Tenderska komisija za sprovođenje postupka dodjele koncesije za crnogorske aerodrome danas je održala sjednicu i dogovoreno je postupanje po rješenju Komisije za koncesije, koja je naložila dopunu obrazloženja već utvrđene rang liste, prenosi RTCG.
Nakon što TK dopuni obrazloženje, materijal će biti proslijeđen Ministarstvu saobraćaja, koje potom treba Vladi da dostavi Predlog odluke.
Na sjednici je razmatrana aktuelna pravna i proceduralna pitanja u vezi sa nastavkom koncesionog procesa, uključujući prigovor koji je početkom avgusta podnio konzorcijum CAAP, kao i niz rješenja i odluka nadležnih institucija koje su uslijedile nakon toga.
U fokusu rasprave bilo je i rješenje Komisije za koncesije od 1. septembra, kao i zahtjev kompanije CAAP za odlaganje njegove primjene, koji je podnijet 12. septembra.
Upravni sud je prije dva dana odbio prigovor luksemburško-američke kompanije “Corporacion América Airports S.A” (CAAP), koja je tražila da se to rješenje poništi, navodeći da je nezakonito izmijenjen kriterijum bodovanja ponuda, po kome je prvorangirana južnkorejska kompanija “Incheon International Airport Corporation” (IIAC), a luksemburško – američki konzorcijum drugorangirani.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Tenderska komisija za aerodrome: Dogovoreno da se dopuni obrazloženje utvrđene rang liste

Iako je glavna turistička sezona na pragu, u Crnoj Gori nisu otvorena sva kupališta, aerodromi su i dalje ograničenih kapaciteta, a saobraćajne gužve mjere se kilometarskim kolonama.
Iako je Vlada obećala, ni za ovu sezonu nije značajno poboljšana avio-dostupnost Crne Gore, niti protočnost granica.
Izostala je i najavljena tranzitna taksa, čija je naplata trebalo da rastereti Jadransku magistralu od turista koji samo prelaze preko Crne Gore.
Zbog kašnjenja tendera Morskog dobra, mnogi zakupci plaža zbog administrativnih procedura još nisu počeli s radom.
"Skočile" su i cijene – smještaja, plažnog mobilijara, vanpansionske ponude.
Na uslugu će se odraziti i hroničan nedostatak radne snage jer još nije usvojen Zakon o stalnim sezoncima.
I sve to u godini koja u prva tri mjeseca bilježi 10 odsto manje turističkih noćenja nego lani, dok je prihod od turizma pao za 6,4 odsto.
To je nastavak negativnog trenda iz prošle godine, kada je prvi put u poslednje dvije decenije prihod od turizma bio 3,6 odsto manji nego godinu ranije.
<h2>Duplo veći PDV poskupio smještaj</h2>
U Crnogorskom turističkom udruženju (CTU) kažu da se više nego duplo povećanje poreza na smještaj drastično odrazilo na cijene hotelske ponude.
- Da bi ispeglali taj namet, morali bi na godišnjem nivou da podignemo cijene 17,5 odsto, što je neodrživo. Pošto smo svjesni da bismo time uništili poslovanje, moramo preuzeti dio tog tereta. Ali su cijene ipak povećane - kaže predsjednik udruženja Žarko Radulović za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Vlada premijera Milojka Spajića je od ove godine povećala porez na hotelski smještaj sa sedam na 15 odsto.
Radulović objašnjava da to povećanje nije samo osam procenata, jer oko 80 odsto prometa u hotelskom biznisu otpada na smještaj.
- To znači ako smo za isti broj kreveta i dana prošle godine plaćali milion eura poreza ove godine je taj iznos 2,1 million. Znači poreskim nametima se udarilo na ono što hotelski biznis čini održivim - ističe on.
Kako bi ilustrovao visinu poreza, Radulović je crnogorski uporedio sa onim u Albaniji, gdje je porez na smještaj više nego duplo manji, odnosno šest odsto.
<h2>Kakve cijene čekaju turiste</h2>
Prema podacima Turističke organizacije Budva, cijene noćenja sa doručkom za dvije osobe u hotelima sa tri i četiri zvjezdice su od 70 do 86 eura.
U onima sa četiri i pet zvjezdica je taj raspon od 86 do 230 eura, pa naviše.
A turisti koji se odluče za privatan smještaj, platiće od 16 do 25 eura dnevno po osobi.
I cjenovnici u budvanskim restoranima i kafićima su šarenoliki.
Tako se na prestižnoj lokaciji kod Starog grada može se doručkovati već za 4,5 eura, a kafa popiti za 1,20 eura.
Pice i pašte su 10, lignje i rižoto 13, a riba od 15 eura, i više.
Prelistavajući jelovnike restorana, izračunali smo da se na prvoj liniji do mora može ručati ili večerati već za oko 25 eura po osobi. Ali i platiti kolač 6.5 eura.
<h2>Skuplji i plažni mobilijar</h2>
Cijene plažnog mobilijara biće uvećane jer je državno preduzeće Morsko dobro, koje gazduje obalom, višestruko poskupilo zakup plaža.
Ulcinjanin Džavid Hodžić navodi da je ranije zakup plaže plaćao 42 hiljade eura, a ove godine skoro tri puta više, oko 114 hiljada.
Osim zakupa, kako kaže za RSE, u opremanje plaže od oko 200 metara treba uložiti još najmanje 50 hiljada eura.
- Moraćemo podići cijenu plažnog mobilijara, pića i hrane - inače nema teorije da se može 'preživjeti' sa ovolikim zakupom - kaže Hodžić.
Prema podacima Udruženja zakupaca Velike plaže, računica je da će prosječno ležaljke na ulcinjskoj rivijeri koštati od 17 do 20 eura.
Prošle godine su bile od 15 do 17 eura.
- E, sad je pitanje koliko ćemo sa tolikim cijenama biti konkurentni, ali što da se radi, takva je bila strategija: uzeti što više para od zakupa - kaže Hodžić.
A da je država ove godine od zakupaca plaža prihodovala sedam puta više nego 2021, čak 35 miliona eura, pohvalio se ministar urbanizma Slaven Radunović, gostujući na Javnom servisu.
Uz to, mjesec i po nakon zvaničnog početka sezone, značajan dio kupališta nije još otvoren zbog kasno raspisanog tendera Morskog dobra.
Jer, iako je do kraja maja 90 odsto zakupaca plaža potpisalo ugovor o zakupu, veliki dio njih još nema dozvolu za rad.
Hodžić, koji zakupljuje plažu, ljetnji bar i kamp, nabraja da mu za to treba "brdo" papirologije, urbanistički i drugi projekti.
- Toliko je toga da bi mogli sve to završiti tek neđe krajem decembra - rekao je Hodžić.
Zbog ovog kašnjenja, ulcinjska vlast je predložila da Morsko dobro odobri zakupcima privremena odobrenja za rad, uz rok do kada zakupci moraju da "prikupe" neophodne papire.
Na upit RSE da li će to omogućiti, iz Morskog dobra nisu odgovorili.
<h2>Turisti o cijenama</h2>
Podgoričani Danilo i Ana sa bebom odmaraju u hotelu srednje kategorije i zadovoljni su što još nema mobilijara na obližnjoj plaži - tako će, kažu, potrošiti manje od planiranog. Ali su iznenađeni cijenama u marketima:
- Kupila sam flašu vode, čips i smoki, što je bilo oko sedam eura. A u obližnjem pizza grillu sam vidjela da su cijene skoro upola veće nego u Podgorici - kaže Ana za RSE.
Za Jovana iz Srbije cijene odgovaraju kvalitetu i kaže da su niže nego u Beogradu gdje živi: "Za mene nije skupo, a cijene odgovaraju onome što se nudi".
Zahra iz Azerbejdžana je po drugi put u Crnoj Gori i boravi u privatnom smještaju.
- Neki restorani jesu skupi, ali ima izbora i mogu se naći jeftiniji. Sveukupno su mi pozitivni utisci i zato ponovo dolazim - rekla je ona.
<h2>Saobraćajna (ne)dostupnost</h2>
Dolazak mnogih turista u Crnu Goru usporiće i loša putna infrastruktura i kilometarske kolone.
Marija kaže da joj od Dubrovnika do Budve, u koju često dolazi, u normalnim okolnostima treba dva sata, a tokom ljeta od šest do sedam.
Razlog su, dodaje za RSE, gužve na graničnim prelazima i radovi na Jadranskoj magistrali od Tivta do Budve.
Vožnja automobilom između ta dva grada ljeti može potrajati i sat i po, iako je riječ o 24 km.
Radovi na toj dionici, koji se izvode u dužini od 16 kilometara, počeli su u januaru 2024, a planirano je da budu završeni za dvije godine.
Ova dionica je žila kucavica crnogorskog turizma jer vodi ka tivatskom i dubrovačkom aerodromu u susjednoj Hrvatskoj.
A kada je riječ o avio prevozu, godinama se upozorava da su vazdušne luke u Tivtu i Podgorici odavno premale da kvalitetno opsluže sezonsku 'navalu' putnika.
Na upit RSE koliko se od prošle sezone uložilo u infrastrukturu i poboljšanje efikasnosti aerodroma, iz državne kompanije Aerodromi Crne Gore kažu da su stalno "između dvije vatre".
- Javnost od nas traži više linija i putnika, a radimo u terminalima koji su infrastrukturno danas praktično isti kao 2006. godine - navode iz Aerodroma.
Podsjećaju da su te godine imali oko 850 hiljada putnika, što je realno za postojeći broj terminala, a da u istom prostoru ove godine očekuju preko tri miliona putnika.
Dodaju da iščekuju dugo najavljivanu odluku o eventualnoj koncesiji, zbog čega samo ulažu u finansijski nezahtjevne adaptacije.
- Jer, nije racionalno ulagati milione, ako postoji mogućnost da taj novac na kraju pripadne nekom drugom - rekli su iz Aerodroma.
Ovog ljeta je na podgoričkom Aerodromu aktivno preko 45 avio-linija, a u Tivtu preko 50.
Iz Vlade su ranije najavili otvaranje avio linija 'od javnog značaja'. Na pitanje RSE što je sa tim obećanjem, iz Ministarstva turizma nisu odgovorili.
Bez odgovora su ostala i pitanja RSE šta je Ministarstvo konkretno uradilo kako bi turistička privreda ove sezone imala bolje uslove, a turisti kvalitetniji boravak.
O odnosu prema turizmu koji utiče na 25 odsto bruto domaćeg proizvoda govori i podatak da Crna Gora nema važeću Strategiju razvoja turizma, Strateški marketing plan, kao ni Strategiju razvoja ljudskih resursa u turizmu.

Izazovi turističke sezone u Crnoj Gori: "Flaša vode, čips i smoki sedam eura"

Prema saznanjima Portala ETV, nakon otvaranja finansijskih ponuda za davanje crnogorskih aerodroma u koncesiju, južnokorejska &nbsp;kompanija "Incheon International Airport Corporation" (IIAC) nudi 100 miliona jednokratne finansijske nadoknade, dok Luksemburško-američka kompanija Corporacion America Airports (CAAP) nudi 101 milion.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.1417%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Ftenderska-komisija-tehnicki-ispravne-obje-ponude-sjutra-se-ocekuje-da-ifc-dostavi-analizu-finansijskih-ponuda&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Kada je riječ o inicijalnim investicijama, ponuda Incheona je 132 miliona, dok 158 miliona nudi CAAP.
Incheon nudi 35 odsto varijabilne godišnje koncesione naknade, dok CAAP nudi 17 procenata.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.625%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fnakon-halabuke-ponovo-za-stolom-tenderska-komisija-za-aerodrome-radi-danas-analizirali-ponude&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Miraš Dušević

Evo koliko para za aerodrome nude prijavljene kompanije

Predsjednik Tenderske komisije za postupak koncesije za pravo korišćenja aerodroma Podgorica i Tivat, potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj kazao je da će najkasnije do kraja nedjelje utvrditi rang listu ponuda i odluku proslijediti Ministarstvu saobraćaja.
Portal ETV jutros je objavio da je, nakon velike medijske pompe i kontroverzi u proteklim danina, Tenderska komisija za vrednovanje ponuda za davanje aerodroma u koncesiju nastavila danas rad u punom sastavu, te da ponovo analizira ponude.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.625%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fnakon-halabuke-ponovo-za-stolom-tenderska-komisija-za-aerodrome-radi-danas-analizirali-ponude&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
To je u saopštenju za javnost potvrdio i Đeljošaj.
- Nakon što smo dobili dopunjenu evaluaciju od konsultanta IFC-a kao i pravno mišljenje da prethodno bodovanje ponuda oba ponuđača ocjenom 0 nije pravno valjano, danas za 18 sati sam sazvao nastavak sjednice Tenderske komisije kako bi se u skladu sa navedenim pristupilo analizi i bodovanju ponuda iz tehničkog dijela. Bodovanje će se vršiti samo po dva osnova, jer je jedan od osnova koji i nosi najveći broj bodova, sproveden u potpunosti sa pravilima - naveo je Đeljošaj u saopštenju.
On je najavio da će po završetku bodovanja Tenderska komisija obavijestiti konsultanta o vrednovanju kako bi se nastavio dalji postupak.
- Najkasnije do kraja nedjelje, komisija će utvrditi rang listu i odluku proslijediti Ministarstvu saobraćaja, čime će Tenderska komisija završiti svoj rad u potpunosti transparentno i profesionalno - poručio je Đeljošaj.
Podsjećamo, Vlada Crne Gore je u nedjelju na vanrednoj sjednici jednoglasno prihvatila prijedlog Tenderske komisije da se rok za evaluaciju tehničkih ponuda za koncesiju aerodroma Podgorica i Tivat produži za 30 dana.

Đeljošaj: Odluka Tenderske komisije za aerodrome najkasnije do kraja nedjelje

&nbsp;Nevjerovatno je da se oko ovakvih stvari pravi politički dogovor - poručili su u Mreži za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) nakon što su predstavnici parlamentarne većine održali sastanak u Vladi povodom dešavanja oko koncesije za aerodrome.
Tenderska procedura je, poručuju u MANS-u, ili po zakonu - ili nije.
- Lideri većine o tenderskoj proceduri? Ili je po zakonu ili nije. Ili je korupcija ili nije. Ko ima uvid u papire jasno mu je šta je u pitanju i nevjerovatno je da se oko takvih stvari pravi politički dogovor - podvukli su oni.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fpoceo-sastanak-lidera-parlamentarne-vecine-povodom-desavanja-u-vezi-sa-koncesijom-za-aerodrome&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Sastanak je održan u zgradi Vlade, a prisustvali su premijer Milojko Spajić, predsjednik tenderske komisije, potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj, potpredsjednik Vlade i lider Demokrata Aleksa Bečić, predsjednik i poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević.
Oni nijesu davali izjave za medije. Milan Knežević je u prolazu novinarima samo rekao: „sve budet horošo!“ (sve će biti dobro).
Vanredna sjednica Vlade trebalo je da počne odmah poslije toga, pošto je zakazana za 19 sati - ali kasni.
<h2>UPOZORENJE IFC</h2>
Kako je Portal ETV juče objavio, Međunarodna finansijska korporacija (IFC), članica Grupacije Svjetske banke, zabrinuta je zbog odluke Tenderske komisije Vlade Crne Gore da odbaci tehničku ponudu jednog od ponuđača u postupku davanja koncesije za crnogorske aerodrome. &nbsp;Zbog toga su uputili pismo predsjedniku Tenderske komisije i potpredsjedniku Vlade za ekonomski sistem Niku Đeljošaju, premijeru Milojku Spajiću, potpredsjednicima Vlade Momu Koprivici, Filipu Ivanoviću, Aleksi Bečiću, Evrinu Ibrahimoviću, ministru finansija Novici Vukoviću i ministarki evropskih poslova Majdi Gorčević, tražeći od njih objašnjenje za spornu odluku o koncesiji aerodroma i uz napomenu da su obje tehničke ponude zadovoljile kriterijume i prošle evaluaciju.
Oni su upozorili da će morati da se povuku sa pozicije savjetnika ako ne dobiju čvrste dokaze za zaključke Tenderske komisije.
Premijer Spajić je potom poručio da je ovo ozbiljno upozorenje da bi pitanje regularnosti Tenderskog postupka za koncesiju Aerodroma Crne Gore moglo naštetiti ugledu Crne Gore, evropskom putu i zatvaranju Poglavlja 5 - Javne nabavke za koje smo, kako je rekao, ispunili sve uslove.
Spajić je, u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter), pozvao Tendersku komisiju da pažljivo razmotri ekspertske stavove Svjetske banke - IFC.
- Kako bismo ovaj važan postupak doveli do kraja, u najboljem interesu građana i Crne Gore - dodao je on.
<h2>POGREŠNA PROCJENA IFC</h2>
Sa druge strane, predsjednik Tenderske komisije i potpredsjednik Vlade Nik Đeljošaj izrazio je suštinski suprotan stav poručujući da ih je IFC pogrešno protumačio, te da on neće prihvatiti poziv da im podnese izvještaj uz ocjenu - da bi to upravo trebalo oni da urade sa pozicije konsultanata.
- Ukoliko IFC smatra da članovi Tenderske komisije treba da budu samo figure i statisti da potvrde šta god proslijedi IFC odnosno partner Inčona Bodin Bulatović, mislim da su nas pogrešno procijenili - poručio je on.
Đeljošaj je u reagovanju, koje je objavio na Fejsbuku, napisao da je svaki član Tenderske komisije radio profesionalno i zakonito, poštovao svaku proceduru i postupao u skladu sa zakonskim mogućnostima.&nbsp;
- Svaki član Tenderske komisije, na osnovu prava koje im je dao zakon, su izvršili svoju zakonsku obavezu i izvršili bodovanje. Svaki član komisije je bodovao, a ja sam kako poslovnik nalaže samo predstavio pred svim članovima komisije kako su bodovani - naveo je on.
Dodao je da je i najmanje još devet članova komisije pokazalo profesionalnost.
- Što se mene tiče, i najmanje još devet članova komisije koji su pokazali profesionalnost i nijesu prihvatili da Bodin i IFC upravlja sa njima, pozivamo kabinet PV da što prije izmijenite komisiju sa ljudima koji misle da treba da prihvate sve što dolazi od IFC-a i nećemo biti smetnja - naveo je Đeljošaj.
Legitimno je, kaže, pravo da neko vjeruje više IFC-u.
- Ali želimo upoznati javnost da velika većina tenderske komisije ne vjeruje u većinu postupaka IFC-a - saopštio je Đeljošaj.
Oni nemaju, kaže, ni favorita ni obaveza.
- Jedina obaveza nam je pred našom državom i bez dodatne riječi ćemo dobrovoljno prihvatiti da nas zamijenite. Ali, neka niko ne očekuje da ono što smo vidjeli na djelu a šta su djelovanje konsultanta i Bodina a koje nijesu u interesu države Crne Gore nego pojedinaca da aminujemo i isključimo mozak - podvukao je Đeljošaj.
On kaže da nikada neće prihvatiti da ponizi Vladu i državu Crnu Goru.
- Da podnosim izvještaj konsultantima koje mi plaćamo, nego treba suprotno, da oni podnesu račune za svoje djelovanje i postupke, a za sve što su i kako radili, imamo u zapisnicima i e-mail komunikaciji - dodao je Đeljošaj.&nbsp;
Koliko su dobronamjerni i stručni pokazuje, navodi on, njihov zvanični stav iz početka aprila da neće nijedna kompanija aplicirati za koncesiju.
- A aplicirale su dvije od tri, da ne idem dalje za sada - zaključio je Đeljošaj.
<h2>NEDOZVOLJENO UPLITANJE</h2>
Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša kritikovao je premijera &nbsp;Spajića zbog, kako navodi, nedozvoljenog uplitanja u rad Tenderske komisije koja vodi postupak davanja koncesije za aerodrome. Mugoša smatra da Spajićevo javno pozivanje Komisije da „pažljivo razmotri ekspertske stavove Svjetske banke – IFC“ predstavlja politički pritisak na njenu samostalnost.
- Tendersku komisiju nije formirao premijer i on nema nadležnosti nad njom. Komisiju je formiralo Ministarstvo saobraćaja i ona podnosi izvještaj tom resoru, a ne Vladi. Ovakvo obraćanje premijera je svojevrsni pritisak na nezavisnost članova komisije - poručio je Mugoša.
On je reagovao i na navode da je Vlada odložila današnju sjednicu Tenderske komisije, koja je bila zakazana za 10 časova, te zadužila potpredsjednika Vlade i predsjednika Komisije Nika Đeljošaja da se sjednica ne održi dok se članovi Vlade ne upoznaju sa pismom Svjetske banke i dosadašnjim aktivnostima Komisije.
<h2>TUŽILAŠTVO DA ISPITA MOGUĆE ZLOUPOTREBE I POLITIČKI PRITISAK</h2>
Ovim povodom oglasili su se i u Sindikatu Aerodroma Crne Gore i Nezavisnom sindikatu poručujući da bi koncesioni postupak trebalo zaustaviti, te da je tender nakaradan i nepovratno kompromitovan.
Oni su pozvali tužilaštvo da ispita moguće zloupotrebe, politički pritisak i koruptivne radnje.
- Danas svjedočimo slici koja vrijeđa zdrav razum svakog čestitog građanina - dok se gladni vuci otimaju oko plijena, zaposlenima i građanima vezuju se ruke, da ne mogu ni da pitaju o detaljima postupka, a kamoli da zaštite ono što su svojim rukama stvarali i sa ponosom čuvali decenijama - poručili su, između ostalog, u odva dva sindikata.

MANS: Nevjerovatno je da o koncesijama prave politički dogovor

Ovaj pokušaj nakaradnog tenderskog postupka nije dio evropskog puta naše države, niti može biti osnov daljeg kvalitetnog razvoja aerodroma - poručili su u Sindikatu Aerodroma Crne Gore i Nezavisnom sindikatu Aerodroma povodom dešavanja oko tendera za koncesije nad vazdušnim lukama u Podgorici i Tivtu.
Oni cijene da je tender neopovratno kopmromitovan, te da je riječ o beskrupuloznoj operaciji kojom se strateški resurs države ustupa privatnom kapitalu na tri decenije. Ističu i da se dva aerodroma žele prodati uz sumnjivu kontrolu i bez odgovornosti, pri čemu nema saglasnosti ni zaposlenih u ACG, niti građana.
- Ovo je kvazi tenderski akt predaje ključne državne saobraćajne infrastrukture pod potpunu kontrolu sumnjivog kapitala - na štetu zaposlenih u Aerodromima Crne Gore i građana Crne Gore - podvukli su oni.
Smatraju da se upitnom koncesionaru otvaraju vrata da samostalno upravlja odabirom strateškog pravca razvoja, rutama, cjenovnom politikom, svim prihodima, definisanjem prioritetnih destinacija, komercijalnim i sigurnosnim pitanjima. Pritom bi država, kako su naglasili, imala ulogu pasivnog posmatrača.
- Danas svjedočimo slici koja vrijeđa zdrav razum svakog čestitog građanina - dok se gladni vuci otimaju oko plijena, zaposlenima i građanima vezuju se ruke, da ne mogu ni da pitaju o detaljima postupka, a kamoli da zaštite ono što su svojim rukama stvarali i sa ponosom čuvali decenijama - naveli su u dva sindikata.
Oni traže da se zaustavi koncesioni postupak i pozivaju tužilaštvo da ispita okolnosti, uključujući moguće zloupotrebe, politički pritisak i koruptivne radnje.
<h2>DANAS VANREDNA SJEDNICA VLADE</h2>
Podsjećamo, vanredna sjednica Vlade zbog odluke o koncesiji nad crnogorskim aerodromima održaće se danas u 19 sati.
Kako je Portal ETV juče objavio, Međunarodna finansijska korporacija (IFC), članica Grupacije Svjetske banke, zabrinuta je zbog odluke Tenderske komisije Vlade Crne Gore da odbaci tehničku ponudu jednog od ponuđača u postupku davanja koncesije za crnogorske aerodrome. &nbsp;Zbog toga su uputili pismo predsjedniku Tenderske komisije i potpredsjedniku Vlade za ekonomski sistem Niku Đeljošaju, premijeru Milojku Spajiću, potpredsjednicima Vlade Momu Koprivici, Filipu Ivanoviću, Aleksi Bečiću, Evrinu Ibrahimoviću, ministru finansija Novici Vukoviću i ministarki evropskih poslova Majdi Gorčević, tražeći od njih objašnjenje za spornu odluku o koncesiji aerodroma i uz napomenu da su obje tehničke ponude zadovoljile kriterijume i prošle evaluaciju.
Oni su upozorili da će morati da se povuku sa pozicije savjetnika ako ne dobiju čvrste dokaze za zaključke Tenderske komisije. Premijer Spajić je potom poručio da je ovo ozbiljno upozorenje da bi pitanje regularnosti Tenderskog postupka za koncesiju Aerodroma Crne Gore moglo naštetiti ugledu Crne Gore, evropskom putu i zatvaranju Poglavlja 5 - Javne nabavke za koje smo, kako je rekao, ispunili sve uslove.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fifc-trazi-objasnjenje-od-vlade-zbog-sporne-odluke-o-koncesiji-aerodroma&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Spajić je, u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter), pozvao Tendersku komisiju da pažljivo razmotri ekspertske stavove Svjetske banke - IFC.
- Kako bismo ovaj važan postupak doveli do kraja, u najboljem interesu građana i Crne Gore - dodao je on.
<h2>POGREŠNA PROCJENA IFC</h2>
Sa druge strane, predsjednik Tenderske komisije i potpredsjednik Vlade Nik Đeljošaj izrazio je suštinski suprotan stav poručujući da ih je IFC pogrešno protumačio, te da on neće prihvatiti poziv da im podnese izvještaj uz ocjenu - da bi to upravo trebalo oni da urade sa pozicije konsultanata.
- Ukoliko IFC smatra da članovi Tenderske komisije treba da budu samo figure i statisti da potvrde šta god proslijedi IFC odnosno partner Inčona Bodin Bulatović, mislim da su nas pogrešno procijenili - poručio je on.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fdeljosaj-velika-vecina-tenderske-komisije-ne-vjeruje-u-postupke-ifc-a-necu-prihvatiti-da-podnosim-izvjestaj-konsultantima-koje-mi-placamo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Đeljošaj je u reagovanju, koje je objavio na Fejsbuku, napisao da je svaki član Tenderske komisije radio profesionalno i zakonito, poštovao svaku proceduru i postupao u skladu sa zakonskim mogućnostima.&nbsp;
- Svaki član Tenderske komisije, na osnovu prava koje im je dao zakon, su izvršili svoju zakonsku obavezu i izvršili bodovanje. Svaki član komisije je bodovao, a ja sam kako poslovnik nalaže samo predstavio pred svim članovima komisije kako su bodovani - naveo je on.
Dodao je da je i najmanje još devet članova komisije pokazalo profesionalnost.
- Što se mene tiče, i najmanje još devet članova komisije koji su pokazali profesionalnost i nijesu prihvatili da Bodin i IFC upravlja sa njima, pozivamo kabinet PV da što prije izmijenite komisiju sa ljudima koji misle da treba da prihvate sve što dolazi od IFC-a i nećemo biti smetnja - naveo je Đeljošaj.
Legitimno je, kaže, pravo da neko vjeruje više IFC-u.
- Ali želimo upoznati javnost da velika većina tenderske komisije ne vjeruje u većinu postupaka IFC-a - saopštio je Đeljošaj.
Oni nemaju, kaže, ni favorita ni obaveza.
- Jedina obaveza nam je pred našom državom i bez dodatne riječi ćemo dobrovoljno prihvatiti da nas zamijenite. Ali, neka niko ne očekuje da ono što smo vidjeli na djelu a šta su djelovanje konsultanta i Bodina a koje nijesu u interesu države Crne Gore nego pojedinaca da aminujemo i isključimo mozak - podvukao je Đeljošaj.
On kaže da nikada neće prihvatiti da ponizi Vladu i državu Crnu Goru.
- Da podnosim izvještaj konsultantima koje mi plaćamo, nego treba suprotno, da oni podnesu račune za svoje djelovanje i postupke, a za sve što su i kako radili, imamo u zapisnicima i e-mail komunikaciji - dodao je Đeljošaj.&nbsp;
Koliko su dobronamjerni i stručni pokazuje, navodi on, njihov zvanični stav iz početka aprila da neće nijedna kompanija aplicirati za koncesiju.
- A aplicirale su dvije od tri, da ne idem dalje za sada - zaključio je Đeljošaj.
<h2>NEDOZVOLJENO UPLITANJE</h2>
Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša kritikovao je premijera &nbsp;Spajića zbog, kako navodi, nedozvoljenog uplitanja u rad Tenderske komisije koja vodi postupak davanja koncesije za aerodrome. Mugoša smatra da Spajićevo javno pozivanje Komisije da „pažljivo razmotri ekspertske stavove Svjetske banke – IFC“ predstavlja politički pritisak na njenu samostalnost.
- Tendersku komisiju nije formirao premijer i on nema nadležnosti nad njom. Komisiju je formiralo Ministarstvo saobraćaja i ona podnosi izvještaj tom resoru, a ne Vladi. Ovakvo obraćanje premijera je svojevrsni pritisak na nezavisnost članova komisije - poručio je Mugoša.
On je reagovao i na navode da je Vlada odložila današnju sjednicu Tenderske komisije, koja je bila zakazana za 10 časova, te zadužila potpredsjednika Vlade i predsjednika Komisije Nika Đeljošaja da se sjednica ne održi dok se članovi Vlade ne upoznaju sa pismom Svjetske banke i dosadašnjim aktivnostima Komisije.

Sindikati ACG: Zaustavite koncesioni postupak, tender je nakaradan i nepovratno kompromitovan

I kamen bi pokvarili… - prokomentarisao je poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša nakon ostavki u tenderskoj komisiji za Aerodrome.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fostavke-u-tenderskoj-komisiji-za-aerodrome-sumnjaju-u-instruiranost-pojedinih-clanova-i-neravnopravnost-ponudaca&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On je u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter) naveo da od 2021. nijesu sposobni da završe tenderski postupak koji je započet 2019. godine.
- U posljedniih par mjeseci prvo jedan zainteresovan konzorcijum odustaje, sad članovi tenderske komisije podnose ostavke uz ozbiljne optužbe… Što je sljedeće… - pita se Mugoša.
Javnost, podvlači on, mora da bude jasno informisana od strane Vlade o čemu se radi.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBorisMugosa%2Fstatus%2F1930651656561004710%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1930651656561004710%7Ctwgr%5E2c1cd39fc63b4ce5e2b9f82f87c1fd8a541b0237%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mugoša o ostavkama u tenderskoj komisiji za Aerodrome: I kamen bi pokvarili, Vlada mora jasno da informiše javnost o čemu se radi

Više od 120 hiljada putnika iz Crne Gore koristilo je aerodrom u Tirani prošle godine, a sve zbog nedostatka direktnih linija iz Podgorice ili Tivta. Za prva četiri mjeeeca ove godine je ta brojka prešla 40.000. Ovi podaci bi, u svakom uređenom sistemu, bili alarm za uzbunu a odgovorna lica za kolaps sistema avio dostupnosti morala bi odstupiti. Crna Gora, država vanvremenske ljepote, zemlja plaža, kanjona, planina, jezera, nacionalnih parkova, zbog neviđenog neznanja i nemanja vizjje ne umije da uredi avio dostupnost i tako omogući da turisti dolaze. Sve se to dešava u periodu kada Albanija, koja nas u tom segmentu, narodski rečeno, gazi, samo pojačava tempo. Niskobudžetna avio kompanija Wizz Air je objavila da povećava broj letova iz i ka Tirani, a podajećamo da je Portal ETV nedavno pisao da ta kompanija iz Tirane leti ka 60 destinacija, a iz Podgorice prema osam. Sada će WIzz Air iz Tirane letjeti ka brojnim destinacijama i po više puta dnevno. <h2>Nema strategije ni odgovornog odnosa</h2> Čovjek koji će ostati upamćen po srcu koje je napravio iznad Crne Gore na poslednjem letu Montenegro Airlinesa, pilot Nikola Pavlićević u razgovoru za Portal ETV, upozorava da je Crna Gora, zemlja vanvremenske ljepote, planina koje se stapaju s morem, kulturnog nasljeđa i ogromnog turističkog potencijala, danas ozbiljno avio izolovana. Problem nije samo u broju letova, riječ je o izostanku jasne strategije i odgovornog odnosa prema jednoj od najvažnijih komponenti savremene države, dostupnosti.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230516_52b349df8295711e2ff16118f17e121316607f09f4f4ed8a02821f33d82886af.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250530230516_52b349df8295711e2ff16118f17e121316607f09f4f4ed8a02821f33d82886af" data-rendition-name="original" width="1000" height="665" loading="lazy" alt="avio"></figure>  - Do prije samo nekoliko godina imali smo nacionalnu avio kompaniju koja nas je povezivala sa ključnim destinacijama Evrope i koja je, uprkos svim slabostima, stajala na raspolaganju građanima i crnogorskoj ekonomiji. Posebno tokom COVID krize, kada su mnogi bili prepušteni sami sebi, upravo Montenegro Airlines bio je tu za sve nas, bez obzira na političku, etničku ili bilo koju drugu pripadnost - kaže on. <h2>Nova nacionalna avio kompanija luta</h2> Danas, dodaje, u vremenu kada bi Crna Gora trebalo da jača svoju međunarodnu poziciju i turističku ponudu, svjedočimo sve lošijoj avio dostupnosti i jednom haotičnom modelu u kojem nova nacionalna kompanija luta bez jasnog identiteta. - Broj linija je skroman, destinacije se uglavnom preklapaju i iz Podgorice i iz Tivta, bez diversifikacije i dugoročnog planal - navodi Pavličević. <h2>Glavni grad Albanije nudi široku mrežu destinacija</h2> U tom vakuumu, kako naglašava, desio se još jedan paradoks, sve veći broj crnogorskih građana koristi aerodrom u Tirani kao svoju glavnu polaznu tačku ka Evropi i svijetu. - I to uprkos činjenici da to znači dodatni fizički i finansijski napor: vožnju od nekoliko sati, plaćanje parkinga, transfera, noćenja u blizini aerodroma. Tirana nudi široku mrežu destinacija, uključujući i noćne letove, što je luksuz o kojem crnogorski putnici mogu samo da sanjaju - kaže sagovornik Portala ETV. Prema njegovim riječima, Albaniju ne koče birokratske prepreke, naprotiv djeluju hrabro, odlučno i strateški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230520_def24b9b8beb2fcfd57daf7b443e04d3ca86f13f762e6f1b14d268a8dd02f7fd.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250530230520_def24b9b8beb2fcfd57daf7b443e04d3ca86f13f762e6f1b14d268a8dd02f7fd" data-rendition-name="original" width="1186" height="737" loading="lazy" alt="avion"></figure>  - Crna Gora već pet godina nije u stanju da riješi pitanje najnovijeg aviona u svojoj floti “Charlie”, već se pristupa nekim krajnje upitnim rješenjima, bez jasne vizije, odgovornosti i javnog interesa, kako onda i od koga da očekujemo neku ozbiljniju strategiju za avio dostupnost ovako opkoljeni birokratiskim preprekama i partijskim kadrovima - smatra Pavlićević. <h2>Potrebna hrabra avio strategija</h2> Crnoj Gori je, podvlači, hitno potrebna moderna i hrabra avio strategija. - Izgradnja stabilnih odnosa sa niskotarifnim avio-kompanijama, uz jasan plan koji obuhvata i zimski period, ne samo ljetnju sezonu. Cjelogodišnju turističku ponudu, jer sezonalnost je svake godine sve kraća, slabije pripremljena i sve manje održiva. Konkretna ulaganja u nacionalnog avio-prevoznika, koji trenutno, nažalost, nudi vrlo skroman proizvod sa malim brojem linija, nedovoljno osmišljenom mrežom i bez prepoznatljivog nacionalnog profila - navodi. Kako kaže, potrebno je jasno profilisanje kompanije kao nacionalne, koja će imati zadatak da povezuje Crnu Goru sa svijetom, a ne da egzistira na tržištu samo po inerciji, dok “ima posla za sve”. Crnoj Gori ne trebaju političke improvizacije i izgovori. - Potrebna nam je profesionalna, dugoročna strategija, volja i znanje koje će omogućiti mobilnost naših građana, razvoj turizma tokom cijele godine i ozbiljno pozicioniranje zemlje na svjetskoj mapi. Potrebno je da se donose odluke koje nisu populističke, već državničke - zaključio je Pavlićević u razgovoru za Portal ETV.

Pavlićević: Crna Gora je avio izolovana, potrebno je povezivanje sa svijetom

Crnogorski aerodromi ove zime imaće manje letova u poređenju sa prošlom, što iz Aerodroma pravdaju nepovoljnim pozicioniranjem države na evropskoj turističkoj mapi tokom zimskog perioda, te da stoga nijesmo destinacija u kojoj sve avio-kompanije prepoznaju priliku za profit, prenosi RTCG.
Prema podacima praćenja letova od 2. do 8. decembra, ove zime sa podgoričkog aerodroma uklonjeno je šest letova u odnosu na prošlu godinu, a sa tivatskog tri. To bi moglo podstaći putnike da se okrenu aerodromima u okruženju. Iz Aerodroma Crne Gore za Portal RTCG kažu da nije svim avio-kompanijama isplativo da lete ka Crnoj Gori tokom zimskih mjeseci.
- Crna Gora, iako prirodom može da parira i Alpima, je malo tržište koje se, za sada, nije adekvatno pozicioniralo na evropskoj mapi kao država koja nudi kvalitetne sadržaje turistima tokom zimske sezone. Stoga i nijesmo destinacija u kojoj sve avio-kompanije koje bismo voljeli da vidimo ovdje prepoznaju priliku za profit - istakli su iz Aerodroma.
<h2>Potrebna pomoć države i privrede u finansiranju avio-linija</h2>
Naglašavaju da su svjesni da građani opravdano negoduju smanjenje letova tokom zime, ali da vjeruju da će se slika, makar djelimično, promijeniti od naredne zimske sezone.
Zimski period godine avio-kompanije koriste za održavanje i redovan servis svojih flota, a u slučaju Crne Gore, kako kažu, s obzirom na to da smo se brendirali kao ljetnja turistička destinacija, broj avio-linija se, očekivano, prilagođava tražnji na tržištu.
Iz Aerodroma izlaz iz ove situacije vide tako što bi u budućem periodu država i privreda dale svoj doprinos u finansiranju avio-linija.
- Ukoliko se u narednom periodu sprovede planska kampanja promocije Crne Gore kao atraktivne cjelogodišnje turističke destinacije i ukoliko država i privreda daju svoj doprinos u pravcu finansiranja avio-linija, što bi, u praksi, značilo da se avio-kompanijama plaća da održavaju redovan saobraćaj tokom zime nezavisno od toga koliko su karata prodale, onda smo na dobrom putu da promijenimo trenutnu situaciju - objašnjavaju iz kompanije.
Napominju da to nije nepoznata, već dobro uhodana praksa i u regionu.
- Albanija, Srbija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Slovenija i Sjeverna Makedonija, sa nivoa nacionalnih i/ili lokalnih vlasti, za razliku od Crne Gore, primjenjuju različite modele finansiranja cjelogodišnjih linija. Vjerujem da smo i mi u Crnoj Gori konačno zreli da se organizujemo i sprovedemo oprobani recept koji daje zadovoljavajuće rezultate. Na taj način otvaramo novi put turistima ka Crnoj Gori i radimo u javnom interesu - nudeći svojim građanima da putuju iz svoje kuće - istakli su iz Aerodroma Crne Gore.
Podsjetili su da se Aerodromi Crne Gore od 2020. godine praktično samostalno finansiraju crnogorsku avio-dostupnost.
- Na osnovu naše Podsticajne šeme, Aerodromi Crne Gore svake godine avio-kompanijama odobre oko 10 miliona eura popusta, što je, u prosjeku, pola našeg godišnjeg profita kog se odričemo zarad održavanja postojećih i otvaranja novih linija. Vjerujem da ACG više neće biti usamljeni na tom planu - poručuju iz te avio-kompanije.
<h2>Rekordna godina za crnogorske aerodrome</h2>
Od 1. januara do početka decembra Aerodromi Crne Gore opslužili su preko 2.800.000 putnika što je 16 odsto više nego prošle i osam odsto više nego 2019. godine. Tokom ljeta u Podgorici je bilo aktivno 58 avio-linija, a u Tivtu 51.
Ponosni su, kažu, što su u Podgorici ove godine imali skoro 40 odsto više putnika nego 2019. godine, a u Tivtu prvi put od pandemije, opslužili preko milion putnika.
- U avijaciji razlikujemo ljetnju i zimsku sezonu. Ljetnja sezona počinje krajem marta i traje do kraja oktobra, a zimska počinje krajem oktobra i traje do kraja marta naredne godine. Kalendarski, posmatrano po broju putnika, tekuća 2024. godina je rekordna za Aerodrome Crne Gore - objašnjavaju iz Aerodroma.
<h2>Za direktne letove ka Crnoj Gori zainteresovan British Airways</h2>
Na pitanje da li su Aerodromi Crne Gore pregovarali sa avio-kompanijama kako bi zadržali ili povećali broj letova tokom zimske sezone kazali su nam da su u intenzivnim pregovorima sa svim aktuelnim i potencijalnim novim partnerima.
- Da za Crnu Goru postoji veliko interesovanje uvjerili smo se i tokom najveće vazduhoplovne konferencije „World Routes“ koja je u oktobru održana u Bahreinu. Sve relevantne evropske avio-kompanije izrazile su želju da razgovaraju sa nama - poručuju iz Aerodroma.
Ističu da o nivou interesovanja za Aerodrome Crne Gore možda najbolje govori da je za direktne letove ka Crnoj Gori zainteresovan jedan veliki British Airways, koji bi, kako kažu, eventualnim dolaskom još više osnažio važnost tradicionalnih, tzv. legacy prevoznika, odnosno mrežnih prevoznika koji nas spajaju sa čvorišnim aerodromima s kojih se uz jedno zaustavljanje stiže u svaki kutak svijeta.
U Bahreinu su se, kako kažu, između ostalog, otvorili pregovori i o otvaranju linija za Hanover, Amsterdam, Antaliju, Barselonu…
Iz Aerodroma naglašavaju da će se prvi rezultati vidjeti tokom 2025. godine, te da su svjesni nezadovoljstva građana zbog smanjenja letova tokom zimske sezone, ali vjeruju da će situacija naredne zime biti drugačija jer će raditi na unapređenju konkurentnosti vodeći računa o kompaniji, njenim mogućnostima ali i o javnom interesu.

Aerodromi zimi gube letove, rješenje podrška države i privrede

Suđenje Dušku Kneževiću u slučaju Aerodromi danas je odgođeno u Višem sudu za 28. oktobar zbog nedolaska stečajnog upravnika Atlas banke Mirka Radonjića.
Zastupnik Atlas banke, advokat Vladan Đuranović kazao je da Radonjić nije došao zbog zdravstvenih problema.
Osim Kneževića na optužnici su i bivši rukovodioci Atlas banke Dijana Zečević, Marko Nikolić i pravno lice Atlas banka.
Prema navodima optužnice, Knežević se tereti da je 2019. godine sa saradnicima oštetio kompaniju Aerodromi za tri miliona eura.
Atlas banka koja je bila u vlasništvu Kneževića, prema navodima optužnice, nije vratila depozit od tri miliona eura, nakon isteka roka oročenja.

Marija Žižić

Suđenje Kneževiću i bivšim rukovodiocima Atlas banke odgođeno za 28.oktobar

Litvanski sud je danas osudio lidera jedne od stranaka u koalicionoj vladi zbog antisemitskih komentara.
Okružni sud u Viljnusu utvrdio je da je Remigijus Žemaitaitis podsticao mržnju prema Jevrejima, grubo umanjivao zločine nacističke Njemačke i grubo ublažavao Holokaust na uvrjedljiv i pogrdan način.
Žemaitatis će u fond za žrtve zločina morati da uplati kaznu od 51.000 eura, koliko je tužilaštvo i tražilo.
Slučaj se odnosi na objave na društvenim mrežama i javne izjave iz maja i juna 2023. godine u kojima je, između ostalog, napisao: "Izgleda da je za naše novinare i lokalne litvanske Jevreje rušenje škola u Palestini još jedna zabava?!".
Takođe je citirao antisemitsku dječju pjesmicu i dao komentare vezane za događaje tokom Drugog svjetskog rata.
Žemaitaitis je podnio ostavku na mesto poslanika u litvanskom parlamentu 2024. godine jer je Ustavni sud Litvanije presudio da je tim izjavama prekršio zakletvu i Ustav, ali se vratio u politiku na izborima te godine na čelu populističke stranke Nemuno Aušra koja je ušla u koalicionu vladu, predvođenu Socijaldemokratama lijevog centra.
Žemaitaitis nije član kabineta premijerke Inge Ruginiene.
Žemaitaitis koji poriče bilo kakvo krivično djelo, nije bio na suđenju, a novinarima je rekao da "svi razumiju" da je odluka suda "politizovana".
Litvanske Socijaldemokrate su na društvenoj mreži Fejsbuk saopštile da je svaki oblik antisemitizma, govora mržnje ili poricanja Holokausta neprihvatljiv i nespojiv sa njihovim vrijednostima.
Navele su da poštuju odluku suda, ali su napomenule da ona još nije konačna.

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Tramp u narednim sedmicama predstaviti prelazak na drugu fazu svog mirovnog plana za Gazu, prenosi Channel 12, pozivajući se na visoke američke zvaničnike koji tvrde da postoji vidljiv napredak u procesu.
Prema informacijama ove mreže, Trampova objava mogla bi uslijediti prije božićnih praznika, nakon čega se očekuje sastanak predsjednika SAD-a i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Vašingtonu.
Zvaničnici navode da SAD i posrednici trenutno razgovaraju s Hamasom o mogućem sporazumu koji bi ovu grupu naveo da se odrekne vlasti u Gazi i započne proces razoružanja – ključnim tačkama druge faze koje su ostale neriješene od stupanja na snagu primirja u oktobru.
Prema nacrtu sporazuma, Hamas bi se najprije odrekao teškog naoružanja, poput projektila i raketa, a kasnije i lakšeg naoružanja. Prihvatanje sporazuma bio bi uslov za primjenu druge faze plana, uključujući povlačenje IDF-a izvan postojeće Žute linije.
Jedan visoki američki zvaničnik za Channel 12 poručio je: "U narednim sedmicama doći ćemo do trenutka istine. Hamas će morati odlučiti hoće li se odreći svoje vladavine i početi razoružavati u zamjenu za povlačenje IDF-a ili će odbiti i suočiti se s posljedicama."
Druga faza plana, koju ni Izrael ni Hamas još nisu potpisali, predviđa formiranje Odbora za mir na čelu s Trampom koji bi nadgledao upravljanje Gazom, uz uspostavu Međunarodnih stabilizacijskih snaga zaduženih za sigurnost Pojasa.

Tramp ubrzava drugu fazu plana za Gazu

Štab ukrajinske vojske saopštio je da je od jutros već zabilježio 131 sukob između svojih i ruskih snaga, prenose francuski mediji.
Kao što je slučaj skoro svakog dana, Pokrovski region, u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, bio je posebna meta. Više od trećine borbi odigralo se u na tom području, sa 46 ruskih napada, prema podacima ukrajinske vojske.
Ukrajinci, sa svoje strane, tvrde da su odbili 40 od njih.
Ukrajinski štab je takođe prenio o vazdušnom napadu, granatiranju i skoro 100 artiljerijskih granata na sjevernom frontu, sjeverno od Sumija.
Ukrajinska vojska prenijela je da je bilo nekoliko ruskih napada na istoku zemlje, oko Kostjantinovke, Limana i Slavjanska.
U blizini Dnjepropetrovske oblasti, jugozapadno od Pokrovska, štab ukrajinske vojske tvrdi da je ruska vojska pokušala da napreduje 17 puta na nekoliko lokacija oko Aleksandrovke.
Na jugu, Ukrajinci izvještavaju o pet ruskih napada u regionu Huljajpolje i jednom u regionu Orihiv. Dodaje se da su Rusi pokušali još jedan proboj ka Antonivskom mostu, koji premošćuje rijeku Dnjepar između Antonivke i Olečkog, blizu Pridnjeprovskog.

Danas 131 sukob između ruskih i ukrajinskih snaga od početka dana

Mario Martinović (30), vlasnik firme "AutoCorner AB" iz švedskog Varberga, nalazi se na Interpolovoj crvenoj potjernici zbog sumnje da je prevario više kreditnih i lizing kompanija za luksuzne automobile ukupne vrijednosti oko 440.000 eura, pišu švedski mediji, a prenose Nezavisne.
Prema navodima tužilaštva, tokom 2022. i 2023. godine Martinović je navodno preko svoje firme preuzimao skupocjena vozila, ali ona nikada nisu bila plaćena.
Radi se o automobilima iz premijum klase koji su ubrzo nakon preuzimanja nestali.
Lista vozila koje je Martinović uzeo je dugačka, a čine je sljedeća vozila:
Porsche (2014), bijeli
BMW (2018), crni
BMW (2010), metalik sivi
Mercedes-Benz (2015), crni,
Mercedes-AMG (2011), crni,
Audi (2011), crni.
Tužiteljka Ema Lundin potvrđuje da je samo mali dio automobila pronađen.
- Većina automobila potpuno je nestala, nemamo nikakav trag - kazala je ona, javlja švedski list <a href="https://www.expressen.se/nyheter/sverige/bilbedragaren-mario-martinovic-30-har-efterlysts-internationellt/" target="_blank">Expressen.</a> 
&nbsp;

Prevara teška pola miliona eura u Švedskoj, trag vodi do zgrade u BiH

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Predsjednik Savjeta AMU Branko Boškovič podnio &nbsp;je ostavku na mjesto predajednika na današnjoj sjednici Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sjednica Savjeta AMU"> </figure>  Ipak, Bošković ostaje član Savjeta. Prije šest dana o tome je &nbsp;obavijestio Savjet AMU.&nbsp; Kako je istakao, ostavku podnosi kao moralni čin. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCaX65hqLfw4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Andrijana Nikolić, članica Savjeta upitala je Boškovića šta je sa svim odlukama koje je potpisao, da li su sad one ništavne? - Imamo odluku ASK iz 2021. gdje piše da će ASK sprovesti postupak ispitivanja legalnosti izbora predsjednika Savjeta AMU- kazala je. Bošković je odgovorio da je siguran da nema ništa sporno za sve odluke koje smo donijeli jer smo mi kolektivi organ. - &nbsp;Poštujete odluke institucija j smatram da je odluka odgovorna. Zahvaljujem predsjedniče na onome što ste do sada uradili, imali sjajne rezultate, a nadam se da će Agencija i nakon ove odluke nastaviti da radi jednako dobro- rekao je član Savjeta Edin Koljenovič: Bošković je kazao da je predsjednik Savjeta samo neko ko formalno upravlja i dio je kolektiva.&nbsp; - Ova Agencija je najbolji reprezent medijske regulacije- poručio je. Podsjećamo, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je javni funkcioner Branko Bošković prekršio odredbe Zakona o sprečavanju korupcije glasanjem za sopstveni izbor za predsjednika Savjeta AMU, odnosno tadašnje Agencije za elektronske medije (AEM). U odluci donesenoj 12. novembra 2025. godine, ASK navodi da je Bošković prekršio član 10 stav 1 Zakona, jer se na sjednici Savjeta od 21. juna 2021. godine nije izuzeo iz glasanja. Kako se navodi, Bošković, koji je bio jedan od tri člana Savjeta, nije upozorio organ vlasti niti ostale članove Savjeta da postoji rizik od sukoba interesa, niti se uzdržao od glasanja, iako je to bila njegova zakonska obaveza.

Predsjednik Savjeta AMU Branko Bošković podnio ostavku

MINI TV počinje sa radom 15.decembra na Youtube, sa nekih petnaestak emisija u početku koje će pokriti sve bitnije teme od IT, gameinga, umjetnosti, mode, kuvanja - rekao je gostujući u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, osnivač MINI TV - a, novinar i građanski aktivista Darko Ivanović.
Nedavno je otvoren Festival pozorišne režije ,,Jagoš Marković” &nbsp;koji je obilježilo i negodovanje publike na prisustvo ministarske kulture i medija Tamare Vujović i predsjednice SO Glavnog grada Jelene Borovinić Bojović.
U Crnoj Gori je mala, kaže Ivanović, ali vrlo probrana publika koja prati umjetnost i kada umjetnici zvižde i oni koji prate umjetnost tu nešto nije u redu.&nbsp;
- To nijesu judi iz medija, nijesu ni fudbalski navijači, nijesu ni vaši politički oponenti, nego kad vam umjetnici zvižde i publika koja prati umjetnost onda ste nešto baš zabrljali- rekao je Ivanović.
Smatra da se političari sjete umjetnosti samo onda kad treba da se pokupe lovorike ili da kažu kako je Jagoš Marković njihov umjetnik.
- Jagoš Marković pripada svijetu, Jagoš Marković vuče korijene iz Crne Gore, ali on je stvarao svestranije da ne može biti, a ovi su ljudi zatvoreni u neke svoje obore i to je problem i onda njih umjetnici percipiraju upravo onako kako treba da se percipiraju političari. Ne treba imati milosti prema nekome ko na umjetnost gleda kao na dio stavke u budžetu, a u pozorište je ušao dva puta godišnje- istakao je Ivanović.
Novinar i osnivač MINI TV je najavio početak rada te Youtube Televizije za 15.decembar, a ona je već potpisala protokole o saradnji sa crnogorskim portalima, Standardom, Antenom M, Pobjedom, ETV portalom.
- Razlika između standardnog medija i ove TV je što ovdje ne rade novinari, već ljudi koji su eksperti u određenim poljima, pa bilo to da je IT, bilo da je gameninig, radim najbliži format emisije &nbsp;Džona Olivera, odnosno nju je uspješno iskopirao Kesić. Mogu da vam kažem da to ljudi koji su vidjeli tu prvu emisiju morali smo da zaustavljamo snimanje jer su se smijali. Imamo emisije o putovanjima, rekao sa gameing, IT, umjetnost, kuvanje, ali ne škampi i gamberi, nego tipa šta imaš u frižideru, trudimo da budemo viralni i imaćemo nekih petnaestak emisija za početak. Ići ćemo tako da se pojave na svim ovim našim portalima, da će to da bude kanal do našeg Youtube servisa i da će tamo moći da vidite premijere i sve ostalo. Zagarantovan je smijeh, zagarantovano je šarenilo tema i ja mislim da će ljudi uživati i da će imati svoje favorite- zaključio je Ivanović.

Tag: aerodromi