Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta sredinom narednog mjeseca posjetiće svih šest država Zapadnog Balkana.
Košta je svoj boravak u regionu najavio tokom sastanka sa albanskim premijerom Edijem Ramom u Briselu uoči Međuvladine konferencije na kojoj će Tirana otvoriti Klaster 2 u pregovorima sa EU.
Predsjednik Evropskog savjeta istakao je da je proširenje EU na Zapadni Balkan politički prioritet EU i da je Unija posvećena regionu.
- Najbolji način da se obezbijedi prosperitet, mir i stabilnost na Zapadnom Balkanu je pristupanje Evropskoj uniji. Zato ću sredinom maja lično posjetiti region, svih šest zemalja Zapadnog Balkana kako bismo unaprijedili našu saradnju i zajednički napor da imamo dobar rezultat u pristupanju - istakao je Košta.
Albanija će 16. maja biti domaćin Samita Evropske političke zajednice.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Košta sredinom maja u posjeti zemljama Zapadnog Balkana

Italijanske vlasti saopštile su danas da će 40 migranata bez dozvole za ostanak u toj zemlji premjestiti u italijanske pritvorske centre za migrante u Albaniji.
Kako prenosi Radio Slobodna Evropa, to je prvi put da zemlja Evropske unije (EU) šalje migrante kojima je odbijen zahtjev za azil u zemlju izvan Unije, a koja nije njihova, niti zemlja kroz koju su prošli na svom putu.
Italijanski mediji su izvijestili da su migranti napustili italijansku luku Brindisi, a italijanska vlada nije objavila njihovu nacionalnost, niti dodatne detalje.
Migranti će biti smješteni u centrima za migrante koje je izgradila i vodi Italija, a koji su smješteni u luci Shengjin, 66 kilometara sjeverozapadno od glavnog grada Tirane, i u Gjaderu.
Centri su izgrađeni za obradu zahtjeva za azil migranata koje je Italija presrela u Sredozemnom moru.
Nije jasno koliko dugo odbijeni tražitelji azila mogu ostati u Albaniji, dok u Italiji mogu biti pritvoreni do 18 mjeseci čekajući deportaciju.
Italijanska krajnje desničarska vlada premijerke Đorđe Meloni odobrila je prošlog mjeseca dekret kojim je proširena upotreba centara za brzu obradu zahtjeva za azil u Albaniji na pritvaranje odbijenih tražitelja azila s nalozima za deportaciju.

Italija šalje migrante u pritvorske centre u Albaniji

E.M. (24) iz Tuzi uhapšen je nakon što je kod njega pronađeno 35 kilograma materije za koju se pretpostavlja da je marihuana prokrijumčarena iz Albanije.
- Pregledom vozila u prtljažniku su pronađene i oduzete dvije veće crne torbe i jedna pvc kesa, u kojima su se nalazila 62 pvc pakovanja sa biljnom materijom zelene boje nalik na opojnu drogu marihuanu mase oko 35 kg za koju se sumnja da je prokrijumčarena iz Albanije - saopšteno je iz Uprave policije.
Sa događajem je upoznat državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici po čijem je nalogu E.M. i uhapšen.
On se sumnjiči za krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, dok su mu vozilo i mobilni telefon &nbsp;privremeno oduzeti radi daljih provjera.
E.M. je procesuiran na putnom pravcu Grabon - Dinoša.
- Sektor granične policije nastavlja sa pojačanim represivnim radnjama u čijem je fokusu otkrivanje i suzbijanje svih oblika kriminala i ilegalnih aktivnosti - poručili su u policiji.

Uhapšen mladić iz Tuzi kod kojeg je pronađeno 35 kilograma marihuane

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da su Albanija i Hrvatska potpisivanjem memoranduma o saradnji u oblasti odbrane sa Kosovom "otvorili trku za naoružanjem u regionu".
- To je za nas teška situacija, ali smo razumjeli njihovu poruku. I sačuvaćemo svoju zemlju, odvratiti ih i uvijek uspješno odbraniti od svakog potencijalnog agresora, čak i ovako moćnog - rekao je Vučić 19. marta novinarima u Briselu.
On je poslije sastanka sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom rekao da memorandum predstavlja "kršenje subregionalnog sporazuma" i da je "uvjeren da NATO o tome nije bio obaviješten".
Vučić je naveo da je na sastanku pokrenuo ovu temu, ali nije precizirao šta je Rute rekao.
- Naše je da ukažemo i gospodinu Ruteu i ljudima u NATO i svima drugima da je to kršenje takozvanog subregionalnog sporazuma o kontroli naoružanja iz 1996. godine - rekao je Vučić.
Dodao je da je generalnim sekretarom NATO-a razgovarao o saradnji, situaciji na Kosovu i odnosima Vojske Srbije i Kfora, kao i o situaciji u Bosni i Hercegovini.
Ministri odbrane Hrvatske, Albanije i Kosova potpisali su 18. marta u Tirani Deklaraciju kojom se osnažuje trilateralna saradnja i kojom se ističe važnost zajedničkih odgovora na bezbjednosne izazove, hibridne prijetnje i druge rizike koji bi mogli ugroziti regionalnu stabilnost.
Deklaracija uključuje, kako je prenijela Hrvatska radio televizija, promociju odbrambenih sposobnosti i saradnju odbrambenih industrija, jačanje interoperabilnosti kroz obrazovanje, obuku i vježbe, suzbijanje hibridnih prijetnji, kao i punu podršku evroatlantskim integracijama.
Kako je navedeno, otvorena je mogućnost da Deklaraciji pristupe i druge članice.
Srbija ne priznaje nezavisnost Kosova, dok uz posredstvo Evropske unije pregovara o normalizaciji odnosa sa Prištinom.
U Ohridskom sporazumu postignutom 2023. između Srbije i Kosova navodi se, između ostalog, i da se Srbija "neće protiviti članstvu Kosova ni u jednoj međunarodnoj organizaciji".

Vučić kaže da su Albanija i Hrvatska "otvorile trku za naoružanjem u regionu"

Potpredsjednik Skupštine Crne Gore, Nikola Camaj, tokom drugog dana boravka u Albaniji posjetio je Tiranu i Valonu, gdje je tokom sastanaka sa visokim zvaničnicima govorio o mogućnostima ekonomske saradnje, ali i uspostavljanju brodske linije Bar-Valona, saopšteno je iz kabineta potpredsjednika Skupštine.
Camaj se sreo sa zamjenicom gradonačelnika Tirane, Anuelom Ristani, i tom prilikom se zahvalio gradu Tirani na investicijama u Crnoj Gori, s posebnim naglaskom na projekte realizovane u opštini Tuzi, kao i o mogućnostima jačanja saradnje Tirane i crnogorskih opština, posebno na nivou glavnih gradova, s ciljem podsticanja ekonomskog razvoja i infrastrukturnih ulaganja, saopšteno je iz kabineta potpredsjednika, a kako ističu, poseban akcenat stavljen je na unaprjeđenje kulturne i turističke povezanosti, kao i na razmjenu iskustava u oblasti urbanog razvoja.
- Nakon Tirane, potpredsjednik Camaj nastavio je službenu posjetu sastankom u Valoni sa gradonačelnikom ovog grada, Ermalom Drelom. Sastanak je protekao u prijateljskom i konstruktivnom duhu, uz obostrano izraženu spremnost za jačanje saradnje Crne Gore i Albanije, posebno na lokalnom nivou. Tokom razgovora, posebna pažnja posvećena je mogućnostima ekonomske saradnje, s fokusom na razvoj infrastrukturnih projekata i unaprjeđenje poslovnog ambijenta koji bi podstakao investicije s obje strane granice- navodi se u saopštenju.
Kako iz Camajevog kabineta poručuju, razmatrane su i inicijative za jačanje turističke povezanosti crnogorske i albanske obale, s ciljem kreiranja zajedničkih turističkih ponuda koje bi doprinijele privlačenju većeg broja posjetilaca i produženju turističke sezone.
- Potpredsjednik Camaj je naglasio značaj uspostavljanja brodske linije Bar–Valona, ističući da bi takva inicijativa doprinijela unaprjeđenju regionalne povezanosti, razvoju turizma i jačanju ekonomske saradnje dvije države- dodaje se u saopštenju.
Sagovornici su se saglasili da bliska saradnja gradova i regija može značajno doprinijeti boljem povezivanju privrednih subjekata, ali i jačanju kulturnih i društvenih veza.
Službenu posjetu potpredsjednik Camaj završio je susretom u Valoni sa potpredsjednikom Parlamenta Republike Albanije, Bledarom Čučijem.
- Tokom sastanka razgovaralo se o izbornim sistemima i izbornom zakonodavstvu u obje države, uz razmjenu iskustava i dobrih praksi s ciljem unaprjeđenja demokratskih procesa. Poseban akcenat stavljen je na transparentnost izbornih procedura i jačanje povjerenja građana u izborni proces. Sagovornici su istakli važnost regionalne saradnje i međuinstitucionalnog dijaloga, koji doprinosi stabilnosti i evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana- kazali su iz Camajevog kabineta.
Iz kabineta potpredsjednika Camaja ističu da je ova posjeta još jednom &nbsp;potvrdila posvećenost Crne Gore i Albanije jačanju bilateralnih odnosa, razvijanju saradnje na različitim nivoima i produbljivanju veza između institucija i lokalnih zajednica u obje države.
Istakli su i da je u okviru posjete, potpredsjednik Camaj organizovao &nbsp;kratak susret I sa nekoliko naših studenata koji studiraju u Tirani.
Na sastancima potpredsjednika Camaja tokom službene posjete Republici Albaniji prisustvovala je i ambasadorka Albanije u Crnoj Gori, Nj.E. Žaklina Peto.

1250x600

1084x550

Camaj u Albaniji: Podsticati regionalnu saradnju, uspostavljanje brodske linije Bar-Valona pomoglo bi turizam i ekonomiju obije države

Albanija ima jednu jako važnu karakteristiku koju smo mi pomalo izgubili: &nbsp;ima dobrosusjedske odnose. Niko nema problem da dođe u Tiranu, ni iz Makedonije, sa Kosova, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, iz Srbije... - poručila je predsjednica crnogorske panevropske unije prof. na Ekonomskom fakultetu &nbsp;Gordana Đurović osvrnuvši se na to što je kancelarija Evropskog parlamenta otvorena u toj državi, a ne u Crnoj Gori kako je najavljivano.
Očito je da, kaže ona, današnji format politike proširenja kreira dodatnu konkurenciju.
- I bez obzira što Albanija na dnevnoj osnovi ruši stereotipe, mi i dalje smatramo da smo mnogo, mnogo napredniji, i da je to nemoguće, i da je ta konkurencija ipak precijenjena, ali se ona se u stvarnom životu dešava - navela je Đurović gostujući u Budilniku na Televiziji E.
Svi su navijali, kaže Đurović, da kancelarija Evropskog parlamenta da bude otvorena Podgorici, međutim otvorena je u Tirani jer je nekako ta koncentracija institucija u Albaniji.
- Što potvrđuje da je Albanija regionalni hub - dodala je ona.
Mi jesmo, kako je rekla, otvorili pregovore prije 12 godina i devet mjeseci, a Albanija je to učinila, što se narodski kaže, učnila juče.
- Ali i najavila da će do kraja ove godini otvoriti sve klastere, tako da se stvari kod njih ubrzavaju, &nbsp;tako ova posjeta komesarke Marte Kos 13.marta u Tirani i poruke su jasne, ko ih čita između redova može vidjeti da je ta podrška snažna, i imajući u vidu da Sporazum iz Nice preferira 28, ne više, jedna zemlja bi mogla biti preferirana, dvije već malo teže, ali onda imamo taj rizik regionalnog pristupa. Vidjećemo kako će stvari ići, ali zdrava konkurencija u svakom slučaju ne treba da nas obeshrabri, naprotiv, da mi držimo svoju agendu, ona nas promoviše kao prvu potencijalnu zemlju &nbsp;kandidata - rekla je Đurović.
<h2>Mora se ulagati u ljude</h2>
Crna Gora je, kaže, ostvarila značajan napredak na putu ka članstvu u Evropskoj uniji - od 2008. kada je predala zahtjev za članstvo i 2012. godine kada je započela pristupne pregovore.
- U oktobru 2024. Evropska komisija je usvojila Reformsku agendu Crne Gore čime je omogućeno povlačenje 383,5 miliona eura iz instrumenata za reformu i rast, u okviru Plana rasta za Zapadni Balkan. Ova sredstva su namijenjena približavanju crnogorske ekonomije standardima EU i pripremi za članstvo. Prema nekim projekcijama, uz efikasnu implementaciju reformi Crna Gora ima šanse da postane članica Evropske unije do 2028.godine - navela je Đurović.
Politička kriza u Crnoj Gori, podsjeća Đurović, usporila je rad parlamenta i ne usvajaju se zakoni, zbog čega je, napominje, i SEPA odložena za jedan kvartal.
Najveći izazov Crne Gore, objašnjava Đurović, na putu ka EU pored vladavine prava su, ističe ona, administrativni kapaciteti, jer se mora, cijeni ona, ulagati u ljude da bi oni vodili zajedničke evropske politike.
- U ekonomskim poglavljima stići ćemo onaj prag koji je obavezujući, ostaće taj rizik implementacije i dovoljno administrativnih kapaciteta, ali s obzirom na postepeno otvaranje strukturnih fondova, mogli bismo, da kažem, da preživimo. Naravno, opet ćemo se vratiti poglavljima &nbsp;23 i 24, efikasno pravosuđe, učinkovit parlament, posvećena Vlada koja sa strane stavlja pitanja koja dijele državu, su pretpostavke da se taj cilj ostvari. Vidjeli smo zadnje debate u Evropskom odboru za spoljne poslove, koje nijesu bile baš pozitivne za nas, i ta se slika treba mijenjati pod hitno - kazala je ona.
Mjeseci po Barometru 26 ističu, kaže, vrlo brzo.
- Sad već ulazimo u april, proljeće, poljsko predsjedavanje &nbsp;i da li možemo tu nešto uraditi i šta ostaje za dalje. Treba fokusirati tu ograničenu društveno administrativnu energiju na ove prioritete koji su jasno definisani. Šansa nije izgubljena, ali pod hitno politički prioriteti se moraju jasno definisati i što znači da ko nije za to, nije za to i to treba javno i otvoreno reći - poručila je Đurović.
<h2>Mogli smo pratiti Hrvatsku</h2>
Naglasila je da je Crna Gora bila mali sistem koji se brzo prilagođavao i u administrativnom kontekstu i kontekstu ispunjavanja obaveza.
- Te stvari koje su bile u Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju smo dosta korektno isporučivali, i svake godine ispod jelke je bilo nešto novo, ili sporazum, ili vizna liberalizacija, ili kandidatura, uvijek neke dobre vijesti za evropsku integraciju i konkretni rezultati. Onda smo malo smanjili dinamiku i evo nas gdje smo danas - istakla je Đurović.
Okvir je, kaže, da smo nastavili tom dinamikom mogli smo pratiti Hrvatsku.
- A nama datum ulaska bio 2015. godina, odnosno okončanje pregovora, takozvani presjek političke spremnosti. Sada je ‘25. sada je drugi institucionalni okvir, znači politika proširenja je prošla fazu dobrosusjedstva, povratka opet u proširenje, deset država kuca na vrata, mi smo tu negdje najozbiljniji &nbsp;kandidat, ali Evropska unija se, možda na sreću, promijenila malo zbog ovih negativnih geopolitičkih okolnosti i spremna je da primi novu članicu - zaključila je Đurović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.

Đurović: Svi su navijali da kancelarija EP bude u Crnoj Gori, a Albanija ima dobrosusjedske odnose

Evropski parlament će u Albaniji otvoriti kancelariju za Zapadni Balkan radi osnaživanja svog angažmana u tom regionu, a "u kontekstu povišenih geopolitičkih tenzija i obnovljenog zamajca za proširenje Evropske unije", saopštila je večeras ta institucija.
Nova kancelarija Evropskog parlamenta u Tirani će služiti kao ključna tačka za njegov kontakt sa nacionalnim parlamentima, civilnim društvom i lokalnim partnerima na Zapadnom Balkanu, navodi se u saopštenju.
Takođe se navodi da će „kancelarija promovisati stavove parlamenta i njegove aktivnosti, naročito u vezi sa pristupanjem Evropskoj uniji i podržavaće demokratiju i institucionalne reforme u regionu“.
Ona će „asistirati u pripremama za zvanične posjete evropskih poslanika i onom što dolazi poslije tih posjeta, uz osnaživanje saradnje sa drugim evropskim igračima na terenut i sa međunarodnim organizacijama i organizacijama civilnog društva“, piše u saopštenju.

Evropski parlament otvara kancelariju za Zapadni Balkan u Tirani

Crna Gora i Albanija, kao susjedne i prijateljske zemlje, njeguju blisku saradnju, dijele zajedničke vrijednosti i posvećenost evroatlantskim integracijama, kazao je potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku Nik Đeljošaj na sastanku sa albanskim predsjednikom Bajramom Begajem.
Sa predsjednikom Albanije sastao se i ministar javne uprave Maraš Dukaj.
Iz kabineta Đeljošaja je saopšteno da su tokom sastanka razmatrane mogućnosti daljeg jačanja saradnje u svim relevantnim oblastima, s posebnim fokusom na ekonomske odnose i proces evropske integracije.
- Poseban akcenat stavljen je na unapređenje trgovinske razmjene i infrastrukturno povezivanje, kao ključne faktore ekonomskog razvoja - navodi se u saopštenju.
Sagovornici su, kako se navodi, potvrdili visok nivo bilateralnih odnosa između dvije zemlje i izrazili spremnost za dalju saradnju u oblastima od obostranog interesa.
- Ovim sastankom dodatno je potvrđena posvećenost obje strane jačanju političkih i ekonomskih veza, uz nastavak dijaloga na najvišem nivou - rekli su iz kabineta Đeljošaja.

Đeljošaj sa Begajem: Crna Gora i Albanija dijele zajedničke evroatlantske vrijednosti

Policija je privela gradonačelnika Tirane Eriona Veljiaja u ponedjeljak u policijsku stanicu glavnog grada Albanije, saopštili su izvori za Radio Slobodna Evropa.
Ni policija ni Specijalizovana struktura za borbu protiv korupcije (SPAK) se još nisu službeno oglasili o privođenju Veljiaja, za koje se vjeruje da je povezano sa korupcijom.
Prema izvorima, Specijalizovani sud je naredio da Veljiaj bude zadržan u pritvoru, dok će njegova supruga biti pod kućnim pritvorom.
On je uhapšen na osnovu istrage koja je pokrenuta prošle godine u vezi sa sumnjama na krivično djelo "pasivna korupcija visokih državnih funkcionera ili izabranih lokalnih zvaničnika", nakon što je 8. februara 2024. podnesena prijava SPAK-u.
Veljiaj je krajem decembra pozvan u Specijalizovanu instituciju za borbu protiv korupcije. Tada je novinarima rekao da je anonimno prijavljen od osobe po imenu Nesti Angoni.
- Ova osoba ne postoji, znamo kakvo ime i kulturu linčovanja predstavlja ovaj stil. Ovo je namještaljka. Napao me je Nesti Angoni kako bi nas vratio u praksu anonimnih pisama - rekao je tada Veljiaj.
On je 26. decembra nakon poziva u SPAK naglasio da bi "bilo uznemirujuće da se ne pojavi pred Specijalnim tužilaštvom jer nije jedan od onih političara koji napadaju SPAK kada ih istražuje".
O slučaju Eriona Veljiaja, premijer Albanije Edi Rama je ranije izjavio da se protiv gradonačelnika Tirane vodi sudski proces, te da će zauzeti stav u pravom trenutku.
Prva reakcija nakon Velijajevog privođenja u ponedjeljak došla je od bivšeg gradonačelnika Tirane i lidera Demokratske stranke Ljuljzima Baše.
On je rekao da je "Veljiaj, uz podršku premijera Edija Rame, pretvorio Gradsku opštinu Tiranu u centar korupcije".
- Pozdravljam odlučnost SPAK-a da ide do kraja sa istragama korupcije i ohrabrujem pravosudne institucije da djeluju bez ikakvog oklijevanja protiv korupcije na visokim nivoima, koja uništava blagostanje albanskih porodica - rekao je Baša.

Policija privela hradonačelnika Tirane Eriona Veljiaja

Premijer Albanije Edi Rama izjavio je da će njegova država formirati suverenu muslimansku državu u Tirani za muslimanski vjerski poredak bektaše, po uzoru na Vatikan u Rimu, kako bi očuvala i promovisala vjersku toleranciju.
- To bi bila enklava islamskog sufijskog poretka, jedna od najmanjih država na svijetu i imala bi sopstvenu administraciju, ali bez poreza ili policije i ne bi dovodila u pitanje suverenitet Albanije - rekao je Rama na ceremoniji povodom obilježavanja 95 godina od preseljenja sjedišta Svjetskog centra bektaša u Albaniju iz Turske.
Ovim bi Bektašijski red, islamsko derviško bratstvo, dobilo suverenu mikrodržavu nalik na Vatikan u Rimu.
Rama je rekao da će simbolična država biti bez zidova, policije, vojske, poreza ili drugih atributa, ali će biti duhovna država.
On nije iznio detalje o tome kada namjerava da sprovede takvu namjeru, dok bi u isto vrijeme i albanski parlament morao da odobri plan.
Nova mikrodržava bi se prostirala na 27 hektara teritorije današnjeg Svjetskog centra bektaša, koji se od 1930. godine nalazi se u istočnom dijelu albanske prijestonice. Po površini bi bila gotovo pet puta manja nego Vatikan.
Rama je ranije rekao da je cilj da Svjetski centar bektaša pretvore u suverenu državu - novi centar umjerenosti, tolerancije i mirne koegzistencije.
Osnovan u Otomanskom carstvu u trinaestom vijeku kao izdanak sufizma, Bektašijski red ima sjedište u Albaniji od 1929. godine, nakon što ga je novostvorena Turska Republika Kemal Ataturk spriječila da radi.
Razvoj ovog pokreta povezan je sa pojavom janičara u Osmanskom carstvu i "dankom u krvi" - odvođenjem dječaka i mladića sa Balkana na školovanje u današnju Tursku.
Rama je prošle godine rekao da Albanija planira da formira državu u istočnom dijelu glavnog grada zemlje kao duhovni centar Bektašijskog reda, čiji su članovi rasuti širom regiona na Kosovu, u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji, kao i u Albaniji.
Prema posljednjem popisu, oko 10 posto stanovništva zemlje pripada ovom redu.&nbsp;

Edi Rama: U Albaniji se formira vjerska država po uzoru na Vatikan

Državna pitanja isključiva su nadležnost institucija Crne Gore, pa izjave vjerskih poglavara, uključujući i patrijarha Srpske pravoslavne crkve, koje se odnose na unutrašnju ili vanjsku politiku, pored toga što nijesu relevantne, smatramo neprimjerenim i nedopustivim – poručili su u Ministarstvu vanjskih poslova (MVP) odgovarajući na pitanja Portala ETV o poruci Porfirija Perića u razgovoru sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Perić je tom prilikom izgovorio da je „naša pozicija kada je riječ o Kosovu, Republici Srpskoj i Crnoj Gori, zavisi i od stava Ruske Federacije na globalnom nivou“.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 58.7786%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fporfirije-sa-putinom-nasa-pozicija-kad-je-rijec-o-kosovu-rs-i-crnoj-gori-zavisi-i-od-stava-rusije-na-globalnom-nivou&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
U MVP-u su, u odgovoru na pitanja Portala ETV, jasno poručili da je Crna Gora nezavisna, suverena i sekularna država, članica NATO-a i pouzdan partner evropske i evroatlantske zajednice, s prioritetnim ciljem da se u najskorijem roku pridruži Evropskoj uniji, te da na to ne mogu uticati bilo čije izjave, niti političke, vjerske ili druge kalkulacije.
- Već samo građani Crne Gore, koji su se jasno opredijelili za razvojni, prosperitetni put svoje države – naglasili su oni uz napomenu da su državna pitanja isključiva nadležnost institucija Crne Gore.

MVP: Izjave vjerskih poglavara o unutrašnjoj ili vanjskoj politici neprimjerene, nedopustive i irelevantne

Nijesu u Jasenovcu pobijene „stotine intelektualaca“, no grupa od 150 četnika Pavla Đurišića, koje su se odmetnule od Draže Mihailovića i koje su pripadnici ustaške NDH sprovele u logor i pobile. Nijesu „intelektualne gromade“ ubijale žene, đecu i starce po Crnoj Gori, no sljedbenici upravo Nikolaja i Ljotića, koji su željeli svoju imaginarnu velju Srbiju „očistiti“ od Muslimana, Crnogoraca, Roma, Jevreja... – poručila je politikološkinja, doskorašnja nezavisna odbornica u nikšićkom parlamentu, Tatjana Knežević Perišić predsjedniku Skupštine Crne Gore Andriji Mandiću koji je upriličio Akademiju povodom Dana sjećanja na žrtve logora Jasenovac, Mauthauzen i Dahau i na kojoj je opet krivotvorio istorijske činjenice. Predsjednik Skupštine Andrija Mandić, u duhu velikosrpske politike, opet kroji istoriju kako mu politički odgovara, ističe Knežević Perišić, pa na Akademiji kaže kako odaje poštu „komunisti Milu Božoviću, ali i tamonjemu „svetom Nikolaju, pastiru srpskog naroda“, naravno, i “stotinama oficira i intelektualaca pripadnika Jugoslovenske vojske u otadžbini“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250423160412_ecddd4cacfdca7194bdc21d08a646f942ec871dbd1eec11fa05215f3726f285b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250423160412_ecddd4cacfdca7194bdc21d08a646f942ec871dbd1eec11fa05215f3726f285b" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="mandić"> </figure>  - Pa, što je mnogo, previše je! Nije Milo Božović samo „komunista“, no ljekar i narodni heroj Jugoslavije; nije Nikolaj svetac, no ljubitelj Hitlera, nosilac njegovog krsta i čovjek koji ga je u nebo promovisao; ostalo je zapisano: „I evo u 20-om vijeku on (Hitler) je došao na ideju Svetoga Save, i kao laik poduzeo je u svome narodu onaj najvažniji posao, koji priliči jedino svetitelju, geniju i heroju“ – podsjeća Knežević Perišić. Ukazuje i da je Mandić krivotvorio činjenice kada je kazao kako je „u ovom logoru, na zahtjev samog Adolfa Hitlera, bio zatočen i naš Donjemoračanin, nekadašnji mitropolit crnogorsko-primorski i patrijarh SPC Gavrilo Dožić, koji je do smrti dijelio sudbinu svog stradalnog naroda“. - Nije Gavrilo Dožić dijelio ništa sa Crnogorcima; 1918. izdao je i crnogorstvo i kralja Nikolu i Kraljevinu Crnu Goru i našu Crnogorsku pravoslavnu crkvu, na čijem čelu je bio, a ne nikakve „crnogorsko-primorske mitropolije“, no autokefalne CPC. I kad je prisegnuo Karađorđeviću, blagoslovio je 1925. rušenje, do temelja, Njegoševe grobnice na Lovćenu, radi izgradnje „kapele“ Aleksandra Karađorđevića, nakon čega je postao patrijarh SPC. Pa je, nakon što je u maju 1945. u Sloveniji pričešćivao četnike i ljotićevce, 1946. se vratio u Beograd i „ljubio skute“ Josipu Brozu Titu, kojeg je, sa Staljinom, nazvao najvećim Slovenom ikada. Uostalom, kako je „dijelio sudbinu naroda“ ostaće podatak da je živio u vili na Dedinju, u Rumunskoj ulici, baš pored Titove vile. Mučenički baš – naglasila je Knežević Perišić. Poručila je Mandiću da govori u svoje ime. - Za nas koji znamo svoju istoriju, džabe krečite! Nikad vaše neistine, neće postati istine, a zločinci će uvijek ostati samo ono što su bili – zločinci – zaključila je Knežević Perišić. Mandić je na prigodi koju je organizovao rekao kako je Jasenovac – najveće stratište na prostoru nekadašnje Jugoslavije. Skupština Crne Gore u junu prošle godine usvojila je, sa 41. glasom od 81. poslanika, „Rezoluciju o genocidu u sistemu logora Jasenovac i logorima Dahauu i Mauthauzenu“. Ova rezolucija bila je odgovor stranaka bivšeg Demokratskog fronta – Nove srpske demokratije Andrije Mandića i Demokratske narodne partije Milana Kneževića na Rezoluciju o genocidu u Srebrenici koju je u Ujedinjenim nacijama podržala i Vlada Crne Gore 23. maja te godine. Mandićevu i Kneževićevu rezoluciju podržali su i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, kao Pokret Evropa sad premijera Milojka Spajića, s izuzetkom poslanika Miodraga Lakovića, te Demokrate Alekse Bečića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250423160412_c84fe7b43a37fe6f918c4b3c9977f57174894b56e6ea459517336752c7e6be5c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250423160412_c84fe7b43a37fe6f918c4b3c9977f57174894b56e6ea459517336752c7e6be5c" data-rendition-name="original" width="747" height="498" loading="lazy" alt="bećić"> </figure>  Mjesec kasnije uslijedio je odgovor iz Hrvatske koja je u julu personama non grata proglasila Mandića, potpredsjednika Vlade Bečića i lidera DNP Kneževića. U obrazloženju su, pored ostalog, istakli da su to uradili zbog njihovog „sistemskog djelovanja na narušavanju dobrosusjedskih odnosa s Republikom Hrvatskom i kontinuiranog zloupotrebljavanja Republike Hrvatske u unutrašnje političke svrhe“. Hrvatska je potom u decembru Crnoj Gori blokirala i zatvaranje poglavlja - Vanjska, sigurnosna i odbrambena politika. Mandić, Knežević i Bečić i dalje imaju status persona non grata.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250423160412_88d1c64a3cd3014312aecec4f0d852dc38be2b0854daa42c1f0c071ba6b52c86.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250423160412_88d1c64a3cd3014312aecec4f0d852dc38be2b0854daa42c1f0c071ba6b52c86" data-rendition-name="original" width="942" height="551" loading="lazy" alt="Knežević"> </figure>  &nbsp;

Knežević Perišić: Nijesu u Jasenovcu pobijene „stotine intelektualaca“, no grupa od 150 četnika Pavla Đurišića

Odbornik u Skupštini Glavnog grada Podgorice Andrija Klikovac uputio je inicijativu Ministarstvu finansija za pokretanje inspekcijskog nadzora nad poslovanjem preduzeća „Sportski objekti“ DOO Podgorica, zbog sumnje da je ovo privredno društvo, čiji je osnivač Glavni grad, nezakonito uzelo kredit u iznosu od 220 hiljada eura bez prethodne saglasnosti Skupštine Glavnog grada.
Klikovac je kopiju dopisa objavio na društvenoj mreži X, navodeći da je zahtjev upućen „zbog sumnje da se preduzeće zadužilo bez znanja i saglasnosti Skušpštine Glavnog grada“, i pozvao Budžetsku inspekciju da utvrdi sve eventualne nepravilnosti u postupku zaduženja.
U dopisu se ističe da je, prema važećim zakonima, za svako dugoročno zaduženje privrednih društava u vlasništvu opštine obavezna saglasnost osnivača, u ovom slučaju Skupštine Glavnog grada, kao i prethodna saglasnost Vlade Crne Gore. Kako se navodi, „Sportski objekti“ su navodno organizovano i bez znanja Skupštine uzeli kredit u iznosu od 220.000 eura, čime su, prema tvrdnjama odbornika, prekršeni Zakon o finansiranju lokalne samouprave i Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti.
Klikovac u zahtjevu traži da se, nakon inspekcijskog nadzora, osnivač preduzeća obavijesti o vrsti i uslovima zaduženja, datumu prenosa sredstava, postojanju eventualne saglasnosti Vlade, kao i o odgovornosti organa Glavnog grada ukoliko je došlo do prekršaja.
- Zakoni Crne Gore moraju se poštovati bez obzira što dio članova Odbora direktora ovog preduzeća niti poštuje državu, njene institucije i zakone - poručio je Klikovac.

Klikovac traži inspekcijski nadzor zbog mogućeg nezakonitog zaduženja preduzeća „Sportski objekti“

Progon politički nepodobnih u policiji se mora nastaviti, po svaku cijenu i bez odgađanja. Tako glasi ključna poruka koju su funkcioneri Demokrata, prije svega duo Aleksa Bečić i Boris Bogdanović poslali ministru Danilu Šaranoviću i čelniku policije Lazaru Šćepanoviću. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250423150444_5b12108372d0b2ac08d9d6c767659d4144ad9b2b61b3da9a3fec253431deb6a4.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250423150444_5b12108372d0b2ac08d9d6c767659d4144ad9b2b61b3da9a3fec253431deb6a4" data-rendition-name="original" width="780" height="470" loading="lazy" alt="PLANSKO ELIMINISANJE NEPODOBNIH: Danilo Šaranović, Aleksa Bečić i Lazar Šćepanović"> <figcaption>PLANSKO ELIMINISANJE NEPODOBNIH: Danilo Šaranović, Aleksa Bečić i Lazar Šćepanović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Iako stižu prve prijave zbog brojnih nezakonitosti, premda je zvanična Podgorica počela da dobija nezgodna pitanja od crnogorskih zapadnih partnera, vrh Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor žestoko insistiraju na novim disciplinskim postupcima. Televizija E je izvijestila o skandaloznim postupcima koji su, bez realnog osnova, &nbsp;pokrenuti protiv sedam iskusnih policijskih starješina koji imaju i do trideset godina službe na veoma odgovornim pozicijama. &nbsp; Sada su, Šaranović i Šćepanović zahtijevali od načelnika nove slučajeve progona. Ali i degradacije policijskih službenika kojis e raspoređuju na niža mjesta bez ikakvog obrazloženja. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250423150448_37acf76f3e1948d55f16f23018bab65f3d292fb50d0d7ce5b73a5614f62e8608.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250423150448_37acf76f3e1948d55f16f23018bab65f3d292fb50d0d7ce5b73a5614f62e8608" data-rendition-name="original" width="957" height="1044" loading="lazy" alt="EKIPA: Šćepanović i Glavatović (u sredini)"> <figcaption>EKIPA: Šćepanović i Glavatović (u sredini)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Prvi koji je spremno odgovorio na nove zahtjeve vrha policije bio je Igor Glavatović, načelnik Odjeljenja za podršku organizacionim jedinicama policije, unapređenje rada policije i analitiku. &nbsp; I odmah su se na spisku našli petorica iskusnih policijskih službenika, koji su u karijeri zauzimali odgovorna mjesta u policijskoj hijerarhiji. &nbsp; SPISAK NEPODOBNIH &nbsp; Na listi za novi politički odstrijel se nalaze sljedeći policijski službenici: Tihomir Goranović, glavni policijski inspektor, bivši načelnik CB Nikšić; Darko Mađarić, bivši komandir nikšićke policije; Vasko Aković, diplomirani oficir policije, glavni policijski inspektor, bivši načelnik regionalnog centra &nbsp;granične policije za regiju ,,Centar”; Darko Ćorac, diplomirani oficir policije, glavni policijski inspektor,bivši načelnik CB Budva i Siniša Jokić, glavni policijski inspektor, bivši načelnik CB Budva i bivši načelnik regionalnog centra granične policije za regiju ,,Jug”. Svi ovi visoki polIcijski rukovodioci raspoređeni u odjeljenju načelnika Igora Glavatovića. Rješenjima vršioca dužnosti Šćepanovića nezakonito su degradirani i diskriminisani u obavljanju rukovodećih poslova sa stečenim oficirskim zvanjima. Svi oni su upućeni da rade izvršne, analitičke poslove kao rukovodioci u policiji. Da stvari budu još gore, pobrojenim policijskim službenicima rukovode kadrovi sa kupljenim diplomama i nižim policijskim zvanjima. TARGETIRANJE PROFESIONALACA &nbsp; Da je riječ o profesionalcima, pokazuje i slučaj Veska Akovića, bivšeg načelnika centra ,,Sjever” koji je svojevremeno direktoru Uprave policije Zoranu Brđaninu podnio ostavku zbog skandala sa nezakonitim, mimo procedura, slijetanjem helikoptera koji je vozio patrijarha Porfirija. &nbsp; Slična je situacija i sa ostalim targetiranim policijskim službenicima, od Goranovića, Mađarića do Ćorca i Jokića Da su neki odavno na meti srpskih političkih stranaka, pokazuje i slučaj Todora Goranovića i Darka Mađarića. Protiv njih je Demokratska narodna partija Milana Kneževića 2021. godine pokrenula peticiju da se uklone sa pozicija. &nbsp; I svi su sada na meti progona koji krši i etičke standarde i zakone Crne Gore. Advokati targetiranih policijskih službenika upozoravaju na makar najmanje četiri nezakonitosti u postupanju načelnika Glavatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250423150456_235448f4947bc302e9e931cb2c8b46cab0bc187d367ed5dbcf018f7218be34da.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250423150456_235448f4947bc302e9e931cb2c8b46cab0bc187d367ed5dbcf018f7218be34da" data-rendition-name="original" width="696" height="462" loading="lazy" alt="ZAVJERA VRHA: Zgrada Uprave policije u Podgorici"> <figcaption>ZAVJERA VRHA: Zgrada Uprave policije u Podgorici(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  DISCIPLINSKI POSTUPCI &nbsp; Načelnik Glavatović, koji je predložio bezbjednosne provjere za kolege sa spiska koji mu je dostavio Šćepanović, morao je – shodno zakonu - da te iste kolege neposredno obavijesti o ishodu provjera, da su dobili engativne provjere i da će protiv njih pokrenuti disciplinski postupak. Prije pokretanja disciplinskog postupka, načelnik je bio dužan da saopšti policijskim službenicima precizno koji im se disciplinski prekršaj stavlja na teret i da im se dostavi odluka o razlozima za pokretanje postupka. Takpođe, načelnik je obavezan da izjavu na zapisnik pol sl dostavi uz svoj predlog za pokretanje postupka disciplinskom tužiocu. Dakle: kada donosi rješenja o rasporedu, načelnik Glavatović je bio dužan da vodi računa kad vrši raspored pol službenika, da njegove odluke budu zakonite, transparentne, bez diskriminacije i mobinga. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250423150452_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250423150452_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24" data-rendition-name="original" width="1440" height="894" loading="lazy" alt="PLAN ČIŠĆENJA POLITIČKI NEPODOBNIH: Potpis Lazara Šćepanovića"> <figcaption>PLAN ČIŠĆENJA POLITIČKI NEPODOBNIH: Potpis Lazara Šćepanovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;,,ZNAČKA” JE OZNAČENA &nbsp; Svi dostupni podaci dokazuju da je takozvana akcija kodnog imena ,,Značka”, koju sprovode Šaranović i Šćepanović suštinski je politički motivisana i da su targetirani uglavnom ljudi bez mrlje u dosjeima, koji se izjašnjavaju kao Crnogorci. &nbsp; Pri tom, riječ o ljdima koji su, u većini slučajeva završili policijsku akademiju ili vojne akademije, kao i pravni fakultet smjera kriminalistika. Takođe, većina targetiranih ima impresivno iskustvo na različitim operativnim i rkovodnim poslovima. Brojni su nagrađivani, a stručno su se usavršavali u saradnji sa partnerskim službama bezbjednosti država NATO-a. &nbsp; I, kako je Televizija E u nekoliko navrata izvijestila, novi kadar koji su izabrali Šaranović i Šćepanović su, većinom, problematičlnih profesionalnih referenci. Često i sa kupljenim diplomama, i a sa vrlo jasnim vezama sa prosrpskim partijama na vlasti, kao i sa Crkvom Srbije. Službenici koji su bili ovih dana na raspravi u kadrovskoj službi MUP-a, svi su u zapisnik unijeli da su prijedlozi koje potpisuju Igor Glavatović i Lazar Šćepanović - nezakoniti i u suprotnosti sa pravilima službe. Istovremeno su i naglasili da im se ovakvim aktivnostima nanosi šteta, ali i policijskom sistemu. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li to Demokrate Alekse Bečića i Borisa Bogdanovića, koji sada vode ovu nezakonitu igru, uopšte brine. Sve dok su dio parlaemntarne većine, misle da im je sve dozvoljeno. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Novih pet službenika na listi nepodobnih Šaranovića i Šćepanovića

Podgoričanin Danilo Mandić, bratanić i tjelohranitelj predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, koji je u subotu veče ranio dvije osobe, nije zapošljen u Upravi policije – potvrđeno je Portalu ETV iz više izvora. Prema informacijama našeg medija, Mandić nije radno angažovan ni u Skupštini jer nije mogao proći bezbjednosne protokole s obzirom na njegov dosje i da se u, evidencijama službi, tretira kao bezbjednosno interesantna osoba. Danilo Mandić je, kako je nezvanično saopšteno Portalu ETV, bio angažovan kao privatno obezbjeđenje njegovom stricu Andriji Mandiću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250421170412_4fe8abf198431a17da1ba5f8cf8d263a9fbb5bc709fcd46576c1f8529e104575.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250421170412_4fe8abf198431a17da1ba5f8cf8d263a9fbb5bc709fcd46576c1f8529e104575" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="OSIM HAPŠENJA, NEMA DODATNIH PODATAKA: Policija ćutala nakon pokušaja dvostrukog ubistva "> <figcaption>OSIM HAPŠENJA, NEMA DODATNIH PODATAKA: Policija ćutala nakon pokušaja dvostrukog ubistva(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  <h2>ZVANIČNO ĆUTANJE</h2> Osumnjičeni je u noći između subote i neđelje oko 3. 40, na raskrsnici Ulice Marka Miljanova i bulevara Ivana Crnojevića vozilom prepriječio put dvojici sugrađana i ispalio više hitaca u njihovom pravcu i zadobili su povrede nogu. Mandić je pobjega nakon pucnjava da bi se kasnije dobrovoljno predao. Njemu je nakon saslušanja određeno zadržavanje od 72 sata zbog krivičnog djela teško ubistvo u pokušaju. &nbsp; I dok Uprava policije ćuti duže od dva dana, kolaju dvije verzije: da je Mandić bio službenim vozilo Skupštine, odnosno da je upravljao autom koje je Uprava imovine oduzela u nekim predmetima gdje je pokrenuta finansijska istraga. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250421170412_235448f4947bc302e9e931cb2c8b46cab0bc187d367ed5dbcf018f7218be34da.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250421170412_235448f4947bc302e9e931cb2c8b46cab0bc187d367ed5dbcf018f7218be34da" data-rendition-name="original" width="696" height="462" loading="lazy" alt="ZVANIČNA TIŠINA: Zgrade Uprave policije "> <figcaption>ZVANIČNA TIŠINA: Zgrade Uprave policije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Portal ETV je uputio pitanja Skupštini i Upravi policije o zaposlenju Mandića, ali odgovore nijesmo dobili. Od Skupštine smo tržili da nam saopšte i da li je subotu veče neko bio skupštinskim vozilom „na radnom zadatku“ i ukoliko jeste na kojem. U ovom slučaju mnogo pitanja se nameće. Mandić je višestruki povratnik, registrovan u krivičnoj i prekršajnoj evidenciji Uprave policije. Upravo zbog istorije osuda nije mogao – osim protivni zakonu i protokolima – da bude zaposlen u Upravi policije i Skupštini Crne Gore. <h2>DA LI JE ANDRIJA MANDIĆ ZLOUPOTRIJEBIO FUNKCIJU?</h2> Sagovornici Portala ETV iz bezbjednosnog sektora, smatraju da je Andrija Mandić, koristeći političku funkciju i porodični odnos, privatno i bez procedure angažovao sinovca da mu bude lično obezbjeđenje, što takođe predstavlja kršenje zakona i procedura države Crne Gore. Naime, predsjednika Skupštine kao štićenu ličnost obezbjeđuje Uprava policije. Preciznije: Sektor za posebne namjene, Odsjek za obezbjeđenje štićenih ličnosti i objekata. Tu su, kako naši izvori ističu, procedure jasne i ne dozvoljavaju samovoljno ponašanje štićenih ličnosti. Postavlja se pitanje da li je Andrija Mandić zloupotrijebio svoja ovlašćenja, resurse Skupštine i službeno vozilo, ako ga je ustupio na korišćenje neovlašćenom licu. Saznanja Portala ETV ukazuju da je Danilo Mandić imao ilegalno oružje, pištolj kalibra 9 milimetara, koji nije predao policiji kada se došao u CB Podgorica sa advokatom. Izvori iz Centra bezbjednosti Podgorica govore i da policija nije pretresla porodične kuće Mandića u Zagoriču, kako ni druge objekte i vozila koja koristi Danilo Mandić. To je bila obaveza za ovako teško krivična djelo jer je &nbsp;osumnjičeni - povratnik.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250421170416_ec48fa537b23ef837636172cfdbc5356c19b2ca7b2f994e62c60094d94c17662.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250421170416_ec48fa537b23ef837636172cfdbc5356c19b2ca7b2f994e62c60094d94c17662" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="POD ZAŠTITOM: Andrija Mandić i Milan Knežević"> <figcaption>POD ZAŠTITOM: Andrija Mandić i Milan Knežević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  <h2>OPTUŽBE I KONTRAOPTUŽBE &nbsp;</h2> Do sada se nije oglasio predsjednik Skupštine Andrija Mandić koji bi trebalo da objasni angažman svog sinovca i da li je bio skuštinskim vozilom. Ranija hapšenja sinovca ocjenjivao je politički motivisanim, međutim, do sada nema reakcije. Andrija Mandić je 2012. godine optužio Agenciju za nacionalnu bezbjednost „ da je umiješana u pokušaj ubistva njegovog bratanića“. Iz ANB su tada demantovali te tvrdnje kao ,,potpuno neutemeljene i politikanske“. Mandić je na konferenciji za medije saopštio da njegov sinovac nije imao nikakvih sukoba kada su njega i tadašnjeg člana glavnog i izvršnog odbora Nove srpske demokratije (NSD) Radosava Jokića napale dvije osobe iz Zagoriča – Mišo Vešović i Danilo Vukićević. -Razlog što su oni to učinili je moja politička aktivnost vezana za pokretanje parlamentarne istrage i utvrđivanje činjenica oko korupcije prilikom prodaje Telekoma – kazao je tada Mandić. &nbsp; <h2>PODEBLJI POLICIJSKI DOSJE &nbsp;</h2> Ima Danila Mandića u više navrata bilo je na stupcima crne hronike. Za njim je policija 2022. godine tragala zbog sumnje da je 27. februara te godine napao policijskog službenika koji je zaustavio vozilo u kojem je Danilo Mandić bio suvozač. Kada je policija tražila legitimaciju od Mandića, on je počeo da ih vrijeđa, a zatim nasrnuo na jednog od njih. &nbsp; Nakon drskog obraćanja policajcima oni su ga upozorili , ali je nastavio da ih vrijeđa i ometa u vršenju službene radnje. Kada su policajci tražili da izađe iz vozila Mandić je odgurno službenika policije i krenuo da ga udari. Uspio je da uzme ključeve i pobjegao je. Takođe, Mandić se u januaru 2021. godine predao polciji, nakon četiri mjeseca skrivanja. Potraživan je zbog krivičnog djela nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Pištolj je dobio od strica Andrije Mandića. U avgustu 2020. godine došlo je do tuče u jednom podgoričkom lokalu, Mandić je tada pištoljem prijetio P. K. i njegovom drugu &nbsp;F. F. koji je uspio da mu oduzme oružje i preda ga obezbjeđenju kafića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250421170420_202ee204c50b72d3b768f3a10bc77ae5e220384038907d1edc8db20b64970e14.webp" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250421170420_202ee204c50b72d3b768f3a10bc77ae5e220384038907d1edc8db20b64970e14" data-rendition-name="original" width="1200" height="1035" loading="lazy" alt='PIŠTOLJ KOGA NEMA: Model ,,France " 7,65 mm'> <figcaption>PIŠTOLJ KOGA NEMA: Model ,,France " 7,65 mm(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U pitanju je bio pištolj &nbsp;„frans polis“ kalibra 7,65 milimetara koji je imao metak u cijevi. Istragom je utvrđeno da je pištolj registrovan na treću osobu, kuma Andrije Mandića, koji mu ga je, kako je rekao u policiji, ustupio prije nekoliko godina. Tokom saslušanja, Andrija Madić je u polciiji potvrdio da je lično preuzeo pištolj od svog kuma, da to nije prijavio, kao i da je pištolj držao u svojoj kući u Zagoriču, a potom pištolj predao svom sinovcu?! Danilo Mandić je hapšen i 2019. godine zbog nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih materija. Policija je u julu te godine kontrolisala Mandića koji je bio u društvu bezbjednosno interesantne osobe N. B. Tada je N. B. Pokušao da izbjegne kontroli i da pobjegne. Odbacio je pištolj „crvena zastava M-70“ sa šest komada municije kalibra 7, 65 milimetara.

DRŽAVNI SKANDAL: Kako je Danilo Mandić, koji ima kriminalni dosje, mogao da čuva predsjednika parlamenta i nabavlja oružje?

Inspektori Centra bezbjednosti Podgorica na čijem je čelu Goran Jokić napravili su brojne propuste u istrazi protiv tjelohranitelja i bratanića predsjednika Skupštine Andrije Mandića - koji je u noći između subote i neđelje ranio dvije osobe - a sve sa ciljem da se prikriju tragovi, dokazi o ulozi osumnjičenog – saznaju Portal ETV i Televizija E. Naš mediji je juče izvijestio da Danilo Mandić, koji je nakon bjekstva došao sa advokatom u Centar bezbjednosti Podgorica, nije predao oružje iz kojeg je pucao, niti su istražitelji pretresli njegovu porodičnu kuću u naselju Zagorič, vozila i druge objekte. &nbsp; I to nije sve: istražitelji, prema riječima naših sagovornika, nijesu blokirali lice mjesta, nijesu fiksirali sve tragove, pronađene čaure da bi odradili neophodna vještačenja. U slučaju sinovca Andrije Mandića, policija nije obezbijedila ni pokušala da nađe i sasluša moguće svjedoke.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250422130440_8c573a05e9b8b20bc0734dd9de03b6fdc842cb2d52b9b8cc1240594710df4e5d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250422130440_8c573a05e9b8b20bc0734dd9de03b6fdc842cb2d52b9b8cc1240594710df4e5d" data-rendition-name="original" width="1000" height="555" loading="lazy" alt="UVIĐAJ BEZ UVIĐAJA: Ilustracija "> <figcaption>UVIĐAJ BEZ UVIĐAJA: Ilustracija(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  UKLANJANJE TRAGOVA Prema informacijama naših izvora iz bezbjednosnog sektora, policajci su „propustili“ da skinu video nadzor sa obližnjih kamera, a nijesu čak ni tragali za &nbsp;osumnjičenim!? Interesantan podatak bi bio da se zna - kada je policija obavijestila Više državno tužilaštvo o pucnjavi. &nbsp; Ovo su samo neki „zaboravljeni“ koraci u policijskoj istrazi. Svi propusti nedvosmisleno ukazuju da je načelnik Jokić „uradio“ sve da bi olakšao poziciju sinovcu Andrije Mandića i na neki način otvorio put njegovom „oslobađanju“. Kako sada stvari stoje sve je ostalo na &nbsp;iskazima oštećenih.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250422130440_4c0d1f6e46b3382c0795d491a2e1b5caa0dbfcf739b857b37caf7e33a33b070b.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250422130440_4c0d1f6e46b3382c0795d491a2e1b5caa0dbfcf739b857b37caf7e33a33b070b" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="POD ZAŠTITOM: Danilo mandić u pratnji strica Andrije Mandića"> <figcaption>POD ZAŠTITOM: Danilo mandić u pratnji strica Andrije Mandića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Advokat Miroje Jovanović kazao je za Vijesti da - kada je u dogovoru sa Danilom Mandićem došao u Centar bezbjednosti Podgorica - utvrdio je da njegov klijent nije bio potraživan?! &nbsp; Jovanović je potvrdio i informacije Portala ETV da uviđaj nije obavljen. -Dobrovoljno je urađena tzv. parafinska rukavica, odnosno izuzimanje tragova sa njegovih ruku, da se utvrdi da li je uopšte koristio ili nije neko vatreno oružje u nekom skorijem periodu – kazao je Jovanović. Prema riječima naših sagovorika iz bezbjednosnog sektora ta radnja uopšte ne mora da da rezultat jer neko ko „ima iskustva u kriminalu“ zna kojim hemisjkim sredstvima može da opere ruke kako bi neutralisao barutne čestice. Preciznije: nije potrebno veliko umijeće – dovoljno je dobro, više puta, oprati ruke sapunom za veš da bi se uklonila i posljednja barutna čestica... Poznato je da je prisustvo barutnih čestica posredan dokaz u odnosu na konkretan događaj i nema veliku dokaznu vrijednost jer ostavlja mogućnost da se osumnjičeni lako brani. ,,ZAGONETNO VOZILO” &nbsp; Ime Danila Mandića se nalazi i u krivičnoj i u prekršajoj evidenciji, a policija ga tretira kao bezbjednosno interesantu osobu. Prije nego što je, kako se osnovano sumja, pucao na dvojicu sugrađana, vozilom „range rover“ koje je zadužila Skupština Crne Gore prepriječio je put njihovom vozilu. Nakon što su oni izašli iz pištolja je pucao u njihovom pravcu i hicima ih pogodio u noge. Vozilo kojim je upravljao Mandić nije na spisku vozila koje koristi Skupština već se radi o vozilu koje je zaplijenilo SDT u jednoj finanisijskoj istrazi a Uprava za imovinu ga je predala Skupštini na korišćenje. Prema informacijama našeg medija, Generalni sekretarijat Skupštine je džip ,,range rover” zvanično zadužio za potrebe Andrije Mandića koji ga je sinovcu dao neovlašćeno. Inače, Skupština nema službu obezbjeđenja već to rade službenici policije. Službena vozila Skupštine mogu koristiti ili poslanici u Skupštini ili službenici policije za potrebe obezbjeđenja štićenih ličnosti. Iz svega jasno proizilazi osnovana sumnja da je Andija Mandić - zloupotrijebio službeni položaj.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250422130444_77f6636be64abfdc1d976ed66a6e551c4ed26cf3e34ec1faf19228f52fa085f0.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250422130444_77f6636be64abfdc1d976ed66a6e551c4ed26cf3e34ec1faf19228f52fa085f0" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="RADE PO KOMANDI: Šaranović i Bečić"> <figcaption>RADE PO KOMANDI: Šaranović i Bečić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  PREĆUTNI DOGOVOR Predsjednik crnogorskog parlamenta trebalo bi javnosti da odgovori na više pitanja. &nbsp; Prije svega: kako je bezbjedosno interesantna osoba zapošljena kao njegovo obezbjeđenje; da li je predsjednik Skupštine o tome informisao starješine u Sektoru za obezbjeđenje štićenih ličnosti. Jer, oni su bili u obavezi da sačine službenu zabilješku da u Skupštini po ugovoru radi bezbjedosno interesantna osoba i višestruki povratniku izvršenju krivičnih djela i prekršaja. &nbsp; Sve je to mora da registruje i Agencija za nacionalnu bezbjednost zbog svoje institucionalne uloge i kontraobavještajne zaštite štićene ličnosti i da o tome razgovara sa predsjednikom Skupštine. Portal ETV je uputio pitanja Agenciji za nacionalnu bezbjednost da li su upoznati da štićenu ličnost – predsjednika Skupštine obezbjeđuje višestruki povratnik. Ako su bili upoznati što su preduzeli u tom slučaju ali odgovor nijesmo dobili. Uputili smo i pitanja Višem državnom tužilaštvu kada ih je polcija obavijestila o pucnjavi u kojoj je kako se osnovano sumnja učestvovao bratanić šefa Parlamenta i da li su obavili uviđaj? Više je nego očigledno da su u ovom slučaju svi bili informisano o angažmanu Danila Mandića, ali su ćutali, samo je nejasno ko je dao saglasnot da bezbjednoso interesantna osoba bude tjelohranitelj predsjedniku Skupštine. Danilo Mandić sinoć je priveden na saslušanje kod sudije za istrage Višeg suda u Podgorici koji mu je odredio pritvor do 30 dana zbog opasnosti od bjekstva, uticaja na svjedoke i opasnosti od ponavljanja djela. Njegova kaznena evidencija je puna. On je u više navrata privođen zbog raznih krivičnih djela. Za njim je policija 2022. godine tragala zbog sumnje da je 27. februara te godine napao policijskog službenika koji je zaustavio vozilo u kojem je bio suvozač. &nbsp; Takođe, Mandić se u januaru 2021. godine predao polciji, nakon četiri mjeseca skrivanja, kada je potraživan je zbog krivičnog djela nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Događaj zbog kojeg je bio potraživan desio se u avgustu 2020. godine kada je došlo do tuče u jednom podgoričkom lokalu. Mandić je tada pištoljem prijetio P. K. i njegovom drugu &nbsp;F. F. koji je uspio da mu oduzme oružje i preda ga obezbjeđenju kafića. Istragom je utvrđeno da je pištolj registrovan na treću osobu, kuma Andrije Mandića, koji mu ga je, kako je rekao u policiji, ustupio prije nekoliko godina. Tokom saslušanja, Andrija Madić je u polciji potvrdio da je lično preuzeo pištolj od svog kuma, da to nije prijavio, kao i da je pištolj držao u svojoj kući u Zagoriču, a potom pištolj predao sinovcu. I godinu ranije Danilo Mandić je hapšen zbog nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih materija.

Ko pokušava da uklanjanjem dokaza abolira Danila Mandića?

Predstavnici nevladinog sektora i brojni građani nijesu se povukli nakon današnjeg protesta kojim su još jednom apelovali na poslanike većine da ne usvajaju prijedlog zakona o potvrđivanju sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE), te su sličan poziv uputili i sugrađanima uz molbu da im se priduže u ovom zahtjevu na nešto konkretniji način. Oni su napravili grafiku na kojoj pozivaju sugrađane da pozovu poslanike parlamentarne većine, od njih zatraže da ne glasaju za ovaj štetni dokument, te da ih zapamte ako ih ne poslušaju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250422160432_e02230a52b9f0e2ff5b064b7f93cfe63776ff1d35f287e9f17b84d66d801231c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250422160432_e02230a52b9f0e2ff5b064b7f93cfe63776ff1d35f287e9f17b84d66d801231c" data-rendition-name="original" width="330" height="588" loading="lazy" alt="Poziv"> </figure>  - Zovite ih i zamolite da ne glasaju. Ako vas ne poslušaju - zapamtite ih - &nbsp;piše u grafici koju prate fotografije svih poslanika većine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250422160432_94163290570821e4a7ed8b5f3cefb9dc1cf1e24374576ada608cac33e60a0b51.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250422160432_94163290570821e4a7ed8b5f3cefb9dc1cf1e24374576ada608cac33e60a0b51" data-rendition-name="original" width="720" height="1280" loading="lazy" alt="Poziv"> </figure>  Značajan broj građana i predstavnika NVO današnji protest je započelo protestnim performansom - prilažući cvijeće za „upokojeni“ Ustav Crne Gore koji se jasno krši ovim dokumentom. Direktorica Centra za zaštitu i proučavanje ptica Jovana Janjušević tada je kazala da predstavnici NVO pokušavaju da izdejstvuju prisustvo sjednicama odbora u Skupštini, a prema informacijama Portala ETV, oni čekaju zakazivanje Zakonodavnog i odbora za Međunarodne odnose i iseljenike na kojim bi trebalo da se raspravlja o amandmanima. Prošle sedmice su predstavnici NVO sektora i opozicioni poslanici tokom &nbsp;zasijedanja dva skupštinska odbora, od kojih je jedan trajao do jedan i po ujutru, detaljno objasnili koliko bi za Crnu Goru bilo štetno usvajanje ovakvog sporazuma: između ostalog - da izgradnja zgrada i stanova ne može biti javni interes, da će Crna Gora izgraditi infrastrukturu i pokloniti Veliku plažu investitoru Mohamedu Alabaru, te da se sve ovo ne namjerava učiniti samo u Ulcinju - već i šire. Pored činjenice da je čitav ovaj proces netransparentan, da nema tendera, i da se ovaj sporazum donosi isključivo na štetu Crne Gore, ukazali su na sve sporne aspekte, uključujući i ekološki, kao i bezbjednosni - ali i na korupciju. Resorna ministarka Majda Adžović tada nije odgovorila ni na jedno postavljeno pitanje NVO sektora i poslanika opozicije.

Tag: albanija