U pograničnom pojasu, na teritoriji Tuzi u mjestu Zbelj, policija je pronašla više od 100 kilograma marihuane za koju se sumnja da je prokrijumčarena iz Albanije.
- Policija je, vršeći pojačane aktivnosti i nadzor šireg rejona državne granice, uočili jedno putničko motorno vozilo koje se kretalo velikom brzinom i koje je na jednoj lokaciji u mjestu Vranj zatečeno bez vozača. Detaljnim pregledom vozila pronađeno je više PVC kesa i crnih platnenih torbi u kojima se nalazilo 95 manjih PVC pakovanja sa sadržajem biljne materije zelene boje, nalik na marihuanu, mase oko 107 kilograma, za koju se sumnja da je prokrijumčarena iz Albanije - saopšteno je iz Uprave policije.
Sa događajem je upoznat državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, po čijem nalogu postupajući policijski službenici preduzimaju dalje mjere i radnje u cilju identifikacije, lociranja i hapšenja osobe koja je pokušala da prokrijumčari marihuanu.
- Uzimajući u obzir da je istraga u toku, javnost će biti blagovremeno obaviještena o daljem toku postupka - zaključili su u policiji.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Zaplijenjeno preko 100 kg marihuane za koju se sumnja da je prokrijumčarena iz Albanije

Albanija je tokom prošle godine uvezla više od 374 hiljada tona žitarica, a vodeći izvoznik bila je Srbija.
Količina uvezenih žitarica tokom prošle godine uvećana je za gotovo 40 hiljada tona u odnosu na 2024, i to kao posljedica nedovoljne domaće proizvodnje, prenosi Tanjug.&nbsp;
"Imamo reforme, ali ne i konkretne mjere. Ne postoji finansiranje poljoprivrede. Naša država je podbacila u pogledu subvencija, zbog čega smo u ovakvom stanju - ne proizvodimo, već uvozimo", rekao je stručnjak iz oblasti poljoprivrede Zef Gjeta, javlja albanski A2 CNN.&nbsp;
Prema navodima tog medija, promjene u geografiji spoljne trgovine i smanjenje troškova transporta uticali su da cijena uvezenih žitarica bude niža.&nbsp;
Žitarice sada uglavnom stižu iz Srbije, a ranije su stizale iz Rusije i Rumunije. &nbsp;
"Svuda u svijetu proizvodnja pšenice se subvencioniše. U Srbiji, Kanadi, Francuskoj i drugim zemljama proizvodnja pšenice je subvencionisana. Poljoprivrednik ne može sam da preuzme cio proces", rekao je menadžer u mlinarskoj kompaniji Andi Hadžijmeri.&nbsp;
Albanija ima oko 875 hiljada hektara zemljišta, uključujući oranice, bašte, livade, travnjake, pašnjake i močvare.&nbsp;
Od toga se površina koja sadrži humus i mineralne materije, odnosno poljoprivredno zemljište, procenjuje na gotovo 700 hiljada hektara.&nbsp;
Međutim, iz godine u godinu, površina zasejana pšenicom, kukuruzom, ovsom, ječmom i drugim poljoprivrednim kulturama se smanjuje, dok se površina zapuštenog zemljišta povećava.

1250x600

Albanija povećava uvoz žitarica

U luci Šenđin, u Medovskom zalivu u Albaniji, biće postavljena spomen-ploča u znak sjećanja na crnogorske dobrovoljce stradale u Prvom svjetskom ratu.&nbsp;
To će, kako je saopšteno iz kabineta predsjednika, biti učinjeno zahvaljujući zalaganju predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića.
- Svečano otkrivanje spomen-ploče planirano je tokom zvanične posjete predsjednika Milatovića Albaniji u martu ove godine. Upravo se u 2026. godini navršava 110 godina od Medovske tragedije, kada je 6. januara 1916. godine u moru stradalo 385 crnogorskih dobrovoljaca koji su iz Sjeverne Amerike krenuli ka domovini u odbranu njene slobode - naveli su oni u saopštenju.
Iako se i ranije pominjala inicijativa da se ovim herojima podigne spomen-ploča, do danas nije realizovana.
- Tek su se, uz institucionalnu podršku i diplomatski angažman predsjednika Jakova Milatovića, stvorili uslovi da se sjećanje na pale junake dostojanstveno obilježi. Njihova žrtva svjedoči o bezrezervnoj privrženosti domovini i borbi za slobodu kao temeljnim vrijednostima crnogorskog društva. Stoga, postavljanje spomen-ploče u Medovi u godini kada se obilježava 110 godina od ovog tragičnog događaja predstavlja važan doprinos kulturi sjećanja i dostojanstvenom odnosu prema crnogorskoj istoriji - istakli su u kabinetu Milatovića.

Milatović postavlja spomen-ploču poginulim crnogorskim junacima u Medovi

&nbsp;U Albanij opozicione stranke nastavljaju antivladine proteste, dok su istovremeno pozvale na ostavku premijera Edija Ramu i zamjenicu premijera Belindu Balluku, javlja Anadolija.
Demokratska partija Albanije (DP) i Stranka Pokret Zajedno organizovale su odvojene proteste u Tirani.
Protest najveće opozicione stranke, pod nazivom "Foltore", održan je ispred sjedišta Ureda premijera Albanije.
Tokom govora na protestu, lider DP-a Sali Berisha rekao je da protest "svjedoči o našoj volji i otporu".
- Albanija nikada neće imati Ustav i zakon bez trijumfa opozicije, bez trijumfa građana, bez mirnog ustanka Albanaca - rekao je Berisha.
S druge strane, Stranka Pokret Zajedno održala je protest ispred sale za plenarne sjednice albanskog parlamenta, prije i poslije današnjeg parlamentarnog zasjedanja.
Prema riječima pristalica opozicione stranke, protest je organizovan "protiv korupcije i siromaštva".
Stranka Pokret Zajedno je objavila da zahtijeva "ukidanje imuniteta i smjenu zamjenice premijera i ministrice infrastrukture i energetike Belinde Balluku, smjenu premijera Edija Rame, otvaranje puta za prijevremene izbore kao pravi način za izlazak iz krize i usvajanje zakona o minimalnoj plaći i statusu rudara".
Opozicione stranke su upozorile da će se antivladini protesti nastaviti u narednim sedmicama.

U Albaniji nastavljeni antivladini protesti

Premijer Albanije Edi Rama potvrdio je da je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp uputio poziv Albaniji da bude predstavljena u Odboru za mir za Gazu.
Rama je na društvenim mrežama naveo da je duboko počašćen ličnim pozivom predsjednika Trampa da predstavlja Albaniju u Odboru za mir, koji je opisao kao novu međunarodnu organizaciju osmišljenu na Trampovu inicijativu.
Naglasio je da je Albanija pozvana kao osnivačka članica ovog odbora, ocijenivši to kao međunarodno dostignuće koje je do prije samo nekoliko godina bilo potpuno nezamislivo.
- Ne mogu biti ponosniji na Albaniju i na sve što smo učinili ovih godina, pretvarajući je u drugačiju, dostojanstvenu i globalno poštovanu državu kao nikada ranije. Isto tako, ponosan sam i na nivo na koji smo podigli naše strateško partnerstvo sa Sjedinjenim Američkim Državama, budući da smo, uz posebno poštovanje i uvažavanje predsjednika Donalda Trampa, pozvani da budemo dio međunarodnog odbora koji je on lično osnovao i kojim predsjedava, kako bismo zajedno radili - napisao je Rama.
Predsjednik SAD-a Donald Tramp u četvrtak je najavio formiranje Odbora za mir za Pojas Gaze.
U međuvremenu, Bijela kuća je u petak objavila članove novog tehnokratskog komiteta koji će nadzirati tranziciju vlasti u Pojasu Gaze, kao dio Trampovog plana od 20 tačaka za okončanje, kako je navedeno, genocidnog rata Izraela na toj teritoriji.

Rama dobio Trampov poziv da Albanija bude predstavljena u Odboru za mir za Gazu: Ne mogu biti ponosniji

Veliki požar zahvatio je večeras skladišta na jednoj pijaci s raznovrsnom robom u Tirani, glavnom gradu Albanije, objavila je agencija Anadolija.
Na terenu je angažovan veći broj vatrogasnih ekipa koje gase vatru zahvaćenu velikom površinom skladišnih prostora u kojima se nalaze odjeća i drugi zapaljivi materijali.
Prema preliminarnim informacijama nadležnih službi, nema podataka o poginulim ili povrijeđenim osobama, ali je pričinjena velika materijalna šteta.
Uzrok požara zasad nije poznat, a očekuje se službeno saopštenje nadležnih tijela, prenosi Index.

Ogroman požar na pijaci u Tirani

Obilne padavine prouzrokovale su poplave u nekoliko gradova u Albaniji, poplavljene su kuće, poslovni objekti i poljoprivredno zemljište, a desetine porodica su evakuisane. Stradala je jedna osoba u Draču, a u nekoliko područja države proglašena je vanredna situacija.
Najproblematičnija situacija sa padavinama i poplavama zabilježena je u regionima Drač, Lež, Đirokastra, Valona i Skadar.
Albanske oružane snage angažovane su u regionu Drača i drugim područjima kako bi uklonile vodu iz kuća i pomogle u evakuaciji stanovnika.
Vlasti ulažu napore na terenu kako bi pomogle stanovnicima u područjima pogođenim poplavama.

Poplave u Albaniji: Stradala jedna osoba, kuće pod vodom, porodice evakuisane

Država kandidatkinja za članstvo u EU suočava se sa rastućim političkim tenzijama nakon podizanja optužnice protiv potpredsjednice vlade.
Hiljade građana okupile su se u ponedjeljak u albanskoj prijestonici Tirani, zahtijevajući ostavku premijera Edija Rame zbog optužbi za korupciju na račun njegove zamjenice, Belinde Baluku, čiji je poslanički imunitet do sada spriječio njeno hapšenje.
Politička kriza u ovoj balkanskoj državi traje sedmicama, otkako su tužioci za borbu protiv korupcije optužili Baluku da je intervenisala u velikim državnim ugovorima. Situacija je eskalirala u ponedjeljak veče, kada su na zgradu kancelarije premijera bačeni molotovljevi kokteli.
Tokom sukoba uhapšena su četiri demonstranta, a sedam je stavljeno pod istragu. Dva policajca su povrijeđena, dok se jedan demonstrant slučajno zapalio, prenose lokalni mediji.
Protest, koji je organizovao dugogodišnji lider opozicije Sali Beriša i njegova Demokratska partija, uslijedio je nakon haotičnih scena u albanskom parlamentu prošle sedmice, kada je policija intervenisala zbog tuče poslanika koji su palili baklje u skupštinskoj sali.
– Ne opravdavamo bilo kakvu vrstu nasilja – posebno nasilje onih koji su na vlasti. Nema brutalnijeg oblika nasilja od iznude i sistematske pljačke koju Edi Rama i njegovi ministri vrše nad albanskim narodom – poručio je Beriša za “Politico”, navodeći putem portparola da protesti imaju za cilj da “zaustave to nasilje”.
Tužilaštvo i opozicioni poslanici traže ukidanje imuniteta Belindi Baluku kako bi tužioci za borbu protiv korupcije mogli da je uhapse i izvedu pred sud. Rama i njegova vladajuća Socijalistička partija za sada odugovlače sa glasanjem, poručujući da će sačekati odluku Ustavnog suda koja se očekuje u januaru.
Baluku se, zajedno sa više zvaničnika i privatnih kompanija, tereti za manipulaciju javnim tenderima u korist određenih firmi na velikim infrastrukturnim projektima, uključujući Tiranski obilazni prsten i tunel Llogara.
Ona je optužbe nazvala “insinuacijama”, “poluistinama” i “lažima”, uz tvrdnju da će u potpunosti sarađivati sa pravosudnim organima. Baluku je i ministarka infrastrukture, zadužena za neke od najvećih javnih projekata u državi.
Premijer Rama stao je u njenu odbranu, optužujući specijalnu antikorupcijsku agenciju SPAK da normalizuje privođenja prije suđenja, nazivajući ih “hapšenjima bez suđenja” koja ne ispunjavaju evropske demokratske standarde. U intervjuu za “Politico” u srijedu, Rama je rekao da je “normalno” da SPAK pravi greške, jer se radi o “tek stvorenoj instituciji sa novostečenom nezavisnom moći” koja je već “napravila dosta grešaka”.
Na pitanje o eskalaciji protesta i zahtjevima za ostavku, Rama je odbio da komentariše. Poručio je da ne želi da napada političke protivnike, “jer oni, na kraju, nijesu neprijatelji koje treba izlagati pred svijetom, već samo očajni sunarodnici, sa kojima se treba suočiti i nositi unutar okvira naše političke stvarnosti”.
Beriša je uzvratio optuživši Ramu za krađu izbora i poručujući da je “vrijeme da ode”.
– On nema legitimitet da ostane na vlasti ni jedan dan više – rekao je Beriša za “Politico”. Rama je u maju ponovo izabran za premijera, po četvrti put.

Kabinet albanskog premijera gađan molotovljevim koktelima dok se rasplamsavaju protesti zbog korupcije

Demonstranti u Tirani bacali su molotovljeve koktele na zgradu Vlade u kojoj se nalazi kabinet premijera Edija Rame, zahtijevajući ostavku vlade nakon što su tužioci podigli optužnicu protiv zamjenice premijera zbog navodne korupcije.
Političke tenzije u Albaniji eskalirale su posljednjih sedmica nakon što su iznesene optužbe protiv zamjenice premijera Belinde Baluku. Zajedno s nekoliko zvaničnika i privatnih kompanija, optužena je da je koristila državna sredstva kako bi pogodovala pojedinim firmama u velikim infrastrukturnim projektima.
Ona je prošlog mjeseca u parlamentu optužbe opisala kao "blaćenje, insinuacije, poluistine i laži" te izjavila da će u potpunosti sarađivati s pravosuđem.
Specijalno tužilaštvo, zaduženo za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, zatražilo je ove sedmice od parlamenta da ukine Baluku imunitet i omogući njeno hapšenje. Nije jasno kada se očekuje glasanje u parlamentu, u kojem Ramina vladajuća stranka ima većinu.
Dok su demonstranti u ponedjeljak bacali molotovljeve koktele, policija u opremi za razbijanje nereda štitila je zgradu vlade, ali nije potiskivala demonstrante.
- Dosta nam je, jer se radi o desetinama i stotinama miliona eura ukradenih, a ona ne podnosi ostavku. Ovo je sramotno - rekao je demonstrant Arben Sulo.
Baluku je ujedno i na čelu Ministarstva infrastrukture, koje upravlja stotinama miliona eura vrijednim projektima poput cesta, mostova i tunela.

Neredi u Albaniji: Demonstranti bacali molotovljeve koktele na zgradu Vlade u kojoj se nalazi kabinet Edija Rame

Crna Gora nije obaviještena da je Albanija odustala od zajedničke izgradnje mosta na Bojani, kazali su za Portal ETV u resoru Ministarstva saobraćaja, kojim rukovodi ministarka Maja Vukićević.
- Zvanično nijesmo dobili informaciju da je albanska strana odustala od ovog projekta - kratko su odgovorili Portalu ETV.
Pojedini albanski mediji pišu da je Albanija odustala od ovog projekta. Kako navode, u posljednjem ažuriranju liste prioritetnih projekata, koje je Vlada Albanije usvojila na posljednjoj sjednici, most preko Bojane, koji je trebalo da poveže Ulcinj i Velipoju, više ne postoji. Tamošnja Vlada uklonila je projekat, čime je praktično najavila njegovo poništavanje bez mnogo pompe.
Još 2022. godine tadašnji premijer Dritan Abazović najavio je izgradnju mosta na rijeci Bojani – projekta vrijednog 20 miliona eura, koji bi spojio Ulcinj i albansku Velipoju. Udaljenost između dva turistička mjesta, koja danas iznosi 73 kilometra, trebalo je da bude smanjena na svega jedan kilometar. Najave su bile velike, a obećanja još veća. No, tri godine kasnije – ni traga od mosta.
U januaru 2023. godine potpisan je i međudržavni sporazum između Crne Gore i Albanije o izgradnji mosta, što je ujedno bio i posljednji konkretan korak. Danas gradilišta nema, početak radova nije ni najavljen, a iz Albanije stižu informacije, kako to pišu pojedini tamošnji mediji, da od projekta neće biti ništa.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 140px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Falbanski-mediji-most-preko-bojane-odnijela-reka-projekat-koji-su-sa-velikom-pompom-lansirali-abazovic-i-rama-vlada-ponistava%3Famp%3D1&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Miraš Dušević

Crna Gora nije obaviještena da je Albanija odustala od mosta na Bojani

Šefica diplomatije Evropske unije Kaja Kalas izjavila je da će EU nastaviti da razmatra ideju o zabrani ulaska svim osobama koje su učestvovale u ruskom ratu protiv Ukrajine dok su služile u ruskim oružanim snagama, a da mnoge države podržavaju taj prijedlog.
Nakon sastanka Vijeća EU, Kalas je kazala da su brojne države članice izrazile podršku ovom prijedlogu Estonije, ne precizirajući o kojim je zemljama riječ.
- To predstavlja jasan bezbjednosni rizik za Evropu. Složili smo se da dalje razradimo ovaj prijedlog - rekla je Kalas.
Dodala je da bi to pitanje moglo postati posebno aktuelno kada se završi trenutna faza rata i da bi EU do tada trebalo da ponudi konkretne odgovore.
Dana 29. januara nezvanično se saznalo da Estonija predlaže državama članicama EU da razmotre zabranu ulaska u šengenski prostor učesnicima u neprijateljstvima protiv Ukrajine dok služe u ruskim oružanim snagama.
Estonski ministar vanjskih poslova Margus Cahkna naglasio je da su osobe s takvim iskustvom u visokom riziku od regrutacije od strane ruskih specijalnih službi i da predstavljaju niz bezbjednosnih prijetnji.

Evropska unija razmatra zabranu ulaska za sve osobe koje su učestvovale u ruskom ratu protiv Ukrajine

Aktuelna vlast nastavlja da iritira najširu javnost, što počinje obuhvatati i građane sa neznatnom političkom pameću, ocijenili su iz Građanske inicijative "21. maj".
Kako kažu, u duhu prethodnih vlada koje su bile zbir neukosti, populizma i litijaške neuroze, djeluje i sadašnja u cjelini podgojena i rastrojena, a dijelom i agenturna izvršna vlast.
- Sjetimo se Bratićke i njene štetočinske i nezakonite "sječe direktora", pa nebuloznog programa “Evropa sad 1”, pa Dritanovog temeljnog ugovora i tunela do sudskog depoa bez krivaca i krivice, pa blokiranih EU integracija. Da bi nakon svega toga stigli do neurasteničnog “Evropa sad 2”, beskičmenog odnosa prema Vučićevom intervencionizmu, milionskog granta petokolonaškoj i nacionalističkoj SPC, plitkoumnog sukoba sa Hrvatskom, botunske rapsodije i na kraju do odbjeglog "Pavla Đurišića" i Miloša Medenice koji se narugao policijskim vlastima - podsjećaju iz GI "21. maj".
Saberemo li realne domete ove Vlade u unutrašnjoj politici primijetićemo, ističu, da ni razvučeno zatvaranje pregovaračkih poglavlja sa EU nije za utjehu.

GI "21. maj": Ne može ni Brisel zamaskirati provincijalni podgorički cirkus

Narodna banka Ukrajine snizila je referentnu kamatnu stopu sa 15,5 na 15 odsto, jer inflatorni pritisci u zemlji slabe, a rizici spoljnog finansiranja se smanjuju.&nbsp;
Godišnja inflacija u Ukrajini je krajem prošle godine usporila na oko osam odsto, kako potrošačka, tako i bazna, prije svega zahvaljujući dobrim poljoprivrednim prinosima, ublažavanju pritisaka na tržištu rada i stabilnoj situaciji na deviznom tržištu, prenosi Tanjug.&nbsp;
Prema procjenama banke, inflacija u Ukrajini će nadalje padati u prvoj polovini ove godine, s tim da će u drugoj polovini privremeno porasti.&nbsp;
Inflacija bi ove godine trebalo da se spusti na oko 7,5 odsto, zatim na šest odsto krajem naredne, dok se povratak na ciljnu vrijednost od pet odsto očekuje tokom 2028. godine.&nbsp;
Narodna banka Ukrajine očekuje privredni rast od oko 1,8 odsto u ovoj godini, a nakon toga ubrzanje na tri do četiri odsto u periodu 2027–2028, pod uslovom da se energetska infrastruktura oštećena u ratu obnovi, a investicije ojačaju.&nbsp;
- Značajnu ulogu u makroekonomskoj stabilnosti ima spoljašnja finansijska pomoć - navodi se na sajtu banke.&nbsp;
Evropska unija (EU) je krajem prošle godine odlučila da Ukrajini obezbijedi oko 90 milijardi EUR podrške u periodu 2026–2027, dok su u toku i pregovori o novom aranžmanu sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) za 8,1 milijardu USD.&nbsp;
Kako ocjenjuje banka, međunarodne devizne rezerve Ukrajine trebalo bi da dostignu oko 65 milijardi USD do kraja ove godine.&nbsp;
Glavni rizik za ekonomski oporavak Ukrajine prevashodno predstavlja rat s Rusijom, ali i potencijalna nova budžetska opterećenja, nedostatak radne snage usljed migracija i rastuća geopolitička fragmentacija.

Ukrajina snizila kamatnu stopu

Američki predsjednik je u objavi na svojoj društvenoj mreži Trut naveo da Kanada „neopravdano, nezakonito i uporno“ odbija da izda sertifikate američkim mlaznjacima Golfstrim 500, 600, 700 i 800.
Zbog toga je najavio da će opozvati sertifikate kanadskih aviona Bombardije, kao i „svih aviona proizvedenih u Kanadi“, i zaprijetio carinama od 50 odsto na druge avione proizvedene u Kanadi.
- Ovim opozivamo sertifikaciju njihovih poslovnih mlaznjaka Bombardije Global Ekspres i svih aviona proizvedenih u Kanadi, sve dok Golfstrim, velika američka kompanija, ne dobije punu sertifikaciju - napisao je Donald Tramp.
„Hiljade privatnih i komercijalnih aviona izgrađenih u Kanadi svakodnevno lete u Sjedinjenim Državama. Nadamo se da će se ova situacija brzo riješiti kako bi se izbjegao značajan uticaj na vazdušni saobraćaj i putnike“, saopštila je Bombardije u izjavi za AFP.
Kompanija je dodala da je „u kontaktu s kanadskom vladom“ povodom tog pitanja. FlajtRadar24 je u petak objavio da je više od 400 aviona kanadske proizvodnje letjelo ka i iz američkih aerodroma oko 13 sati.
Nije jasno kako će Tramp oduzeti sertifikat avionima, budući da je to u nadležnosti Federalne uprave za vazduhoplovstvo, ali je u prošlosti davao slične izjave koje su na kraju sprovele nadležne agencije.
Prema globalnim pravilima vazduhoplovstva, zemlja u kojoj je avion projektovan – Sjedinjene Države u slučaju Golfstrima – odgovorna je za primarnu sertifikaciju, poznatu kao tipski sertifikat, koji garantuje bezbjednost dizajna.
Druge zemlje obično potvrđuju odluku primarnog regulatora, dopuštajući avionu ulazak u svoj vazdušni prostor, ali imaju pravo da odbiju ili zatraže dodatne podatke. Nakon krize s Boingom 737 Maks, evropski regulatori su odložili odobrenje nekih američkih odluka o sertifikaciji i vršili pritisak za dalje promjene dizajna, što je izazvalo tenzije s FAA.
Takođe nije jasno da li Federalna uprava za vazduhoplovstvo može da opozove sertifikate za avione na osnovu ekonomskih razloga ili šta bi to značilo za američke vlasnike aviona i da li bi ih to spriječilo da posluju u Sjedinjenim Državama. FAA može da opozove sertifikat aviona iz bezbjednosnih razloga.
Ta prijetnja bi, ukoliko se sprovede, imala drastičan uticaj i na američke prevoznike poput Amerikan Erlajnsa i Delta Er Lajnsa, koji se za mnoge svoje regionalne usluge oslanjaju na avione kanadske proizvodnje.
Prema podacima kompanije za analizu vazduhoplovstva Sirijum, američke avio-kompanije koriste 648 putničkih mlaznjaka proizvedenih u Kanadi. Planirano je da ti avioni obavljaju više od 2.600 letova dnevno, s ukupno 175.000 dostupnih putničkih sjedišta svakog dana.
Bombardije upravlja s više servisnih centara u Sjedinjenim Državama i ima pogon u Vičiti u Kanzasu, gdje razvija svoje poslovanje. Sjedinjene Države su najveće svjetsko tržište za poslovno vazduhoplovstvo, a kanadska kompanija tamo ima oko 3.000 zaposlenih.

Tag: albanija