Arbitraža u građevinskim sporovima omogućava njihovo brže rješavanje, izbor stručnih arbitara, kao i niže troškove, saopštila je partner u zagrebačkoj advokatskoj kancelariji Hanžeković &amp; Partneri, Jasminka Čorda Truhar. 
Čorda Truhar je agenciji Mina-business kazala da je u građevinskih sporovima, zbog njihove složenosti i multidisciplinarnosti, potrebno znanje prava, ali i tehničkog područja. 
„Arbitraža je prikladna iz razloga što strane svojim izborom mogu uticati na sastav arbitražnog suda i imenovati stručnjake iz područja građevinskih sporova. U arbitražnoj praksi već su se profilisali arbitri sa specifičnim znanjima i iskustvom u rješavanju složenih građevinskih sporova“, rekla je Čorda Truhar. 
Prema njenim riječima, u arbitraži stranke imenuju zajedničkog vještaka, ili svaka svoga, i veća je garancija da će biti imenovani stručnjaci s potrebnim znanjem u vezi sa predmetom spora. 
„Arbitražno rješavanje sporova je brže, a kod potraživanja velike vrijednosti, brže rješavanje sporova znači i manje zatezne kamate, koje u nekim slučajevima mogu daleko nadmaštiti troškove arbitraže“, poručila je Čorda Truhar. 
Sa druge strane, kako je objasnila, sudska zaštita biće potrebna kada je važna brza izvršnost odluka – kao što su, na primjer, privremene mjere. Sudska zaštita osigurana je i u slučaju postojanja razloga za poništenje arbitražne odluke. 
Čorda Truhar koja je i predsjednica Komisije za arbitražu i ARS u Hrvatskoj i članica Međunarodnog arbitražnog suda pri Međunarodnoj trgovačkoj komori (ICC) za Hrvatsku, biće jedna od govornica na događaju III Crnogorski arbitražni dan, koji u četvrtak u Podgorici organizuje Privredna komora (PKCG) na temu Arbitraža u građevinarstvu. 
Čorda Truhar je saopštila da su građevinski projekti, posebno kada je riječ o infrastrukturnim, vrlo složeni, uključuju veliki broj učesnika, traju dugo i praćeni su velikim brojem različitih rizika - od geoloških i administrativnih, pa do poremećaja tržišta. 
„Za vrijeme realizacije jednog građevinskog projekta nastaće brojni sporovi. Neke od njih će ugovorne strane riješiti, ali je vrlo vjerovatno da će mnogi pravno-tehnički kompleksni sporovi veće vrijednosti ostati neriješeni. Treba napomenuti da investitori u javnom vlasništvu ne pokazuju spremnost da sporove velike vrijednosti riješavaju nagodbama, u čemu bi im sigurno bio potreban podsticaj i podrška vlasnika“, navela je Čorda Truhar. 
Time se, kako je kazala, može objasniti značajan udio građevinskih arbitraža u ukupnom broju predmeta. 
„Na primjer, u arbitražnim postupcima koji se sprovode po pravilima ICC-ja, učešće arbitražnih sporova je najveće u posljednjih osam godina, pri čemu je učešće građevinskih sporova negdje između 25 i 30 odsto“, dodala je Čorda Truhar. 
Na pitanje kako ocjenjuje aktuelni stepen usklađenosti zakonodavstava na Zapadnom Balkanu sa FIDIC standardima i EU pravom u infrastrukturnim projektima, Čorda Truhar je odgovorila da su Opšti uslovi FIDIC-a u najvećoj mogućoj mjeri usklađeni s pravnom regulacijom trgovačkog ugovornog prava u regiji i gotovo da nema odredbe koja bi s navedenim zakonskim rješenjima bila u suprotnosti. 
„Čula sam za neka tumačenje u praksi prema kojima FIDIC Opšti uslovi nijesu usklađeni s našim zakonima, ali smatram da su takva tumačenja posljedica nedovoljnog poznavanja ili pogrešnog tumačenja FIDIC Opštih uslova ugovora“, rekla je Čorda Truhar. 
Crna Gora se priprema za narednu fazu izgradnje auto-puta, koncesije za aerodrome i druge infrastrukturne projekte. Na pitanje koje ugovorne odrednice nosе najveće rizike u građevinskim sporovima kod takvih projekata i na šta bi posebno trebalo obratiti pažnju pri zaštiti investitora i izvođača, Čorda Truhar je kazala da na investitoru svakako leži veliki rizik dobre pripreme projekta. 
„Investitor je taj koji odabira lokaciju, vrstu i opseg radova. Investitor često posebno ugovara izradu projektne dokumentacije. Tu se nalazi veliki broj rizika. Realna podjela rizika i realna cijena daće svakako bolje rezultate. Svaka strana u projektu mora snostiti one rizike koje može snositi s obzirom na ulogu koju ima i djelatnost koju obavlja. Vrlo je zahtjevan zadatak dobro pripremiti realizaciju infrastrukturnog projekta i tu je potrebno vrijeme i tim iskusnih stručnjaka“, smatra Čorda Truhar. 
Ona je naglasila da je zbog jednog lošeg iskustva na početku karijere, duga bila protiv arbitraže. 
„Međutim, s vremenom sam shvatila prednosti arbitraže i arbitražnog rješavanja sporova. Ugovorne strane za rješavanje sporova treba da se pripremaju od prvog dana – treba da ugovore efikasne i višestepene klauzule o rješavanju sporova, pripremaju dokaze i dokumentaciju, kao i da vode potrebne evidencije. Tako će i rješavanje sporova biti brže, efikasnije i lakše“, tvrdi Čorda Truhar. 
Na pitanje šta će biti najveći izazovi u rješavanju građevinskih sporova kroz arbitražu u narednim godinama, Čorda Truhar je odgovorila da će vještačka inteligencija i njen uticaj na mehanizme rješavanja sporova svakako biti aktuelna tema u budućnosti. 
Ona smatra i da bi trebalo sprovoditi dalju edukaciju svih učesnika u građevinskim projektima u pogledu dostupnih i efikasnih načina rješavanja sporova, kao što su Savjeti za rješavanje sporova, mišljenja stručnjaka i postupci mirenja. 
“Navedeni alternativni načini rješavanja sporova ne bi trebalo da se shvataju kao neke neophodne, ali nebitne stepenice, koje strane moraju „odraditi“ da bi stigle do arbitraže ili suda. Alternativni načini rešavanja sporova treba da omoguće strankama rješavanje jednog dijela manje složenih građevinskih sporova, a kada je riječ o većim i složenijim sporovima, da im pruže priliku da preispitaju svoje ugovorne pozicije i pripreme se za arbitražu”, rekla je Čorda Truhar. 
Ona se osvrnula i na mišljenja da bi projekte u infrastrukturi, gdje su ugovori sklopljeni nakon sprovedenog postupka javne nabavke, trebalo usmjeriti prema upravnim postupcima i upravnim sudovima. 
„Takav koncept smatram pogrešnim, iz razloga što sporove treba da rješavaju tijela koja imaju potrebne kapacitete, znanje i iskustvo. Time će i javni i privatni sektor dobiti potrebnu pravnu zaštitu. Godinama se borimo protiv preopterećenosti sudova, pa ih ne bi trebalo u budućnosti dodatno opterećivati, pogotove ne sa sporovima koji tradicionalno nijesu bili u nadležnosti upravnih sudova“, zaključila je Čorda Truhar.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Arbitraža donosi brže i jeftinije rješavanje građevinskih sporova

Opština Budva planira da izdvoji 3,5 miliona eura i na taj način okonča sve postupke koje vodi sa kompanijom WTE u vezi sa postrojenjem za prečišćavanje otpadnih voda, navodi se, između ostalog, u dokumentu u koji je Portal ETV imao uvid.
Podsjetimo, kompanija WTE je pokrenula međunarodnu arbitražu kako bi naplatila dodatnih 66 miliona eura, uvećanih za kamate, na ime ulaganja u postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda.
Opština bi, kako se navodi u dokumentu, sa izdvajanjem 3,5 miliona eura trajno zatvorila ovaj postupak, čime bi se iscrpile sve mogućnosti za bilo kakva dalja potraživanja. Time bi se, kako se ističe, izbjegla finansijska katastrofa za Opštinu i stavila tačka na višegodišnje pravne sporove i arbitražne procese.
U dokumentu se dalje pojašnjava da se predloženim poravnanjem trajno zatvaraju sve obaveze koje su proizašle iz dvije pravosnažne arbitražne presude – pred Međunarodnim sudovima u Frankfurtu i Ženevi.
Takođe, u ovom dokumentu se navodi da se poravnanjem sa kompanijom WTE zatvaraju ne samo međunarodni arbitražni postupci, već i svi sporovi koji su vođeni pred domaćim sudovima.
Dokument će se sjutra naći pred odbornicima budvanskog parlamenta.

Miraš Dušević

1250x600

1084x550

Budva pred poravnanjem sa WTE: 3,5 miliona za kraj arbitraže i da se izbjegne finansijski kolaps

Vlada Crne Gore je, a kako je to i najavio Portal ETV, raspisala javni poziv domaćim i međunarodnim advokatskim kancelarijama za zastupanje države u međunarodnom arbitražnom postupku koji se vodi pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicionih sporova (ICSID) u Vašingtonu. Ponude se mogu dostaviti do 3. septembra. &nbsp;Postupak je pokrenula švajcarska kompanija Tara Resources AG, putem renomirane advokatske kancelarije Boies Schiller Flexner LLP iz Londona. &nbsp;Tara Resources pokrenula je međunarodnu arbitražu protiv Crne Gore nakon što je Vlada prošle godine raskinula ugovor o koncesiji za eksploataciju rude u rudniku Brskovo kod Mojkovca. &nbsp;Time se, ukoliko bi se utvrdila odgovornost države, otvara rizik da Crna Gora eventualno plati odštetu od najmanje 300 miliona dolara.&nbsp;
Predmet arbitraže odnosi se na navodna kršenja prava stranog investitora u crnogorskom rudarskom sektoru.&nbsp;
<h2>Vlada traži iskusne arbitražne stručnjake</h2>
Ministarstvo energetike i rudarstva pozvalo je sve zainteresovane advokatske kancelarije sa dokazanim iskustvom u međunarodnim arbitražnim sporovima – naročito pred ICSID-om – da dostave ponude za zastupanje države Crne Gore.
Angažovani advokatski tim biće zadužen za kompletno pravno zastupanje u postupku, uključujući pripremu pravnih podnesaka, vođenje komunikacije sa arbitražnim tribunalom, zastupanje na usmenim raspravama, kao i strateško savjetovanje Vlade tokom čitavog procesa.
<h2>Strogi uslovi i ozbiljna konkurencija</h2>
Ponuda mora sadržati detaljne podatke o kancelariji i timu koji bi radio na predmetu, uključujući reference iz prethodnih arbitražnih slučajeva, finansijsku ponudu (fiksna cijena, satnica ili kombinovani model), kao i izjavu o nezavisnosti i nepostojanju sukoba interesa.
Crna Gora je prethodnih godina već bila strana u više međunarodnih sporova pred arbitražnim tribunalima, a nadležni navode da je odabir pravnog zastupnika u ovakvim postupcima od presudne važnosti za zaštitu državnih interesa i javnih finansija.

Crna Gora traži advokate za arbitražu u Vašingtonu: Pokrenut postupak potencijalno vrijedan više stotina miliona

Švajcarska kompanija Tara Resources pokreće međunarodnu arbitražu protiv Crne Gore nakon što je Vlada prošle godine raskinula ugovor o koncesiji za eksploataciju rude u rudniku Brskovo kod Mojkovca, piše Pobjeda.
Time se, ukoliko bi se utvrdila odgovornost države, otvara rizik da Crna Gora eventualno plati odštetu od najmanje 300 miliona dolara, uz mogućnost da taj iznos bude i veći zbog kamata. Osim toga, takav ishod bi negativno uticao i na međunarodni kredibilitet države.
<h2>Raskid &nbsp;</h2>
Ugovor je raskinut prije godinu u vrijeme dok je na čelu Ministarstva energetike i rudarstva bio aktuelni gradonačelnik Podgorice Saša Mujović. Da rudnika u Mojkovcu neće biti, Mujović je saopštio krajem maja prošle godine na konferenciji za medije navodeći da su se stekli uslovi za jednostrani raskid ugovora i naplatu bankarske garancije.
&nbsp;Tada je kazao da švajcarska kompanija nije u roku otklonila nepravilnosti iz studije izvodljivosti dodajući da je u ovom procesu pobijedila struka, te da koncesionar ima pravo na žalbu i arbitražu.
Da je arbitraža u slučaju da Vlada raskine ugovor izvjesna, kazao je još početkom prošle godine tadašnji zastupnik kompanije Tara Resources advokat Luka Popović. On je bio i član međuresorne radne grupe koju je Mujović oformio početkom februara prošle godine s ciljem da sačini analizu ugovora o koncesiji i otvaranja rudnika Brskovo.
<h2>Rizici&nbsp;</h2>
- Vlada mora biti svjesna koji su rizici od takvog postupanja i eventualnog raskida. Investitor je švajcarska kompanija, a između Švajcarske i Crne Gore postoji tzv. BIT sporazum o zaštiti i promociji investicija, koji daje pravo investitorima da u slučaju povrede njihovih prava pokrenu arbitražu protiv druge države potpisnice – kazao je Popović nakon jedne od prošlogodišnjih sjednica Vladinog radnog tijela.
Bio je stava da Tara Resources nije povrijedila koncesioni ugovor, već da se, naprotiv, kompanija pokazala ozbiljnom i zainteresovanom za dugoročni rad na projektu. Popović je tada kazao i da su obaveze investitora u tom trenutku bile da se uradi projektna dokumentacija i pribave dozvole, ali da su u tome bili spriječeni.
- To investitor nije mogao da uradi prije nego se usvoji planski dokument i izdaju urbanističko-tehnički uslovi. To je odgovornost Vlade. Taj posao nije završen što ne omogućava investitoru da nastavi sa svojim obavezama – saopštio je ranije Popović.
Sjednice ovog radnog tijela bile su javne, a u radu su, osim predstavnika koncesionara, učestvovali predstavnici ministarstava energetike i rudarstva, turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, Geološkog zavoda, Instituta za javno zdravlje, Agencije za zaštitu životne sredine, te nevladinih organizacija Ljepši Mojkovac i Zdravi Mojkovac. Njihov rad je rezultirao preporukom Vladi da više ne produžava koncesiju izdatu 2010. godine, ali je odluka o ovom pitanju odložena dok se, kako je tada kazao premijer Milojko Spajić, nijesu dodatno konsultovali sa međunarodnim pravnim kućama radi procjene rizika po državu u slučaju arbitraže.
<h2>Protesti &nbsp;</h2>
Ugovorom je kompaniji Tara Resources data koncesija za detaljna geološka istraživanja i eksploataciju sulfidne polimetalične rude na istražno-eksploatacionom prostoru bivšeg rudnika Brskovo. Da je to pogubno po životnu sredinu i zdravlje Mojkovčana tvrdili su iz nevladinog sektora, a protest je organizovalo i lokalno stanovništvo navodeći da su se 20 godina oporavljali od rudnika i da im više ne treba otrov i živa u centru grada.
Popović je tokom procesa analize u radnoj grupi ukazivao da ti argumenti ne stoje, te da se većina optužbi u vezi sa zaštitom životne sredine odnosi na budući period. Priča o uticaju projekta na životnu sredinu, kako je kazao, dolazi kada se ima konkretan rudarski projekat i kada se uradi studija procjene uticaja na životnu sredinu. U toj fazi, kako je ukazao Popović, Agencija za zaštitu životne sredine daje svoj stav da li je taj projekat u skladu sa propisima.
Nezadovoljni djelovanjem Vlade u vrijeme dok je ovo pitanje bilo u nadležnosti tadašnjeg Ministarstva kapitalnih investicija kojim je rukovodio Ervin Ibrahimović, građanska inicijativa Zdravi Mojkovac je podnijela krivičnu prijavu protiv Ibrahimovića i aktuelnog ministra energetike, a tadašnjeg državnog sekretara Admira Šahmanovića tvrdeći da su zloupotrijebili službeni položaj jer nijesu raskinuli ugovor o koncesiji.&nbsp;
Optužbe su tada iznosili i na račun bivšeg premijera Dritana Abazovića i bivše ministarke ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ane Novaković-Đurović, tvrdeći da nijesu ništa uradili kako bi zaštitili državu, njenu imovinu i građane Mojkovca.

Švajcarci tužbom od Crne Gore traže odštetu od 300 miliona dolara

Da je Arbitražni sud efikasan način u rješavanju privrednih sporova ocijenio je Vesko Božović - predsjednik Arbitražnog suda pri Privrednoj komori Crne Gore u gostovanju u emisiji "Slušajmo naše" na Anteni M,
On je govorio o važnosti i ulozi arbitražnog suda u privredi, kao i prednosti koje ovaj sud ima u odnosu na tradicionalne.
Kroz istorijski osvrt, Božović je pojasnio kako je koncept arbitraže prisutan još od srednjeg vijeka, kada su trgovačke i pomorske kompanije rješavale svoje sporove sličnim putem. Ova praksa, kako navodi, posebno je bila razvijena u gradovima poput Venecije, Đenove, Barselone i Kotora.
- Danas, arbitražni sudovi rješavaju primarno privredne sporove, uključujući one iz &nbsp;međunarodnog prava, intelektualne svojine i investicije. Arbitražni sud je posebno koristan za privredne subjekte zbog svoje brzine, jednostepenog procesa bez mogućnosti žalbe, te tajnosti koja je često ključna za očuvanje poslovnog ugleda - kazao je sagovornik Antene M.
Prednosti arbitraže su, napominje, mnogobrojne - od samih stranaka koje su u centru pažnje do definicije klauzula o arbitraži unutar samih ugovora, koje preciziraju pravnu nadležnost.
- Arbitražni postupak po pravilu traje šest mjeseci, što je znatno brže u odnosu na redovne sudske postupke, sa manjim troškovima kada se uračuna ušteda u vremenu - naveo je Božović.
Božović, sa bogatim iskustvom u vođenju arbitražnih procesa, otkriva da najčešće dolazi do rješavanja sporova koji uključuju međunarodni element, kao što su naknade šteta ili izvršenje ugovornih obaveza. Takođe, apeluje na privrednike da iskoriste prednosti arbitražnog suda, naglašavajući kako je većina procesa završena u predviđenom roku od šest mjeseci.
Na pitanje o troškovima arbitražnog procesa, Božović kaže da arbitraža postaje ekonomski isplativa opcija zbog vremena i efikasnosti procesa.
- Iako se na prvi pogled čini skupljim zbog honorara arbitra, kada se uračuna vrijeme i efikasnost procesa, arbitraža postaje ekonomski isplativa opcija. Za zainteresovane strane, ključno je da u svojim ugovorima jasno definišu da će eventualne sporove rješavati putem arbitraže, čime se osigurava brz i efikasan način rješavanja potencijalnih nesuglasica - rekao je on.

Božović: Arbitražni sud kao efikasan način u rješavanju privrednih sporova

Mađarska je prvi polufinalista Evropskog prvenstva u vaterpolu. Mađari su slavili 15:13 (3:3, 2:2, 3.3, 3:3 - 4:3) protiv Španije nakon peteraca.
Španija je inače svjetski i evropski šampion u vaterpolu i sada će morati da igraju od 5. do 8. mjesta.

EP u vaterpolu: Mađarska preko peteraca protiv Španija stigla do polufinala

U Srećnom danu donosimo priču o pozorišnoj umjetnosti i emocijama na sceni. Govorimo o premijeri predstave „Krevet od lišća“, a naši gosti su rediteljka Sandra Vujović i glumac Đorđije Tatić, koji otkrivaju kako je nastajala ova emotivna i snažna teatarska priča.&nbsp;
U astropsihološkoj rubrici bavimo se portretom Ovna – znakom snažne energije, impulsivnosti i hrabrosti, ali i unutrašnjih dilema koje često ostaju nevidljive.&nbsp;
Zdravlje je u fokusu kroz razgovor o novoj generaciji hirurgije u bolnici Moj Lab. O savremenim metodama, timskom radu i bezbjednosti pacijenata govore dr Zoran Ražnatović i dr Dragan Sorat, specijalisti opšte hirurgije.&nbsp;
Na kraju, obilježavamo Svjetski dan zagrljaja i podsjećamo zašto je zagrljaj više od gesta – kako utiče na emocije, zdravlje i osjećaj povezanosti među ljudima.&nbsp;
Gledajte Srećan dan od devet do 11 sati.

U Srećnom danu o pozorišnoj umjetnosti, Svjetskom danu zagrljaja, novoj generaciji hirurgije...

Naša rukometna reprezentacija ubjedljivim porazom od Švajcarske završila je nastup na Evropskom prvenstvu. Reprezentativac Vuko Borozan nije krio razočaranje nakon meča.
- Niko ovo nije očekivao, u sportu postoje lijepi i manje lijepi trenuci. Momci su dali sve od sebe, mene je sramota, ja bih preuzeo odgovornost na sebe za kompletan turnir. Ova grupa momaka je kvalitetna, mi ćemo se izvući iz ovoga i vratiti se jači. Ovo nije realna slika naše reprezentacije i našeg kvaliteta- kazao je Borozan.
Istakao je Borozan da ovo nije bio naš turnir.
- Ne može selektor da uđe da igra, nije problem ni u golmanima, svi smo zakazali, nije ovo bio naš turnir i treba da izvučemo pouku iz ovoga. Vratićemo se jači, sigurno- poručuje.
Miloš Vujović, vidno razočaran, kazao je da su potrebne velike promjene u reprezentaciji.
- Teška noć da se bilo šta kaže, ali je sigurno da smo izgubili vjeru, a kada se vjera izgubi, gubi se i sve ostalo. Ovo je ono što nismo mogli da imamo ni u najgorim snovima. Kada se vratimo na taj prvi meč, dosta smo toga pokazali, da možemo da igramo sa svakim, ali je važno kako ćemo dalje. Potrebne su velike promjene, nisam ja taj koji bi trebalo da kaže šta treba da se promijeni, a potrebno je mnogo toga da se mijenja kako bi se došlo do boljih rezultata- smatra Vujović.

Borozan: Preuzimam odgovornost; Vujović: Mnogo stvari mora da se mijenja

<a href="https://www.antenam.net/clanak/pod-cetnickom-zastavom-plivali-kod-niksica">Priredio: V.J.</a>
Jedna o varijanti zastava četničkih koljača, juče, 19. januara, istaknuta je na obali jezera Krupac kod Nikšića. Tu je eparhija budimljansko-nikšićka Crkve Srbije (SPC) organizovala, kako tvrde, „plivanje za časni krst”.
Prema video materijalu koji je emitovao RTV Nikšić, crna zastava kvislinškoga pokreta, čiji je jedan od glavešina u Crnoj Gori Đurišić odlikovan od Hitlera „gvozdenim krstom”, a od naciste Nedića iz Srbije činom potpukovnika – istaknuta je juče iznad „plivača”.
„Prva” četnička zastava obično ima antipravoslavni, štoviše otvoreno satanistički simbol – lobanju sa ukrštenim kostima u centralnome dijelu. Simbolizuje smrt.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 1514px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 71.7116%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fstorage-dev.medialib.dev%2Fmedia%2Fantenam%2F2026%2F01%2F20%2F1768933465gdz3wzhfyr4psj6j.jpg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
O kampanji skrnavljenja pravoslavlja – vjere u Hrista Spasitelja koja se, potpuno lišeno svakoga osnova iz svetosavske jerarhije dovodi u vezu sa zločinačkim pokretom iz Drugoga svjetskog rata – svjedoči niz izjava čelnikâ ogranaka Crkve Srbije Mićovića i Ostojića tokom 2025, ili pokušaj postavljanja spomenika koljaču Đurišiću.
Takođe i jučerašnje u Podgorici, isto uz SPC „plivanje”, pjevanje o monstrumu Đurišiću, te glavnom šefu četničke organizacije Mihailoviću; ali, da blesavost probije sve limite, pjevanje i o saradniku UDB-e Srbije Kalabiću – a taj presudno doprinio poslijeratnim vlastima u hvatanju Mihailovića, njegovom izvođenju na sud i presudi kao ratnome zločincu.

Tag: arbitraza