenata, ali je na kraju neke zadržao zbog, kako je naveo, moguće štete po nacionalnu bezbjednost. I dok su dokumenti nastavili da budu objavljivani tokom administracije predsjednika Džoa Bajdena, neki su i dalje ostali tajni. Sabato je rekao da njegov tim ima „dugu, dugu listu“ osjetljivih dokumenata koje traže i koji su ranije imali velike dijelove zatamnjene. - Mora postojati nešto zaista, zaista osjetljivo zbog čega bi cenzurisali pasus, stranicu ili više stranica u takvom dokumentu. Neki se odnose na Kubu, neki na ono što je CIA radila, ili nije radila, u vezi sa Lijem Harvijem Osvaldom - rekao je on. Neki ranije objavljeni dokumenti otkrili su detalje o načinu rada obavještajnih službi u to vrijeme, uključujući CIA-ine telegrame i memorandume o Osvaldovim posjetama sovjetskoj i kubanskoj ambasadi tokom njegovog putovanja u Meksiko Siti, samo nekoliko nedjelja prije atentata. <h2>Dosijei otkrivaju više o CIA-i, ali još uvijek ne ukazuju na zavjere</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250320100340_8727eb0f2fab281cded5d61faef41a50d1bdfb670768cca78d36a386dcf6bf0e.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250320100340_8727eb0f2fab281cded5d61faef41a50d1bdfb670768cca78d36a386dcf6bf0e" data-rendition-name="original" width="1600" height="1046" loading="lazy" alt="Dio dosijea, datiran na 24. novembar 1963, u kojem se citira direktor FBI-ja Dž. Edgar Huver dok govori o smrti Lija Harvija Osvalda, fotografisan je u Vašingtonu, 26. oktobra 2017. (AP Photo/Džon Elsvik, arhiva)"> <figcaption>Dio dosijea, datiran na 24. novembar 1963, u kojem se citira direktor FBI-ja Dž. Edgar Huver dok govori o smrti Lija Harvija Osvalda, fotografisan u Vašingtonu, 26. oktobra 2017. (Photo: AP Photo/Džon Elsvik, arhiva)</figcaption> </figure>  Novootkriveni dokumenti vezani za atentat na Kenedija 1963. godine pružili su radoznalim čitaocima više detalja o tajnim operacijama SAD-a tokom Hladnog rata u drugim zemljama, ali ipak nijesu odmah dali naznake da su dugotrajne teorije zavjere o tome ko je ubio JFK-a tačne. Analize oko 2.200 dosijea koje je Nacionalni arhiv objavio na svom sajtu dolaze uz veliki oprez: do srijede niko nije imao dovoljno vremena da pregleda više od malog dijela njih. Početni pregled više od 63.000 stranica dokumenata pokazuje da neki nijesu direktno povezani sa atentatom, već se odnose na tajne operacije CIA-e, naročito na Kubu. - Ništa ne ukazuje na drugog napadača. Nijesam vidio nikakva spektakularna otkrića koja mijenjaju osnovnu priču o atentatu, ali još je rano - rekao je Filip Šenon, autor knjige o atentatu iz 2013. godine. On je ukazao na ranije objavljene dokumente o putovanju koje je Osvald krajem septembra 1963. godine obavio u Meksiko Siti. Zapisi pokazuju da je Osvald namjeravao da tamo kontaktira ambasadu Sovjetskog Saveza, nakon što je živio kao američki prebjeg u SSSR-u od oktobra 1959. do juna 1962. Šenon je rekao da je američka vlada možda zadržavala informacije o tome što je znala o Osvaldu prije atentata kako bi sakrila ono što opisuje kao moguću „nesposobnost i lijenost“ zvaničnika. - CIA je imala Osvalda pod prilično agresivnim nadzorom dok je bio tamo, i to samo nekoliko nedjelja prije atentata. Postoji razlog da se vjeruje da je otvoreno govorio o ubistvu Kenedija u Meksiko Sitiju i da su ljudi čuli kako to govori - rekao je Šenon. Spekulacije o takvim detaljima u vezi sa Kenedijevim atentatom bile su intenzivne tokom decenija, stvarajući bezbroj teorija zavjere o više napadača i mogućoj umiješanosti Sovjetskog Saveza, mafije i CIA-e. Novo objavljivanje dokumenata podstaklo je neobuzdane spekulacije na internetu i natjeralo ljude da hitno proučavaju dokumente i dijele online šta bi oni mogli značiti. <h2>Velika korist za istoričare Hladnog rata</h2> Najnovije objavljivanje dokumenata takođe predstavlja veliku korist za istoričare Hladnog rata. Vanredni profesor na Univerzitetu Kolumbija koji piše knjigu o Kenedijevom predsjedništvu, Timoti Naftali, rekao je da naučnici sada, kako se čini, imaju više detalja o američkim obavještajnim aktivnostima pod Kenedijem nego pod bilo kojim drugim predsjednikom. Na primjer, u oktobru 1975. godine, američki senatori su istraživali šta je CIA znala o Osvaldu, a u jednom memorandumu iz oktobra 1975. navedeno je da su smatrali da agencija „nije bila otvorena“. Verzija tog memoranduma objavljena 2023. godine skriva ime bezbjednosnog kontakta CIA-e za Osvalda u Meksiku, kao i identitet osobe koja je stajala iza „infiltracije kubanske ambasade“ tamo. Najnovija verzija pokazuje da je bezbjednosni kontakt bio predsjednik Meksika 1975. godine, Luis Ečevarija Alvares, koji je preminuo 2022. godine, i da je sama meksička vlada infiltrirala kubansku ambasadu. Takođe, Naftali je rekao da je prije najnovijeg objavljivanja vlada već učinila dostupnim kopije Džonsonovog predsjedničkog „dnevnog izvještaja“, koji je sadržavao visoko osjetljive strane obavještajne podatke iz dana nakon Kenedijevog atentata, ali sa velikim dijelom materijala redigovanim. Sada, rekao je, ljudi mogu pročitati ono što je Džonson tada pročitao.

Istoričari u potrazi za novim tragovima nakon objavljivanja dosijea o ubistvu JFK-a

Sjedinjene Američke Države optužile su u petak jednog Iranca u vezi sa navodnim planom koji je naručila elitna Revolucionarna garda Irana, s ciljem da ubije novoizabranog predsjednika Donalda Trampa, saopštilo je američko Ministarstvo pravde.
Farhad Šakeri je obavijestio vlasti da je 7. oktobra 2024. godine dobio zadatak da napravi plan za ubistvo Trampa, navelo je ministarstvo u izjavi. U izjavi se navodi da je Šakeri rekao vlastima kako nije namjeravao da osmisli takav plan u roku koji je postavila Revolucionarna garda.
Portparol iranskog Ministarstva spoljnih poslova Esmail Baghaei izjavio je u saopštenju koje su u subotu prenijeli iranski mediji da je tvrdnja „odvratan“ plan Izraela i iranske opozicije van zemlje, s ciljem da se „zakomplikuju odnosi između Amerike i Irana“.
Ministarstvo pravde opisalo je Šakerija (51) kao saradnika Revolucionarne garde koji živi u Teheranu. Navodi se da je imigrirao u SAD kao dijete i da je deportovan oko 2008. godine nakon osude za pljačku. Šakeri je u bjekstvu i vjeruje se da se nalazi u Iranu, naveli su tužioci.
Dva stanovnika Njujorka, Karlo Riveira i Džonatan Lodholt, koje je Šakeri upoznao u zatvoru, takođe su optuženi da su pomagali Šakeriju u planu za ubistvo američkog državljanina iranskog porijekla u Njujorku, opisanog kao otvorenog kritičara iranske vlade koji je ranije bio meta za ubistvo.
Tužilaštvo nije identifikovalo metu, ali opis odgovara Masihi Alinežad, novinarki i aktivistkinji koja je kritikovala iranske zakone o pokrivanju žena. Četiri Iranca su optužena 2021. godine u vezi sa planom da je kidnapuju, a 2022. muškarac je uhapšen sa puškom ispred njene kuće.
Riveira i Lodholt su zadržani u pritvoru do suđenja. Njihovi advokati nisu odmah odgovorili na zahtjeve za komentar.

SAD optužile Iranca za plan ubistva Donalda Trumpa, saopštilo Ministarstvo pravde

Navodni pokušaj atentata na bivšeg američkog predsjednika Donalda Trampa dok je igrao golf na Floridi potresao je predsjedničku kampanju koja je već bila poremećena nasiljem i otvorio pitanje kako je tako nešto moglo da se desi po drugi put za vrlo kratko vrijeme.
Agenti američke tajne službe otvorili su vatru u nedelju, 15. septembra popodne, na čovjeka koji je primijećen kako drži uperenu pušku kroz ogradu, krijući se u žbunju dok je Tramp igrao golf u svom klubu u West Palm Beachu. FBI je ovu situaciju opisao kao očigledan pokušaj ubistva predsjedničkog kandidata.
Na mitingu u Pensilvaniji u julu, Trampa je metak pogodio u uvo kada je naoružani napadač uspio da pristupi neobezbjeđenom krovu, ispalivši više metaka od kojih je jedan usmrtio Trampovog pristalicu, dok su dvojica teško povrijeđena.
Tajna služba štiti Trampa dok vodi kampanje širom zemlje, održavajući mitinge koji često privlače hiljade ljudi, ali manje pažnje je stavljeno na njegovu zaštitu kada nije u javnosti, često u svojim klubovima i imanjima.
Činjenica da postoje mjesta duž perimetra imanja na kojima su igrači golfa, uključujući Trampa, vidljivi onima koji stoje iza ograde, odavno je poznata organima za sprovođenje zakona. Dok je Tramp bio predsjednik, novinski fotografi su često mogli da snime njegove fotografije na imanju pronalazeći rupe u žbunju.
Trampov međunarodni golf klub, West Palm Beach, na koji često dolazi, udaljen oko 10 minuta vožnje od njegove rezidencije Mar-a-Lago. Jedan je od tri golf kluba koja poseduje na Floridi. Tramp često ruča i održava sastanke između rundi golfa na ovom imanju.
Tramp se upravo vratio sa Zapadne obale gdje je posjetio Las Vegasu i Jutu.
Šerif okruga Palm Bič Rik Bredšo rekao je tokom obraćanja medijima da su, pošto Tramp više nije na funkciji, sigurnosni protokoli oko golf igrališta olabavljeni.
- On nije aktuelni predsjednik. Da jeste, imali bismo cio ovaj golf teren okružen. Ali pošto nije, njegova sigurnost je ograničena na oblasti koje tajna služba smatra mogućim - rekao je on novinarima.
Zvaničnici za sprovođenje zakona pohvalili su rad agenata koji su zaduženi da štite Trampa. Jedan agent je uspio je da uoči cijev puške koja viri iz ograde koja okružuje teren za golf i „odmah je reagovao“, rekao je Bredšo.
Za razliku od drugih prošlih predsjednika i tipičnih VIP osoba koje žive u privatnim rezidencijama sa visokim ogradama, ili u zatvorenim zajednicama, Tramp ima svoju zvaničnu rezidenciju u svom klubu Mar-a-Lago u Palm Biču. Klub je otvoren za članove koji plaćaju članarinu, koji se druže sa bivšim predjsednikom tokom obroka i na događajima i mogu da pozovu svoje goste na imanje.
Klub je takođe popularno mjesto u Palm Biču gdje se dešava niz humanitarnih događaja, vjenčanja i slično na koja ponekad Tramp nenajavljeno svrati.
Portparol Tajne službe Entoni Đulielmi rekao je u objavi na društvenim mrežama da agencija blisko sarađuje sa FBI, šerifom okruga Palm Biča i drugim organima za sprovođenje zakona kako bi istražili šta se dogodilo.
Trampa će o istrazi danas lično obavijestiti vršilac dužnosti direktora Tajne službe Ronald Rou, kaže osoba upoznata sa planom koja nije bila ovlašćena da govori javno, prenosi AP.
Incident je odmah izazvao upiranje prstom i pozive na odgovore sa Kapitol Hila.
Lideri dvopartijske radne grupe koja je istraživala sigurnosne propuste u Pensilvaniji rekli su da prate situaciju i da su zatražili brifing od Tajne službe.
- Zahvalni smo što bivši predsjednik nije ranjen, ali ostajemo duboko zabrinuti zbog političkog nasilja i osuđujemo ga u svim njegovim oblicima - navodi se u zajedničkom saopštenju radne grupe.
U međuvremenu, guverner Floride Ron DeSantis, jedan od Trampovih rivala na predizborima Republikanske stranke, rekao je da će njegova savezna država sprovesti sopstvenu istragu.
- Ljudi zaslužuju istinu o tome šta se desilo i kako je osumnjičeni uspio da se približi na 500 metara od bivšeg predsjednika i sadašnjeg kandidata republikanaca - napisao je on u objavi na društvenim mrežama.
Predsjednik Džozef Bajden je u saopštenju rekao da mu je „laknulo“ što je Tramp dobro i dodao da u Americi „nema mjesta političkom ili bilo kakvom nasilju“.&nbsp;
Rekao je da je naložio svom osoblju da „nastavi da osigurava da Tajna služba ima sve resurse, sposobnosti i zaštitne mjere neophodne kako bi osigurala kontinuiranu sigurnost bivšeg predsjednika“.

Kako se mogao ponoviti navodni pokušaj atentata?

Putnički prigradski voz iskočio je iz šina u Gelidi, u blizini španskog grada Barselone, u utorak, pri čemu je poginuo mašinovođa, a povrijeđeno je 37 osoba - rekao je portparol regionalne vlade Katalonije za SiEnEn (CNN).
Incident se dogodio samo dva dana nakon još jedne smrtonosne željezničke nesreće u Španiji, u kojoj su se sudarila dva brza voza u blizini Adamusa, u južnoj provinciji Kordoba, pri čemu je poginula 41 osoba, prenosi SiEnEn.
U utorak je u nesreći učestvovao prigradski voz na liniji R4, koju svakodnevno koristi na hiljade putnika, dok je saobraćao između opština Gelida i Sant Sadurní d’Anoia na sjeveroistoku zemlje.
Iskliznuće je izazvano padom potpornog zida na šine usljed obilnih kiša, saopštila je Civilna zaštita regionalne vlade Katalonije. Incident se dogodio oko 22 sati po lokalnom vremenu, navodi se u saopštenju željezničkog operatera.
Hitne službe primile su 28 poziva u vezi sa incidentom. Na mjesto nesreće upućeno je 20 vozila Hitne medicinske pomoći (SEM) i 38 jedinica regionalne vatrogasne službe.
Regionalna vatrogasna služba Katalonije saopštila je da je uspostavila bezbjednosnu zonu i počela učvršćivanje i potpornog zida i voza kako bi se stabilizovala situacija. Takođe su evakuisali povrijeđene iz takozvane „vruće zone“ kako bi im lokalne hitne službe mogle pružiti pomoć. Vlasti su navele da je bilo neophodno „izvlačenje“ jedne osobe koja je ostala zarobljena u vozu.
Klaudi Galjardo, inspektor regionalne vatrogasne službe Katalonije, rekao je u televizijskim izjavama sa mjesta nesreće da su četiri osobe teško povrijeđene, prenosi Rojters. Naveo je da su svi putnici uklonjeni iz voza.
Nekoliko osoba zbrinuto je zbog povreda različite težine, uključujući i mašinovođu, koji je preminuo nakon što su mu prvu pomoć ukazali spasioci.

Druga željeznička nesreća u Španiji: Mašinovođa preminuo, 37 osoba povrijeđeno kada je voz iskočio iz šina

Tetsuja Jamagami, muškarac koji je ubio bivšeg japanskog premijera Šinza Abea, osuđen je na doživotni zatvor. On se i sam izjasnio krivim za ubistvo na početku suđenja prošle godine.
Dok mnogi smatraju da je 45-godišnjak hladnokrvni ubica, neki saosjećaju s njegovim problematičnim odrastanjem.
Tužioci su rekli da Jamagami zaslužuje doživotni zatvor zbog svog teškog djela. Abeovo ubistvo je šokiralo zemlju u kojoj praktično nema oružanog kriminala.
Tražeći blažu kaznu, Jamagamijeva odbrana je rekla da je on žrtva vjerskog zlostavljanja.
Majčina odanost Crkvi ujedinjenja dovela je porodicu do bankrota, a Jamagami je zamjerio Abeu nakon što je shvatio veze bivšeg vođe s kontroverznom crkvom.
Gotovo 700 ljudi se u srijedu okupilo ispred okružnog suda u Nari kako bi prisustvovalo ročištu za izricanje presude.
Novinar Eito Suzuki, koji je pratio sva osim jednog saslušanja o Jamagamiju, rekao je da su se Jamamagi i njegova porodica tokom cijelog suđenja činili preplavljeni očajem.
Naoružan pištoljem kućne izrade sastavljenim od dvije metalne cijevi i ljepljive trake, ispalio je dva hica na Abea tokom političke kampanje u zapadnom gradu Nari 8. jula 2022. godine.
Zahtijevajući kaznu zatvora ne dužu od 20 godina, Jamagamijevi advokati tvrdili su da je on žrtva vjerskog zlostavljanja. On je zamjerao crkvi jer joj je njegova majka donirala životno osiguranje njegovog pokojnog oca i drugu imovinu u iznosu od 100 miliona jena, čulo se na sudu.
Jamagami je govorio o svojoj pritužbi na Abea nakon što je vidio njegovu video poruku na događaju vezanom za crkvu 2021. godine, ali je rekao da je prvobitno planirao napasti crkvene rukovodioce, a ne Abea.
Osnovana u Južnoj Koreji, Crkva ujedinjenja ušla je u Japan 1960-ih i njegovala veze s političarima kako bi povećala broj svojih sljedbenika, kažu istraživači.
Iako nije bio član, Abe se, kao i nekoliko drugih japanskih političara, povremeno pojavljivao na događajima vezanim za crkvu.

Ubica bivšeg japanskog premijera osuđen na doživotnu kaznu zatvora

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odredilo je zadržavanje u trajanju do 72 sata A. C. zbog osnova sumnje da je izvršio krivično djelo nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici.
Kako se navodi u saopštenju, sumnja se da je 6. januara u putničkom vozilu, prilikom izlaska sa parking prostora iza Hrama Hristovog Vaskrsenja u Podgorici, zatvorenom šakom udario u predjelu nosa svoju emotivnu partnerku N. V.
- Nakon čega je, krećući se Moskovskom ulicom, upravljao vozilom jednom rukom dok ju je drugom rukom više puta udarao - precizirano je u saopštenju.
Sumnja da je, nakon zaustavljanja vozila pored puta, rukama uhvatio oštećenu za vrat i počeo da je guši.

Zadržavanje do 72 sata: Osumnjičen da je partnerku šakama udarao i gušio

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentrano je devet saobraćajnih nezgoda, u kojima je sedam osoba povrijeđeno lakše.
&nbsp;Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da je u Podgorici evidentirano sedam nezgoda, a u Baru dvije.
&nbsp;Izdato je 509 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijete 53 prekršajne prijave.
&nbsp;Policija je oduzela šest pari registarskih tablica.

Tag: atentat